Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Kusovac, Gelbard i ostali

Objavljeno prije

na

Ličilo je na pravi novinarski intervju: u dva nastavka državna Pobjeda je prethodne sedmice objavila razgovor sa Robertom Gelbardom, bivšim izaslanikom Sjedinjenih Američkih Država za Balkan. Nekoliko mjeseci pošto je Ratko Knežević, kum premijera Mila Đukanovića i bivši trgovinski predstavnik Crne Gore u Vašingtonu, u medijima iznio optužbe o vezama Đukanovića i Stanka Subotića sa švercom duvana i brojnim nerasvijetljenim ubistvima na Balkanu, Gelbard za Pobjedu tvrdi da Knežević ,,ne govori istinu”. KAD INTERES GOVORI: Gelbard u razgovoru za Pobjedu nije samo optužio Kneževića da je lažljivac. Bivši američki diplomata potvrdio je ono sve što vođina propagandna mašina ponavlja – Milo Đukanović nema mane. On Crnu Goru vodi u demokratski raj.

Ovu Gelbardovu teško istraženu novinarsku ,,istinu,” iz Pobjede brže bolje prenijela je državna televizija. Srđan Kusovac, glavni urednik Pobjede, bivši premijerov savjetnik, koji je razgovarao sa bivšim američkim diplomatom, zaboravio je da napomene da Gelbard u Crnoj Gori ima poslovne interese i da je daleko od nepristrasnog posmatrača.

Nakon intervjua Knežević je najavio da će tužiti Gelbarda pred sudom u Londonu. Od Gelbardovih stavova u Pobjedi na temu odnosa Sejdinjenih Američkih Država i Crne Gore ogradila se ubrzo ambasada SAD u Crnoj Gori. ,,Gospodin Gelbard je ovdje kao privatni građanin, privatnim poslom, koji nije povezan sa američkom vladom”, kazao je portparol ambasade Aleksander Titolo.

Pobjeda je u medijskim krugovima optužena da je intervjuom sa Gelbardom samo pokušala da se dopadne gazdi. Dragoljub Vuković, dugogodišnji novinar i osnivač PCNEN-a, prepisku Gelbard – Knežević okarakterisao je ,,sapunicom” od koje građani u Crnoj Gori nemaju nikakve koristi, već samo mediji koji se tako ,,dodatno pozicioniraju u odnosu na one čiju političku volju artikulišu”.

NOVINARSTVO U SLUŽBI: Srđan Kusovac za Monitor objašnjava zašto je razgovarao sa Gelbardom:

“Zato što je ličnost koja je u vrijeme predsjedničke kampanje Baraka Obame bila njegov spoljnopolitički savjetnik relevantna za svakog novinara na ovoj planeti. Zato što je logično da je ličnost koja je devedesetih bila specijalni izaslanik predsjednika SAD za Balkan odličan poznavalac prilika u ovom regionu”. Zanimljivo, zvanična Podgorica tokom predsjedničke kampanje u Americi navijala je za Obaminog protivkandidata, konzervativca Džona Mekejna, koji je, svojevremeno, sa Đukanovićevim partnerima iz Rusije u našim vodama čak proslavljao svoj rođendan.

Kusovac je odbio da odgovori na pitanja Monitora – zbog čega Pobjeda nije objavila Kneževićeve optužbe na račun premijera. Kusovac nije htio da komentariše ni Vukovićevu izjavu da je Gelbardov intervju dio sapunice, niti da objasni zašto u Pobjedi nema kritike vlasti, niti tema o svakodnevnim nevoljama građana. Pobjeda i RTCG se finansiraju iz budžeta, parama crnogorskih građana. Ti mediji, vidno partijski po kadrovskim rješenjima i sadržaju, služe samo interesu vlasti.

Urednik Pobjede je ta pitanja nazvao tendencioznim i konstatacije i odgovore uslovio time da mu se u Monitoru omogući intervju. Kako u Monitoru ne poznajemo novinarske forme u kom sagovornik postavlja sam sebi pitanja, čitaoci Monitora ostali su uskraćeni za odgovore Srđana Kusovca.

DPS pokušava da oživi Pobjedu kako bi poboljšala položaj u štampanim medijima. Kusovac je dobro počeo.

Mihailo Jovović, urednik podgoričkih Vijesti komentariše za Monitor Gelbardov intervjuu u Pobjedi: ,,Da je savjetnik premijera uradio intervju sa g. Gelbardom nakon što je njegov ilegalni državni list – na čelu sa političkim direktorom vladajuće stranke- objavio sve Kneževićeve optužbe protiv premijera, to bi bilo profesionalno”.

,,Mada, mogao ga je pitati i o navodima Dika Sklara u knjizi Miše Glenija da su g. Đukanoviću Amerikanci rekli da je vrijeme da ‘obuče čistu košulju’ i prestane sa ‘tranzitom’ cigareta”, kaže Jovović. I pojašnjava: ” Javnost ima pravo da zna šta nekadašnji bliski saradnik premijera, šta god ko mislio o Ratku Kneževiću, ima da kaže o događajima u periodu u kome su nastali mnogi današnji politički i ekonomski problemi Crne Gore, a posebno uoči početka procesa protiv crnogorskih državljana u Bariju, gdje je on jedan od svjedoka”.

FINA RUKA: Da je Pobjeda, uz državnu televiziju, na čelu propagandne mašinerije DPS-a i nije neka novost. Malo je čitalaca koje će taj nalaz iznenaditi.

Problem je što se novinarstvo koje gaji Pobjeda – upregnuto da pokaže da je Crna Gora na čelu sa premijerom Đukanovićem na pravom putu- sa ,,ozbiljnih” adresa predstavlja kao profesionalno i pravo.

Tek što je Gelbard rekao svoje, u uvodnom tekstu u časopisu Matice crnogorske, ,,naučno se dokazuje” da je novinarstvo koje praktikuju Monitor i Vijesti, a vidi samo mane crnogorske vlasti, ekstremno i neprofesionalno. Monitor i Vijesti bi, s toga, preporučuje se u uvodnom tekstu Matice trebalo da se registruju kao politička partija.

Prethodne sedmice i Darko Šuković, urednik Antene M i saradnik na odsjeku za novinarstvo na Fakultetu političkih nauka u Podgorici, u razgovoru u emisiji Živa istina pita Mirka Kovača o ,,talibanima i talibančićima,” aludirajući jasno na one koji ne slave Đukanovićev raj.

,,Ako su ‘talibani’ oni koji pokušavajući da kontrolišu moćne u društvu, ukažu na zloupotrebe, nepoštovanje zakona i kriminal onda Vijesti i Monitor to jesu”, komentariše novu nauku o novinarstvu u Crnoj Gori Mihailo Jovović. ,,Nesreća je što su ovi mediji gotovo jedini na sceni, koji to rade”.

I Dragoljub Vuković misli da je na medijima da kontrolišu zloupotrebu vlasti i moći. ,,Prirodno je što u Crnoj Gori ima medija koji bespoštedno hvale vlast i onih drugih koji je bespoštedno kritikuju. Ovi drugi su korisniji, imajući u vidu da je jedan od važnih funkcija medija u demokratskom društvu kontrola vlasti”.

Milan Popović, profesor na Pravnom fakultetu jednostavno objašnjava nove novinarske uzlete: ,,Ranije strani plaćenik, izdajnik, danas taliban i ekstremista. Ništa novo. To je samo nastavak propagande režima uz pomoć onih koji su odlučili da služe dvoru, a protiv onih koji imaju građanske hrabrosti i profesionalizma”.
Kako se obruč oko Mila Đukanovića steže, a nevolje množe zbog procesa po regionu i Evropi, propaganda će još brutalnije braniti premijera i napadati sve one koji mu ne glancaju bistu.

Gelbard, Hamović, Lazarević i Đukanović

 

Blisku vezu sa premijerom Đukanovićem, sa kojim je dok je bio u američkoj administraciji ,,svako jutro razgovarao telefonom” kako se pohvalio Njujork tajmsu pred kraj devedesetih, Gelbard nije prekinuo ni nakon odlaska iz Klintonove administracije. U poslove našeg premijera uključen je direktno, preko EFT Vojina Lazarevića i Vuka Hamovića. EFT je dugo bila ekskluzivni uvoznik električne energije u Crnu Goru i umalo projektom Buk- Bijela nije potopila Taru. Protiv EFT su se vodili brojni postupci u Srbiji, Velikoj Britaniji… Gelbardu nije prvi put da se ,,zbog biznisa” nađe u Crnoj Gori i kad je već tu, progovori koju lijepu o našoj demokratizaciji. Crnogorski zvaničnici ga svaki put, prime i upoznaju sa državnim poslovima. Nakon jedne od posljednjih Gelbardovih posjeta, izbila je afera oko novih identifikacionih dokumenata, kad je Ministarstvo unutrašnjih poslova naprasno odbilo ponudu francuske firme, napravivši međunarodni skandal. Naknadno posao je dobila američka Data kard. Gelbard, čija firma pravi američke pasoše, demantovao je da je uključen u taj posao, uz objašnjenje da je ,,zakasnio”. Gelbard se pohvalio tada da nam je on ,,doveo Aman Rizorts”, zakupca Svetog Stefana.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

DRUŠTVO

KONTROLA DRŽAVNIH PREDUZEĆA: Prepuštena sama sebi i partijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

U nekim preduzećima pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta mijenjani su više puta tokom jednog mjeseca. ,,Kada čitate uslove za obavljanje pojedinih poslova, bude jasno fingiranje i način zapošljavanja, kaže Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a

 

 

Državna preduzeća prepuštena su samima sebi i država ni zakonski ni suštinski ne kontroliše ono što je državni udio, tj. vlasništvo, zaključak je istraživanja 177 državnih i opštinskih preduzeća koju je uradio Centar za građanske slobode (CEGAS).

CEGAS je u februaru uputio na adrese 177 državnih i opštinskih preduzeća zahtjeve za slobodan pristup informacijama, kojim su tražili da im se dostave podaci o broju zaposlenih, zaključno sa 31. decembrom 2023. godine. Pored toga, traženi su i pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, uslovima i načinu korišćenja službenih vozila, o uslovima i načinu zapošljavanja.

Sva ova pitanja odnose se na preko 20 hiljada zaposlenih koji rade u državnim i opštinskim preduzećima.

Od ukupnog broja preduzeća, 52 odsto njih nije odgovorilo na zahtjev za slobodan pristup informacijama. Ispostavilo se da javna preduzeća različito tumače i odnose se prema Zakonu o SPI, pa su neki objašnjavali da nijesu u zakonskoj obavezi da to urade, dok drugi uopšte nijesu odgovarali na zahtjev.

,,Ukidanjem Zakona o javnim preduzećima, i njihova ‘zavisnost’ od Zakona o privrednim društvima, pravno dozvoljava potpune praznine, kada je odgovornost javnih preduzeća u pitanju. Naše istraživanje je pokazalo koliki je broj onih koji su u zakonskom roku odgovorili na Zahtjev o slobodnom pristupu informacijama, gdje brojka svakako nije pohvalna, ali ne čudi u odnosu na zakonska rješenja. Neki su tražili ‘pravni interes CEGAS-a’, dok su drugi tajnim proglašavali i interna akta, koja bi očekivali na sajtu tih preduzeća (Rudnik uglja, Pljevlja)”, kaže za Monitor  Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a.

Bilo je i presedana, pa su dokumenta lično dostavljana u kancelarije ove nevladine organizacije. Odgovor na  SPI za kompaniju Zeta Energy nepoznato lice bacilo je na sto zaposlene u organizaciji uz pitanja: ,,Čime se vi bavite, ko vam je direktor?”, pa još ,,Ne treba da se bavite ovim stvarima i ovim poslom, batalite ta posla, to je vaš način da iznuđujete novac”.

Zeta Energy je preduzeće čiji je 51 odsto vlasnik Elektroprivreda Crne Gore (EPCG). CEGAS je zbog ovog incidenta podnio prijavu protiv NN lica zbog zastrašivanja.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HAPŠENJE IGORA KRSTOVIĆA: Jedna lasta ne čini proljeće

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zanimljivo je da su Krstoviću lisice na ruke stavljene u ponedjeljak u Budvi, gdje je prije samo par mjeseci,  u novembru prošle godine, bezuspješno tražen

 

Još jedan, kako to stoji u zvaničnom saopštenju Uprave policije, visokorangirani pripadnik organizovane kriminalne grupe našao se iza brave. Riječ je o 38.godišnjem Igoru Krstoviću. Zanimljivo je da su mu lisice na ruke stavljene u ponedjeljak u Budvi, gdje je prije samo par mjeseci, tačnije u novembru, bezuspješno tražen.

Više sreće su tada službenici policije imali u pronalasku i hapšenju njegovih sugrađana Saše Anđušića i Borisa Dobrovića. Akcija je tada izvedena po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, ali o njenim detaljima nije bilo zvaničnog saopštenja. Kratko je tada iz SDT-a saopšteno da “radi zaštite interesa postupka neće obavještavati javnost u ovom trenutku o mjerama i radnjama koje se preduzimaju, ali ćemo blagovremeno dati saopštenje čim se za to stvore uslovi”.

Više podataka se  nije moglo dobiti ni nakon hapšenja Krstovića. Dan nakon hapšenja Krstović je na saslušanju u Specijalnom državnom tužilaštvu negirao  krivicu. Da nije kriv ponovio je i u podgoričkom Višem sudu pred sudijom za istragu koji mu je odredio pritvor do 30 dana.

“Iznio je odbranu i negirao da je počinio krivična djela koja mu se stavljaju na teret”, kazao je Krstovićev advokat Danilo Mićović, koji nije želio da iznosi detalje sa saslušanja jer je, rekao je on, postupak tajan.

„I.K. se potraživao po potjernici NCB Interpola Podgorica zbog sumnje da je izvršio krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga i više krivičnih djela iz oblasti pranja novca, kao i krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija i krivično djelo izazivanje opšte opasnosti. Radi se o visokorangiranom pripadniku jedne kriminalne grupe koja je sprovodila kriminalne aktivnosti na teritoriji Crne Gore, saopšteno je iz policije u kasnim večernjim satima.

Iste večeri, poslije 22.30 stigla je pohvala od ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.

„Uspješno lociranje i hapšenje međunarodno traženog visokorangiranog člana kriminalnog klana, rezultat je izuzetne saradnje i profesionalnosti službenika Sektora za borbu protiv kriminala i Odjeljenja bezbjednosti Budva, uz podršku Specijalnog policijskog odjeljenja. Ovo hapšenje pokazuje visoku posvećenost i efikasnost naših službi u borbi protiv organizovanog kriminala, navodi se u saopštenju dostavljenom iz Šaranovićevog kabineta.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KOLAPS ZIMSKE TURISTIČKE SEZONE: Uzdanje se u nebo i državnu kasu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ove godine nije bilo ni jednog skijaškog dana, pa su i prihodi  daleko od planiranih. Zbog toga će biti neophodna državna pomoć. Makar dok se ne postave sistemi za  vještačko osnježavanje koji, za sada, nijesu instalirani ni na jednom skijalištu

 

 

Državno  preduzeće Skijališta Crne Gore (SCG) je, tokom januara i februara, od prodaje usluga ostvarilo jedva preko pet odsto prihoda planiranih za taj period Finansijskim planom za 2024. godinu. Precizno: prihodovano je svega 45 od planiranih 880 hiljada eura. I od ugostiteljskih usluga prihodovali su tek nešto više od 50.000 eura, dok je planom bilo projektovano devet puta više. Prihoda od naplate parkinga nijesu imali, a minimalni su i prihodi od zakupa poslovnog inventara i opreme (iznajmljivanje skijaške opreme i sanki).

Izvršni direktor Đuro Milošević objašnjava kako na Ski centru Kolašin 1600, jedinom koji funkcionište u okviru tog preduzeća, nije  bilo ni jednog skijaškog dana. Sve to će imati, kaže, ozbiljne posljedice po poslovanje preduzeća, ali i „nametnuti kao prioritet ubrzanje procesa izgradnje sistema vještačkog osnježavanja“. Jedino tako, tvrdi Milošević,  izbjeći će se opasnost da se slična situacija ponovi narednih godina.

„Skijaška sezona, ako je možemo nazvati skijaška, primiče se kraju a Ski centar Kolašin 1600 nije imao ni jedan dan skijanja. Vremenski uslovi su bili takvi da nije bilo dovoljno padavina da se skijaške staze pripreme za skijanje, a na skijalištu  nema izgrađenog sistema za vještačko osnježavanje. Skijališta u regionu, koja su imala iste atmosferske uslove, a imaju izgrađene sisteme za vještačko osnježavanje, otvorili su sezonu skijanja sredinom decembra prošle godine i ona još traje“, navodi izvršni direktor SCG.

Prema njegovim riječima, posljedice ovakve sezone uveliko se osjećaju u SCG i cijeloj kolašinskoj turističkoj privredi. O tome je nedavno obavijestio i kolašinski lokalni parlament  koji je, na incijativu preko 200 Kolašinca, raspravljao  o mogućnosti da se planirani projekat zahvatanja vode sa rijeke Ljevaje odloži dok se ne ispitaju mogućnosti „jednostavnijeg i jeftinijeg“  snabdijevanja vodom dva planinska centra na Bjelasici.

„Posljedice će se osjetiti posebno početkom sledeće zimske sezone, koju će biti jako teško pripremiti i privući goste, nakon ovako loše reklame. Jedino izgradnjom sistema za vještačko osnježavanje, u svemu poštujući važeću plansku dokumentaciju, Skijališta CG mogu biti konkurentna sa skijalištima u regionu i imati garantovanu skijašku sezonu“, zaključuje Milošević.

On, za sada,  ne pominje neophodnost  državne pomoći na koju su u tom preduzeću navikli, kad god podbaci sezona ili kad se finansijski plan pokaže kao preambiciozan. Međutim,  njegovi saradnici su, nedavno, na sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore, kazali da će pomoć države biti neophodna. Navodno, već su se obratili i resornom Ministarstvu, jer kako je rekla Tanja Vukić iz SCG, bez te pomoći neće dalje moći da funkcionišu. “Sada radimo na pripremi ljetnje turističke sezone i činimo sve što je do nas, ali nam je neophodna finansijska pomoć za ogromne gubitke koje smo pretrpjeli. Nadamo se da će Ministarstvo imati sluha i izaći nam u susret”, istakla je Vukić.

SCG su, gotovo od  osnivanja, dobijali pomoć države. Ona je u 2017. godini bila oko 120.000 eura, a naredne duplo više.  Blizu 660.000  bila je podrška SCG iz državne kase 2019. godne, a 2020. je premašila milion eura, koliko je bila i godinu kasnije.

Agencija za zaštitu konkurencije (AZK)  prošle godine, nakon ispitnog postupka, donijela je odluku da je taj vid podrške države preduzeću u skladu sa zakonom. Početkom 2021.  godine, AZK je resoru Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma naložila da ne daje pomoć SCG dok se ne okonča ispitni postupak. U okviru SCG su skijališta Kolašin 1600, Cmiljača, Žarski, Torine, Jelovica, planinski centar Komovi i Eco Adventure park Komovi.  Za sada radi samo kolašinsko skijalište u koje su uložene desetine miliona.

Prema podacima Uprave za kapitalne projekte, više od 66 miliona eura uloženo je u projekte na Bjelasici u cilju unapređenja turističke infrastrukture i ponude, a koji se finansiraju kroz kapitalni budžet. Riječ je o razvoju skijaških centara  Bjelasica i Komovi (Ski-centar Kolašin 1600, Ski-centar Žarski i Skijaški centar Cmiljača). Nedavno su iz Ministarstva turizma saopštili da je  u planu nastavak aktivnosti i radova na pomenutim ski centrima kako bi se oni konačno priveli namjeni. Dalji planovi za Ski centar Kolašin 1600 su završetak započetih ski-liftova, izgradnja osvjetljenja za dvije skijaške staze uz ski-liftove, čime će, tvrde u resornom Ministarstvu, Ski centar dobiti na kvalitetu dodatnom ponudom.

Ni jednog skijaškog dana nije bilo ni na ski centrima Vučje i Durmitor. Iz tih skijališta objašnjavaju  da su pretrpjeli ogromnu štetu tokom dosadašnjeg toka zimske turističke sezone. Marinko Purić, izvršni direktor Ski centra Durmitor kaže da je svima  jasno da je zimska turistička sezna propala i da od planiranih 90 skijaških dana nije bilo nijednog. “Nalazimo se jako teškoj finansijskoj situaciji, uložili smo sve napore i sva moguća sredstva, ali nam nedostatak sniježnog pokrivača nije išao na ruku. Naši gubici su nenadoknadivi”, kazao je on na sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva PKCG.

Na tom skijalištu je napravljena akumulacija za vodu neophodnu za vještačko osnježavanje. Nezvanično se  pominje instaliranje sniježnih topova do sljedeće zime, ali se za sada ne zna ko će to da radi i da finansira.

Prema dokumentima koje je država, očigledno, zanemarila kad je odlučivala o ulaganjima u skijališta, vještački snijeg će biti neophodan na mnogim crnogorskim planinama. Prema zaključcima iz 2007. godine, samo četiri oblasti u sjevernom dijelu Crne Gore (Durmitor, Bjelasica, Sinjajevina i Maganik) imaju u sezoni više od 60 dana snijeg visine iznad 50 centimetara. Najveći broj dana (više od 90) sa visinom snijega iznad 30 centimetara ima Durmitor (na visini od 1.750 do 1.950 mnm), a 80 dana Maganik, Sinjajevina i Bjelasica (nadmorske visine od 1.650 do 1.850 metara).

Za potrebe izrade Master plana za razvoj zimskog turizma u Crnoj Gori urađena je modelska reanaliza zimskih sezona (2002.-2004.) koja je ukazala na rizike od velikih ulaganja u skijaški turizam. To modeliranje je urađeno pod pokroviteljstvom Hidrometeorološkog zavoda.

U Nacionalnoj strategiji za klimatske promjene iz 2015. godine  piše da su klimatske promjene najveća prepreka razvoju zimskog turizma u Crnoj Gori.U tom dokumetu piše da će se sniježne padavine do 2030. godine smanjiti za 25 odsto, a zatim i za 50 procenata. Strategija predlaže pomjeranje skijaških staza na visine iznad 1.800 metara i više ulaganja u sisteme za vještački snijeg.

                                                                   Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo