Povežite se sa nama

OKO NAS

KVART ISPOD LJUBOVIĆA: Za grđe lice Podgorice

Objavljeno prije

na

Posljednjih dana, kvart pod Ljubovićem, sa strane koja gleda prema Dajbabama, trpi početak izgradnje još jedne zgrade na posljednjem parčetu slobodne zemlje. Prilikom gradnje nije poštovan, inače loš, urbanistički plan. Nadležni o ovome ćute, dok uveliko traje kampanja Za ljepše lice Podgorice 

 

„Šetajući pored Ljubovića…“ Malo ko je zamišljao da bi stara podgorička pjesma mogla da dobije novu obradu. Tipa: ,,Niču zgrade, a niđe parkića”. ,,Prije četiri godine, a i sad u martu, kupcima stanova je izvođač radova rekao da je na parceli planirana zelena površina, iako su već tada sve pripremali za gradnju zgrade”, tvrdi grupa nezadovoljnih stanara podgoričkog kvarta ispod Ljubovića.

Posljednjih dana, kvart pod brdom, sa strane koja gleda prema Dajbabama, trpi početak izgradnje još jedne zgrade. Na posljednjem parčetu slobodne zemlje, koje vapi za zelenilom ili parking prostorom. ,,Skupite se malo, ima mjesta za još jednu zgradicu”, poruka je nadležnih, smatraju prevareni stanari.

,,Zgrada kao zgrada ne bi bila problem, da je pri planiranju napravljena procjena gustine naselja kao i kvaliteta života u njemu. I bez nje, kvart ne može normalno da funkcioniše“,  kažu.

Jedna od stanarki ovog kvarta, Olivera Leković za Monitor kaže: ,,U januaru 2020. godine počelo je useljavanje u jednu od zgrada, a u martu i u drugu. U kontaktu sa stanarima koji su tek uselili, shvatamo da su i oni prevareni. Kupovinom stana rečeno im je od strane investitora da će se na, sad spornoj parceli, nalaziti zelena površina sa nekoliko parking mjesta, iako su već u novembru 2019. dobili dozvolu za gradnju”.

Iz Udruženja arhitekata Ko ako ne arhitekt (KANA) za Monitor kažu: ,,Primjeri ovakvog planiranja i gradnje (mali stanovi, skučeno urbano okruženje, nedovoljan broj parking mjesta i zelenih površina, nedostatak sadržaja društvenog standarda…) nisu rijetki u današnjoj graditeljskoj praksi u Crnoj Gori. Većina, ako ne i svi urbanistički planovi usvojeni u posljednjih petnaestak godina devastiraju prostor”.

Građevinska firma Gradnja – Promet izvođač je radova na ukupno pet parcela u ovom kvartu. Dvije završene zgrade gledaju na rupu, pripremljenu za novu zgradu. Preostale dvije su nedaleko. Na useljenje, polovinom 2016. godine, u prvu sagrađenu zgradu, stanari su čekali više od pola godine. Nakon njenog prijema od strane nadležne inspekcije, čitavo prizemlje koje je bilo označeno za parking stanara Gradnja – Promet zatvara i pretvara u poslovne prostore. ,,Kupci tih stanova nisu ni sanjali da će morati da kruže, nekada i po pola sata, oko zgrade, ne bi li im neko ustupio mjesto za parking. Porodice i mlade bračne parove okupio je mir opjevanog brda i pogled koji je sezao i preko Morače”, kažu stanari ovog kvarta.

Oni su se prije desetak dana obratili vlasnici firme Gradnja – Promet Nataši Kalezić, nastojeći da joj predoče koje probleme pravi izgradnja pete zgrade. Kako tvrde, ona je kategorično odbila bilo kakav dogovor.

Značajan problem je i nedostatak prostora prilagođenog djeci. Njih u kvartu ima oko 50,  uzrasta do 10 godina. ,,Roditelji moraju da otvore sva čula, da se neko u igri ne zaboravi i istrči pred auto. Ako prolazite kolicima, trotoarom je nemoguće provući se između gusto nanizanih automobila”.

Za dio grada ispod Ljubovića usvojen je Detaljni urbanistički plan (DUP) još 2005. godine, uz posljednje izmjene i dopune 2009. godine. Dr Milica Vujošević,  arhitektica, iz udruženja KANA za Monitor objašnjava da je to, veoma davno, jer  se detaljni urbanistički planovi donose za period važenja do pet godina. „ Plan je inače veoma lošeg kvaliteta. Planirana je veoma gusta izgradnja u osnovi velikih zgrada na malim parcelama, slobodnog prostora između zgrada skoro nema, a sve raspoložive površine koriste se za parkiranje vozila. Nema širih otvorenih prostora sa zelenilom. To je veoma nehuman prostor za život, uz malo ili nimalo osunčanje nižih etaža. Urbanistička kompozicija zgrada je prepuštena investitorima, koji  maksimiziraju svoje zgrade u okviru dozvoljenih parametara“, objašnjava dr Vujošević.

Ni tako loš, urbanistički plan nije poštovan. ,,Podzemne garaže građene su nad zemljom, što zgrade od četiri sprata čini zgradama sa šest spratova. Zgrada čija je gradnja u toku, projektovana je sa 30 stanova više nego što je planom dozvoljeno –  76, umjesto 46 stanova. Projektuje se i veliki broj malih stanova u jednom ulazu. Ulaz i od 46 stanova (u zgradi sa četiri sprata) se smatra izuzetno neprimjerenim i neprijatnim, a kamoli sa 76 stanova“, kaže dr Milica Vujošević.

Određivanje broja stanova u planu služi za projekciju broja stanovnika koji će živjeti na tom području. Na osnovu toga se odlučuje o broju škola, zdravstvenih ustanova ili o komunalnom opremanju. ,,U zahvatu ovog DUP-a planirana je 2.641 stambena jedinica, odnosno 8.414 stanovnika. Ako pretpostavimo da svaka zgrada prekorači broj stanova za 65 odsto kao što je ova, a još pretpostavimo da je ekonomsko stanje društva takvo da više osoba stanuje u manjem stanu nego što je to standardom predviđeno, dobijamo duplo veću opterećenost svih povezanih službi“, objašnjavaju za Monitor iz KANA-e.

Posljednjih godina desetine zgrada širom Podgorice niču preko noći. Mnoge, davno završene, zjape prazne. Gradilišta ima na svakom ćošku, a radi se i vikendom, i praznicima, i po više od 10 sati dnevno. ,,Buka pikamera, mašina, dovikivanje jeftine i iscrpljene radne snage koja ne mari za vaš mir, prašina, blato, smeće… Pogled na nezavršene fasade od kojih neke podsjećaju na ratom napuštene zgrade… Sve je to sastavni dio naših života”, kažu mještani kvarta kod Ljubovića.

Oni su zbog svega što ih je snašlo u decembru 2019. godine podnijeli peticiju Glavnom gradu. Iz kabineta gradonačelnika niko se još nije udostojio da im na nju   odgovori. Novu peticiju, sa oko 150 potpisa, koju su mogli da potpišu i stanari dviju novouseljenih zgrada nedavno su ponovo predali gradonačelniku i glavnom gradskom arhitekti, šefu kabineta u Ministarstvu održivog razvoja i turizma (MORT), kao i generalnim direktorima Direktorata Glavnog državnog arhitekte, Direktorata za građevinarstvo i Direktorata za planiranje prostora.

Iako je gradska vlast ranije priznala da plan izgradnje nije na zadovoljavajućem nivou, nije ništa preduzela da ga ispravi. Nije ništa učinila ni prilikom davanja saglasnosti za gradnju, niti prilikom inspekcijskog nadzora. Ni na pitanja Monitora, do zaključenja ovog broja, nisu stigli odgovori ni iz Glavnog grada, ni iz MORT-a. Istovremeno, lokalne vlasti sprovode kampanju Za ljepše lice Podgorice. ,,Kao da nam se tako rugaju”, kažu.

Važenje DUP-a iz 2009. prestalo je 2014. Posljednih šest godina dešavaju se izmjene, bez javnih rasprava. ,,U slučaju DUP-a Zabjelo – Ljubović postojala je  prazna livada, na kojoj je moglo da se isplanira šta se god htjelo. Terastasto, razuđeno, da se uklopi u ambijent Ljubovića, u skladu sa prirodom, da se spuste staze od Ljubovića ka gradu, da se rekreativci podstaknu na rekreaciju…“, sugerišu iz KANA-e.

Prevareni stanari dobili su zid od betona ka brdu. Zgrade koje zaklanjaju jedna drugu. I Ljubović.

Andrea JELIĆ 

Komentari

Izdvojeno

SLUČAJ MALE HIROELEKTRANE BISTRICA: Opet pred institucijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) podnijeta je krivična prijava protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica, a podnio ju je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica

 

 

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica podnio je protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica.

Iz kabineta Koprivice su ponovili, ono što javnost odavno zna, da je Đukanović omogućio svom sinu Blažu da zaključi ugovor sa Vladom na čijem je bio čelu.

Precizirali su da je time Đukanović teže povrijedio odredbe člana 14 Zakona o sprječavanju korupcije. Tim članom je propisano da organ vlasti u kojem javni funkcioner vrši javnu funkciju ne može da zaključi ugovor sa privrednim društvom ili drugim pravnim licem u kojem javni funkcioner i s njim povezano lice ima privatni interes.

Ipak, institucije do sada nijesu tako tumačile odredbe zakona. Raniji saziv Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) donio je rješenje u kom se navodi da Milo Đukanović nije bio u konfliktu interesa kada je kao predsjednik vlade u oktobru 2016. godine potpisao odluku o koncesiji za malu elektranu firmi BB Hidro, čiji je suvlasnik njegov sin Blažo. ASK je tada tvrdio da Đukanović kao predsjednik Vlade nije odlučivao već je samo potpisao odluku, a da su odlučivali drugi niži organi Vlade!

ASK je 2019. odbio zahtjev Organizacije KOD da ispita mogući konflikt interesa u slučaju Prokletije kada je Vlada, kojom je predsjedavao Milo Đukanović, 2015. godine posao izrade Prostornog plana posebne namjene Nacionalnog parka Prokletije dodijelila Republičkom zavodu za urbanizam i projektovanje. Vlasnik RZUP-a je brat tadašnjeg premijera Aco Đukanović, a podizvođač je bila firma Capital invest, tada u vlasništvu Mila Đukanovića.

I dok se na jednoj strani pokušava procesuirati očigledna korupcija, na drugoj vlasnici malih hidroelektrana traže pravdu preko sudova. Sudski sporovi su otpočeli nakon što je Vlada Zdravka Krivokapića u decembru 2020. raskinula ugovore za gradnju malih HE, kao primjer početka borbe protiv korupcije. Većina  malih HE su povezani sa DPS-om, najviše sa bivšim premijerom, predsjednikom i počasnim predsjednikom te partije Đukanovićem.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EPILOG SLUČAJA SVJEDOČENJA O SEKSUALNOM UZNEMIRAVANJU U PODGORIČKOJ GIMNAZIJI: I – ništa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu Ministarstva prosvjete,nauke i inovacija, podnijetu protiv profesora podgoričke gimnazije R.Č. zbog krivičnog djela seksualno uznemiravanje, jer prijavljeno djelo nije bilo krivično djelo u vrijeme izvršenja. Istovremeno, smijenjena direktorica Gimnazije postala je savjetnica predsjednika parlamenta

 

 

Podgoričko Osnovno tužilaštvo je protekle sedmice odbacilo krivičnu prijavu protiv bivšeg profesora podgoričke Gimnazije Radomana Čečovića jer seksualno uznemiravanje, u vrijeme kada je slao uznemirujuće poruke bivšoj učenici, nije bilo propisano kao krivično djelo.

„Istovremeno,tužilac je po službenoj dužnosti cijenio i eventualno postojanje krivičnog djela proganjanje,ali je utvrđeno da je za to djelo  nastupila zastarelost krivičnog gonjenja i prije podnošenja krivične prijave, odnosno prije nego što je događaj prijavljen“, navodi se u saopštenju tužilaštva.

Samo nekoliko dana ranije objavljeno je da je smijenjena direktorica Gimnazije  Biljana Vučurović, izabrana za savjetnicu predsjednika parlamenta Andrije Mandića. To je, sve u svemu,  epilog slučaja koji je krajem prošle godine uznemirio javnost, nakon što je objavljeno svjedočenje bivše učenice Gimnazije Sare Vujisić. Ona je optužila svog bivšeg profesora jezika Čečovića za seksualno uznemiravanje, a direktoricu Vučurović za neadekvatnu reakciju nakon što ju je sa tim upoznala. Bivša direktorica kaznila je profesora sa 30 odsto od plate i potrudila se da slučaj prođe ispod radara javnosti ili nadležnih institucija.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG) krajem novembra 2024. objavio je tekst u kojem, pored ostalog, navode i slučaj nastavnika R.Č. koji je 2021. godine svojoj dojučerašnjoj učenici slao nedolične poruke, a direktorica gimnazije BIljana Vučurović ga je tada sankcionisala novčano. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPN)) je nakon objavljivanja istraživanja CIN-CG, iniciralo više inspekcijskih nadzora u Gimnaziji. Prosvjetna inspekcija je predložila razrješenje Vučurović, o čemu je potom odluku donijela i ministarka Anđela Jakšić Stojanović. Ministarstvo prosvjete,nauke i inovacija, na čelu sa Jakšić Stojanović, podnijelo je krivičnu prijavu protiv profesora Čečovića, a po preporuci prosvjetne inspekcije smijenjena  je Biljana Vučurović sa mjesta direktorice

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVA JOŠ BEZ RJEŠENJA ZA DUGOVANJA VEKTRE JAKIĆ I VEKTRE NORD: Iza Brkovićeve imperije ostali radnički jad i čemer

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bivši radnici u firmama Dragana Brkovića još čekaju da država ponudi rješenje za višemilonaska  potraživanja po osnovu zarada i doprinosa. Nakon  kraha poslovnog carstva Brkovića završili su  na evidenciji ZZZ, a  preostalo im je jedino,  da na svoju muku podsjete, sporadičnim protestima i apelima Vladi

 

 

Vlast, ni nakon 2020. godine, nije napravila nikakav napor da ispravi bar dio nepravde prema bivšim radnicima preduzeća u okviru propale poslovne imperije Dragana Brkovića. Vijeće Višeg suda u Podgorici,  polovinom prošle godine,  potvrdilo je optužnicu koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo protiv Brkovića, njegovih sinova Borisa i Bojana Brkovića, kao i Milića Popovića, za produžena krivična djela zloupotrebe ovlašćenja u privredi i zloupotrebu ovlašćenja u privredi putem pomaganja, te krivična djela pranje novca i pranje novca putem pomaganja.

Kako su bivši radnici njegovih preduzeća u Pljevljima i Kolašinu kazali Monitoru, država ne pokazuje volju da iznađe rješenja kojim bi višemilionski dugovi po osnovu zarada i doprinosa bili bar djelimično izmireni. Podsjećaju da je decenijama iza Brkovića stajala država i da su „nasjeli na mnoga ranija obećanja koja su dolazila od predstavnika vlasti“. Bivši  radnici „Vektre Jakić“” i firmi nastalih  iz te kompanije  sve što mogu je da, s vremena na vrijeme, protestuju, apluju  i mole državu za pomoć.

Bivši radnici  kompanije „Vektra Jakić“ , njih oko 50-ak, početkom marta, na sat, blokirali su magistralni put Pljevlja-Prijepolje, još jednom podsjećajući vlast  da godinama ne mogu da naplate zaostala potraživanja. Najavili su radikalizaciju protesta ukoliko od Vlade ne dobiju obećanje da će im isplatiti zaostala dugovanja.Za Monitor podsjećaju da je Brković radnicima ostao dužan od 15 do 20 zarada, a da doprinosi nisu uplaćivani od dvije do pet godina. Imaju informaciju da su ukupna dugovanja bivšim radnicima od 2017. do 2023. godine oko 1,2 miliona eura.

„Ovdje smo se danas okupili jer nas je Brković sve prevario, a milionske dugove ostavio državi. Dobio je kredit od Abu Dabi fonda koji će morati država da vraća. Pozivam premijera Milojka Spajića da se uključi u rješavanje problema i isplati zaostala dugovanja radnicima. Nas ništa drugo ne interesuje nego samo naše zarade koje čekamo godinama “, poručili su.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo