Povežite se sa nama

OKO NAS

LJUDI, ŽIVOTINJE I ZAKONI: Objesio mrtvog otrovanog psa u znak protesta

Objavljeno prije

na

Pas obješen o trijem kuće, čija je fotografija objavljena na društvenim mrežama i u medijima, uznemirio je javnost, ali po svemu sudeći bijes usmjerio na krivu stranu.

Osamdesetogodišnji Milorad Drašković iz Gornjeg Polja kod Nikšića, uznemiren je i povrijeđen optužbama da je on ubio svog psa. Za Monitor je ispričao da je životinju koju mu je neko otrovao vezao za nadstrešnicu u znak protesta zbog izostanka reakcije policije na ubijanje njegovog ljubimca i da, kako kaže ,,svoje pogano djelo”vide oni koji su ga otrovali

,,Nije prvi put da su mi otrovali psa”, kaže Drašković. ,,Prvo su pse ubijali vatrenim oružjem, pa su evo počeli otrovom”.

Kada je prijavio raniji slučaj ubistva psa, policajci su mu dali prigodan savjet. ,,Inspektor je tada došao kod mene i rekao mi da oni imaju zapisnike i priznanja onih koji to rade, kao i da imaju osnova da ih predaju tužiocu. Međutim, savjetovano mi je da, kako se ne bi produbljivala mržnja sa komšijama, ostavim to tako, pa ako se ponovi onda da reagujem”, kaže Drašković.

Odmah nakon što mu je ponovo otrovan pas, on je obavijestio policiju. Ovaj put su mu rekli da nemaju vremena da se time bave. Kada je zahtijevao da ga povežu sa organizacijama koje se bave zaštitom životinja, iz policije su mu rekli da nemaju njihov kontakt.

,,Ja sam sad glavni krivac, ja sam monstrum. Tražio sam u Telekomu listing poziva kako bih dokazao da sam odmah prijavio policiji i da sam zvao i Komunalnu”, objašnjava Drašković. Oni koji su ga osuđivali po društvenim mrežama i u medijima nikada ga nisu kontaktirali kako bi provjerili o čemu je riječ.

Direktor NVO Prijatelji životinja Podgorica Dragoje Vlahović razgovarao je sa Upravom policije gdje su ga upoznali sa slučajem obješenog psa. ,,Nažalost, takav čin je stvorio negativnu sliku koja je otišla u javnost. U svakom slučaju, čak i takav odnos podliježe krivičnoj odgovornosti, mada bi po našem mišljenju trebalo pronaći i kazniti osobu koja je otrovala psa”, kaže Vlahović za Monitor.

Ovo nije jedini slučaj zlostavljanja i ubijanja životinja koji je šokirao javnost u posljednjih nekoliko mjeseci.

U januaru je na društvenim mrežama objavljena fotografija mačke iz Meljina koja je vezana i bačena živa u more kako bi poslužila krivolovcima kao mamac za hobotnice. Mjesec ranije ista je sudbina zadesila i psa iz Tivta, a rješavanje ovog problema završeno je gdje je i počelo – u komentarima po društvenim mrežama.

Početkom godine region je obišla vijest o mučenju psa u Petnjici, za šta je optuženi Minas Adrović kažnjen sa 300 eura. Mnoge organizacije koje se bore za zaštitu životinja negodovale su zbog ove presude koja je, po njihovom mišljenju, preblaga.

Oštru kritiku ljubitelja životinja izazvala je i presuda Podgoričaninu Božidaru Popoviću koji je zbog vješanja psa lutalice na Marezi prošle godine kažnjen sa 240 sati društveno korisnog rada.

Aktivisti koji se bore za prava životinja povodom ovog slučaja organizovali su protest pokušavajući da skrenu pažnju javnosti i nadležnih na nasilje nad životinjama.

Zlostavljanje životinja regulisano je Zakonom o zaštiti i dobrobiti životinja. Za vješanje i slična djela kojima se ugrožava bezbijednost životinja predviđena je novčana kazna od dvadesetostrukog do dvjestastrukog iznosa najniže cijene rada u Crnoj Gori. Takođe, Krivičnim zakonikom Crne Gore ubijanje, povređivanje i mučenje životinja može se kazniti novčano ili zatvorom do jedne godine.

Sudeći po rijetkim procesuiranim slučajevima i simboličnim kaznama, zakon životinje štiti samo na papiru.

U udruženju Ljubitelji životinja Podgorica smatraju da (ne)primjenjivanje zakona motiviše počinioce na zlostavljanje. ,,Pravosudni organi daju vjetar u leđa zlostavljačima, jer većinu naših krivičnih prijava odbace kao neosnovane. Samo rijetki počinioci budu procesuirani, a na kraju završe sa preblagim kaznama”, ističe Vlahović.

On smatra da veliku prepreku u suzbijanju nasilja nad životinjama i rješavanju sudbina pasa lutalica prave i lokalne samouprave. ,,One ne prepoznaju program Uhvati, steriliši i pusti, koji je podržan od Svjetske zdravstvene organizacije, a jedini se pokazao kao dobro rješenje za smanjenje broja pasa na ulicama”, kaže Vlahović.

Iz Uprave policije do zaključenja ovog broja Monitora nisu dostavili odgovore na pitanja kako oni postupaju kada je riječ o suzbijanju nasilja nad životinjama, kao ni da li postoji evidencija prijavljenih i procesuiranih slučajeva.

Karavani prolaze. Pse muče i ubijaju.

Sterilizacija lutalica – obaveza ili opcija

Program Uhvati, steriliši i pusti, koji je podržala Svjetska zdravstvena organizacija, predstavlja human način rješavanja problema pasa lutalica. Ovim se podrazumijeva sterilisanje, vakcinisanje i čipovanje pasa. Na ovaj način bi se napuštenim i izgubljenim životinjama pronašao vlasnik, a one koje ostanu neudomljene bile bi vraćene na ulicu ne predstavljajući potencijalnu opasnost za ljude.

Uprkos činjenici da je ovaj program jeftin i lako primjenljiv, on još nije zaživio u Crnoj Gori u mjeri u kojoj bi predstavljao obavezu, a ne opciju, za šta se zalažu udruženja koja se bave zaštitom životinja.

Miljana DAŠIĆ

Komentari

Izdvojeno

DRAGIŠA JANJUŠEVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Nema reforme sa nestabilnom vladom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. Kada imate vladu sa nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat

 

MONITOR: U novom izvještaju EK o napretku opet se upozorava da je Crnoj Gori potrebna jaka politička volja za efikasno rješavanje pitanja korupcije i organizovanog kriminala. Znači li to da je nema?

JANJUŠEVIĆ: Političke volje sigurno ima, ali bojim se samo na riječima! Svaka partija ponaosob je sigurno za rješavanje ovog problema, ali kada treba izabrati Tužilački savjet, onda vidite kavi problemi nastaju. Tako da to samo nije dovoljno za ovako jednu opasnu pošast i veliki problem. Potrebno je da imate čitav jedan kompaktan sistem koji se može suprotstaviti korupciji i kriminalu na visokom nivou – a to su policija, tužilaštvo i sudstvo. Prethodna vlast je izgrađivala sistem da tužilaštvo i sudstvo budu  pod velikim partijskim kontrolama i uticajem. To sad predstavlja veliki problem i zahtjevan i dugotrajan  proces u izgradnji kompaktnog sistema koji će se suprostaviti ovom kanceru koji razara naše društvo.Vidite koliko se samo troši energije i političkog usaglašavanja oko Tužilačkog savjeta. O drugim stvarima da ne govorimo.

MONITOR: Jeste li iznenađeni ocjenama novog izvještaja? Šta su, u stvari, poruke EK novoj vlasti?

JANJUŠEVIĆ: Apsolutno nijesam iznenađen ocjenama Evropske komisije, a poruke, kada pregovori traju devet godina, počinju da budu iste i nepromijenjene. Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. U stvarnosti to znači da morate pokazati da kroz javne politike kreirate sistem gdje će javne ustanove i institucije biti servisi građana uz podrazumijevanu vladavinu prava. Sada, kada imate Vladu s nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat! I onda morate imati ovakav izvještaj. Mada, iskreno govoreći, ova vlada nije mogla značajno da popravi, niti pokvari osam godina jako loših pregovora sa Evropskom unijom, gdje smo milimetarski napredovalli!

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ POMORCA SLOBODANA RADULOVIĆA: Sudske igre

Objavljeno prije

na

Objavio:

Apelacioni sud ukinuo je presudu Privrednog suda, sutkinje Nataše Bošković, po kojoj su sve italijanske kompanije odgovorne za naknadu štete pomorcu Slobodanu Raduloviću kome je zbog povrede zadobijene na brodu MSC Lorena amputirana noga. Naloženo je Privrednom sudu da utvrdi da li je nadležan da o ovome odlučuje, kao i da se glavna rasprava vodi kod drugog sudije

 

Slobodanu Raduloviću, iskusnom pomorcu sa tri decenije staža, zbog povrede koju je dobio na brodu, amputirana je noga. Usljed brojnih propusta, kako tvrdi, a prije svega zbog toga što nije ispoštovan nalaz ljekara da se nakon povrede iskrca sa broda, on je tužio Mediterranean Shiping Company (MSC)  iz Napulja i ESA Group iz Đenove.

Monitor je pisao da je Privredni sud, odnosno sutkinja Nataša Bošković, sredinom aprila, donio Međupresudu kojom se potvrđuje da su tužene kompanije odgovorne za naknadu štete.

Apelacioni sud, vijeće sastavljeno od sudija Rama Strikovića, predsjednika vijeća, Nevenke Popović i Katarine Đurđić je 28. septembra donijelo rješenje kojim se ukida međupresuda Privrednog suda, predmet se vraća istom sudu na ponovno suđenje i odlučeno je da se nova glavna rasprava održi pred drugim sudijom, što je jedna vrsta presedana u sudskoj praksi.

„Ovo je politička odluka. U smislu da je ovo prvi slučaj da jedan pomorac dovede MSC pred sud i da se očigledno pod njihovim uticajem naloži promjena sudije Bošković. U tom smislu mislim da je namještena presuda jer još nijesam čuo da se mijenja sudija“, kaže za Monitor Radulović. On ističe: „Rođena država mi uskraćuje pravo na pravično suđenje i šalje me da sa 95 eura penzije idem u Panamu“.

Ovaj dugogodišnji pomorac je i ranije upozorio da je ovaj slučaj indikativan jer „oko 3.000 pomoraca iz Crne Gore čeka ista sudbina što se tiče zaštite njihovih prava. Riješiti bilo kakav problem je teško. Pomorci nemaju nikakvu zaštitu ni od države, niti od sindikata pomoraca”.

U odluci Apelacionog suda nalaže se da Privredni sud utvrdi da li je za rješavanje predmetnog spora ugovorena arbitraža, a ukoliko nije, da se utvrdi da li je domaći sud nadležan u ovom slučaju.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I CRNA GORA: Dan koji nije naš

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to je pojava cikličnog siromaštva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih

 

Još jedan Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, 17. oktobar, dočekan u tišini. Kako drugačije – ne znamo ni koliko imamo siromašnih. Nemamo ni strategiju kako da se sa siromaštvom izborimo.

„Govorimo o Nacionalnoj strategiji za borbu protiv siromaštva čitavu deceniju. Nije bilo političke volje da se siromaštvo sistemski riješi, a to je jedini način. Razlog je vjerovatno što je glas siromaha na izborima najjeftiniji. To je sramota za državu Crnu Goru”, kaže za Monitor Marina Medojević, predsjednica Banke hrane, organizacije koja godinama pomaže najugroženijima u našem društvu.

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to, prema riječima Marine Medojević, je pojava cikličnog siromastva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih.

Posljednji zvanični podaci o siromaštvu datiraju iz 2019. godine. Riječ je o Anketi o dohotku i uslovima života, koju Uprava za statistiku (MONSTAT) redovno sprovodi od 2013. godine. Tada je svaki četvrti građanin živio ispod granice siromaštva – 24,5 odsto, što je za 0,7 procenata više u odnosu na 2018. godinu.

„Mi smo iz Banke hrane govorili da je život jedno, a statistika sasvim drugo. Ljudi će prema onome u koga imaju povjerenja biti iskreni, a neće to biti prema strancima, posebno ako ih pitaju za intimu. Osjećaj siromaštva to jeste – i ljudi ga se stide”, ističe predsjednica Banke hrane.

Koliko se i kako situacija zbog pandemije virusa COVID-19 promijenila – nije poznato, jer podaci nijesu ažurirani tokom 2020. godine. No, sigurno je da im se nećemo obradovati.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) od 5. oktobra ove godine nezaposlenih je bilo preko 50.000, tačnije – 53.990. Na isti dan prošle godine bez posla je bilo 42.319 osoba. To znači da je za 12 mjeseci bez posla ostalo gotovo 12.000 ljudi, odnosno da je mjesečno, u prosjeku, gotovo hiljadu ostajalo bez posla. Slikovitije – dnevno oko trideset.

To su zvanični podaci. Mnogo je onih koji nijesu u evidenciji ZZZCG-a, pa je pravo stanje nepoznanica.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo