Povežite se sa nama

INTERVJU

LJUBODRAG SAVIĆ, EKONOMSKI FAKULTET BEOGRAD: Privatizacija nije čarobna riječ

Objavljeno prije

na

MONITOR: U jednoj vašoj studiji bavili ste se koncepcijom privrednog razvoja od 2000,sa osnovnim zaključkom da je ona bila pogrešna. Da li je način privatizacije jedan od uzroka sporog privrednog razvoja?

SAVIĆ: Svakako. U razvijenom svetu podizanje efikasnosti je ključni razlog privatizacije preduzeća u javnoj svojini. Ali čak ni tamo promena svojine ne mora dati očekivane rezultate, što na najbolji način potvrđuje neuspela privatizacija železnica u Velikoj Britaniji za vreme vlade Margaret Tačer. Novija istraživanja pokazuju, da za uspešno funkcionisanje preduzeća, nije od presudne važnosti oblik svojine, već način upravljanja.

 

Sa izuzetkom Slovenije, u svim bivšim jugo-republikama privatizacija je ogromna „crna rupa” nakaradno zamišljenog procesa tranzicije. Epilog njenog decenijskog sprovođenja je ogromna pljačka društvene i državne imovine, koja je dovela do potpunog uništenja realnog sektora proizvodnje (industrija i poljoprivreda), ogromnog rasta nezaposlenosti, preteranog oslanjanja na uvoz i bujanja sektora usluga, što je u potpunosti izmenilo privrednu strukturu zemlje, generišući rast javnog i spoljnog duga, ogroman deficit spoljno-trgovinskog bilansa i državnog budžeta.

Smanjenje prihoda od privatizacije i brz rast troškova spoljnog zaduživanja su tranzicioni model u Srbiji učinili potpuno neupotrebljivim. Izgradnja novog modela razvoja temeljenog na proizvodnji i izvozu je nemoguća misija u uslovima domaće, ali i globalne krize, što potvrđuje zaključak da je Srbija, ali i većina ostalih zemalja u tranziciji propustila priliku da iz procesa privatizacije izađe sa snažnom, efikasnom i izvozno orijentisanom privredom.

MONITOR: U Srbiji je nedavno boravio izaslanik EP za Balkan, Jelko Kacin, i posjetio nekoliko firmi koje imaju problema sa državom koja ugrožava njihovo funkcionisanje. On je govorio o „reketu” partijsko-državnih struktura. Da li nova vlada ima kapacitet da izađe na kraj sa bolešću sistema koja Srbiju čini „zemljom” a ne „državom”?
SAVIĆ: Iako je tzv. sistemska korupcija u državi Srbiji veoma raširena, Srbija se još nalazi veoma daleko u odnosu na neke zemlje, u kojima su šverc, kriminal i korupcija bili i ostali model vlasti, odnosno način preživljavanja teških devedesetih godina, ali i gomilanja ogromnog bogastva u smutnim tranzicionim vremenima.

Korupcija je više ili manje prisutna u svim državama sveta, ali je dostigla enormne razmere u većini zemalja u tranziciji. Ona je pre svega posledica opšteg grabeža, nastalog rušenjem starog socijalističkog i izgradnjom novog liberalno-državnog kapitalizma u kome su političke elite došle na vlast uz pomoć kontroverznih biznismena, čije je bogatstvo stečeno na vrlo prljav način. Cena takvog osvajanja vlasti je bila ogromna i nju su najvećim delom platili osiromašeni građani Srbije. Vremenom je i deo političke elite takođe ušao u biznis, čime je stvorena snažna i neraskidiva veza nekih korumpiranih političara i najbogatijih tajkuna. Ovaj neprirodni savez je najbolje funkcionisao u procesu privatizacije, kada je najveći deo društvene i državne imovine jednostavno ,,skliznuo” u ruke novokomponovane poslovne i političke elite.

Želim da verujem da nova Vlada Srbije ima dovoljno kapaciteta da se obračuna sa ovim savremenim zlom, koje je ušlo u sve pore sistema, nemilosrdno razarajući društveno tkivo. Ključni problem u toj borbi će biti snažan otpor nekih najbogatijih ljudi u Srbiji, ali i izvesnih istaknutih pojedinaca u bivšoj i vrlo moguće sadašnjoj vlasti, koji su pripadali političkoj eliti, za čije vreme je i izvršena velika tranziciona pljačka naroda.

MONITOR: Kako ocjenjujete mjere vlade za pomoć onima koji su neposredno ugroženi sušom i požarima?
SAVIĆ: Sadašnja Vlada je preuzela upravljanje zemljom, koja se nalazi u veoma teškoj ekonomskoj situaciji. Nije realno, a ni moguće očekivati, da se to nasleđeno katastrofalno ekonomsko stanje u kratkom roku popravi. Da nevolja bude još veća, suša i požari su pogoršali i onako tešku situaciju. Loše stanje srpske ekonomije je surova realnost, ali ona za novu Vladu ne može biti opravdanje, odnosno izgovor, jer su se građani Srbije umorili od prevelikih obećanja i veoma slabih rezultata.

Zbog ,,istanjenog” državnog budžeta, ozbiljnije saniranje šteta nastalih zbog suše i požara, nažalost, neće biti moguće. U ovakvoj teškoj situaciji država mora pomoći najugroženijim, a za ostale koliko bude.

MONITOR: Srbiji je agencija Standard and poor’s smanjila kreditni rejting. Neki stručnjaci su govorili da je nova vlast promjenom zakona i guvernera to izazvala, a drugi da se radi o povećanju fiskalnog deficita i sve jasnijoj nemogućnosti da država ispunjava domaće i međunarodne obaveze?
SAVIĆ: Pad kreditnog rejtinga je posledica i jednog i drugog faktora, pri čemu je stanje srpske ekonomije ključni uzrok, a smena guvernera, odnosno donošenje novog Zakona o Narodnoj banci povod, koji je svakako ubrzao njihovu odluku, do koje bi i da nije bilo smene guvernera i donošenja novog Zakona o NBS, došlo vrlo brzo.

Visina kreditnog rejtinga ponekad i ne mora u potpunosti biti rezultat stanja ekonomije zemlje, nego i određeni vid pritiska, usmeren na ,,disciplinovanje” pojedinih Vlada, naročito ako se oceni da one prave izvesne zaokrete u dosadašnjoj politici. Ne bi me iznenadilo da se to dešava trenutno Srbiji, imajući u vidu njenu orijentaciju da partnere za saradnju traži i izvan zapadnog bloka zemalja, odnosno u Rusiji i Kini.

MONITOR: Kako ocjenjujete načine sa kojima se EU do sada borila sa finansijsko-ekonomskom krizom, a šta se nudi u tom smislu u SAD u borbi između Baraka Obame i Mita Romnija?
SAVIĆ: Dugogodišnja kriza u Evropskoj uniji je nažalost pokazala da jedan dobar projekat povezivanja i saradnje različitih naroda i kultura, nije bio sazdan na dobro utemeljenim ekonomskim osnovama. Agonija Evro zone, ali i EU u celini je takođe potvrdila da primat politike nad ekonomijom po pravilu ima za rezultat veoma loše posledice.

Za razliku od SAD, mehanizam odlučivanja u EU je vrlo složen, što je jedan od razloga veoma teške ekonomske situacije u većem broju članica Evropske unije. Osim ogromne dužničke krize, visoke nezaposlenosti i neprihvatljivo niskih stopa rasta BDP-a, ključni problem EU u ovom trenutke jeste visok stepen neslaganja između vodećih zemalja EU, kojim putem ići dalje. U odsustvu zajedničkog prihvatljivog rešenja, EU vodi prilično sterilnu i ne mnogo obećavajuću politiku finansijske pomoći ugroženim zemljama, uz rigorozne mere štednje, što izaziva otpor stanovništva i po prvi put otvorenu želju za napuštanje Evro zone, pa čak i Evropske unije.

Za razliku od EU, SAD su kao najmoćnija svetska država brzo i relativno uspešno savladale ekonomsku krizu, koja je najpre kod njih i počela. I pored određenih razlika, pobeda Baraka Obame ili Mita Romnija neće značajnije promeniti odnos SAD prema ostalom svetu. Izvesne promene su moguće na unutrašnjem planu, ali to neće biti ništa neočekivano i spektakularno.

BMW za pirinač

MONITOR: Neke zemlje su stranim firmama koje su poslovale kod njih nametnule obavezu da im uvoz kompenzuju izvozom, pa je BMW „izvozio” argentinski pirinač, a Porše, Hjundaji i Adidas orahe, namještaj… Takve „vezane trgovine” u cilju smanjenja trgovinskog deficita nije bilo u zemljama Zapadnog Balkana?
SAVIĆ: To je u ovom trenutku za većinu zemalja Zapadnog Balkana, zbog modela razvoja koji su primenjivale u protekloj deceniji „nemoguća misija”, jer nijedna zemlja, zbog propasti industrije i poljoprivrede i nema nekih ozbiljnijih tržišnih viškova za izvoz.

 

MMF pred vratima

MONITOR: Vladimir Gligorov je nedavno izjavio da je Srbija u nekoj vrsti početne faze bankrota.Vi ste izjavili da će ova vlada morati više da se zadužuje od prethodne i da bi trebalo odmah da obnovi aranžman sa MMF-om. Da li će vlast u Srbiji moći da zadovolji predvidljive zahtjeve MMF-a u kresanju javne potrošnje?
SAVIĆ: Veoma teško, imajući u vidu njen sastav, odnosno partijske programe pojedinih koalicionih partnera. Verujem da je aktuelna Vlada svesna lošeg stanja srpskih javnih finansija i realne opasnosti da relativno brzo dođe u situaciju da ne može uredno servisirati obaveze koje ima budžet Republike Srbije. To se još neko vreme može finansirati novim zaduživanjem, ali uravnoteženje državnog budžeta podrazumeva i relativno smanjenje javne potrošnje i ubrzano podizanje nivoa raspoloživog bruto domaćeg proizvoda.

Predstojeći razgovori sa MMF-om ne moraju nužno biti neprijatni, ako Vlada napravi efikasan i dugoročno održiv plan konsolidacije javnih finansija, što podrazumeva radikalno smanjivanje bespotrebne državne potrošnje, ali i orijentaciju na model razvoja, u kome će izvozno orijentisana proizvodnja realnog sektora (industrija i poljoprivreda) imati ključno mesto.

Nastasja RADOVIĆ

Komentari

INTERVJU

DR ESAD BAJTAL, AKADEMIK IZ SARAJEVA: Ubica se vraća na mjesto zločina

Objavljeno prije

na

Objavio:

U cijeloj priči oko Rezolucije o Srebrenici nepobitno je  jasno da se istina konačno i formalno – vratila u Srebrenicu. Sada je tu, kod kuće. I nezaustavljivo kreće na put oko Svijeta. U škole i udžbenike širom planete. Krv Aušvica, Jasenovca i Srebrenice ne da se saprati nikakvim ideologemima, naručenim quasi-akademskim konferencijama i debelo plaćenim piskaranjima

 

 

MONITOR: Imate li uvida, da li je Rezolucija o Srebrenici počela da se primjenjuje jer se odnosi na 11. jul koji je proglašen Međunarodnim danom promišljanja i sjećanja na genocid u Srebrenici?

BAJTAL: Nemam uvida da li je Rezolucija počela da se primjenjuje, ali da iritira  počinioce genocida, to je sasvim očigledno. Pokušaj da se priglupim matematičkim akrobacijama rezultata glasanja, njeno usvajanje minimizira i „pobednički“ interpretira, pokazuje velikosrpske ideologe smiješnim  i politički pregrijanim akterima. Ali, u cijeloj priči oko Rezolucije je nepobitno jasno, da se istina konačno i formalno – vratila u Srebrenicu. Sada je tu, kod kuće. I nezaustavljivo kreće na put oko Svijeta. U škole i udžbenike širom planete. Ukratko i ljudski govoreći, krv Auschwitza, Jasenovca i Srebrenice ne da se saprati nikakvim ideologemima, naručenim quasi-akademskim konferencijama i debelo plaćenim piskaranjima.

MONITOR: Nekoliko dana pred 11. jul, održan je u Prijedoru defile kadeta i vojnih predstavnika Vojske Srbije koji je izazvao burna reagovanja i neslaganja. Zašto se Prijedor bira, dvije godine za redom, za mjesto gdje će se demonstrirati „srpsko jedinstvo“ ako se dobro zna za oko tri hiljade ubijenih Bošnjaka iz Prijedora?

BAJTAL: Upravo zato. Ubica se vraća na mjesto zločina. Prijedor je simbolički važno mjesto te genocidne politike, s koga nam, upravo tim vojnim paradiranjem, njeni nosioci prešutno, ali jasno poručuju: Učinili smo strašni zločin. Pa, šta? Na to morate da se naviknete, ili da se kupite odavde. Konačno, i tome dosljedno, nekažnjeni stadionski transparenti „Nož, žica, Srebrenica“; i horska javna pjevanja: „Oj, Pazaru novi Vukovaru, a Sjenice nova Srebrenice“, nedvosmisleno poručuju da Oni od ideje „Srbija do Tokija“, ne odustaju. Ta dotokijska Srbija, je suština klero-militarističke nakane koja eufemistički progovara iz doktrine o „srpskom svetu“.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

RADOSAV RAKO NIKČEVIĆ, ZELENI CRNE GORE: Žedni i siromašni, pored obilja vode

Objavljeno prije

na

Objavio:

Realizacijom ideja iz studije Rječni slivovi Crne Gore – integralna projekcija razvoja, država bi mogla imala novi prihod od 20 milijardi godišnje od voda, agrokompleksa, šumskog ekosistema i visokoplaninskog turizma

 

 

U zgradi Rektorata Univerziteta Crne Gore u petak će biti održan okrugli sto Rječni slivovi Crne Gore – integralna projekcija razvoja. Istoimeno istraživanje je polazna tačka diskusije. Na ovom obimnom, preko 600 stranica, naučnom projektu radili su: Husein Vuković dipl. ing.. građevine, hidrotehnika; Predrag Bulajić dipl. ing. elektrotehnike; Selman Murić, dipl. ing, arhitekture; Dr Ranko Milović, dipl. ing. mašinstva; prof. dr Mihailo Burić, dipl. ing. geologije; prof. dr Ratko Ristić, dipl. ing. šumarstva, erozija i bujice; Željko Vidaković dipl. ing. agronomije; Sladjana Jaćimović dipl. ing. zaštite životne sredine; Mr Mijat Nikčević dipl. ing. arhitekture; Milivoje Miško Vujačič, dipl. pravnik; mr Demir Redžić, dipl. ing. arhitekture; mr Omer Markišić dipl. ekonomista; mr Milena Franeta dipl. ekonomista.

O projektu razgovaramo sa vođom multidisciplinarnog projektnog tima Radosavom Rakom Nikčevićem, dipl. ing. šumarstva, iz Zelenih Crne Gore.

,,U ovom stručno-naučnom radu su sabrani rječni slivovi Crne Gore.  Voda je osnovni resurs a njena valorizacija ima karakter generatora razvoja prostora. Naime, multifunkcije vode – voda kao roba, za vodosnabdijevanje, za navodnavanje, kao potpuno novi eko sistem, voda kao ljepota i ukras u prostoru, voda kao energija sa najprofitabilnijom hidroelektro energijom čiji se profit kreće oko 70 odsto na ukupan prihod.

Ova ekipa koja je uradila projekat uradila je i detaljne planove za hidroakumulacije na Morači, Komarici, gornjem toku Lima, Cijevni. Samo preko površinskih tokova kroz Crnu Goru prelazi 25 milijardi kubika vode. Od te količine vode u energetskom smislu mi koristimo u jednom protoku manje od 12 odsto, a u reverzibilnoj instalisanosti manje od tri odsto. Praktično nijesmo ni počeli. Ta voda brzo prođe kao bujični tok, a mi ostajemo i žedni i siromašni i nekoristimo taj krucijalni resurs”, kaže Nikčević na početku razgovora.

MONITOR: Kada bi se vaš plan realzovao, kako bi izgledala Crna Gora?

 NIKČEVIĆ: Sada od hidroenergije koristimo nešto više od milijardu  kilovata, tada bi imali novih 52 milijarde kilvata. Gledajući u tržišnom izrazu to bi bio prihod od preko 10 milijardi eura, a profit od oko sedam milijardi eura godišnje, samo od energije.

A u paketu kada bi se pored vode realizovao i agro kompleks, šumski eko sistem i visokoplaninsko dobro, to bi bilo oko 20 milijardi svake godine. Sada imamo kao pet, a nemamo ni toliko. To bi bio skokoviti rast koji bi mogao da se desi za pet godina, i od jednog siromaštva, kakvo je danas, mogli bi doseći bogatstvo i ljepotu.

Ponavljam, država bi imala novi prihod od 20 milijardi godišnje od voda, agrokompleksa, šumskog ekosistema i visokoplaninskog turizma. Crna Gori je najbonitetniji planinsko-turistički prostor Evrope  južno od Alpi. U izradi ovog rada, koji definišemo kao stručno -naučnu istinu i patriotski čin, puno toga što nijesmo dovoljno znali naučili smo od onih koji znaju a to su u prvom redu iskustva sa Alpi kao sistem od koje može učiti cijeli svijet pa i mi i preporučujemo da to primijenimo u praksi.  Izdvojili smo te punktove visokoplaninskog turizma, đe još nijesu neuki i zlonamjerni došli.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DRAGAN KOPRIVICA, IZVRŠNI DIREKTOR CENTRA ZA DEMOKRATSKU TRANZICIJU: Korak naprijed, nazad dva

Objavljeno prije

na

Objavio:

Donosioci odluka treba da stalno imaju na umu loše iskustvo iz prethodnog perioda kada su, nakon sporadičnih uspjeha, antireformske snage ovjenčane slavom “lidera evropske integracije” uspijevale da zaustave reformske procese i udalje nas od EU

 

 

MONITOR: CDT je saopštio da je IBAR razlog za slavlje, ali da posao tek slijedi. Kako vidite prve dane nakon dobijanja IBAR-a – Rezolucija o Jasenovcu, otkazivanje premijerskog sata, ponovno odlaganje nakon reakcije opozicije, nedolazak Šarla Mišela…?

KOPRIVICA: Nevjerovatno je kako je ovo društvo sposobno da poništi sopstveni uspjeh. Ovo što je uradila Skupština zapravo jeste dio onog stereotipa koji nam je sjajno prikazao Živko Nikolić: “…koja radi više protiv sebe, do tebe”.

Jednako je nevjerovatno negiranje štete koju je ova gnusna politička trgovina nanijela pozitivnoj atmosferi i kreiranoj dobroj energiji samo dan nakon dobijanja IBAR-a, a i moguće stvarne štete čije smo prve manifestacije vidjeli otkazivanjem Mišelove posjete i reakcijama iz Hrvatske.

Nekad je zaista teško razumijeti tu neizmjernu i fatalnu ljubav prema vlasti. Ostaje samo da se nadamo da je PES naučio ovu političku lekciju i da je u stanju da razumije gdje bi nas ovakvi ili slični potezi mogli odvesti ukoliko budu ponovljeni.

MONITOR: Očekujete li, nakon svega, da će se krenuti u pravom smjeru?

KOPRIVICA: Crna Gora je poznata po tome da ima “sposobnost” da nakon pozitivnog koraka uradi jednako ubjedljiva dva koraka nazad.

Donosioci odluka treba da stalno imaju na umu loše iskustvo iz prethodnog perioda kada su, nakon sporadičnih uspjeha, antireformske snage ovjenčane slavom “lidera evropske integracije” uspijevale da zaustave reformske procese i udalje nas od EU.

Mi smo u prethodnih 12 godina od otvaranja pregovora propustili brojne šanse birajući strategiju fingiranja reformi, prepisivanja, kozmetičkih prepravki i zataškavanja problema i suštinskog skretanja sa EU puta.

Nadamo se da aktuelna vlast neće koristiti isti model ponašanja već da će pokazati istinsku reformsku snagu i prestati sa dvoličnim ponašanjem – da se sa jedne strane “kune” u ovaj proces, a sa druge strane da grubo trguje sa njegovim ključnim vrijednostima.

Odgovor na Vaše pitanje svodi se na to da li će PES imati snage da (p)ostane zaista reformska snaga ili će se pogubiti u političkim trgovinama.

MONITOR:Odbor za izbornu reformu nastavio je sa radom. Očekujete li da se ovaj posao koji odavno čeka Crnu Goru pomjeri sa mrtve tačke?

KOPRIVICA: Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu u prvih šest mjeseci svog postojanja i rada, nije uspio da usvoji čak ni plan i dinamiku rada. Za izradu konkretnih zakonskih tekstova potrebni su posvećenost, naporan rad i vrijeme provedeno na ovom poslu, sve ono što do sada nije postojalo.

Nažalost, nastavljena je praksa uslovljavanja rada na jednoj od najvažnijih reformi manje bitnim razlozima. Nakon što je tokom ranijih pokušaja izborne reforme, tadašnja opozicija rad ovog Odbora  zaustavljala nazivom školskog predmeta u okviru koga se izučava maternji jezik, usvajanjem Zakona o slobodi vjeroispovijesti i dugim temama, sadašnja opozicija je razlog za gotovo tromjesečnu pauzu pronašla u donošenju odluke o uvođenju prinudne uprave u opštini Šavnik.

Pauza zbog pregovora o povlačenju ove odluke je trajala gotovo tri mjeseca, a  podsjetiću vas da su mnogo komplikovanije odluke i pregovori završavani u kraćem roku. Npr. Dejtonski mirovni sporazum, koji je prekinuo rad u BIH, u završnoj fazi je pregovaran 20 dana.

Ukoliko se partije nastave ponašati po ovom obrascu teško je očekivati uspješan završetak rada i ovog saziva Odbora. Teško je u dužem roku kvalitetno odglumiti “posvećenost  jednoj od najvažnijih društvenih reformi” pa ćemo vrlo brzo moći precizno znati ko je taj ko je u procesu radi sticanja političkih poena na unutrašnjem i međunarodnom polju, a ko je spreman da se “žrtvuje” za tu najvažniju reformu.

MONITOR: Šta je neophodno uraditi?

KOPRIVICA: Izbore sprovodi izrazito politizovana izborna administracija. Formalan balans zastupljenost vlasti i opozicije u organima za sprovođenje izbora nije doveo do profesionalnosti i neutralnosti. Naprotiv, obilježje partijski kontrolisane izborne administracije od samog početka su kontroverzne i politički motivisane odluke, naročito u osjetljivim političkim situacijama u kojima bi nezavisna institucija trebalo da gradi svoj javni kredibilitet. Sve to potvrđuje neophodnost profesionalizacije i depolitizacije izborne administracije.

Prioritet mora biti i unapređenje tačnosti i ažurnosti biračkog spiska. Ključni razlog nepovjerenja u birački spisak je to da veliki broj iseljenika i dalje ima fiktivno prebivalište u Crnoj Gori i na osnovu toga koristi pravo glasa. Drugim riječima, glavna mana našeg biračkog spiska zapravo se sastoji u neažurnosti registara i evidencija iz kojih se on izvodi, i tu se nalazi prostor za pokretanje reforme i sređivanje biračkog spiska.

Netransparentno finansiranje partija je problem koji decenijama unazad postoji u našim izbornim ciklusima. Takođe, brojni su javno izneseni dokazi o postojanju neprijavljenog novca sumnjivog porijekla u kampanjama, korišćenju institucionalne prednosti vlasti, postojanje funkcionerskih kampanja, partijskog zapošljavanja…  To znači da bismo morali da uvedemo nova pravila i bolje mehanizame nadzora nad finansiranjem partija, ali i da uvedemo odvraćajuće sankcije kako se partijama ne bi više “isplatilo” da krše zakon. Ovo je i “IBAR zakon” koji smo nekako uspjeli staviti na stand by i ostaje da vjerujemo da nikome ne pada ne pamet da ignoriše ovu našu jako važnu obavezu.

U eri digitalizacije medija i prebacivanja kampanja u online prostor posebno je došla do izražaja slaba ili nikakva regulacija novih medija i nepostojanje mehanizama za borbu protiv uticaja dezinformacija na kreiranje javnog mišljenja i upliva lažnih vijesti u izborne procese.

Jedan od važnijih zadataka naše izborne reforme i stavljanje na dnevni red pitanje uvođenja preferencijalnog glasanja tj, otvorenih lista. To je praksa demokratskih društava i sredstvo za suprotstavljanje partitokratiji.

Dalje, ambijent za učešće žena u politici se u posljednjih nekoliko godina od nepovoljnog pretvorio u neprijateljski, što demotiviše žene da se politički angažuju. Podsjetiću da su  da su političke partije bezobzirno gazile zakonske odredbe koje uređuju procenat žena na pojedinim listama i nijhov ulazak u parlament. To više ne smije biti slučaj.

Ne smijemo zaboraviti  da je zaštita izbornih prava presudna za uspostavljanje pravnog okvira koji doprinosi sprovođenju demokratskih izbora. Stoga, ne samo da se moraju uspostaviti efikasni mehanizmi za efikasne pravne ljekove za zaštitu izbornih prava, već bi trebalo da postoji dovoljno krivičnih ili administrativnih kazni za sprečavanje kršenja zakona i sprečavanje povrede prava glasa.

MONITOR: Ocijenili ste da je predstojeća izborna reforma jedinstvena prilika za početak uvođenja mehanizama zaštite izbornih procesa od dezinformacija. Hoće li ta prilika biti iskoriščena?

KOPRIVICA: Ako ova vlast bude iskreno reformska i ako EU bude dosljedno insistirala na sprovođenju svojih politika u Crnoj Gori – onda će morati!

Nedavno usvojeni medijski zakoni samo površno adresiraju ove probleme. Prepisane rečenice iz evropskih regulativa nemaju stvarni uticaj bez temeljite reforme cijelog sistema zakona. U ovoj oblasti, nema nikakve sumnje da nova rješenja neće donijeti mjerljive rezultate.

Takođe, usklađivanje sa savremenim politikama EU,  Zakonom o digitalnim uslugama, Zakonom o digitalnim tržištima , nije bilo ni na dnevnom redu.

Trasa kojom se izborna reforma treba kretati je definisana ovim EU politikama.

Prioritet ne treba da bude propisivanje kazni za dezinformacije, već uvođenje reda i transparentnosti u izborne kampanje, uključujući regulaciju medijske kampanje, digitalnih platformi i društvenih mreža, uz povećane obaveze transparentnosti za političke partije, naročito u digitalnom mikrotargetiranju, u skladu sa standardima zaštite ličnih podataka.

Potrebno je razmotriti i ukidanje ili preciziranje odredbi o izbornoj ćutnji i skraćenje perioda zabrane objavljivanja rezultata istraživanja javnog mnjenja radi suzbijanja lažnih istraživanja. Moguće je i podstaći uvođenje internih redakcijskih pravila za urednički nadzor i verifikaciju sadržaja u medijima tokom izbornih kampanja.

Ovdje je važno i unaprijediti kapacitete postojećih institucija za primjenu novih odredbi i definisati nadležnu instituciju za nadzor nad medijima u izborima. Po uzoru na dobra uporedna iskustva treba uvesti mehanizme monitoringa informacionog okruženja u izbornim kampanjama, uključujući dezinformacije, strane uticaje i govor mržnje.

Ovdje treba dodati da su Evropska služba za spoljne poslove i američki State Department pokrenuli  krajem maja zajednički Koordinacioni mehanizam za Zapadni Balkan, fokusiran isključivo na manipulacije informacijama i miješanje iz inostranstva uključujući dezinformacije i propagandu. Apsurdno je da su ključni vanjski partneri Crne Gore više posvećeni rješavanju ovog problema nego crnogorske političke elite.

Nadamo se da su politički subjekti, a naročito oni iz vlasti, svjesni koliko nas napornog posla čeka, te da ležanje na lovorikama IBAR-a, donošenje rezolucija, te ignorisanje potrebnih reformi znače poguban scenario za Crnu Goru.

MONITOR: Kako vidite zahtjeve dijela parlamentarne većine za uvođenje dvojnog državljanstva sa Srbijom?

KOPRIVICA: CDT smatra da sve što je saopšteno o uvođenju dvojnog državljanstva, u ovoj fazi ne zavrjeđuje nikakav detaljniji komentar. Smatramo da nam nije mjesto u “javnoj raspravi” o neustavnom predlogu i ne želimo biti “korisni idioti” koji testiraju nebulozne probne balone vlasti.

Kada vidimo predlog na papiru, javnost neće ostati uskraćena za analizu svakog njegovog detalja od strane naše organizacije, ali ni za  jasan stav o tome gdje ovakvi predlozi i ovakvo “pomirenje” mogu da povedu našu državu i društvo.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo