Povežite se sa nama

MONITORING

Ljepota monopola

Objavljeno prije

na

racunzastruju

Iznos računa za struju potrošenu u januaru, obračunske stavke prikazane na računima i objašnjenja koja su uslijedila od čelnika Regulatorne agencije za energetiku (RAE) i resornog Ministarstva ekonomije proizveli su mnogo štete, ljutnje i konfuzije. Svi postulati tržišne ekonomije, a i elementarna logika, pali su u vodu zbog potrebe vlasti (izvršnih i regulatornih) da opravdaju očigledno favorizovanje državnog ljubimca sa neprikosnovenim monopolom – Elektroprivrede CG – u odnosu na potrošače sa distributivne mreže. Riječ je o 300 hiljada korisnika iz kategorije domaćinstva i desetine hiljada malih i srednjih preduzeća kojima je, najjednostavnije, predočeno da je njihova obaveza da plate onoliko koliko su za svoje potrebe projektovali čelnici državnih preduzeća Elektroprivrede i Prenosa.

Nakon tragikomičnih objašnjenja koja su stigla od čelnika Regulatorne agencije, potrebi da opravda otimačinu priključio se i ministar ekonomije Branko Vujović objašnjavajući kako za nastale probleme nijesu krivi ljudi, makar bili gramzivi, nesposobni i neodgovorni, već Pravilnik RAE. ,,Trebalo bi ispitati da li je Pravilnik idealan i obuhvata li sve moguće situacije koje se dešavaju”, lamentirao je Vujović kao da je u pitanju tekst koji su premijer i ministri pronašli na obroncima Lovćena, uklesan u kamene ploče. A ne propis koji je donijela RAE da joj olakša zakonom povjereni posao.

Zamislite ovu situaciju: Rutinu jutarnje nabavke – hljeb, mlijeko, novine- prekida prodavačica objašnjavajući da će vas primjerak dnevnog lista umjesto uobičajenih 50, koštati 70 centi. Pa, sve sa osmijehom, objasni kako je juče neko ukrao dva, od pet primjeraka Vijesti koje svakodnevno prodaju. Danas treba nadoknaditi gubitak.

Šef radnje je mudro zaključio da ne bi bilo pošteno račun za kompletnu štetu ispostaviti prvom kupcu koji se pojavi na kasi. Odlučio je da ceh na ravne časti podijele svi redovni kupci. Troškove krađe neko mora da plati- neumoljiv je. Ne želi da se upušta u raspravu da li je logično da štetu pokrije potrošač čiji je jedini ,,grijeh” to što konzumira proizvod koji je otuđio neko drugi zahvaljujući, zašto ne pomenuti, i nesposobnosti šefa i njegovih potčinjenih da sačuvaju, prodaju i naplate svoju robu. Uzalud prijedlozi da se šteta namiri od kradljivaca, nepažljivih prodavača, njihovih poslodavaca i vlasnika radnje, osiguranja, reosiguranja… Šef je neumoljiv. A prodavačica podsjeća da se i na nenadani ,,somodoprinos” za nadoknadu tuđe štete naplaćuje porez na dodatu vrijednost. Koji ide na račun većinskog vlasnika radnje.

Naravno da bi smo svi mi promijenili radnju u kojoj bi pokušali da nas naprave budalom. Zašto onda pristajemo da uz račune za struju plaćamo i ,,gubitak na distributivnoj mreži” odnosno ono što je neko potrošio a Elektroprivreda nije uspjela čak ni da fakturiše a kamoli da naplati? Nemamo izbora.

Objašnjenja kako ,,krađu neko mora da plati” su na granici dobrog ukusa.
Činjenica da se u prenosnoj i distributivnoj mreži ,,izgube” dva do tri od svakih deset kilovata koji kroz nju prođu nema veze sa navodnom ,,socijalnom politikom” koju Vlada vodi preko EPCG (kupovina glasova preko neplaćenih računa druga je priča), ni sa eventualnim objektivnim ograničenjima sistema. To je, prosto, posljedica neznanja i nemara ljudi koji vode ovaj sistem.

Vratimo se piljari. Šta bi uradio njen vlasnik kada bi neplaćeno nestajalo više od petine robe koja uđe u radnju? Prvo bi smijenio poslovođu, onda otpustio i promijenio radnike, na kraju – zatvorio radnju. A kakve su posljedice koje radnici EPCG trpe zbog očiglednog nefunkcionisanja sistema kome pripadaju? Nikakve.

Zamislite da nam u pekari na ćošku prodaju već prodati hljeb po cijeni uvećanoj za 45 odsto, pravdajući poskupljenje time što im je pao promet. Suludo? Upravo tako glasi objašnjenje koje nam čelnici RAE nude pravdajući poskupljenje cijena prenosa i distribucije struje za 46,5 odsto. Član Odbora RAE, Branko Kotri, je kazao da je naknada za prenos struje povećana zbog smanjenja obima prenosa u ovoj godini. ,,Ukoliko imamo manji obim prenosa i mali broj sati razumljivo je da kod istih troškova dođe do povećanja cijena”, naveo je Kotri. To su pravila koja važe za crnogorsku Elektroprivredu. Svi ostali posluju po principu da smanjenje obima posla podrazumijeva i kresanje troškova.

Nelogičnosti proizvode jedna drugu. Ispostavilo se da je višegodišnja kampanja koja nas je preko medija pozivala na štedljivije trošenje struje imala za posljedicu – povećanje naših troškova za istu tu električnu energiju. Još je i ta kampanja plaćana našim novcem. Pošto su očigledno zadovoljni njenim rezultatima nadležni su odlučili da je nastave. Ovaj put među osnovcima. Kampanja čiji je cilj podsticanje građana da razmišljaju o pravilnoj i racionalnoj upotrebi električne energije, biće nastavljena u ponedjeljak distribucijom obrazovne knjižice Moja energija učenicima trećeg razreda osnovnih škola, prenijela je Mina biznis. Valja pripremiti novu generaciju ,,za šišanje”.

U međuvremenu saznali smo da više ne važi ono u šta su nas do juče uvjeravali – da je struja skupa zbog visoke nabavne cijene. Ispostavilo se da struja, zapravo, nije skupa. Skup je njen transport. Na računima za utrošenu energiju u januaru proizvodna cijena struje iznosi jedva trećinu konačnog iznosa.

Obmanjivanje se nastavlja. Ciklus koji smo zapamtili po kampanji jedne NVO – KAP troši svi plaćamo, zamijenio je novi. Njega bi mogli obilježiti kao period u kome KAP ne troši a svi plaćamo.
Gdje završi taj novac? Ili je to pitanje neumjesno postavljati makar dok se EPCG ne umilostivi i sa potrošačima potpiše ugovore koji uz prava Elektroprivrede da naplaćuje isporučenu i neisporučenu struju, predviđa i neke obaveze. Makar one elementarne o urednom i kvalitetnom snabdijevanju. Rok za izvršenje te obaveze istekao je prije dvije godine. RAE ga je, prošle nedjelje, oštro – produžila do avgusta. Dok se ne nađe novi razlog da bi struju, koja je zvanično pojeftinila, plaćali još skuplje.

Zoran RADULOVIĆ

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KORONA I NEODGOVORNOST: Budi odgovoran, ne budi kao premijer

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored najave potpunog zaključavanja kao jedinog spasa, ono je odloženo do izborne šutnje u Nikšiću. Znaju se prioriteti. Premijer Krivokapić je obrazložio da trenutno stanje nije izazvano lošim mjerema, već da je problem nepoštovanje mjera. Počevši od njega

 

Što je korona žešća, neodgovornost je veća. Podržavaju je i najviši zvaničnici. Premijer Zdravko Krivokapić je u nedjelju u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici uslikan kako cjeliva pričesnu pogaču, preporučujući tako drugima da ga slijede, jer vjera planine pomjera. Nepoštovanje preventivnih mjera postalo je običajno pravo za crkvena i ostala okupljanja.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojoviće je, nakon osude javnosti, prekorila premijera. Kazala je da je obećao da će poštovati mjere: „I da će se potruditi da utiče na ostale svojim primjerom da poštuju mjere“.  To se traži – snaga ličnog primjera. I premijer se nakon tri dana izvinio građanima što u određenom periodu nije nosio masku, a pravdao se da ima antitjela. Ovako se izvinjavao i nakon nenošenja maske na sahrani mitropolita Amfilohija, pa obećanje ne održa.

Neozbiljnost, sa najviše adrese, se dešava u nedjelji kada je broj umrlih od korona virusa premašio hiljadu. Podaci Instituta za javno zdravlje govore da je smrtnost od kovida u februaru, u odnosu na januar, povećana za 70 odsto.

Iz opština stižu alarmantni podaci. U Baru je zabilježen rekordni broj pacijenata u Regionalnom kovid centru za Primorje – 113, a bolnički kapaciteti za kovid pacijente se stalno povećavaju pa ih je sada 115. Problem je i nedostatak osoblja, jer su neki ljekari i medicinske sestre i po drugi put zaraženi – tri doktora su u izolaciji, odustno je i 13 sestara, a do sada je virus imalo 26 doktora, kazali su iz bolnice u Baru.

Od 20. do 28. februara na Cetinju je umrlo osam osoba, a dnevno do 100 pacijenata posjeti kovid ambulantu, saopšteno je iz Kriznog štaba Prijestonice.  Nadležni građane najčešće opominju zbog nenošenja maske i nepridržavanja distanca na otvorenom, a veliki je i broj onih koji krše mjere samoizolacije.

Slike na portalima iz Nikšića i Ulcinja pokazuju svakodnevne gužve u kovid ambulantama u ovim gradovima.

Iz Kliničkog centra, u kome se liječi preko 130 pacijenata od virusa, kažu da su spremni i za gori scenario te da najveća zdravstvena ustanova raspolaže sa 774 kovid kreveta.

Ministarka zdravlja je ove nedjelje izjavila da je situacija zabrinjavajuća ali da nije alarmantna, kazavši da je popunjenost bolnica 75 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ MIDDLE POINT: Na divljem zapadu ništa novo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je ruskoj kompaniji Middle Point, koja je radi izgradnje hotela u Budvi angažovala nikšićku kompaniju LD gradnja, zahvaljujući ovdašnjem pravosuđu, izvršiteljima i Privrednom sudu, oduzeta imovina vrijedna preko četiri miliona eura

 

Ovo je još jedna priča o tome kako su se, dok su se bivše crnogorske vlasti klele u strane investicije, investitiori koji su iz daleka stigli da posluju ovdje, susretali sa neizvjesnostima, ali i pravnim siledžijstvom. Umjesto da ulažu i grade, nerijetko bi jedino tek gubili novac u vrtlogu zarobljenih institucija. A investicije čekale neka bolja vremena.

Priča počinje 2008. godine, kada ruska kompanija Middle Point doo angažuje građevinsku firmu iz Nikšića LD gradnja radi izgradnje kondo hotela u Budvi. Nakon što je sklopljen ugovor i Middle Point uplatio avans od 300.000 eura, gradnja godinama nije počinjala. Uprkos tome, nikšićka kompanija je svih tih godina ruskom investitoru ispostavljala  fakture u iznosu 50.000 eura godišnje na ime  „održavanja gradilišta“. Ova nikšićka kompanija, čiji je osnivač, prema podacima Privrednog registra, Ilija Nikčević, radila je brojne projekte za državne i lokalne vlast (vidi box).

Nakon sedam godina, gradnja je intenzivirana.  No, iako se izgradnja hotela nije bližila kraju, ukupna vrijednost dogovorenih poslova, u iznosu od 2.833.000 eura kako je predviđeno ugovorom, bila je već potrošena. Ruski investitor odlučio je da ne plaća dalje dok se tačno ne utvrdi koliko je LD gradnja do tada i u šta trošila.  Izgradnja hotela je opet stopirana, što zbog neusglasica investitora i izvođača, što zbog zabrane gradnje na primorju u to doba. U jesen 2017. godine. LD Gradnja nije nastavila radove, da bi nekoliko mjeseci kasnije, u zimu 2018.

predala pet prvih saturacija (faktura) javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću, tražeći naplatu od Middle Pointa. Prema tvrdnjama kompanije Middle Point te fakture, u iznosu od 800.000 eura, su već bile plaćene. Bez obzira, investitoru je na osnovu tog duga uzeta imovina vrijedna milione. I to bez vještačenja ili utvrđivanja fakata o visini stvarnog duga.

Aleksandar Bošković, izvršitelj koji je vodio postupak, javnosti je poznat nakon što je u njegovoj kancelariji samoubistvo izvršio pedesetčetvorogodišnji E.M. 2015. godine. Takođe, Ministarstvo pravde svojevremeno je pokrenulo disciplinski  postupak protiv Boškovića zbog nezakonitosti koje su utvrđene u njegovom radu tokom redovnih i vanrednih kontrola i pritužbi građana.

Middle Ponit uz sve nije bio obaviješten da se postupak izvršenja vodi, tako da ruski investitor nije imao priliku da reaguje. Da se vodi postupak, saznali su nakon što im je blokiran račun, a kada je izvršenje već postalo pravosnažno.

Pošto je bilo kasno za žalbe, ruski investitor tada podnosi tužbu Privrednom sudu.

Priča o zarobljenim institucijama tek tada, u stvari, počinje. Dok je izvršenje po nalogu LD gradnje teklo u rekordno brzom roku, na reakcije Privrednog suda, na čijem se čelu nalazi Blažo Jovanić, čekalo se mjesecima. Jovanić je javnosti poznat kao jedan od stubova prethodnog režima u pravosuđu.

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVA: POLA GODINE NAKON IZBORA PODIJELILI RESORE: Odluka o budžetu bez Skupštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Imenovanjima čelnika u upravnim odborima opštinskih preduzeća i savjetima javnih ustanova, stvoren je preduslov za podjelu rukovodećih mjesta u izvršnoj vlasti u skladu sa izbornim rezultatima, na koja pretenduje  ukupno šest partija. Možda su na smirivanje strasti u Budvi i postizanje dogovora uticali lideri iz partijskih centrala zbog  izbora u Nikšiću

 

Partije koje su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi osvojile većinu odborničkih mandata u budvanskom parlamentu, konačno su, pola godine kasnije, dogovorile podjelu resora u upravljačkim tijelima opštinskih preduzeća i javnih ustanova. Predstavnici stranaka Demokratskog fronta i Demokrata uspjeli su da prebrode ozbiljnu krizu vlasti u Budvi i postignu dogovor u posljednjem trenutku, kako bi usvojili budžet, donijeli Plan investicija i imenovali članove upravnih odbora preduzeća i savjeta kulturnih institucija u Opštini.

Međutim, ovaj dogovor realizovaće se u posve neuobičajenoj proceduri, bez skupštinskog zasjedanja i parlamentarne debate o bužetskim izdacima i prioritetnim investicionim projektima. Zbog posebno loše epidemiološke situacije u Budvi, sjednica Skupštine Opštine ne može biti održana, pa su predstavnici vladajućih partija bili saglasni, da predsjednik Marko – Bato Carević donese navedene odluke, u skladu sa zakonom, kako bi lokalna uprava mogla nesmetano da funkcioniše.

Prema članu 59 Zakona o lokalnoj samoupravi, predsjednik opštine privremeno donosi akte iz nadležnosti skupštine, ako skupština nije u mogućnosti da se sastane ili je iz drugih razloga onemogućen njen rad. Zakonom je propisano takođe, da se tako usvojene odluke, moraju podnijeti na potvrdu skupštini na prvoj narednoj sjednici.

Ukoliko ih odbornici ne podrže, njihova važnost prestaje u roku od tri mjeseca od njihovog donošenja. Što se u budvanskom parlamentu neće dogoditi, jer partije koje čine vlast imaju 20 od ukupno 33 odbornička mandata.

Donošenje budžeta bilo je neophodno jer je Opština funkcionisala na bazi odluke o privremenom finansiranju. Predloženi iznos budžeta budvanske Opštine za 2021. godinu utvrđen je na 31,5 miliona eura.

Poslije izborne pobjede na lokalnim izborima u kojoj su DF i Demokrate osvojile većinu mandata u budvanskom parlamentu čime su u duboku opoziciju poslale Demokratsku partiju socijalista, ,,proslavljenu” u predizbornoj akciji nasilnog preotimanja vlasti, pobjedničke partije nisu uspjele postići dogovor oko podjele resora u izvršnoj vlasti. Od 15. septembra prošle godine vlast u Budvi funkcioniše po starom rasporedu, ustanovljenom poslije izbora 2016.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo