Povežite se sa nama

OKO NAS

LJUDI, ŽIVOTINJE I ZAKONI: Objesio mrtvog otrovanog psa u znak protesta

Objavljeno prije

na

Pas obješen o trijem kuće, čija je fotografija objavljena na društvenim mrežama i u medijima, uznemirio je javnost, ali po svemu sudeći bijes usmjerio na krivu stranu.

Osamdesetogodišnji Milorad Drašković iz Gornjeg Polja kod Nikšića, uznemiren je i povrijeđen optužbama da je on ubio svog psa. Za Monitor je ispričao da je životinju koju mu je neko otrovao vezao za nadstrešnicu u znak protesta zbog izostanka reakcije policije na ubijanje njegovog ljubimca i da, kako kaže ,,svoje pogano djelo”vide oni koji su ga otrovali

,,Nije prvi put da su mi otrovali psa”, kaže Drašković. ,,Prvo su pse ubijali vatrenim oružjem, pa su evo počeli otrovom”.

Kada je prijavio raniji slučaj ubistva psa, policajci su mu dali prigodan savjet. ,,Inspektor je tada došao kod mene i rekao mi da oni imaju zapisnike i priznanja onih koji to rade, kao i da imaju osnova da ih predaju tužiocu. Međutim, savjetovano mi je da, kako se ne bi produbljivala mržnja sa komšijama, ostavim to tako, pa ako se ponovi onda da reagujem”, kaže Drašković.

Odmah nakon što mu je ponovo otrovan pas, on je obavijestio policiju. Ovaj put su mu rekli da nemaju vremena da se time bave. Kada je zahtijevao da ga povežu sa organizacijama koje se bave zaštitom životinja, iz policije su mu rekli da nemaju njihov kontakt.

,,Ja sam sad glavni krivac, ja sam monstrum. Tražio sam u Telekomu listing poziva kako bih dokazao da sam odmah prijavio policiji i da sam zvao i Komunalnu”, objašnjava Drašković. Oni koji su ga osuđivali po društvenim mrežama i u medijima nikada ga nisu kontaktirali kako bi provjerili o čemu je riječ.

Direktor NVO Prijatelji životinja Podgorica Dragoje Vlahović razgovarao je sa Upravom policije gdje su ga upoznali sa slučajem obješenog psa. ,,Nažalost, takav čin je stvorio negativnu sliku koja je otišla u javnost. U svakom slučaju, čak i takav odnos podliježe krivičnoj odgovornosti, mada bi po našem mišljenju trebalo pronaći i kazniti osobu koja je otrovala psa”, kaže Vlahović za Monitor.

Ovo nije jedini slučaj zlostavljanja i ubijanja životinja koji je šokirao javnost u posljednjih nekoliko mjeseci.

U januaru je na društvenim mrežama objavljena fotografija mačke iz Meljina koja je vezana i bačena živa u more kako bi poslužila krivolovcima kao mamac za hobotnice. Mjesec ranije ista je sudbina zadesila i psa iz Tivta, a rješavanje ovog problema završeno je gdje je i počelo – u komentarima po društvenim mrežama.

Početkom godine region je obišla vijest o mučenju psa u Petnjici, za šta je optuženi Minas Adrović kažnjen sa 300 eura. Mnoge organizacije koje se bore za zaštitu životinja negodovale su zbog ove presude koja je, po njihovom mišljenju, preblaga.

Oštru kritiku ljubitelja životinja izazvala je i presuda Podgoričaninu Božidaru Popoviću koji je zbog vješanja psa lutalice na Marezi prošle godine kažnjen sa 240 sati društveno korisnog rada.

Aktivisti koji se bore za prava životinja povodom ovog slučaja organizovali su protest pokušavajući da skrenu pažnju javnosti i nadležnih na nasilje nad životinjama.

Zlostavljanje životinja regulisano je Zakonom o zaštiti i dobrobiti životinja. Za vješanje i slična djela kojima se ugrožava bezbijednost životinja predviđena je novčana kazna od dvadesetostrukog do dvjestastrukog iznosa najniže cijene rada u Crnoj Gori. Takođe, Krivičnim zakonikom Crne Gore ubijanje, povređivanje i mučenje životinja može se kazniti novčano ili zatvorom do jedne godine.

Sudeći po rijetkim procesuiranim slučajevima i simboličnim kaznama, zakon životinje štiti samo na papiru.

U udruženju Ljubitelji životinja Podgorica smatraju da (ne)primjenjivanje zakona motiviše počinioce na zlostavljanje. ,,Pravosudni organi daju vjetar u leđa zlostavljačima, jer većinu naših krivičnih prijava odbace kao neosnovane. Samo rijetki počinioci budu procesuirani, a na kraju završe sa preblagim kaznama”, ističe Vlahović.

On smatra da veliku prepreku u suzbijanju nasilja nad životinjama i rješavanju sudbina pasa lutalica prave i lokalne samouprave. ,,One ne prepoznaju program Uhvati, steriliši i pusti, koji je podržan od Svjetske zdravstvene organizacije, a jedini se pokazao kao dobro rješenje za smanjenje broja pasa na ulicama”, kaže Vlahović.

Iz Uprave policije do zaključenja ovog broja Monitora nisu dostavili odgovore na pitanja kako oni postupaju kada je riječ o suzbijanju nasilja nad životinjama, kao ni da li postoji evidencija prijavljenih i procesuiranih slučajeva.

Karavani prolaze. Pse muče i ubijaju.

Sterilizacija lutalica – obaveza ili opcija

Program Uhvati, steriliši i pusti, koji je podržala Svjetska zdravstvena organizacija, predstavlja human način rješavanja problema pasa lutalica. Ovim se podrazumijeva sterilisanje, vakcinisanje i čipovanje pasa. Na ovaj način bi se napuštenim i izgubljenim životinjama pronašao vlasnik, a one koje ostanu neudomljene bile bi vraćene na ulicu ne predstavljajući potencijalnu opasnost za ljude.

Uprkos činjenici da je ovaj program jeftin i lako primjenljiv, on još nije zaživio u Crnoj Gori u mjeri u kojoj bi predstavljao obavezu, a ne opciju, za šta se zalažu udruženja koja se bave zaštitom životinja.

Miljana DAŠIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo