Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Krugovi opasnih veza

Objavljeno prije

na

Kada je kontroverznom kosovskom biznismenu Ekremu Luki 2001. godine zaplijenjena velika količina cigareta u skladištu u okolini Peći, međunarodne policijske snage su imale saznanja da je roba ušla iz Crne Gore, preko graničnog prelaza Kula. Policija u Crnoj Gori nije, međutim, zvanično o tome obaviještena. ,,Bila je to najveća zapljena cigareta na jednom mjestu. U dva navrata preko trista tona. Cigarete su pronađene u magacinu fabrike Dukađin u selu Zaotići kod Peći. Kada bi to pretvorili u šlepere od po dvadeset tona, to bi značilo da je preko Kule samo u tom jednom poslu prošvercovano petnaest šlepera punih cigareta”, priča za Monitor dobro obaviješteni izvor iz crnogorske policije.

Cigarete iz Crne Gore na Kosovo nijesu išle samo u šleperima, već su švercovane i na druge maštovite načine, kao na primjer u cisternama za naftu.

,,Sjećate se onog slučaja, prije više godina, kada su u cisterni kod Mojkovca slučajno pronađene cigarete. To je iz tog posla koji je tekao prema Kosovu. U cisternama za gorivo je moguće švercovati i drugu vrstu akciznih roba, čak i kafu. Drogu i oružje, takođe”, kaže policijski izvor.

Međunarodna policija na Kosovu UNMIK je sumnjala da zaplijenjene cigarete pripadaju Ekremu Luki i njegovom partneru Naseru Keljmendiju koji su tada privedeni na saslušanje. Šta se dešavalo nije do kraja poznato, ali njih dvojica nijesu ostali dugo u policiji. Pušteni su navodno u nedostatku dokaza da su povezani sa ovim švercom. Preko trista tona cigareta je uništeno spaljivanjem.

Monitorov izvor iz crnogorske policije kaže da su Luka i Keljmendi mnogo ranije započeli zajedničke prljave poslove, a da je šverc cigara iz Crne Gore nastavljen i poslije ove velike zapljene. Pa, ipak, Ekrem Luka nije našao mjesto u šemi klana Nasera Keljmendija koju je naš policijski izvor napravio specijalno za Monitor. Razlog je bio jednostavan – Keljmendi i Luka su se kasnije razišli, pa Luka danas ima svoj sopstveni biznis i klan. Po nekim verzijama njih dvojica su se našli čak i u svađi i nezboru, ali je Ekrem Luka to demantovao, rekavši da Keljmendija samo nije dugo vidio.

Kako god bilo, neke veze su ostale zajedničke, odnosno neki kriminalci iz klana Nasera Keljmendija važe istovremeno i za odane ljude Ekrema Luke.

,,Tu se prije svega misli na klan Eljšani. U njihovim policijskim dosijeima piše da rade šverc droge, nafte, cigareta i oružja”, kaže naš izvor.

Drugi Keljmendijev i Lukin zajednički prijatelj bio je i Florim Maljoku, koji je trenutno u zatvoru u Skoplju. Maljoku je bio Naserov glavni čovjek za šverc prema Makedonoji. U isto vrijeme, on je imao i zajedničku firmu sa Ekremeovim bratom, Agimom Lukom, koja se zvala Albatroniks.

,,Ta firma je služila za pranje para od šverca duvana. Prije nekoliko godina je ugašena”, kaže policijski izvor.

Florim Maljoku je, kako je Monitor ranije pisao, bio kontraobavještajac i sve do pred rat na Kosovu radio je kao pripadnik srpske policije. Maljoku je za vrijeme dok je bio u policijskoj službi, učestvovao u švercu cigareta iz Crne Gore i zapravo bio glavna veza za Makedoniju. Često je boravio u Crnoj Gori i imao automobil registrovan na naše tablice.

Sa treće strane, Maljoku je bio u bliskoj vezi sa klanom braće Osmani za koje se kasnije ispostavilo da su Keljmendijevi ljudi od povjerenja, i da kontrolišu podzemlje u Hrvatskoj, Crnoj Gori i na čitavom Balkanu.

Krugovi zajedničkih prijatelja time nijesu zatvoreni. I Luka i Keljmendi bili su vrlo bliski sa Safetom Kalićem i Ljubišom Buhom Čumetom. To prijateljstvo očigledno odavno datira, jer se Čume može vidjeti na snimku još sa Kalićeve svadbe, u krugu poznatih kriminalaca, političara i službenika crnogorske ANB. ,,Pogledajte tu hobotnicu kako je ‘zagrlila’ svojim pipcima mnoge poznate osobe iz regionalnog podzemlja, biznisa i politike”, kaže izvor iz policije.

Isti izvor tvrdi da Luka ima i sopstvenu fabriku duvana Eurogold u kojoj se, prema policijskim saznanjima proizvodi falsifikovani Monte Karlo. Zatim holding kompaniju Dukađin, prevoznička preduzeća Kosovo šped i Delta transport. Ima i osiguravajuće kompanije Dukađin AD i Dukađin A1 u Albaniji.

Posjeduje i lanac benzinskih pumpi. Upravo kao vlasnik EMK petrola, prema našem policijskom izvoru, Luka je cisterne ove firme koristio za šverc oružja koje je iz Bosne na Kosovo stizalo preko Crne Gore. Njegove cisterne krstarile su crnogorskim drumovima švercujući naftu i pod firmom Dukađin petrol.

Blic je odavno pisao kako je Ekrem Luka do današnjeg statusa jednog od najbogatijih Albanaca došao upravo zahvaljujući profitu ostvarenom u švercu cigareta, ilegalnom prometu nafte i naftnih derivata, automobila, kao i švercom droge i oružja. Krijumčarenje narkotika Luka je ostvario prekao narko mreža u Turskoj, Bugarskoj, Grčkoj, Makedoniji, Srbiji, Crnoj Gori, Albaniji, Njemačkoj i Italiji.

Ovaj list piše da je Luka poslove razvio u drugoj polovini devedestih godina. Danas, pored fabrike cigareta i kompanija za promet nafte i naftnih derivate, i svega pomenutog, posjeduje i pećku pivaru, radio i televizijsku stanicu, više ugostiteljskih objekata.

Lukina bivša firma za mobilnu telefoniju Mobikos bila je centar afere u srpskoj javnosti u decembru 2003. godine, kada je potpisala ugovor o poslovno-tehničkoj saradnji sa Mobtelom Bogoljuba Karića.

,,Ugovorom je Mobtel ustupio Lukinoj firmi pravo eksploatacije GSM mreže na teritoriji Kosova, pri čemu je bilo predviđeno da Mobikos plaća Mobtelu 30 odsto neto vrijednosti računa svakog korisnika u postpejd sistemu, odnosno 30 odsto vrijednosti svakog prodatog osnovnog Mobiklik paketa i 30 odsto vrijednosti svakog prodatog vaučera za pripejd sistem. Afera je izbila zbog opasnosti da je Lukinoj firmi ovim ugovorom omogućeno prisluškivanje svih telefonskih brojeva 063 mreže”, pisao je Blic.

U međuvremenu je teritorija Kosova prekrivena mobilnom mrežom koju drže francuski Alkatel i PTT Kosova, a saradnja Karićevog Mobtela i Lukinog Mobikosa je prekinuta. Luka je kasnije svoju firmu za mobilnu telefoniju prodao Eriksonu mada je država protežirala Nokiu, što je navodno bio razlog za pokušaj atentata na njega.

Ali, to što Ekrem Luka radi na Kosovu, iz crnogorske vizure, u krajnjem, nije toliko ni bitno, ako nema veze sa ovdašnjim kriminalnim grupama. Upravo zbog toga je zanimljiviji podatak da su njegovi šleperi preko Kule iz Crne Gore prevozili cigare i 2009. godine, o čemu postoji i fotodokumentacija.

Bogatstvo Ekrema Luke se procjenjuje na pola milijarde eura. U sticanju toga bogatstva važno mjesto ima, dakle, i Crna Gora, odnosno ovdašnje kriminalne grupe i kriminalni poslovi koji su tekli preko naše države. Prema Monitorovom izvoru iz policije Lukin glavni crnogorski poslovni partner je jedan politički uticajan biznismen.

,,Vjerovatno da su od početka bili zajedno u švercu cigareta i druge robe. Luka sa njim nije prekidao veze, i u skorije vrijeme su se čak i dva puta mjesečno sastajali u Grčkoj i na Kipru”, kaže policijski izvor.

Takođe se vjeruje da je značajan dio prljavog Lukinog novca ušao u Crnu Goru preko pojedinih privatizacija, za šta za sada nema dovoljno dokaza.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

DRUŠTVO

SUSPENZIJE I ZAPOŠLJAVANJA U POLICIJI: Netransparentno kadrovanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Još nijesu poznata imena ni kriterijumi po kojima je ministar policije Danilo Šaranović suspendovao 23 policijska službenika. Istovremeno, Vlada je aminovala zapošljavanje preko 800 novih policajaca, koje je moguće sprovesti kroz  poseban postupak, bez javnog oglašavanja i  kadrovskog plana

 

 

Ni nakon više od pet dana nijesu poznata imena policajaca koje je ekspresno smijenio ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović u trenutku dok sve veći broj građana traži njegovu ostavku nakon masovnog ubistva na Cetinju,  kada je Aco Martinović  ubio 13 osoba, među kojima i dva dječaka.

Jedno od obrzaloženja ministra Šaranovića zbog čega se ne vidi odgovornim za stanje u bezbjednosnom sektoru je njegova namjera da, kako je kazao, očisti taj sektor od korumpiranih i sa kriminalom povezanih policijskih službenika.

Iz Šaranovićevog ministarstva je 9.januara, osam dana nakon tragedije na Cetinju, saopšteno da su bezbjednosne smetnje za rad u policiji utvrđene kod 44 službenika, a da je za njih 38 još u toku provjera. Istog dana suspendovao je 19 policajaca koji nijesu prošli bezbjednosne provjere. Dan kasnije na spisku su se našla još četiri službenika policije. Iz MUP- su saopštili da su protiv njih pokrenuti i disciplinski postupci nakon što je „utvrđeno da postoje bezbjednosne smetnje za dalji radu u smislu člana 162 Zakona“.

Pojasnili su da bezbjednosne smetnje za dalji rad u smislu člana 162 zakona postoje ukoliko je policijski službenik registrovan kao uživaoc opojnih droga ili održava veze sa licima koja neovlašćeno prikupljaju tajne i druge podatke, teroristima, saboterima, članovima organizovanih kriminalnih grupa ili licima za koja se osnovano sumnja da pripadaju takvim grupama.

Iz MUP su ocijenili da je potpuna dekriminalizacija policijskog aparata i postizanje punog integriteta organa u cjelini uz jasno odvajanje časnih i profesionalnih policajaca od onih koji to nisu, jedan od ključnih prioriteta tog Vladinog resora.

“Uspostavljanje djelotvornih kontrolnih mehanizama je odgovor na teško nasljeđe i narušen ugled policije imajući u vidu broj bivših najviših policijskih funkcionera koji su procesuirani, a među kojima su pojedini priznali da su učestvovali u švercu cigareta. Zbog toga je jasno razdvajanje onih koji su većina, a to su časni i odvažni profesionalci u uniformi, od onih koji su ukaljali ugled policije, neophodnost na putu pune policijske revitalizacije“, navodi se  u saopštenju MUP-a.

Najavili su da će „ministar unutrašnjih poslova nastaviti da zahtijeva opsežne provjere za one policijske službenike za koje postoji opravdana sumnja da svoju policijsku dužnost ne obavljaju štiteći građane, već one prema kojima policija postupa, a posebnu u svijetlu curenja dokumenata označenih stepenom tajnosti iz Uprave policije”.

Mediji su problematizovali to što je Šaranović za šefa Komisije za provjeru bezbjednosnih smetnji postavio Darka Vujovića,  policijskog službenika čija fotografija , na kojoj se nalazi u društvu bezbjednosno interesantnog lica, pravosnažno osuđivanog za ubistvo, kruži društvenim mrežama. Ista fotografija objavljena je i u medijima.

Šaranović se ni nekoliko dana po objavi te fotografije nije oglasio, niti demantovao informaciju u bilo kojem dijelu.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SKUPŠTINA CRNE GORE: Godina počinje blokadom  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Godina koju trebaju da obilježe krupne reforme zbog boljitka građana, ali i EU obaveza, počinje sa posvađanim političkim elitama. Do ulaska u EU, Crna Gora mora da zatvori još 27 poglavlja. Za taj posao ova godina je ključna. A parlament blokiran

 

 

Zbog spora vlasti i opozicije oko Ustavnog suda u Novu godinu smo ušli sa blokiranom Skupštinom i nesuvajanjem budžeta.

Zbog neusvajanja budžeta, Crna Gora će ponovo ići na privremeno finansiranje. Potrošačke jedinice će mjesečno dobijati 1/12 stvarnih izdataka u prethodnoj godini sve dok se ne usvoji Zakon o budžetu.
Za vrijeme Vlade premijera Zdravka Krivokapića na snazi je bilo privremeno finansiranje pola godine, pa su isplate plata i penzija tekle nesmetano.

Za razliku od tog vremena, aktuelna Vlada je planirala niz povećanja i reformi koje nijesu izvodljive bez usvajanja budžeta – od stavki u kapitalnom budžetu, vraćanja nagomilanih dugova, do povećanja penzija za srazmjerne penzionere i plata za pripadnike Vojske.

Iz vlasti zato okrivljuju opoziciju da nema opravdanja za blokadu procesa koji utiču na povećanje penzija, plata, naknada za novorođenčad, staračkih naknada, dječijih dodataka, naknada majkama, besplatnih udžbenika, podršku radnicima i sve ono što su građani s pravom očekivali od ovog budžeta… Uz to optužuju opoziciju i za ugrožavanje likvidnosti države i usporavanje evropskog puta.

,,Ustavni puč i narušavanje pravnog poretka, enormno zaduženje koje će u tri godine preći tri milijarde eura, ili oko pet hiljada eura po svakom građaninu, uključujući i djecu… Povratak kriminalnih obračuna i surovih likvidacija na ulicama, skandali u prosvjeti, slabljenje borbene gotovosti Vojske Crne Gore, narušavanje dobrosusjedskih odnosa, najavljena blokada evropskog puta i mnoge druge negativnosti i skandali koji prate ovu vladu i parlamentarnu većinu, zaslužuju snažan odgovor opozicije. Mi nećemo skrštenih ruku posmatrati kako nam jedna skupina političkih diletanata i poslušnika centara moći drugih država uništava Crnu Goru i njene institucije”, objasnio je razloge blokade Skupštine za Dan poslanik URA Filip Adžić.

Prema najavama iz vladajuće većine vanredna sjednica Skupštine trebala bi da se održi sredinom januara i na njoj je planirano da se odlučuje o budžetu. Uz opasnost da se ponovi ometanje rada od strane opozicije, kao i krajem decembra kada je zaključen dalji rad Skupštine.

,,Možda su očekivali da ih izbacujemo iz Skupštine, pa da onda u nekoj atmosferi uzavrelih tenzija glasamo za budžet, ali mi nijesmo kao oni i nećemo tretirati opoziciju kao što su oni tretirali predstavnike sadašnje parlamentarne većine”, obećao je ove sedmice poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Vasilije Čarapić.

On je rekao da očekuje da budžet bude usvojen sredinom januara, na vanrednom zasijedanju i dodao da ,,privremeno finansiranje, ukoliko ne bude potrajalo, neće značajno ugroziti stvari”.

Neusvajanje brojnih zakona, među kojima i onih o izbornoj reformi, blokadom parlamenta ugrozili bi put ka EU, koji je tek odblokiran. Na to upozorava i ministarka evropskih poslova Maida Gorčević: ,,Vjerujem da blokada neće dugo trajati jer sama blokada parlamenta sjutra znači i blokadu evropskog puta…Sada kada bi trebalo da imamo najviše zakona i dijaloga da nam krče evropski put, mi dolazimo do blokade na osnovu ne baš utemeljenih činjenica”.

Do ulaska u EU, Crna Gora mora da zatvori još 27 poglavlja. Za taj posao ova godina je ključna. ,,Ova godina će biti možda izazovnija od 2026. jer, bez obzira na broj poglavlja koja će formalno biti zatvorena, najveći akcenat će biti na krupnim reformama”, rekla je Gorčević, dodajući da će ove godine raditi i na poglavljima koja će biti formalno zatvorena 2026. godine.

Izmjene izbornog zakonodavstva jedno su od pitanja važnih za pristupanje EU, a plan je da se završe tokom ove godine. Međutim sada je u blokadi i skupštinski Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu. Plan vlasti kako da riješe taj problem ne uliva nadu.

,,Mi ćemo definitivno tražiti pragmatičnost. Ukoliko opozicija ne želi da sa vrati u Odbor, pregovaraćemo da se promijeni koncept samog Odbora”, kazao je Čarapić agenciji MINa, navodeći da je važno čuti i mišljenje EU u vezi sa tim.

On je rekao da je siguran da će EU tražiti od opozicije da se vrati u Odbor: ,,A ukoliko se oni i na taj poziv ogluše, onda imamo, prema mom mišljenju, čist put da ispregovaramo drugačiji model, koji će zasigurno reformisati izborno zakonodavstvo”, naveo je Čarapić. Nije teško zaključiti da je reforma izbornog zakonodavsta bez opozicije uzaludan posao.

Bilo blokada ili ne, ono što nas očekuje tokom ove godine uz rizik od daljeg produbljavanja političke krize su igre oko Ustava. Predsjednik Skupštine Andrija Mandić traži promjenu najvišeg pravnog akta kako bi srpski jezik dobio status službenog, te zagovara izmjene propisa o državljanstvu da bi se uvelo dvojno državljanstvo sa Srbijom. Lansirao je i ideju o formiranju ustavotvorne skupštine. Iz opozicije a i dijela vlasti oštro se protive ovim naumima.

Evropska komisija saopštila je da očekuje od Crne Gore da, prije donošenja bilo kakve odluke u vezi s dvojnim državljanstvom, prvo obavijesti EU.

Premijer Milojko Spajić izjavio da bez konsenzusa svih ,,relevantnih partija”, te etničkih i vjerskih zajednica neće biti izmjena Ustava. A kao alternativu prevazilaženju spornih pitanja  ponudio je platformu Barometar 26, koja predviđa da se ostave po strani pitanja koja dijele, da se spuste tenzije i obezbijedi fokus na EU agendu. Političke partije nijesu pokazale veliko interesovanje za ovu plattformu.

Godina koju trebaju da obilježe krupne reforme zbog boljitka građana, ali i EU obaveza, počinje sa posvađanim političkim elitama. Uz iritirajuću neodgovornost vlasti nakon nove tragedije na Cetinju.

 

Prethodni bojkoti i blokade

Nakon izbora 2016. godine, Demokratski front je bojkotovao Skupštinu većinom tadašnjeg mandata. Bojkotu su se pridružile i Demokratska Crna Gora i URA, s tim da su se ove partije postepeno vraćala u Skupštinu.

Demokratski front je povremeno bojkotovao rad Skupštine i u periodu 2015-17. izražavajući tako svoje neslaganje sa odlukom o pristupanju NATO-u.

Demokratska narodna partija i SNP ušle su u bojkot parlamenta i 2008. godine, nakon što je Crna Gora priznala nezavisnost Kosova.

SNP je posegnuo za bojkotom i 2001-02. zbog neslaganja sa DPS-om oko spornih pitanja državne zajednice Srbije i Crne Gore.

Skupština je bila kratko u blokadi i 2011. kada budžet nije usvojen zbog sukoba u tada vladajućoj koaliciji DPS-SDP.

Pokušaj blokade Skupštine najduže je trajao nakon izbora 2016, ali vlast je tada nastavila rad Skupštine i izglasavanje zakona bez većine opozicije.

Blokada je uslijedila i 2019. kada je opozicija tražila izborne reforme i prelaznu vladu.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

GOVOR MRŽNJE I MI: Nekažnjiv, pa raste

Objavljeno prije

na

Objavio:

Govor mržnje je sve prisutniji u javnom prostoru Crne Gore, a posebno je pojačan nakon posljednje tragedije na Cetinju . Praksa govori da oni koji siju mržnju najčešće bivaju kažnjeni prekršajno, ukoliko se uopšte kazne

 

Velike tragedije često bivaju povod da se ljudi okupe i zajednički prebrode teške trenutke. Međutim, u Crnoj Gori one nerijetko dodatno podstiču podjele i pojačavaju govor mržnje.

Tako smo nakon 1. januara na Cetinju, kada je u teškom zločinu stradalo 12 ljudi (i trinaesti počinilac), a četvoro njih ranjeno, na internetu vidjeli izlive mržnje sa svih strana.

Iako će srbijanski tabloidi biti upamćeni po  žutilu i neprofesionalizmu koje je izbijalo iz gotovo svakog naslova i rečenice o cetinjskoj tragediji, biće upamćeni i po govoru mržnje koji su sipali po svojim čitaocima. Prednjačio je Srpski telegraf, koji je na svom portalu objavio tekst pod naslovom: „Njegoš prokleo Cetinje: Ubijaće se sve dok ne vrate kapelu na Lovćen!“ ilustrovanu slikom Njegoša i srušene kapele na Lovćenu, kao i slikom masovnog ubice Aca Martinovića.

Savjet Agencije za audiovizuelne medijske usluge Crne Gore (SAMU) saopštio je da je jedan broj regionalnih medija iskoristio tragediju na Cetinju za ponavljanje starih narativa koji narušavaju koheziju građanskog društva u Crnoj Gori, insistirajući na etničkim podjelama i produbljivanju društvenih tenzija. Zbog toga će, kako kažu, zakonskim ovlašćenjima i odgovornošću za zaštitu javnog interesa, preduzeti dodatne mjere nadzora nad sadržajima koje emituju elektronski mediji registrovani u Crnoj Gori, kao i nad programima koji se reemituju putem kablovskih operatora.

Međutim, glavno leglo govora mržnje događalo se na društvenim mrežama, gdje su su se izdvojile dvije grupe. Jedna  koja smatra da su Cetinjani zbog svojih nacionalnih i vjerskih stavova to zaslužili, i druga koja je za zločin krivila „svetosavce“ i Srpsku pravoslavnu crkvu, čijoj konfesiji je masovni ubica navodno pripadao. Bilo je poziva da se Cetinjani vrate vjeri i skinu prokletstvo sa jedne strane, a sa druge da se „puca po svetosavcima“ i da se u manastirima traži oružje.

Određene narative podgrijao je i patrijarh Srpske pravoslavne crkve Porfirije Perić. „Ovi predbožićni dani svima nama ukazuju da samo suštinski povratak hrišćanskim vrijednostima i načinu života, koje na Cetinju oličava drevna lavra Svetog Petra, može donijeti duhovni mir i pouzdano rasuđivanje u trenucima ličnih i opštih kriza i iskušenja”, kazao je on.

Cetinjanin Marko Roganović podnio je policiji 3. januara krivičnu prijavu zbog uvredljivih i uznemirujućih komentara na račun svog grada i sugrađana.  On je naglasio da su objave koje je prijavio kod njega izazvale osjećaj uvrijeđenosti i ugroženosti.

Iz nadležnog Višeg državnog tužilaštva u Podgorici, na čijem je čelu Lepa Medenica, Televiziji Vijesti je saopšteno da “prate i ocjenjuju da li u izjavama i radnjama bilo kojeg lica postoje bitna obilježja krivičnog djela”.

Više članova Ustava Crne Gore definiše odnos prema javno iznesenoj riječi. Članom 6 se precizira da država „jemči i štiti prava i slobode“ koji su „nepovredivi“, te da je „svako obavezan da poštuje prava i slobode drugih“. Član 7 zabranjuje izazivanje ili podsticanje mržnje ili netrpeljivosti po bilo kom osnovu, dok je članom 8 precizirano da je „zabranjena svaka neposredna i posredna diskriminacija, po bilo kom osnovu“.

Uz to, i nekoliko zakonskih akata precizira što se sve smatra govorom mržnje i na koji način se kažnjava. Zakon o zabrani diskriminacije definiše ga kao „svaki oblik izražavanja ideja, tvrdnji, informacija i mišljenja koji krši, raspiruje, podstiče ili pravda diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupa lica zbog njihovog ličnog svojstva, ksenofobiju, rasnu mržnju antisemitizam ili ostale oblike mržnje zasnovane na netoleranciji, uključujući i netoleranciju izraženu u formi nacionalizma, diskriminacije i netrpeljivosti protiv manjina“.

Advokat Veselin Radulović kaže da su kazne za govor mržnje definisane Krivičnim zakonikom. Njime se govor mržnje sankcioniše prvenstveno u krivičnom djelu „izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje“. Za to djelo propisana je kazna zatvora u trajanju od šest mjeseci do pet godina.  Najteži oblik govora mržnje smatra se onaj nakon kojeg je došlo do nereda, nasilja „ili drugih teških posljedica za zajednički život naroda, nacionalnih manjina ili etničkih grupa koje žive u Crnoj Gori“. Za one čije su riječi izazvale ovakve reakcije, zakonom je propisana kazna zatvora do deset godina.

„Nažalost, crnogorsko pravosuđe, ali i društvo u cjelini, postalo je odavno tolerantno na razne oblike govora mržnje i ne može se govoriti o efikasnoj reakciji na takve slučajeve. Posebno je problematično što javni funkcioneri nerijetko koriste govor mržnje koji je uvijek posljednji korak prije nasilja“, kazao je Radulović.

Iz Centra za građansko obrazovanje ističu da su nedopustivi komentari prepuni uvreda, govora mržnje i neprimjerenih sadržaja koji se mogu vidjeti na brojnim portalima, posebno u vezi sa tragedijom na Cetinju.  Iz te nevladine organizacije su pozvali građane da prijavljuju komentare koji podstiču mržnju i nasilje, prelaze granicu pristojnosti i zakona, kako bi svi doprinijeli većoj odgovornosti za javno izgovorenu riječ.

„Pozivamo Ministarstvo kulture i medija da, u skladu sa članom 71 Zakona o medijima, sprovede inspekcijski nadzor i obezbijedi poštovanje zakona od strane osnivača internetskih publikacija“, saopštili su iz CGO-a.

Poučeni prethodnim iskustvom, počinioci će se najvjerovatnije  kazniti prekršajno, ukoliko se uopšte budu kaznili. Sa prekršajnom kaznom završio je tako i kolumnista Dragan Rosandić kada je napisao uvrjedljiv komentar nakon prošle tragedije na Cetinju kada je ubijeno desetoro u naselju Medovina.

Pravi primjer nekažnjivosti govora mržnje u javnom prostoru daje Marko Kovačević, visoki funkcioner Nove srpske demokratije, poslanik i predsjednik opštine Nikšić od maja 2021. godine. Prvi sudski postupak protiv njega pokrenut je samo mjesec nakon što je postao čelni čovjek Nikšića zbog negiranja genocida u Srebrenici. Viši sud u Podgorici utvrdio je da time „nije izazvao nacionalnu i vjersku mržnju“. Policija je u julu prošle godine podnijela prijavu protiv njega zbog povrede ugleda države nakon neprimjerene gestikulacije tokom intoniranja državne himne. Tužilaštvo u Nikšiću je odbacilo ovu prijavu. Ista instanca je na isti način ocijenila Kovačevićeve uvredljive komentare na društvenim mrežama upućene poslaniku DPS-a Oskaru Huteru u marta ove godine.

I Evropska unija primjećuje da crnogorsko društvo svjedoči porastu narativa podjela i polarizacije, uključujući govor mržnje, zasnovan na različitim političkim, etničkim i rodnim osnovama. U njihovom najnovijem izvještaju se navodi da je došlo do porasta govora mržnje i upotrebe rodno zasnovanog nasilja nad ženama u politici i javnom životu.

Prema istraživanju UNDP-a nasilje i govor mržnje najčešće se prepoznaju na društvenim mrežama (34,9%), zatim tokom predizbornih kampanja (31,4%), u medijima (17,4%), u parlamentu (9,3%) i u političkim partijama (7%). Društvene mreže postaju mjesto broj jedan za najintenzivnije nasilje nad političarkama, uključujući psihičko nasilje, posebno u obliku seksističkih i mizoginih primjedbi, ponižavajućih fotografija, zastrašivanja i prijetnji.

Zbog srama, straha i nekažnjivosti rodno zasnovanog govora mržnje i nasilja, svi oblici nasilja nad ženama se rijetko prijavljuju. Ukupno 81,4% onih koji su doživjeli ili svjedočili nasilju nikada nikome ne kaže za to.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo