Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Kusovac, Gelbard i ostali

Objavljeno prije

na

Ličilo je na pravi novinarski intervju: u dva nastavka državna Pobjeda je prethodne sedmice objavila razgovor sa Robertom Gelbardom, bivšim izaslanikom Sjedinjenih Američkih Država za Balkan. Nekoliko mjeseci pošto je Ratko Knežević, kum premijera Mila Đukanovića i bivši trgovinski predstavnik Crne Gore u Vašingtonu, u medijima iznio optužbe o vezama Đukanovića i Stanka Subotića sa švercom duvana i brojnim nerasvijetljenim ubistvima na Balkanu, Gelbard za Pobjedu tvrdi da Knežević ,,ne govori istinu”. KAD INTERES GOVORI: Gelbard u razgovoru za Pobjedu nije samo optužio Kneževića da je lažljivac. Bivši američki diplomata potvrdio je ono sve što vođina propagandna mašina ponavlja – Milo Đukanović nema mane. On Crnu Goru vodi u demokratski raj.

Ovu Gelbardovu teško istraženu novinarsku ,,istinu,” iz Pobjede brže bolje prenijela je državna televizija. Srđan Kusovac, glavni urednik Pobjede, bivši premijerov savjetnik, koji je razgovarao sa bivšim američkim diplomatom, zaboravio je da napomene da Gelbard u Crnoj Gori ima poslovne interese i da je daleko od nepristrasnog posmatrača.

Nakon intervjua Knežević je najavio da će tužiti Gelbarda pred sudom u Londonu. Od Gelbardovih stavova u Pobjedi na temu odnosa Sejdinjenih Američkih Država i Crne Gore ogradila se ubrzo ambasada SAD u Crnoj Gori. ,,Gospodin Gelbard je ovdje kao privatni građanin, privatnim poslom, koji nije povezan sa američkom vladom”, kazao je portparol ambasade Aleksander Titolo.

Pobjeda je u medijskim krugovima optužena da je intervjuom sa Gelbardom samo pokušala da se dopadne gazdi. Dragoljub Vuković, dugogodišnji novinar i osnivač PCNEN-a, prepisku Gelbard – Knežević okarakterisao je ,,sapunicom” od koje građani u Crnoj Gori nemaju nikakve koristi, već samo mediji koji se tako ,,dodatno pozicioniraju u odnosu na one čiju političku volju artikulišu”.

NOVINARSTVO U SLUŽBI: Srđan Kusovac za Monitor objašnjava zašto je razgovarao sa Gelbardom:

“Zato što je ličnost koja je u vrijeme predsjedničke kampanje Baraka Obame bila njegov spoljnopolitički savjetnik relevantna za svakog novinara na ovoj planeti. Zato što je logično da je ličnost koja je devedesetih bila specijalni izaslanik predsjednika SAD za Balkan odličan poznavalac prilika u ovom regionu”. Zanimljivo, zvanična Podgorica tokom predsjedničke kampanje u Americi navijala je za Obaminog protivkandidata, konzervativca Džona Mekejna, koji je, svojevremeno, sa Đukanovićevim partnerima iz Rusije u našim vodama čak proslavljao svoj rođendan.

Kusovac je odbio da odgovori na pitanja Monitora – zbog čega Pobjeda nije objavila Kneževićeve optužbe na račun premijera. Kusovac nije htio da komentariše ni Vukovićevu izjavu da je Gelbardov intervju dio sapunice, niti da objasni zašto u Pobjedi nema kritike vlasti, niti tema o svakodnevnim nevoljama građana. Pobjeda i RTCG se finansiraju iz budžeta, parama crnogorskih građana. Ti mediji, vidno partijski po kadrovskim rješenjima i sadržaju, služe samo interesu vlasti.

Urednik Pobjede je ta pitanja nazvao tendencioznim i konstatacije i odgovore uslovio time da mu se u Monitoru omogući intervju. Kako u Monitoru ne poznajemo novinarske forme u kom sagovornik postavlja sam sebi pitanja, čitaoci Monitora ostali su uskraćeni za odgovore Srđana Kusovca.

DPS pokušava da oživi Pobjedu kako bi poboljšala položaj u štampanim medijima. Kusovac je dobro počeo.

Mihailo Jovović, urednik podgoričkih Vijesti komentariše za Monitor Gelbardov intervjuu u Pobjedi: ,,Da je savjetnik premijera uradio intervju sa g. Gelbardom nakon što je njegov ilegalni državni list – na čelu sa političkim direktorom vladajuće stranke- objavio sve Kneževićeve optužbe protiv premijera, to bi bilo profesionalno”.

,,Mada, mogao ga je pitati i o navodima Dika Sklara u knjizi Miše Glenija da su g. Đukanoviću Amerikanci rekli da je vrijeme da ‘obuče čistu košulju’ i prestane sa ‘tranzitom’ cigareta”, kaže Jovović. I pojašnjava: ” Javnost ima pravo da zna šta nekadašnji bliski saradnik premijera, šta god ko mislio o Ratku Kneževiću, ima da kaže o događajima u periodu u kome su nastali mnogi današnji politički i ekonomski problemi Crne Gore, a posebno uoči početka procesa protiv crnogorskih državljana u Bariju, gdje je on jedan od svjedoka”.

FINA RUKA: Da je Pobjeda, uz državnu televiziju, na čelu propagandne mašinerije DPS-a i nije neka novost. Malo je čitalaca koje će taj nalaz iznenaditi.

Problem je što se novinarstvo koje gaji Pobjeda – upregnuto da pokaže da je Crna Gora na čelu sa premijerom Đukanovićem na pravom putu- sa ,,ozbiljnih” adresa predstavlja kao profesionalno i pravo.

Tek što je Gelbard rekao svoje, u uvodnom tekstu u časopisu Matice crnogorske, ,,naučno se dokazuje” da je novinarstvo koje praktikuju Monitor i Vijesti, a vidi samo mane crnogorske vlasti, ekstremno i neprofesionalno. Monitor i Vijesti bi, s toga, preporučuje se u uvodnom tekstu Matice trebalo da se registruju kao politička partija.

Prethodne sedmice i Darko Šuković, urednik Antene M i saradnik na odsjeku za novinarstvo na Fakultetu političkih nauka u Podgorici, u razgovoru u emisiji Živa istina pita Mirka Kovača o ,,talibanima i talibančićima,” aludirajući jasno na one koji ne slave Đukanovićev raj.

,,Ako su ‘talibani’ oni koji pokušavajući da kontrolišu moćne u društvu, ukažu na zloupotrebe, nepoštovanje zakona i kriminal onda Vijesti i Monitor to jesu”, komentariše novu nauku o novinarstvu u Crnoj Gori Mihailo Jovović. ,,Nesreća je što su ovi mediji gotovo jedini na sceni, koji to rade”.

I Dragoljub Vuković misli da je na medijima da kontrolišu zloupotrebu vlasti i moći. ,,Prirodno je što u Crnoj Gori ima medija koji bespoštedno hvale vlast i onih drugih koji je bespoštedno kritikuju. Ovi drugi su korisniji, imajući u vidu da je jedan od važnih funkcija medija u demokratskom društvu kontrola vlasti”.

Milan Popović, profesor na Pravnom fakultetu jednostavno objašnjava nove novinarske uzlete: ,,Ranije strani plaćenik, izdajnik, danas taliban i ekstremista. Ništa novo. To je samo nastavak propagande režima uz pomoć onih koji su odlučili da služe dvoru, a protiv onih koji imaju građanske hrabrosti i profesionalizma”.
Kako se obruč oko Mila Đukanovića steže, a nevolje množe zbog procesa po regionu i Evropi, propaganda će još brutalnije braniti premijera i napadati sve one koji mu ne glancaju bistu.

Gelbard, Hamović, Lazarević i Đukanović

 

Blisku vezu sa premijerom Đukanovićem, sa kojim je dok je bio u američkoj administraciji ,,svako jutro razgovarao telefonom” kako se pohvalio Njujork tajmsu pred kraj devedesetih, Gelbard nije prekinuo ni nakon odlaska iz Klintonove administracije. U poslove našeg premijera uključen je direktno, preko EFT Vojina Lazarevića i Vuka Hamovića. EFT je dugo bila ekskluzivni uvoznik električne energije u Crnu Goru i umalo projektom Buk- Bijela nije potopila Taru. Protiv EFT su se vodili brojni postupci u Srbiji, Velikoj Britaniji… Gelbardu nije prvi put da se ,,zbog biznisa” nađe u Crnoj Gori i kad je već tu, progovori koju lijepu o našoj demokratizaciji. Crnogorski zvaničnici ga svaki put, prime i upoznaju sa državnim poslovima. Nakon jedne od posljednjih Gelbardovih posjeta, izbila je afera oko novih identifikacionih dokumenata, kad je Ministarstvo unutrašnjih poslova naprasno odbilo ponudu francuske firme, napravivši međunarodni skandal. Naknadno posao je dobila američka Data kard. Gelbard, čija firma pravi američke pasoše, demantovao je da je uključen u taj posao, uz objašnjenje da je ,,zakasnio”. Gelbard se pohvalio tada da nam je on ,,doveo Aman Rizorts”, zakupca Svetog Stefana.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

DRUŠTVO

MMF O NAJAVAMA PROGRAMA EVROPA SAD 2: Visokorizično i inflatorno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok iz Vlade ponavljaju šta sve neće (zaduženja, povećanje PDV-a), nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive. To je razlog više da upozorenjima iz MMF-a posvetimo dužnu pažnju

 

Vladin program Evropa sad 2 i dalje je tajna. Ipak, klub onih koji upozoravaju na neželjene posljedice najavljenog povećanja zarada na račun smanjenja ili potpunog ukidanja doprinosa za penziono osiguranje, dobio je još jednog člana. Međunarodni monetarni fond (MMF).

Značajan dio nedavnog izvještaja MMF-a za Crnu Goru odnosi se na izborna obećanja pokreta Evropa sad Milojka Spajića „koja nijesu sadržana u prijedlogu budžeta za 2024. godinu ili u srednjoročnim projekcijama vlasti, uključuju i djelimično ili potpuno ukidanje penzijskih doprinosa“. Prije svega, iz MMF-a su u fokus svoje analize stavili najavljeno povećanje minimalne plate sa  sadašnjih 450 na 700 eura, i prosječne zarade  sa februarskih 820 na 1.000 eura mjesečno.

Ni analitičarima MMF-a nijesu poznati detalji „reforme“ koju Spajić i njegovi najbliži saradnici najavljuju za kraj ove ili početak naredne godine. Ali su i oni, poput većine ovdašnjih analitičara, došli do zaključka da se tajna najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade krije u prevođenju bruto u neto platu. Čime bi državna kasa ostala bez, još uvijek nepoznatog, dijela prihode koji je ove godine planiran na 560 miliona. „To bi dovelo do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije (države Crne Gore – prim. Monitora)“, navodi se u Izvještaju. Uz konstataciju: „Povećanje plata takođe bi dovelo do veće inflacije“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA U LOKALU: Novi izbori, stari principi   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija

 

Bliže se izbori u dvije crnogorske opštine, Budvi i Andrijevici. Izbori u Budvi održaće se 26. maja, a oni u Andrijevici  2. juna.  I bez izbora, Ulcinj je promijenio vlast. Dok u Šavniku izbori i dalje traju. Gotovo dvije godine.

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja trenutne političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija.

U Budvi će građani te primorske opštine moći da glasaju za devet lista. Analitičari ne očekuju da bi neka od izbornih lista sama mogla osvojiti vlast, koja će se u tom slučaju morati organizovati kroz postizborne koalicije.

Da pobjeda jedne liste ne garantuje stabilnost, u Budvi smo već imali prilike da vidimo. Iako je na prethodnim lokalnim izborima apsolutnu pobjedu u tom gradu odnio bivši Demokratski front, njihov mandat protekao je u svađama i konačnom raskolu, što je Budvu dovelo do hronične krize. Plus hapšenje bivšeg gradonačelnika Mila Božovića, koji je dugo ključna gradska pitanja rešavao iz Spuža.

Bivši DF ovog put ide u dvije kolone.  Na jednoj strani je široka koalicija nekadašnjih članica tog političkog saveza. Lista nosi naziv Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad, a čine je – NSD, PzP, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Demos.  S druge strane je Grupa građana Budva naš grad  koju predvodi aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović. Svađe dojučerašnjih saboraca, kako iz lokala izvještvaju mediji, nastavile su se u predizborno doba i pretvorile u prljavu kampanju u kojima se rivalima spočitava  seksualna orijentacija ili porijeklo.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEZONSKI RADNICI U TURIZMU: Manjak ,,goriva” u motoru crnogorske privrede

Objavljeno prije

na

Objavio:

Priča o hroničnom manjku radnika u turizmu zatiče nas i pred ovogodišnju sezonu. Iako crnogorska ekonomija zavisi od turističke sezone, prosječna plata u turizmu iznosi 760 eura i niža je od prosječne na državnom nivou

 

I ove, kao i svake godine, očekuje se rekordna turistička sezona. A najave protiču uz upozorenja o hroničnom nedostatku radne snage.

I dalje nema zvaničnih podataka koliko nedostaje sezonaca. Umjesto toga imamo procjene koje govore da će ih nedostajati više nego prošle godine i da ta brojka prelazi 30.000.

Iz Zavoda za zapošljavanje najavljuju da će izdati oko 20.000 radnih dozvola za strance, a očekuje se da će strancima za sezonski rad u  turizmu biti izdato oko 5.000 dozvola. Iz MUP-a stižu informacije da je ovogodišnja kvota dozvola za privremeni boravak i rad stranaca 29.000, od čega je za sezonsko zapošljavanje planirano samo 2,5 hiljada dozvola.

Tokom prošle godine izdato je 2.710 sezonskih radnih dozvola. Najviše za državljanje Srbije 1.603, BiH 283, Kosova 234, Sjeverne Makedonije 152, a ispod sto za državljanje Turske, Rusije, Albanije, Indije, Meksika, Argentine.

Iako je broj nezaposlenih u Crnoj Gori krajem aprila bio preko 36.000, dovoljan da podmiri sve potrebe za radnom snagom, podsticaji za nezaposlene da rade sezonski se nijesu bitno promijenili u odnosu na prethodnu godinu.

Posebno za mlade, Hrvatska je atraktivnija za sezonske poslove u odnosu na Crnu Goru. U 2023. godini u Hrvatskoj je izdato 1.488 dozvola za boravak i rad crnogorskim državljanima, a u prava dva mjeseca 2024. godine 194 dozvole, navodi Forbes Crna Gora.

U Hrvatskoj kuvari/ce zarađuju od 1.400 do 2.500 eura, pica i roštilj majstori zarađuju oko 1.500 eura, pomoćni radnici u kuhinji od 1.000 do 1.300 eura, sobarice 1.200 eura, a zarada konobara/ca kreće se od 1.000 eura plus bakšiš.

Većina oglasa na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore nema u opisu visinu plate. Oglasi u kojima se zainteresovanima daje uvid u platu govore od tome da su one niže od onih u Hrvatskoj. Tako u oglasima Zavoda za zapošljavanje sobaricama se nude plate od 450 do 600 eura, kuvarima od  450, 950 i 1.200, šankerima 600, perač suđa 600, noćni recepcionar 600, pomoćni radnik u kuhinji 1.000, pomoćna kuvari/ica od 700 do 850, poslastičarka 700…

Prema podacima Monstata plate u turizmu u prvom kvartalu ove godine su iznosile 760 eura i niže su od prosječne na državnom nivou koja iznosi 821 euro. Državni službenici, na primjer, imaju veće prosječne plate od turističkih djelatnika iako crnogorska ekonomija zavisi od turizma. Prema podacima Centralne banke, prošla turistička sezona je bila rekordna, ostvaren je prihod od 1,5 milijardi eura. Ukupno učešće turizma u bruto domaćem proizvodu Crne Gore je najveće u Evropi, prošle godine je iznosilo 22 odsto. Zato, turistički poslenici i ističu da je turizam motor crnogorske privrede, koji generiše saobraćaj, trgovinu, poljopriivredu i ostale usluge.

Pored većih zarada, sezonci iz Crne Gore i regiona više idu u Hrvatsku jer tamo sezona duže traje, pa su često angažovani šest i više mjeseci. Tokom mjeseci kada se ne radi, u Hrvatskoj država ovim radnicima plaća dio plate da bi se oni i sljedeće sezone vratili. O ovoj ideji i uvođenju kategorije ,,stalni sezonski radnik“ u Zakonu o radu govoreno je i prethodne godine.

Iz Privredne komore Crne Gore su istakli da  bi se uvođenjem ove kategorije ublažio problem nedostatka sezonskih radnika, jer bi se nezaposlene osobe motivisale da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Prema tom konceptu rješenje je da sezonski radnik radi pola godine, dok bi dio plate preostalih šest mjeseci plaćala država. U prevodu imali bi osiguranje, sigurnost radnog mjesta, mogli nešto da planiraju, da dignu kredit…

Nade da će ovo rješenje zaživjeti tokom ove sezone izjalovile su se, a ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić najavila je da bi ovaj model mogao biti spreman za uvođenje tek sljedeće godine. Slijede analize, promjene Zakona o radu i drugih zakona, pa dokle se stigne.

Nedavno je iz Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) navedeno da je i pored rekordnih prihoda, prethodne sezone zabilježen rast troškova u dijelu zarada, nedostatka radne snage i nabavke, zbog čega poslovni rezultati nijesu bili na očekivanom nivou, ali da su turistički poslenici, uprkos svemu, zadovoljni.

Poslodavci svake godine i pored hroničnog manjka radnika apostrofiraju troškove zarada. Česta su i čuđenja kako i zašto niko neće da radi iako su plate koje oni nude ,,astronomske”. Novina je da su, uprkos svemu, zadovoljni i svojim profitom.

Zbog nemanja snijega, zimske turističke sezone skoro da nije bilo. U prvih par mjeseci zabilježena je manja posjeta nego protekle godine. Iz Ministarstva turizma tvrde da je razlog tome i veći odlazak Rusa i Ukrajinaca iz Crne Gore.

Predsjednik Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović najavaljuje da bi predstojeća ljetnja turistička sezona, prema bukingu i rezervacijama hotelskih kapaciteta, trebalo da nadmaši prošlogodišnju. Optimistična očekivanja, prema njegovim riječima, potvrđuju saobraćajne gužve i izletničke ture u predsezoni, kao i dobar buking hotelskih kapaciteta i najave za glavnu sezonu. Ova predviđana je potvrdila i dobra posjećenost za prvomajske praznike.

Da bi preduprijedili rizike, kao i protekle godine kada su na primorju pred sezonu podigli cijene usluga za 15 odsto, rast cijena ponavlja se i ove godine. Zvanični podaci govore da je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle u segmentu smještaja i ishrane rast cijena bio 13,5 odsto. Kako se sezona približava rast će biti veći.

 

Šta sezonci traže

Hrvatski mediji su nedavno izvjestili da je prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao sproveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je učestvovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76 odsto) je barem jednom tokom svoje karijere radilo u sezoni.

Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su sticanje novih znanja i vještina (68 odsto ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61 odsto). Tek na trećem mjestu je plata, koja je po pravilu osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54 odsto). Tu su još boravak na moru (45 odsto) te zanimljivost i atraktivnost posla (44 odsto), a svega šest odsto ljudi smatra da sezonski posao nema prednosti.

Kad je riječ o plati u prosjeku, očekivana mjesečna neto plata za sezonski posao iznosi 1307 eura, što je šest odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Očekivanja govore da konobari u prosjeku očekuju mjesečnu platu od 1.408 eura, kuvari bi za svoj rad htjeli minimalno 1.482 eura, sobari mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.145 eura, recepcionari smatraju da bi za svoj rad trebalo da dobiju minimalno 1.259 eura, prodavci u prosjeku očekuju platu od 1.105 eura, skladištari u sezoni očekuju 1.050 eura, a pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1.322 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo