Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Kvazivizantija na obalama Budve

Objavljeno prije

na

Šef vladajuće partije u Budvi i predsjednik Skupštine ove turističke opštine Boro Lazović dobio je početkom avgusta građevinsku dozvolu za gradnju dva nebodera u centru grada, u ekskluzivnoj zoni pored mora i neposrednoj blizini Starog grada.

Dugogodišnji lider Demokratske partije socijalista postao je vlasnik više hiljada kvadrata u elitnoj zoni turističke metropole, zahvaljujući partijskom uticaju i funkcijama koje u lokalnoj upravi pokriva, jer je riječ uglavnom o zemljištu koje je bilo u vlasništvu Opštine.

Dozvola je izdata za takozvani hotelski kompleks popularnog naziva, Kondo hotel- Porto Budva, na ime dva brata, Lazović Bora i Jova i ruskog partnera, kompanije Alart Centar D.o.o. iz Budve čiji je osnivač Leonid Lesachiner.

Međutim, ime Porto koje asocira na luku, pristanište, more, Mediteran, nema dodirnih tačaka sa planiranim čudovišnim objektima, niti pridjev hotel ima sa namjenom, jer se radi o još jednom stambeno-poslovnom objektu sa stanovima i lokalima namijenjenim prodaji.

Investitorima je omogućena gradnja dva solitera, jednog od 22 i drugog sa 20 spratova, sa bruto razvijenom građevinskom površinom od nevjerovatnih 38.540 m2.

Vijest o Lazovićevoj investiciji neprijatno je iznenadila mnoge i potvrdila da ludilo betoniranja i uništavanja Budve ne posustaje.

Građevinska dozvola nije u skladu sa planom DUP Budva-Centar kojim su na Lazovićevoj parceli planirane kule od 10 spratova, odnosno P+9.

U odobrenju za gradnju Ministarstva održivog razvoja i turizma, koje potpisuje direktor Direktorata za građevinarstvo Danilo Gvozdenović, spratnost je dva i po puta veća u odnosu na dozvoljene parametre DUP-a, dok je izgrađena površina objekata povećana za više od 10.000 kvadrata.

Budvani su odmah izračunali osnovne preformanse Lazovićevih oblakodera koji će uskoro svojim neprihvatljivim gabaritima i ružnoćom trajno obilježiti ovaj turistički grad.

Prva kula za koju je Gvozdenović odredio spratnost po sopstvenom nahođenju gradiće se po formuli: 2G+P+Mz+18+TEH (tehnička etaža). Imaće visinu oko 80 metara a druga približno 70. Ako se tome dodaju dvije podzemne etaže, na lokaciji koja se inače zove Velja voda, nići će monstruozni objekat visine do 100 metara.

Šta to znači za poznate vizure budvanskog zaliva može se dočarati usporedbom sa zvonikom crkve Sv. Ivan u Starom gradu, izgrađenog 1867. godine u visini od 36 metara, koji dominira pejzažom turističke metropole.

Ukoliko se izgrade prema datim uslovima, kule Bora Lazovića nadvisiće stari zvonik. Biće to najviša građevina ne samo u Budvi, nego i u Crnoj Gori.

Idejni projekat Porto Budva uradio je biro Centroprojekt iz Beograda, koji ima filijalu u Podgorici. Kompjuterska animacija kula prikazuje arhitekturu sa motivima starog srpskog vizantinskog stila. Podsjeća istovremeno na srednjovjekovne bedeme Starog grada sa otvorima i puškarnicama ili na stare engleske tvrđave i zamkove.

Kako je projekat stigao iz Beograda arhitektu je, po svemu sudeći, inspirisalo čuveno Kapetan Mišino zdanje (1863), jedna od najpoznatijih građevina u Beogradu, u kojoj je smješten Beogradski univerzitet, zadužbina kapetana Miše Anastasijevića, jednog od najbogatijih Srba tog vremena.

Tako će jedan od bogatijih i moćnijih Crnogoraca ovog vremena sagraditi svoje tornjeve u Budvi, zarobljen u prošlom vremenu snova o moći, bogatstvu, Starom gradu i nedoživljenom gradskom životu.

Ideja da se u dvadeset prvom vijeku u turističkom centru gradi neboder, pa još u kvazi vizantijskom stilu, klasičnom gradnjom beton, cigla i crijep, sa kitnjastom fasadom i nevjerovatnim balkonima, može još samo u Budvi da prođe. U betoniranoj, devastiranoj Budvi, čije prirodne ljepote razvlače i uništavaju zločinci organizovanog građevinskog lobija, partijski prvaci, tajkuni i oligarsi sa svojim sumnjivo stečenim kapitalom.

Sjetimo se projekata za hotel Fjord u Kotoru i predloga investitora iz Irske.

Kotorska stručna javnost na čelu sa gradskom upravom odlučno je odbila ponuđeni idejni projekat hotela sa arhitekturom čardaka i kula sa Dalekog istoka u zalivu Boke.

O kakvoj se megalomanskoj građevini visokog funkcionera DPS-a radi govori podatak da ukupni obračunati iznos naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta za Porto Budva iznosi 7.809.286 eura. Komunalije su obračunate po stopi od 256,30 eura za kvadrat, za objekte tipa kondo-hotel u ekskluzivnoj zoni gradnje.

U opštinskoj nadležnoj službi ističu da je shodno odluci lokalne uprave investitoru omogućeno da iznos od skoro osam miliona eura može platiti u tri godišnje rate, pri čemu je, tvrde, Lazović, odnosno Alart Centar, uplatio 20 odsto utvrđene obaveze na račun Opštine.

Zanimljivo je da je na većini katastarskih parcela koje čine urbanističku parcelu koja je u vlasništvu Lazovića, upisan teret pokrenutih postupaka za deeksproprijaciju bivših vlasnika zemljišta, koje je on uz pomoć odborničke glasačke mašine vladajuće koalicije DPS-SDP-LP, uspio da kupi po cijeni od 600 eura za kvadrat.

Opština je prodala zemlju lideru DPS-a uprkos činjenici da nije privedena namjeni i da su pokrenuti postupci za njen povraćaj pravim vlasnicima. Tako je čelnik DPS-a bez imalo zazora, uz pomoć odborničke većine u parlamentu, postao vlasnik na imanju svojih sugrađana. Tužbe su podnijele porodice Šuljak, Petelin, Vukčević, Petrović i Ivanović. Eventualnu nadoknadu štete oštećenim vlasnicima po okončanju postupka snosiće Opština, odnosno građani Budve. Tako će i Budvani na neki način dati svoj doprinos gradnji građevinskog DPS čuda, utvrđenja Porto Budva.

Nije objašnjeno kako je oko 3.474 kvadrata Opština prodala Lazovićima 2009. godine kao neizgrađeno građevinsko zemljište po povlašćenoj cijeni od 600 eura za kvadrat, direktnom pogodbom, bez javnog nadmetanja, kada je na većem dijelu lokacije izgrađen gradski parking. Postupak je ponovljen i ove godine u Skupštini Budve, na način koji podsjeća na scene iz komedija Branislava Nušića.

Kao predsjednik parlamenta Lazović je podnio zahtjev sam sebi da na dnevni red stavi Odluku o prenosu prava vlasništva parcele od preko 300 kvadrata sa Opštine na sebe, opet solo bez javnog nadmetanja, po cijeni od 620 eura za kvadrat.

Godina za godinu, kvadrat po kvadrat, skupilo se oko 7 hiljada zlata vrijednih, na obali turističke metropole. Vrijedilo je milovati i maziti glasače i simpatizere DPSDP-a, a bogami i priprijetiti tamo nekim tužiteljicama i sudijama preko brda da ne mogu po Budvi, u njegovoj parohiji, određivati šta će ko raditi nakon što u moru plaknu svoju zadnjicu.

Njegov i moto njegovih partijskih drugova da Budvu treba ostaviti Budvanima koji sami najbolje znaju šta im je činiti daje rezultate. Najpoznatiji turistički grad u zemlji ne uništavaju stranci, Rusi i ostali, nego Budvani iz predgrađa i okolnih sela, oni što se kunu u svoju neizmjernu ljubav prema staroj krasotici.

Ugroženi susjedi podnijeli tužbu

Objekti Porto Budva životno ugrožavaju neposredne komšije na zajedničkoj urbanističkoj parceli u okviru Bloka 10B. Riječ je o porodici Slovinić, starosjediocima koji su podnijeli tužbu Upravnom sudu protiv rješenja o izdavanju građevinske dozvole. Pravni zastupnik Slovinića Nikola Martinović potvrdio je za Monitor da je tužba podnijeta na okolnost da građevinska dozvola nije izdata u skladu sa Zakonom o planiranju i gradnji objekata i sa DUP-om Budva-centar u pogledu date spratnosti koja je drastično povećana i čitavog niza prekrajanja urbanističkih uslova važećeg plana. Problemi sa prenaglašenom izgradnjom na ovoj lokaciji u srcu Budve poznati su javnosti po incidentu koji se odigrao u sali SO kada je Goran Slovinić fizički napao obrađivača DUP-a, beogradskog planera Miodraga Ralevića.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

NAJAVE UVOĐENJA VJERONAUKE U DRŽAVNE ŠKOLE: Novo raspirivanje podjela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako zaživi zamisao mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija o uvođenju vjeronauke u državne škole, stare i nove podjele među odraslima sele se i među djecu. Svih uzrasta. Ne može biti da mitropolit to ne zna. Samo, ne haje

 

Nanovo se raspiruju podjele u crnogorskom društvu. Priču o potencijalnom uvođenju vjeronauke u državne škole, prije nekoliko dana, pokrenuo je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije.

„Uvođenje vjeronauke u škole bi bilo sporno iz više razloga. To bi predstavljalo još jedno u nizu miješanja vjerskih organizacija u rad države (i obratno), od čega konačno treba napraviti otklon shodno Ustavu Crne Gore. Sem toga, vjerske organizacije raspolažu sa dovoljno kako ljudskih, tako i prostornih kapaciteta za sprovođenje svojih učenja, na šta polažu pravo. Ipak, to ne znači da se u okviru redovnog školovanja ne treba učiti o religijama i vjeri“, kaže za Monitor kolumnista Milivoje Krivokapić.

Ideja o uvođenju vjeronauke u škole u Crnoj Gori nije nova. I ranije su postojale te inicijative. Ponovo je dospjela u žižu javnosti nakon što su Vijesti prije desetak dana objavile šta piše u nacrtu Temeljnog ugovora koji treba da potpišu država Crna Gora i Srpske pravoslavne crkve (SPC). U članu 16 tog dokumenta navodi se da će pravoslavna vjerska nastava u javnim školama biti regulisana posebnim ugovorom između strana ugovornica. Mitropolit Joanikije je, u nedavnom razgovoru za beogradsku Politiku, kazao da nema sumnje da pravo na vjeronauku spada u osnovna ljudska prava i prava djeteta na takvu vrstu obrazovanja. „Kao što je izvan svake sumnje da se Crna Gora ubraja među svega nekoliko evropskih zemalja koje nemaju nikakav oblik vjeronauke u svojim školama”, napomenuo je.

Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju propisuje svjetovni karakter javnih ustanova i ustanova kojima je dodijeljena koncesija za izvođenje javnog obrazovnog programa i zabranjuje religijsko djelovanje u školama, koje nisu licencirane kao srednje vjerske škole.

Slikarka-konzervatorka Svetlana Dukić protiv je uvođenja vjeronauke u državne škole. „Ništa nepametnije od toga nijesam čula. Vjeronauci nije tu mjesto, posebno u momentu kada smo, kao zajednica, nikad podijeljeniji. Njenim uvođenjem podjele bi počinjale od malih nogu. Svaki roditelj, ako želi, može dijete voditi u crkvu, džamiju ili sinagogu na časove vjeronauke. Umjesto nje, bolje bi bilo, kao obavezan predmet, vratiti prijeko potrebno – građansko obrazovanje. U školama, o religiji i vjeri djeca mogu saznati izučavajući druge predmete, od kojih neki već postoje”, kaže ona za Monitor.

Jedan takav, Istorija religije, ima status izbornog predmeta u pojedinim srednjim školama u Crnoj Gori, poput gimnazija. U okviru njega izučavaju se sve politeističke i monoteističke religije. Krivokapić ističe da bi i predmeti poput istorije, sociologije i filozofije trebalo detaljno da obrađuju temu religije u okviru svojih kurikuluma. „Bez takvog učenja bilo bi nemoguće na pravi način razumjeti istorijske tokove koji uključuju razvoj društva, civilizacija, umjetnosti i filozofske misli. Religija je krupan društveni fenomen, ostavila je i ostavlja značajan trag na čovječanstvo i kao takva mora naći svoje mjesto u obrazovanju, ali isključivo kroz objektivno izučavanje i kritičko promišljanje, a ne kroz afirmativni pristup kakav bi bio uvođenje predmeta vjeronauke. Obrazovanje mora biti sekularno i objektivno, što, između ostalog, znači da u okviru njega obavezno treba učiti činjenice o religijama, ali ne i religijska predanja kao činjenice”, objašnjava Milivoje Krivokapić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PROTEST KULTURNIH DJELATNIKA: Žigosani u kulturi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarka Bratić kadriranjem u svojim resorima kao da namjerno doliva ulje na užarenoj političkoj sceni. Bila osnivačica ili samo kandidatkinja na listi ultradesnog pokreta Dveri, imenovanje direktorice Filmskog centra Aleksandre Božović izaziva podozrenje. Pogotovu što ovo nije prvi put da ministarka poseže za kadrovima veoma upitnih biografija. To je ove nedjelje gurpa građana i kulturnih djelatnika na protestu poručila Vladi

 

Kulturni djelatnici su u ponedjeljak ispred zgrade Vlade upriličili protest sa koga su poručili da traže smjenu ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić i novoizabrane direktorke Filmskog centra Crne Gore Aleksandre Božović.

U proglasu grupe građana, kulturnih aktivista i stvaralaca, koji je pročitan na protestu, navodi se da ministarki zamjeraju „otvorenu i očiglednu diskriminaciju prema građanima koji su po nacionalnosti Crnogorci“. Dodali su i vjersku diskriminaciju, animozitet prema svemu crnogorskom, otvoreni i beskrupulozni revanšizam prema svima za koje ona sumnja da su pripadali bivšem režimu, protiv bahatosti, svojeglavosti, nepristupačnosti i egoizma… ministarke Bratić. Za direktorku Filmskog centra traže razrješenje zato što nema državljanstvo Crne Gore, osporavaju njene stručne reference i navode da je pripadnica ideološki neonacističke partije.

„Mi se ovdje nismo okupili da branimo nijednu fotelju, niti partijsko-klanovsko-drugarsko zapošljavanje bivše vlasti. Naprotiv, takvih nam je preko glave. Ali smo promjenom vlasti upravo očekivali promjenu takvog sistema bezvrijednosti. A umjesto toga dobili revanšističko-osvetnički-jednovjerski resor››, naglašava se na početku proglasa.

Protestu je prethodilo pismo koje je preko 80 stvaralaca i kulturnih djelatnika uputilo premijeru Zdravku Krivokapiću, vicepremijeru Dritanu Abazoviću, ministarki Bratić, povodom, kako su kazali, nezakonitog imenovanja Božović za direktoricu Filmskog centra Crne Gore. Oni navode da „Zakon o kulturi propisuje da se na mjesto direktora ustanove kulture može imenovati afirmisani umjetnik, afirmisani stručnjak u kulturi ili afirmisani stručnjak iz oblasti društvenih djelatnosti.  Imenovana gospođa nije niti jedno niti drugo niti treće, čime je grubo prekršen Zakon o kulturi, a institucija Filmski centar i filmska struka poniženi. Po sopstvenom priznanju, gospođa Mandarić Božović je svoj dosadašnji radni vijek posvetila pretežno produkciji reklama“. Ističu i da je novoimenovana direktorica Mandarić Božović bila na listi  Dveri, političke organizacije koja otvoreno zastupa nacističku ideologiju, velikosrpski hegemonizam i negira postojanje crnogorskog naroda.

„Tako je, ja sam državljanka Republike Srbije, sa stalnim prebivalištem u Crnoj Gori na osnovu braka s državljaninom Crne Gore… Bojim se da je moja politička karijera u nekim medijima ozbiljno preuveličana. Tačno je da sam kao nestranački kandidat na izborima 2012. godine bila na listi Dveri, upravo zato što su smatrali da im mogu pomoći na polju kulturne politike i medija. Nikada nisam bila ni član, a kamoli osnivač Dveri“, kazala je Božović za Vijesti.

Ona je, kako je kazala, diplomirana filmska i televizijska producentkinja i filmskom, televizijskom i produkcijom reklama se bavim više od 15 godina. Od 2012. Bila je dio tima koji je vodio Kulturni centar Novog Sada, a najponosnija je na svoj rad na kandidaturi Novog Sada za Evropsku prijestonicu kulture 2021. i projekat digitalizacije kulturne baštine Novog Sada.

Otkada je u Crnoj Gori, Božović je bila saradnica u produkciji TV serije Grudi Marije Perović, koprodukciji RTCG-a i Meander filma iz Nikšića, producentkinja Malog festivala kulture življenja Jugoslavija Fest Nikšić, direktorka filmskog festivala Uhvati film Kotor koji prikazuje filmove koji se bave temom invaliditeta, a  kao saradnica Kulturnog centra Novog Sada za međunarodne odnose aktivno učestvuje na povezivanju kulturnih centara iz Srbije i Crne Gore.

Tokom protekle nedjelje DPS, tačnije Komisija za prosvjetu ove partije, je izdala saopštenje u kome se kaže: „Desant na Filmski centar ne smije proći!“ A portal CdM najavio je protest uz objašnjenje da Božović nema nikavog radnog iskustva na filmu, te da je jedna od osnivača nacionalističke stranke Dveri“.

„Bilo je tog pokušaja da DPS instruiše protest. Pojedini mediji su najavljivali protest protiv svih imenovanja, ali to nije uspjelo. Na protestu su se jasno tražila smjena Bratićke i Božovićeve“, kaže jedan od učesnika protesta koji je želio da ostane anoniman.

Nakon protesta IN4S je osuo paljbu po glumcu Zoranu Vujoviću koji je pročitao proglas. On je je 2019. na svom Fejsbuk profilu ispisao niz uvreda na račun sprskog naroda. Kasnije se izvinio javnosti.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NA GODIŠNJICU EKOLOŠKE DRŽAVE, PRIVOĐENJE EKOLOŠKIH AKTIVISTA: Dok ignorišu dokaze protiv bahatih funkcionera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gomila službenih i privatnih automobila bila je nepropisno parkirana u šumi oko Crnog jezera, a policija je zbog performansa privela ekološke aktiviste Milorada Mitrovića i Huseina Pajevića

 

Aktivisti nevladine organizacije Breznica krenuli su ka Crnom jezeru. Tradicionalna svečana sjednica Skupštine Crne Gore povodom godišnjice od proglašenja prve ekološke države na svijetu počinje u dva sata. Ove godine riječ je o tridesetoj godišnjici.

Nezadovoljni stanjem u ekologiji i očuvanju životne sredine, aktivisti ove organizacije Milorad Mitrović i Husein Pajević raširili su transparent na kojem je crnim slovima ispisano: „30 godina kasnije, a tek smo na početku“. Nekoliko minuta prije početka sjednice Mitrović i Pajević su, takođe, tradicionalno sa gas maskama i u zaštitnim odijelima oglasili sirene za uzbunu.

Iako su cijeli performans odradili u dogovoru sa službenicima policije, poštujući većinu njihovih preporuka, nakon performansa su obojica odvedeni u stanicu policije. Zanimljivo je da su ih službenici policije pratili pored desetina službenih automobila, parkiranih po šumama i livadama strogo zaštićene zone Nacionalnog parka Durmitor. Većina funkcionera nije se udostojila da vozila parkiraju ispred rampe, na parkingu, i prepješače vekoliko stotina metara do mjesta gdje se održavala sjednica.

Službenicima policije, međutim, nije „bola oči“ gomila nepropisno parkiranih automobila među drvećem oko Crnog jezera, ali jeste performans ekoloških aktivista koji godinama ukazuju na devastaciju prirode. Mitrović i Pajević su privedeni u Centar bezbjednosti Žabljak, gdje su u svojstvu građana dali izjave povodom „remećenja javnog reda i mira“. Osnovna državna tužiteljka u Pljevljima Nataša Bajčeta donijela je odluku da u perfromansu Mitrovića i Pajevića nema elemenata krivičnog djela.

„Jedina razlika između ove i prošle vlasti jeste ta što su me prošli poslali u zatvor, a ovi još nijesu“, kazao je Mitrović za Monitor.

On kaže da su im, kada se završio performans, prišla dva uniformisana policajca i jedan u civilu da ih obavijeste da u žabljačkom Centru bezbjednosti moraju dati izjave povodom remećenja javnog reda i mira. Nakon što su dali izjave, Mitrović tvrdi da je on podnio krivičnu prijavu protiv NN lica za lažno prijavljivanje.

„Kada sam pitao policajca da li će postupiti po mojoj prijavi, on je rekao da će postupiti kroz nekoliko dana. Dakle, kada se ekološki aktivisti prijave – odmah se uzima izjava i odmah se procesuiramo. Što nije slučaj kada mi prijavimo nekog drugog“, kazao je Mitrović.

Mitrović vjeruje da su nekom od funkcionera ili gostiju zasmetali, pa je naredio policiji da ih privedu. On nije znao ko bi to mogao biti, ali vjeruje da se radi o nekome ko ima jak uticaj na policiju. Očito je drugo. Iako su partije, koje čine parlamentarnu većinu, u predizbornoj kampanji posebno isticale ekološke teme, na isti način tretiraju ekološke aktiviste kao i prethodna vlast. Pa tako na tridesetogodišnjicu od proglašenja ekološke države, državni službenici privode ekološke aktiviste zbog ekološkog performansa.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo