Povežite se sa nama

OKO NAS

LJETNJA ŠKOLA ZA UČENJE ROMSKOG JEZIKA: Obogatili znanje o svom identitetu

Objavljeno prije

na

Romski jezik predstavlja nedjeljiv dio identiteta romske zajednice. U Crnoj Gori romskim kao maternjim jezikom govori 5.169 osoba. Iako je Crna Gora potpisnica Evropske povelje o manjinskim i regionalnim jezicima, romski jezik nije u službenoj upotrebi. Razlozi za to su, kako je naglašeno u izvještajima o primjeni Povelje o regionalnim i manjinskim jezicima, što romski jezik nije standardizovan i što ne postoji kvalifikovan nastavni kadar, koji bi mogao da izvodi nastavu na romskom jeziku.

Romska organizacija mladih Koračajte sa nama – Phiren Amenca organizovala je u Čanju šestodnevnu ljetnju školu Koliko znaš o Romima? u okviru projekta Ljetnji kamp za učenje o romskom identitetu. Projekat je podržala organizacija Help u okviru projekta Promocija i zaštita ljudskih prava Roma-Romkinja, Egipćana-Egipćanki i ostalih ranjivih grupa, finansiran od strane Evropske unije. Školu je pohađalo 15 srednjoškolaca i studenata iz romske zajednice.

„Pitanje jezika, kulture i identiteta Roma zaslužuje posebnu pažnju. U Crnoj Gori ne postoje organizovani mehanizmi zaštite romskog identiteta”, kaže za Monitor jedan od predavača na ljetnjoj školi Serđan Baftijari, inače predstavnik Romske organizacije mladih Phiren Amenca.

Cilj ljetnje škole bio je, objašnjava on, da mladi srednjoškolci i studenti iz romske zajednice nauče više o svom identitetu i ohrabre se da nastave izučavanje romskog jezika i književnosti i time se osposobi kadar za predavanje romskog jezika u školama. Takođe, i da nauče osnovne pojmove romskog jezika koje koriste u svakodnevnoj komunikaciji.

Istraživanjem iz 2016. godine, koje je realizovalo Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, utvrđeno je da se u 33 odsto domaćinstava govori isključivo romski jezik. Gotovo 40 odsto romske populacije nedovoljno dobro govori crnogorski jezik. Dodatno, preko 45 odsto Roma ne čita i ne piše na crnogorskom jeziku, uz 20 procenata onih koji čitaju i pišu, ali uz veće probleme. Podaci govore da je nešto ispod 15 odsto Roma u stanju da identifikuje TV emisije na romskom jeziku. S druge strane, manje od četiri procenta Roma je u stanju da se sjeti neke reklame koja promoviše prava Roma, navodi se u izvještaju Monitoring položaja Roma u Podgorici kroz studije slučajeva.

Serđan Baftijari kaže da je u Crnoj Gori nedovoljno urađeno na očuvanju romskog jezika i da zbog toga veliki broj pripadnika romske zajednice nije u stanju da piše i čita na maternjem jeziku. Baftijari je za naš list naveo rezultate testiranja o poznavanju romskog jezika kod mladih romskih srednjoškolaca i studenata koji su učestvovali na ljetnjoj školi.

„Većina učesnika nije znala čak ni osnovne podatke o svojoj istoriji, kulturi i jeziku. To je potvrđeno na testiranju koje je sprovedeno na samom početku održavanja škole. Na kraju škole sproveli smo testiranje stečenog znanja. Test je pokazao da su svi učesnici na ljetnjoj školi stekli znanje o bitnim istorijskim događajima vezanim za romsku zajednicu širom svijeta, kulturu i jeziku Roma”, kaže Baftijari.

Romski jezik potiče od najstarijeg pisanog jezika „sanskrita”. Učesnicima ljetnje škole objašnjena je razlika između crnogorske i romske gramatike.

,,Posebno smo ukazali na osmi padež u romskom jeziku koji se naziva ablativ”, ističe Baftijari.

Jedna od učesnica ljetnjeg kampa Samanta Bajrami (16), učenica drugog razreda Srednje stručne škole „Spasoje Raspopović” sa žaljenjem kaže da se, iako je Romkinja, u njenoj kući ne govori romski jezik, ali da je na radionicama uspjela da nauči dosta riječi, koje će koristiti u svakodnevnoj komunikaciji.

,,Nijesam mnogo znala o svojoj kulturi i jeziku, tako da sam zadovoljna postignutim rezultatima, jer sam na radionicama naučila dosta toga”, ponosno priča ova srednjoškolka.

Iako u podgoričkim školama nastavu pohađa veliki broj romske djece, ona kaže da djeca još nemaju mogućnost da u školama uče o svojoj kulturi i jeziku. Voljela bi, kaže, da se u narednom periodu standardizuje romski jezik i uvede u obrazovni sistem.

Prema njenim riječima, romska djeca bi imala bolji uspjeh ukoliko bi u školama imali mogućnost da uče i na romskom jeziku, te stoga, kako kaže, i nadležne institucije treba mnogo više da porade na očuvanju romskog jezika.

Jedan od aktivnijih učesnika ljetnjeg kampa Elvis Bonešta (17), učenik drugog razreda Srednje stručne škole „Spasoje Raspopović”, zadovoljan je što je bio učesnik radionica o jeziku, istoriji i kulturi Roma o čemu je, kako kaže, jako malo znao.

,,Prije radionica sam veoma malo znao o istoriji mog naroda. Meni je najkorisnije bilo to što sam mogao da čujem i naučim nešto više o istoriji, kulturi i jeziku Roma. Dakle, pored toga naučio sam i romsku abecedu, himnu i padeže u romskom jeziku što mi sada pomaže da pravilno izgovaram i pišem riječi na romskom jeziku”, priča Bonešta.

Svoje znanje koje je stekao na radionicama voljan je da prenese na ostale mlade Rome i Romkinje.

Mladim ljudima iz romske zajednice poručuje da daju sve od sebe kako bi uspješno završili osnovno i srednje obrazovanje, a kasnije i fakultet.

,,Knjiga je lijek za sve”, kaže Bonešta.

Violeta Hajrizaj, takođe srednjoškolka iz romske zajednice, kaže da na ovakvim radionicama ljetnje škole učestvuje prvi put. Ona se nada da će se u narednom periodu uvesti romski jezik kao izborni predmet po osnovnim školama kao u Srbiji i drugim zemljama. Srećna je kaže što je bilo toliko zainteresovanih ljudi za radionice na kojima se učilo o jeziku, istoriji i kulturi Roma.

,,Sa učesnicima radionica i programom rada više sam nego zadovoljna. Svi smo se poznavali i to nam je na neki način olakšalo praćenje rada. Predavači su bili dosta dobri, pričali su i objašnjavali onako kako bi svima nama bilo jasno”, objašnjava Hajrizaj.

Iako se u njenoj kući svakodnevno govori na romskom jeziku, ona nije znala kako se pravilno izgovaraju pojedine riječi, ali su joj radionice pomogle da ih nauči.

Zadovoljan je učešćem na radionicama ljetnjeg kampa i Benjamin Šalja, učenik trećeg razreda Srednje elektrotehničke škole ,,Vaso Aligrudić”.

,,Ranije nijesam znao ništa o svom narodu, tako da sam na radionicama došao kao prazna sveska, ali uz jaku želju, volju i dobro izlaganje predavača uspio sam da svoju praznu svesku upotpunim”, ponosno priča sedamnaestogodišnji Šalja.

Mladim Romima koji ne znaju svoj maternji jezik poručuje da se potrude i više angažuju kako bi naučili bar osnovne pojmove o jeziku, kulturi i istoriji svog naroda.

,,Sramota je ne znati svoj maternji jezik. Sve bi bilo drugačije kada bi i u školama učili svoj jezik”, ističe mladi srednjoškolac.

Kada bi se romski jezik predavao u osnovnim školama, on smatra da romska djeca ne bi napuštala školovanje, već bi bila redovnija, a broj djece u obrazovnom sistemu bi bio znatno veći.

Mladi Romi i Romkinje koji su učestvovali na ljetnjem kampu smatraju da država Crna Gora i međunarodna zajednica nije uradila dovoljno da se romski jezik standardizuje, a još manje da se u Crnoj Gori očuva romski identitet.

Armin Tafa, student Fakulteta primijenjene fizioterapije u Kotoru, još je jedan mladi obrazovani Rom koji ne poznaje i ne govori svoj maternji romski jezik.

„Nisam imao mogućnost da učim na svom maternjem jeziku u školi i to je razlog zbog čega ne znam romski jezik. Iako sam Rom nisam ovoliko znao o svom jeziku, kulturi i istoriji, ali zahvaljujući ljetnjem kampu naučio sam i više nego što sam očekivao. Radujem se što sam bio dio grupe koja je među prvima iz romske zajednice pokrenula inicijative za očuvanje romskog identiteta. Siguran sam da ću i dalje nastaviti da se edukujem kada je u pitanju romski identitet kome pripadam i smatram da ovakvi seminari i časovi za romski jezik, kulturu i istoriju doprinose jačanju romskog identiteta”, objašnjava Tafa.

Recimo na kraju da se romski jezik studira na nekoliko univerziteta u svijetu: u Parizu, Pragu, Njitri, Trstu, Bukureštu, Velikom Trnovu, Budimpešti i Zagrebu.

Enis EMINOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

PODRŠKA ŽENSKOM PREDUZETNIŠTVU NA SJEVERU: Mrvice iz opštinskih kasa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Većina opština ispoštovala je formalnu obavezu, pa su i ove godine opredijelili sredstva za podršku sugrađankama koje bi da pokrenu ili unaprijede svoje biznise. Međutim, prema broju i vrsti projekata kojima su konkurisale, jasno je da se žene na sjeveru još sa strahom upuštaju u preduzetništvo

 

Prema ocjeni Privredne komore Crne Gore (PKCG) žensko preduzetništvo je najbrže rastuća kategorija u preduzetničkom svijetu. Podrška s lokalnog nivoa tom vidu ženskih poslovnih incijativa, ipak, na sjeveru, stagnira već tri godine. U većini opština, bez obzira na visnu budžeta, sredstva koja se godišnje izdvaju da osnaže žene preduzetnice ne prelazi 10.000 eura. Tako je, na primjer, u Brenama, čija je opštinska kasa ove godine „teška“ više od devet miliona eura, ali i u Kolašinu i Mojkovcu čiji su dvanaestomjesečni prihodi polovinu tog iznosa.

Odluku da pomažu sugrađankama, koje bi da se oprobaju ili unaprijede svoje biznise, opštine u Crnoj Gori nijesu donijele same. Ženska politička mreža (ŽPM) uspjela je 2018. godine da se izbori da se u lokalnim budžetima opredijele posebna sredstva namijena podsticaju razvoja ženskog preduzetništva. Naredne godine, oko 15 opština uvelo je posebnu budžetsku liniju za podršku preduzetništvu  svojih sugrađanki.

No, od tada do danas, sredstva koja se izdvaju za tu namjenu ostaju ista, s izuzetkom rijetkih opština koje su ih povećale. Na primjer, nakon što je dvije godine zaredom u budžetu Opštine Bijelo Polje za žensko preduzetništvo izdvajano po 10.000 eura, ove godine su taj iznos udvostručili. Očekivano, s obzirom na to da su bjelopljski prihodi i rashodi planirani na skoro 12,5 milona eura.

Berane ne slijedi taj primjer. Iz budžeta će ove, kao i prethodne dvije  godine,  izdvojiti  samo 10.000 eura za sufinasiranje biznis planova žena u tom gradu.

Iz Opštine su najavili da će podržati projekte koji podstiču ekonomski razvoj opštine, predviđaju otvaranje novih radnih mjesta, podstiču razvoj poljoprivrede i ruralnog područja… Prednost će imati i projekti koji podstiču razvoj organske poljoprivredne proizvodnje, turizam, doprinose afirmaciji i valorizaciji kulturnog potencijala…

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BOGATSVO LJEKOVITOG I AROMATIČNOG BILJA U CRNOJ GORI: OD KANTARIONA DO BRĐANKE: Zaboravljeni rasadnik mogućnosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je, sa svojih četiri hiljade vrsta biljaka koje žive na njenoj teritoriji, u odnosu na svoju veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Šanse za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima

 

Sakupljanje ljekovitog i aromatičnog bilja može biti veoma isplativa  djelatnost u Crnoj Gori. Oko četiri hiljade vrsta bilja živi na njenoj teritoriji. Od toga, preko 700 vrsta ljekovitog bilja je u upotrebi. Flora Evrope broji oko 11 hiljada različitih biljaka, a Balkansko poluostrvo oko devet.  Crna Gora je, u odnosu na veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Mogućnosti za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima.

,,Prepoznavanje i poznavanje biljaka je velika vještina koja se stiče godinama”, objašnjava za Monitor biološkinja Dragana Saveljić. Pravilno sakupljanje ljekovitog bilja podrazumijeva posjedovanje osnovnog botaničkog znanja – sposobnost poznavanja vrste i njene biologije i ekologije, gdje raste, kako se razmnožava, u kojoj fazi je najbolje brati i slično. ,,Iako naizgled veoma slične, biljke se među sobom veoma razlikuju po sastavu i kvalitetu biljne droge. Ako se sakupi biljka koja nema upotrebnu vrijednost, sve mora da se baci, trud propada. Još je gore da  ljekovitu biljku zamijenite sa potencijalno ili stvarno otrovnom, odnosno štetnom vrstom.  Bilo je trovanja ljudi, i sa fatalnim ishodom, zbog nepoznavanja ljekovite flore”, kaže Saveljićeva.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME I POHARE: Ima li kraja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore upozoravaju da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta.  Ovih su dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem kako bi se hitno zaustavila  nezakonita eksploatacija državnih šuma od privilegovanih koncesionara, tajkuna

 

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore poručili su da se hitno mora zaustaviti dalja nezakonita eksploatacija državnih šuma od, kako kažu, privilegovanih koncesionara. Preciznije – tajkuna.

Oni su se ovih dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem i njegovim saradnicima. Cilj je definisanje daljih koraka oko gazdovanja državnim šumama.

Koliko štete trpe drvoprerađivači, građani, lokalne samouprave i država od gazdovanja neki od njih su stavili i na papir.

Plavljanin Edin Šarkinović kaže da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta. Prema njegovim riječima, koncesionari dobijaju drvnu masu po cijeni sedamnaest eura za kubik.

„Bilo koji od njih, koji se mogu na prste ruke prebrojati, za neku za njih smiješnu količinu od 5.000 kubika dobije za 85.000 eura, a PDV na tu sumu iznosi 17.500 eura. Ako bi tu količinu sirovine izrezali, osušili i uglačili na standardnu debljinu, dobili bi vrijednost od 1.550.000 eura, a PDV bi bio 325.000 eura” – kaže Šarkinović.

On napominje da bi složenije obrade, poput izrade vrata, dostizale trostruko veće iznose. „Ovo dovoljno govori koliko se gubi što nema finalne obrade i što se izvozi oblovina” – objašnjava Šarkinović. Da ovakav način gazdovanja šumama nije pošten i ne donosi nikakvu dodatnu vrijednost Crnoj Gori, prošle sedmice saopštio je i premijer Krivokapić. On je najavio suzbijanje mnogih problema koji su, kako je rekao, prerasli  čak i u organizovani kriminal. „Došlo je vrijeme da se stane na put svima koji bjesomučno koriste šume, uništavaju puteve, a ne daju nikakve dodatne vrijednosti Crnoj Gori” – izjavio je premijer prilikom posjete Beranama.

Ta izjava premijera Krivokapića je ohrabrila drvoprerađivače da se okupe u Plavu. Saglasili su se da se samo zajedničkim djelovanjem svih drvoprerađivača i nevladinih organizacija koje se bave zaštitom prirodnih i drugih vrijednosti, može zaustaviti pohara i uništavanje državnih šuma.

„Ovaj skup su podržale 62 nevladine organizacije iz čitave Crne Gore. Konačno se mora stati na kraj nezakonitim radnjama. Zadatak radnog tijela kojeg smo formirali biće da se u razgovoru sa premijerom Kivokapićem i njegovim saradnicima iznađe najbolji model za upravljanje državnim šumama. Tu se, prije svega, moraju zaštititi interesi lokalnog stanovništva i dati šansa drvoprerađivačima da, baveći se finalnom preradom drveta, lako dolaze do sirovine, što do sada nije bio slučaj” – kaže Esko Barjaktarović, drvoprerađivač iz Plava. Sa tog skupa je poručeno da se više ne smije dozvoliti da koncesionari sa strane raubuju državne šume, a da pritom lokalno stanovnioštvo ne može da obzbijedi ni ogrjevno drvo.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo