Povežite se sa nama

OKO NAS

LJETNJA ŠKOLA ZA UČENJE ROMSKOG JEZIKA: Obogatili znanje o svom identitetu

Objavljeno prije

na

Romski jezik predstavlja nedjeljiv dio identiteta romske zajednice. U Crnoj Gori romskim kao maternjim jezikom govori 5.169 osoba. Iako je Crna Gora potpisnica Evropske povelje o manjinskim i regionalnim jezicima, romski jezik nije u službenoj upotrebi. Razlozi za to su, kako je naglašeno u izvještajima o primjeni Povelje o regionalnim i manjinskim jezicima, što romski jezik nije standardizovan i što ne postoji kvalifikovan nastavni kadar, koji bi mogao da izvodi nastavu na romskom jeziku.

Romska organizacija mladih Koračajte sa nama – Phiren Amenca organizovala je u Čanju šestodnevnu ljetnju školu Koliko znaš o Romima? u okviru projekta Ljetnji kamp za učenje o romskom identitetu. Projekat je podržala organizacija Help u okviru projekta Promocija i zaštita ljudskih prava Roma-Romkinja, Egipćana-Egipćanki i ostalih ranjivih grupa, finansiran od strane Evropske unije. Školu je pohađalo 15 srednjoškolaca i studenata iz romske zajednice.

„Pitanje jezika, kulture i identiteta Roma zaslužuje posebnu pažnju. U Crnoj Gori ne postoje organizovani mehanizmi zaštite romskog identiteta”, kaže za Monitor jedan od predavača na ljetnjoj školi Serđan Baftijari, inače predstavnik Romske organizacije mladih Phiren Amenca.

Cilj ljetnje škole bio je, objašnjava on, da mladi srednjoškolci i studenti iz romske zajednice nauče više o svom identitetu i ohrabre se da nastave izučavanje romskog jezika i književnosti i time se osposobi kadar za predavanje romskog jezika u školama. Takođe, i da nauče osnovne pojmove romskog jezika koje koriste u svakodnevnoj komunikaciji.

Istraživanjem iz 2016. godine, koje je realizovalo Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, utvrđeno je da se u 33 odsto domaćinstava govori isključivo romski jezik. Gotovo 40 odsto romske populacije nedovoljno dobro govori crnogorski jezik. Dodatno, preko 45 odsto Roma ne čita i ne piše na crnogorskom jeziku, uz 20 procenata onih koji čitaju i pišu, ali uz veće probleme. Podaci govore da je nešto ispod 15 odsto Roma u stanju da identifikuje TV emisije na romskom jeziku. S druge strane, manje od četiri procenta Roma je u stanju da se sjeti neke reklame koja promoviše prava Roma, navodi se u izvještaju Monitoring položaja Roma u Podgorici kroz studije slučajeva.

Serđan Baftijari kaže da je u Crnoj Gori nedovoljno urađeno na očuvanju romskog jezika i da zbog toga veliki broj pripadnika romske zajednice nije u stanju da piše i čita na maternjem jeziku. Baftijari je za naš list naveo rezultate testiranja o poznavanju romskog jezika kod mladih romskih srednjoškolaca i studenata koji su učestvovali na ljetnjoj školi.

„Većina učesnika nije znala čak ni osnovne podatke o svojoj istoriji, kulturi i jeziku. To je potvrđeno na testiranju koje je sprovedeno na samom početku održavanja škole. Na kraju škole sproveli smo testiranje stečenog znanja. Test je pokazao da su svi učesnici na ljetnjoj školi stekli znanje o bitnim istorijskim događajima vezanim za romsku zajednicu širom svijeta, kulturu i jeziku Roma”, kaže Baftijari.

Romski jezik potiče od najstarijeg pisanog jezika „sanskrita”. Učesnicima ljetnje škole objašnjena je razlika između crnogorske i romske gramatike.

,,Posebno smo ukazali na osmi padež u romskom jeziku koji se naziva ablativ”, ističe Baftijari.

Jedna od učesnica ljetnjeg kampa Samanta Bajrami (16), učenica drugog razreda Srednje stručne škole „Spasoje Raspopović” sa žaljenjem kaže da se, iako je Romkinja, u njenoj kući ne govori romski jezik, ali da je na radionicama uspjela da nauči dosta riječi, koje će koristiti u svakodnevnoj komunikaciji.

,,Nijesam mnogo znala o svojoj kulturi i jeziku, tako da sam zadovoljna postignutim rezultatima, jer sam na radionicama naučila dosta toga”, ponosno priča ova srednjoškolka.

Iako u podgoričkim školama nastavu pohađa veliki broj romske djece, ona kaže da djeca još nemaju mogućnost da u školama uče o svojoj kulturi i jeziku. Voljela bi, kaže, da se u narednom periodu standardizuje romski jezik i uvede u obrazovni sistem.

Prema njenim riječima, romska djeca bi imala bolji uspjeh ukoliko bi u školama imali mogućnost da uče i na romskom jeziku, te stoga, kako kaže, i nadležne institucije treba mnogo više da porade na očuvanju romskog jezika.

Jedan od aktivnijih učesnika ljetnjeg kampa Elvis Bonešta (17), učenik drugog razreda Srednje stručne škole „Spasoje Raspopović”, zadovoljan je što je bio učesnik radionica o jeziku, istoriji i kulturi Roma o čemu je, kako kaže, jako malo znao.

,,Prije radionica sam veoma malo znao o istoriji mog naroda. Meni je najkorisnije bilo to što sam mogao da čujem i naučim nešto više o istoriji, kulturi i jeziku Roma. Dakle, pored toga naučio sam i romsku abecedu, himnu i padeže u romskom jeziku što mi sada pomaže da pravilno izgovaram i pišem riječi na romskom jeziku”, priča Bonešta.

Svoje znanje koje je stekao na radionicama voljan je da prenese na ostale mlade Rome i Romkinje.

Mladim ljudima iz romske zajednice poručuje da daju sve od sebe kako bi uspješno završili osnovno i srednje obrazovanje, a kasnije i fakultet.

,,Knjiga je lijek za sve”, kaže Bonešta.

Violeta Hajrizaj, takođe srednjoškolka iz romske zajednice, kaže da na ovakvim radionicama ljetnje škole učestvuje prvi put. Ona se nada da će se u narednom periodu uvesti romski jezik kao izborni predmet po osnovnim školama kao u Srbiji i drugim zemljama. Srećna je kaže što je bilo toliko zainteresovanih ljudi za radionice na kojima se učilo o jeziku, istoriji i kulturi Roma.

,,Sa učesnicima radionica i programom rada više sam nego zadovoljna. Svi smo se poznavali i to nam je na neki način olakšalo praćenje rada. Predavači su bili dosta dobri, pričali su i objašnjavali onako kako bi svima nama bilo jasno”, objašnjava Hajrizaj.

Iako se u njenoj kući svakodnevno govori na romskom jeziku, ona nije znala kako se pravilno izgovaraju pojedine riječi, ali su joj radionice pomogle da ih nauči.

Zadovoljan je učešćem na radionicama ljetnjeg kampa i Benjamin Šalja, učenik trećeg razreda Srednje elektrotehničke škole ,,Vaso Aligrudić”.

,,Ranije nijesam znao ništa o svom narodu, tako da sam na radionicama došao kao prazna sveska, ali uz jaku želju, volju i dobro izlaganje predavača uspio sam da svoju praznu svesku upotpunim”, ponosno priča sedamnaestogodišnji Šalja.

Mladim Romima koji ne znaju svoj maternji jezik poručuje da se potrude i više angažuju kako bi naučili bar osnovne pojmove o jeziku, kulturi i istoriji svog naroda.

,,Sramota je ne znati svoj maternji jezik. Sve bi bilo drugačije kada bi i u školama učili svoj jezik”, ističe mladi srednjoškolac.

Kada bi se romski jezik predavao u osnovnim školama, on smatra da romska djeca ne bi napuštala školovanje, već bi bila redovnija, a broj djece u obrazovnom sistemu bi bio znatno veći.

Mladi Romi i Romkinje koji su učestvovali na ljetnjem kampu smatraju da država Crna Gora i međunarodna zajednica nije uradila dovoljno da se romski jezik standardizuje, a još manje da se u Crnoj Gori očuva romski identitet.

Armin Tafa, student Fakulteta primijenjene fizioterapije u Kotoru, još je jedan mladi obrazovani Rom koji ne poznaje i ne govori svoj maternji romski jezik.

„Nisam imao mogućnost da učim na svom maternjem jeziku u školi i to je razlog zbog čega ne znam romski jezik. Iako sam Rom nisam ovoliko znao o svom jeziku, kulturi i istoriji, ali zahvaljujući ljetnjem kampu naučio sam i više nego što sam očekivao. Radujem se što sam bio dio grupe koja je među prvima iz romske zajednice pokrenula inicijative za očuvanje romskog identiteta. Siguran sam da ću i dalje nastaviti da se edukujem kada je u pitanju romski identitet kome pripadam i smatram da ovakvi seminari i časovi za romski jezik, kulturu i istoriju doprinose jačanju romskog identiteta”, objašnjava Tafa.

Recimo na kraju da se romski jezik studira na nekoliko univerziteta u svijetu: u Parizu, Pragu, Njitri, Trstu, Bukureštu, Velikom Trnovu, Budimpešti i Zagrebu.

Enis EMINOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

SKANDAL OKO PUTA MLADIH FIZIČARA U TOKIO: Nebriga o talentima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sve je i dalje po starom – političari uživaju u privilegijama i „slavi“, a mladi ako što iznude do prve prilike kada će pobjeći iz ovakvog sistema

 

Da se znanje, talenat i rad isplate samo ako politika tako odluči, opet je pokazala afera oko odlaska mladih fizičara na Međunarodnu olimpijadu iz fizike u Tokiju.

Luka RistanovićJovan JankovićAndreja Popović i Vuk Čurović, uz čestitke za ostvarene rezultate na državnom takmičenju, obaviješteni su 7. aprila da će predstavljati Crnu Goru na 53. Međunarodnoj olimpijadi iz fizike, koja će se održati u Tokiju od 10. do 17. jula.

Iz Ispitnog centra im je saopšteno da će sa njima ići profesor/ica sa UCG i predstavnik/ica Ispitnog centra i da domaćin takmičenja snosi troškove smještaja i ishrane, a crnogorske obrazovne institucije troškove puta, vize, članarina i zdravstvenog osiguranja.

Mladi fizičari, koji se sa svojim mentorima cijelu školsku godinu spremaju i uče, tako su dobili satisfakciju da se trud i obrazovanje isplate. Ali, iz Ispitnog centra potom – muk. Roditelji su se, protekle sedmice, obratili Ispitnom centru da saznaju da li je sve u redu.

Tek na insistiranje roditelja, odgovoreno je da „nema mogućnosti da se organizuje odlazak tima”.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

STANJE ŽIVOTNE SREDINE NA SJEVERU: Deponija po glavi stanovnika

Objavljeno prije

na

Objavio:

U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština na sjeveru graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i dalje pribjegava alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća

 

Ogroman broj smetlišta na sjeveru Crne Gore, od kojih neka godinama i decenijama nazivaju „privremenum odlagalištem otpada”, odaju ružnu sliku neuređene države koja sebe naziva ekološkom, upozorili su ekolozi ovih dana.

U preporukama Evropske unije, koje se tiču zaštite životne sredine, izričito je zahtijevano da se u Crnoj Gori mora odustati od dosadašnjeg načina odlaganja otpada, uz naglasak da postojeće deponije u velikoj mjeri remete prirodnu ravnotežu.

U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština sa sjevera države graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i na ovom području godinama pribjegavalo alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća.

Iz beranske lokalne uprave potvrđuju da se zbog nepostojanja regionalne sanitarne deponije, smeće odlaže na nužni način koji ne zadovoljava evropske standarde.

„Da bismo došli do odgovarajuće lokacije za odlaganje otpada i izgradnje regionalne deponije, potrebna je veća posvećenost države, koja do sada nije pokazala potrebnu spremnost za realizaciju ovog krupnog i izuzetno značajnog projekta. Znam da su vođeni određeni razgovori u vezi sa ovim pitanjem, ali konkretnog rješenja nema, iako se radi o problemu koji se mora urgentno rješavati, jer na to ukazuju i preporuke koje stižu od međunarodnih institucija. S druge strane, imamo i nesavjesne građane koji odlažu otpad na mjesta koja za tako nešto nijesu propisana, što dodatno usložnjava problem” – ističe predsjednik opštine Berane Vuko Todorović.

U preporukama Evropske unije je u cilju rješavanja ovog problema nedvosmisleno se naglašava da se mora graditi regionalna deponija i u okviru nje reciklažni centar gdje bi se vršila selekcija otpada i proizvodio određeni energent koji ima višestruko korisnu namjenu.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

POLICAJCI NA OPTUŽNICI – OPET: Prljavi niz

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima su među osumnjičenima pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. A broj optuženih samo raste

 

Imena oficira policije i šefa uniformisane podgoričke policije Darka Kneževića i komandira u OB Podgorica Dalibora Živkovića, posljednja su koja su ispisana na sada već podugom spisku policijskih službenika osumnjičenih da su počinli neko krivično djelo. Za razliku od njihovih kolega koji se mjesecima nalaze iza spuških bedema, Knežević i Živković su nakon saslušanja kod sudije za istragu podgoričkog Višeg suda pušteni da se u daljem postupku brane sa slobode.

Knežević i Živković se terete „samo“ za zloupotrebu službenog položaja. Navodno je Knežević prije nekoliko godina vratio sada odbjeglom kolegi Ljubu Miloviću pištolj koji mu je prethodno oduzet. Njihove kolege iz Podgorice i Kotora, koji su uhapšeni sredinom marta, u sklopu akcije Specijalnog državnog tužilaštva protiv „prljavih” policajaca, terete se da su radili za kavački klan koji je nadaleko poznat po surovim likvidacima.

Knežević je i tada saslušavan jer su se na spisku onih policajaca koji su sarađivali  sa kriminalnom grupom kojom komanduju odbjegli Radoje Zvicer i Milan Vujotić, našli njegov kum Nebojša Bugarin i prijatelj Ivan Stamatović. Njih dvojica su takođe u bjekstvu, a do danas nije, makar da je javnosti poznato, utvrđeno da li su Stamatović i Bugarin znali da se sprema njihovo hapšenje. I ako jesu, da li im je neko od kolega dojavio da treba da se sklone.

Ako se to dokaže, spisak osumnjičenih policajaca bi bio pozamašan, jer je i u ovom trenutku riječ o dvocifrenom broju. Dok su nekada službenici policije krišom obavljali poslove obezbjeđenja lokala i diskoteka kako bi zaradili dodatni novac, pa se umorni vraćali policijskim obavezama, nova generacija onih koji su obukli policijsku uniformu imala je plan da lakše i brže zarade novac. To pokazuju i podaci Specijalnog tužilaštva, prema kojima je jedan od organizatora kriminalne grupe, čiji su pripadnici postali službenici policije, upravo bivši policajac Ljubo Milović, za kojim se već godinu traga. Članovima policijskog narko kartela SDT je označio i pripadnike policije Petra Lazovića (33), Gorana Stojanovića (40), Miloša Mišurovića (41) Marka Novakovića (36), Ivana Nikolića (37) i Milana Popovića (40).

Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima se među osumnjičenima nalaze i pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. Tako se u jednom predmetu pripadnici policije sumnjiče da su za račun kriminalne grupa poznatije kao kavački kriminalni klan, učestvovali u švercu kokaina iz Južne Amerike na teritoriju Evrope i Australije, švercovali cigarete, odavali im povjerljive podatke o istragama koje su vođene protiv njih. Terete se  i da su novac stečen od šverca kokaina koristili i radi uticaja na rezultate parlamentarnih izbora u avgustu 2020. godine, ali i da bi postavljali svoje ljude na čelna mjesta u Upravi policije. Tu se ne završava opis dodatnih poslova koja su odrađivali za kriminalne grupe.

Tako se odbjegli policajac Marko Novaković sumnjiči da je, kao službenik kotorske policije, preko kriptovanog telefona u avgustu 2020. godine, javljao „kavčanima” lokaciju šefa suprostavljenog škaljarakog kriminalnog klana Jovana Vukotića, a sve sa ciljem da bude likvidiran. U spisima predmeta postoji i informacija o tome da je čak u oktobru iste godine kao aktivni službenik kotorske policije naredio službenicima saobraćajne policije da zaustave blindirao vozilo u kojem se nalazio Vukotić, a zatim tražio pisanim putem da odmah pristupi u prostorije policije, navodno radi obavljanja informativnog razgovora. Novaković je, sumnja se, istovremeno obavještavao Milovića o tome gdje se Vukotić nalazi, a ovaj je dalje informacije prenosio Zviceru, da bi Zvicer, Slobodan Kašćelan i Milan Vujotić, pripremili Petra Mujovića da puca u Vukotića i ubije ga nakon što napusti zgradu policije. Za tu kriminalnu aktivnost, Mujoviću su prethodno dali pištolj „češka zbrojevka“ sa 15 metaka. Kriminalni plan nije uspio, jer su pripadnici policije uhapsili Mujovića, nakon čega je osuđen samo zbog nedozvoljenog držanja oružja i to na pet mjeseci zatvora.

Za sada, javnosti i dalje ostaje jedino nepoznato šta je to, po sumnjama istražitelja, uradio doskorašnji pomoćnik direktora policije Dejan Knežević koji je po nalogu specijalnih istražitelja uhapšen u martu ove godine.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo