Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Mafija ne patiše

Objavljeno prije

na

Iso, otac odbjeglog rožajskog policajca Mithada Nurkovića, uputio je poziv državnim organima Crne Gore da pokrenu istragu oko toga što su policajci pričali o prekograničnom švercu prije nego su napustili Crnu Goru. On smatra da je sada, kada dolazi do promjena na čelu policije i Agencije za nacionalnu bezbjednost, vrijeme da se to konačno učini. „Neka se ta priča iznova otvori i konačno jednom ispita šta je istina od onoga što su moj sin i njegove kolege i prijatelji pričali. Ako nije tačno, neka oni odgovaraju, a ako je tačno, treba da se postavi pitanje odgovornosti ljudi koje oni optužuju”, kaže Nurković za Monitor.

On bi u slučaju da specijalni tužilac i policija otvore ovaj slučaj, bio spreman da pozove sina da se vrati iz inostranstva, a da bi njegov primjer vjerovatno slijedili i ostali policajci.

„Naravno da se podrazumijeva da je potrebno da ih vrate u uniformu i da im garantuju bezbjednost”, kaže Nurković.

Bivši rožajski policajci (Mithad Nurković, Enver Dacić, Hamdo Murić, Rešad Kalač, i posljednji koji je nedavno otišao Edževit Nurković) su jedan za drugim bježali nakon prijetnji koje su primali zbog svjedočenja o prekograničnom švercu. Neki od njih, kao što je to slučaj sa Enverom Dacićem, su tamo dobili policijsku zaštitu.

Oni su vlastima u zapadnoevropskim zemljama u kojima su našli utočište dali na uvid dokumentaciju o prekograničnom švercu koju su posjedovali, sa spiskovima crnogorskih policijskih službenika i građana umiješanih u te prljave poslove.

„Kada sam policiji u Švedskoj ispričao čitavu priču, oni su se čudili i kazali da takve slučajeve nijesu imali još od rata na prostorima bivše Jugoslavije. Dao sam im spisak crnogorskih policajaca i carinika koji su povezani sa kriminalcima i učestvuju u švercu. Ispričao sam i da smo najveći dio tih podataka dali crnogorskim državnim organima, ali da nije ništa učinjeno da se šverc zaustavi i da se nama kao svjedocima tog kriminala u Crnoj Gori pruži zaštita”, priča otpušteni policajac Hamdo Murić, koji se Monitoru javio iz Švedske.

On kaže da je spreman, ukoliko ga crnogorski državni organi pozovu, da dokaze dopuni listingom telefonskih poziva koje je dobijao od starješina, koji su ga ubjeđivali da ne treba da priča o švercu.

„Kada sam progovorio o fiktivnom izvozu nafte, zvali su me i tražili da ne pričam za novine. Tu je listing poziva sa preciznim brojevima, datumima i vremenu telefoniranja. Neka pozovu te ljude i neka ih pitaju zašto su me zvali i ubjeđivali, ako je sve što smo pričali bila neistina”, kaže Murić.

Kada je Monitor započeo seriju tekstova o prekograničnom švercu, razgovarajući najprije sa penzionisanim šefom policije iz Rožaja Šemsom Dedeićem, a zatim prenoseći svjedočenja otpuštenih policajaca, nije se moglo ni naslutiti u kojem pravcu će ta novinarska istraga otići i do čega, i do koga će dovesti. Dedeić je u razgovoru za naš list još u oktobru 2010. godine progovorio o načinima organizovanja kriminalnih grupa i švercu duvana, za koji je rekao da nikada nije prestao.

Bivši granični policajci iz Rožaja su načeli priču o mojkovačkoj fabrici duvana. Od njih smo saznali za postojanje mnogobrojnih tajnih magacina švercovane robe, čak i u nekim fabrikama u Rožajama, i oko grada. Neke od tih magacina, prema njihovim riječima, obezbjeđuju naoružani ljudi, koji nijesu iz Rožaja.

Otpušteni granični policajci su ispričali da im je bilo zabranjeno da patroliraju na Kuli i drugim mjestima gdje se odvijao glavni pretovar švercovane robe i da su sklanjani da bi se šverc nesmetano odvijao. Oni su su ukazali i na načine prikrivanja i uništavanja podataka.

Monitor je u seriji tekstova oslanjajući se na dobro obaviještene izvore razotkrivao kriminalne grupe sa kosovske i sa crnogorske strane koje rukovode prekograničnim švercom.

Naš izvor iz policije otkrio je da na graničnom pojasu Crne Gore i Kosova postoji najmanje sedam ilegalnih planinskih puteva kojima se zaobilaze zvanični carinski prelazi i naveliko švercuju robe svih vrsta.

„Ti putevi su nekada dobro zamaskirani, ali ih je prema operativnim saznanjima i po koordinatama vrlo lako naći. Moguće je prema preciznim koordinatama otkriti, maltene u metar, i mjesta gdje kriminalne grupe iz Crne Gore i sa Kosova vrše razmjenu roba”, kaže taj izvor.

Priča o prekograničnom švercu vodila je u pravcu klana kontroverznog kosovskog biznismena Nasera Keljmendija, za koji se ispostavilo da predstavlja krovnu konstrukciju u svim vrstama švercerskih poslova. Izvor iz policije uradio je specijalno za Monitor šemu klana Keljmendi, u kojoj se našlo oko šezdeset imena njegovih najbližih saradnika. Klan Keljmendi, objavio je Monitor, okuplja od pet do osam hiljada članova, i dio je najjače albanske mafijaške porodice na Balkanu.

Ovaj klan je u prekograničnom švercu direktno naslonjen na rožajsku kriminalnu grupu. Mediji su objavili listing Keljmendijevih telefonskih razgovora iz kojeg se vidi da je u našoj državi bio na vezi sa političarima, službenicima ANB-a, biznismenima.

Monitorov dobro obaviješteni izvor tvrdi da sve podatke o kriminalu posjeduju strane obavještajne službe koje tokove prekograničnog šverca prate i satelitskim putem.

„Nedavno je napravljen satelitstki snimak pretovara cigareta iz šlepera koji je stigao iz Crne Gore na Kosovo. Satelitski se mogu snimiti i tablice kamiona i drugih vozila koja učestvuju u švercu. Mislim da će se na Crnu Goru vršiti pritisak sa takvim podacima da započne borbu protiv prekograničnog šverca i kriminalnih grupa”, smatra taj policijski izvor.

Nema sumnje, hapšenje brata Safeta Kalića Mersudina i njegove supruge Amine, desilo se pod pritiskom međunarodne zajednice. Narko bos je u bjekstvu. U posljednjoj sedmici stare godine podignuta je zvanična optužnica za pranje novca u produženom trajanju protiv familije Kalić – Safeta, Mersudina i Amine. Oni se terete da su oprali 8,5 miliona eura, pribavljenih krivičnim djelom „neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga”. Tek nakon podizanja optužnice Safetova supruga je puštena da se brani sa slobode, uz mjere nadzora, nenapuštanja boravišta i obavezu svakodnevnog javljanja policiji.

Istoga dana, protiv bivšeg ulcinjskog gradonačelnika Gzima Hajdinage podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj u poslovanju sa Naserom Keljmendijem, koji se prijavom tereti za bespravnu gradnju. Malo ranije saopšteno je kako se u međunarodnu finansijsku istragu protiv Keljmendija uključio i američki Federalni biro (FBI), zbog njegovog uticaja koji seže preko okeana.

Posljednje akcije jesu izazvale neprilike Keljmendiju i posebno Kaliću, ali hobotnica i dalje funkcioniše.

,,Švercerski poslovi nijesu stali. Svi dostupni podaci ukazuju da čitava armija kriminalaca uhodanim kanalima i dalje prenosi drogu, oružje, cigare, naftu i drugu akciznu robu. Zar nije dovoljan podatak da dnevno kroz Crnu Goru prođe šesto kilograma droge. Ukazali smo koje se kriminalne grupe i kojim putevima time bave. Samo da ide tragom novinarskih informacija, posla za policiju bi bilo još dosta”, kaže Monitorov izvor.

Da li će klupko prekograničnog šverca početi da se odmotava, i hoće li se steći uslovi da se odbjegli rožajski policajci vrate u zemlju, znaće se prije svega po ishodu slučaja Kalić i Keljmendi. Odbjegli policajci imaju dokaze za mnoge druge, sitnije ribe u dugačkom lancu. Ako bude slijedila uputstva i zahtjeve EU, država mora hitno početi da ulaže u zatvorsku infrastrukturu i širenje kapaciteta. Postaje tijesno.

SLUČAJ HAJDINAGA
Kolateralna šteta vlasti i svojih odluka

U danu kada se ulcinjskom čaršijom pronio glas da će biti imenovan na funkciju ministra za ljudska i manjinska prava u crnogorskoj Vladi, policija je protiv bivšeg gradonačelnika Ulcinja Gzima Hajdinage podnijela krivičnu prijavu za zloupotrebu službenog položaja. Hajdinaga je bio zatečen. Izjavio je tek da je sve radio po zakonu i da vjeruje pravosuđe.

Početkom ove godine inspektori za privredni kriminal su po naređenju specijalnog tužioca kontrolisali poslovanje ulcinjske opštine, da bi nakon nekoliko mjeseci saopštili da ,,u postupanju gradonačelnika Ulcinja nije bilo elemenata krivičnog djela”. Nova istraga tužilaštva pokrenuta je u septembru kada je nezvanično saopšteno da je ,,Hajdinaga jednom broju investitora dozvolio gradnju na području te opštine iako za to nijesu imali dozvolu i time prouzrokovao milionsku štetu za budžet”. U prijavi policije je navedeno da se radi o zaključivanju ugovora o avansnoj uplati naknade za uređenje gradsko-građevinskog zemljišta za objekte na lokacijama za koje nijesu postojali planski dokumenti u vrijednosti od 1,87 miliona eura”.

MANS je sredinom decembra objavio 74 ugovora o akontativnom plaćanju komunalija u opštini Ulcinj, čija vrijednost iznosi skoro 2,5 miliona eura, dok u novoj lokalnoj vlasti u Ulcinju tvrde da je taj iznos oko 4,5 miliona eura.

Ukoliko se zna da se Hajdinagi stavlja na teret krivično djelo “zloupotrebe službenog položaja u produženom trajanju”, onda je za očekivati da će to biti dug proces.

Iz tužilaštva je na početku istrage saopšteno da se predistražne radnje vode i protiv najbližih Hajdinaginih saradnika, a koji su bili funkcioneri Demokratske partije socijalista i Demokratske unije Albanaca. Nije slučajno što su novci od nezakonito prikupljenih komunalija najviše prikupljeni i trošeni tokom 2010. godine, kada su u Ulcinju dva puta (u maju i oktobru) održani lokalni izbori. Odgovornost svih djelova vlasti i vladajuće koalicije za ove nelegalne radnje je nesporna, pa tek treba očekivati da se razmota klupko. O ovim finansijskim transakcijama policija i tužilaštvo su sve znali, barem od početka godine, kao i crnogorska Vlada i sudstvo, jer je Hajdinaga o tome svjedočio na suđenju trojici komunalnih inspektora koji su uhapšeni u februaru 2009.

Pogodan momenat za akciju odabran je u trenutku kada se vodi široka međunarodna akcija protiv Nasera Keljmendija, te u jeku obračuna u vrhu vlasti, zbog čega se Crna Gora praktično nalazi u vanrednom stanju. Zato je Hajdinaga, na neki način, “kolateralna šteta” tih procesa, ali, prije svega, svojih odluka i očekivanja da će zauvijek imati zaštitu vrha vlasti.

Mustafa CANKA
Tufik SOFTIĆ

Komentari

DRUŠTVO

POČELA IZBORNA TRKA U BUDVI: Ima li pomagača sa strane

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da li će u izbornoj kampanji biti nedozvoljenog miješanja u izborni proces sa strane, u vidu pomoći predsjednika Aleksandra Vučića, kao što pojedini mediji najavljuju, za sada nema zvaničnih potvrda. Spekuliše se o zavidnoj finansijskoj podršci i logistici na dan izbora dolaskom pojedinih grupa iz Srbije, poput dešavanja uoči lokalnih izbora u Nikšiću, Herceg Novom, pa i u Budvi, tokom izborne kampanje za lokalne i parlamentarne izbore u avgustu 2020

 

Nakon isteka roka za predaju izbornih lista za prijevremene lokalne izbore u Budvi, koji će se održati 23. oktobra, izborna kampanja uveliko je počela. Ukupno 7 partija ili koalicija učestvuju u izbornoj utakmici za 33 odbornička mjesta. Pravo glasa ima 18.710 Budvana, 630 više nego što je evidentirano na izborima u avgustu 2020. godine.

Prema nezvaničnim informacijama, broj građana koji će glasati na izborima u Budvi iz dana u dan se povećava.  Rok do kada se građani mogu seliti iz opštine u opštinu i upisivati kao stanovnici Budve određen je na 15 dana pred održavanje izbora.

Aktuelni predsjednik Opštine Budva predstavio je listu Demokratskog fronta, čiji je nosilac, pod sloganom „Milo Božović – Budva na prvom mjestu“ – DF (Nova srpska demokratija, Pokret za promjene i Demokratska narodna partija). Na oktobarske izbore DF izlazi bez Socijalističke narodne partije i Prave Crne Gore, stranaka sa kojima je na posljednjim lokalnim izborima osvojio ubjedljivu većinu glasova birača Budve (45 odsto) i 14 odborničkih mandata. Osvojeni glasovi nisu bili dovoljni da DF sam formira vlast, već je ona uspostavljena koalicijom sa Demokratama Crne Gore.

Taj politički savez u Budvi pokazao se veoma neuspješnim. Tokom protekle dvije godine nije potpisan koalicioni sporazum, nije formirana lokalna uprava, što je rezultirao blokadom rada parlamenta i uvođenjem prinudne uprave sa Odborom povjerenika  koji su preuzeli njegovu ulogu. Prvi put u istoriji parlamentarizma u jednoj lokalnoj upravi, poput Budve i Tivta, zakonodavna vlast prešla je u ruke Vladinih činovnika na duži vremenski rok, od aprila do oktobra tekuće godine. To je neslavan epilog vladavine lidera DF-a Marka Bata Carevića, koji je nakon višegodišnjeg trvenja sa drugim parlamentarnim strankama, podnio ostavku na funkciju predsjednika Opštine.

Izbornu listu Demokrata i Demosa predvodiće poslanik Dragan Krapović, nekadašnji predsjednik Opštine Budva. Zajednički nastup dvije stranke vodiće se pod nazivom „Dragan Krapović – Idemo ljudi – Demokrate-Demos“. U prethodnom skupštinskom sazivu ova koalicija imala je 7 odborničkih mjesta.

Iznenađenje ovih izbora svakako je Socijalistička narodna partija, koja na izbore izlazi samostalno. Poslije niza koalicionih izbornih nastupa, zajedno sa partijama sa kojima je dijelila srodne političke stavove, SNP je odlučila da svoju snagu u turističkoj prijestonici odmjeri solo nastupom, sa novim licima na političkoj sceni. Izbornu listu „SNP – Temeljno za Budvu – Vuk Jovanović“, predvodi mladi beogradski glumac sa Svetog Stefana.

Novi pokušaj Demokratske partije socijalista da se vrati u sferu odlučivanja u Budvi ogleda se u okupljanju njenih tradicionalnih koalicionih partnera, stranaka sa kojima je dugi niz godina vršila vlast u najvećoj turističkoj opštini, koja je okončana sa dva uzastopna poraza na biralištima, 2016. i 2020. godine.

Lista „Prava stvar, Koalicija Jedinstveni za Budvu – Dragana Mitrović“, okupila je na jednom mjestu DPS, SDP, SD, GI 21 i Liberalnu partiju. To je ujedno i najšira koaliciona skupina na oktobarskim izborima. Listu predvodi političkoj javnosti nepoznata profesorica u osnovnoj školi u Budvi. Na iznenađenje mnogih nakon turbulentnih izbora za mjesto prvog čovjeka lokalnog DPS-a, na koje je izabran sportista Milan Tičić, koji je drugi na odborničkoj listi.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SUDSKI SAVJET OSTAJE U NELEGITIMNOM SASTAVU: Evropski put čeka boljeg „šofera“

Objavljeno prije

na

Objavio:

Skupština Crne Gore ni u drugom glasanju nije izabrala četiri člana Sudskog savjeta, što je bio jedan od ključnih uslova za nastavak EU integracija

 

Crna Gora nema kompletiran Sudski savjet. A to je ključni preduslov za promjene u sudskoj grani vlasti. Pokazalo se, tako, da su proljetošnje najave deblokade pravosuđa bile, najblaže rečeno, preuranjene.

Premijer Dritan Abazović i predsjednik skupštinskog kluba koalicije Crno na bijelo Miloš Konatar formiranje manjinske Vlade, uz podršku „kriminalne“ i „neprijateljske“ Demokratske partije socijalista (DPS), pravdali su pridobijanjem neophodne većine za izbor četiri člana Sudskog savjeta, koje bira Skupština iz reda uglednih pravnika. Kasnije su iste argumente koristili kao opravdanje za žurno izglasavanje i potpisivanje Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom. Međutim, nijedan od četiri predložena kandidata u parlamentu nije dobio dvotrećinsku većinu, dok je u drugom krugu tropetinsku većinu (49 poslanika) dobio samo penzionisani profesor Pravnog fakulteta Radoje Korać.

Profesor i bivši sudija Evropskog suda za ljudska prava Nebojša Vučinić, advokat i bivši ministar pravde Dragan Šoć i advokat Fikret Kurgaš nijesu dobili dovoljan broj glasova, čime je agonija Sudskog savjeta produžena. Korać je dobio 65 glasova poslanika, bez glasa protiv ili uzdržanih. Za Kurgaša je glasalo 47, dok su za Šoća glasala 43 poslanika, tri su bila uzdržana. Profesor Vučinić dobio je 46, uz dva glasa protiv. Zanimljivo je da je Vučinić u prvom krugu glasanja, prije dvadesetak dana, dobio 49 glasova koji bi mu u utorak bila dovoljna za izbor. Ali, poneko se u međuvremenu predomislio. Ili procijenio da mu politički odgovara produbljivanje postojeće institucionalne krize.

Predsjednica Skupštine Crne Gore Danijela Đurović najavila je novi konkurs za popunu upražnjenih mjesta u Sudskom savjetu. ,,Kako nismo izabrali sva četiri člana Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika pozivam nadležno radno tijelo – Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu da saglasno članu 16a Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, po isteku roka od dva mjeseca, raspiše javni poziv sve do izbora članova Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika u punom sastavu”, kazala je Đurovićeva na kraju sjednice.

Ugledni pravnici u Sudskom savjetu, koji su izabrani još 2. jula 2014. godine, a koji više od četiri godine rade u neustavnom mandatu, ostaće na funkciji sve do novog postupka ali i raspleta političke krize i ishoda međupartijskog dogovora o budućim kandidatima. Zakon o Sudskom savjetu i sudijama predviđa da ako Skupština izabere manje od četiri člana Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika, žrijeb određuje ko će od njih biti zamijenjen novim članom.

Privremena predsjednica Sudskog savjeta Vesna Simović-Zvicer uoči glasanja apelovala je da je krajnje vrijeme da se izaberu sva četiri člana Sudskog savjeta. „Nama je mandat produžen, evo počela je peta godina, a članovi Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika, između ostalih Dobrica Šljivančanin i Ljoro Markić, birani su 2014. Krajnje je vrijeme da se postigne ta potrebna većina. Ako se kojim slučajem to ne desi, mi po Zakonu o Sudskom savjetu i sudijama nastavljamo mandat do izbora novih članova“, kazala je Simović-Zvicer.

I Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori oglasila se uoči glasanja. Pozvali su sve političke aktere da se uključe u širok i konstruktivan dijalog kako bi se izgradio konsenzus i zajedno radilo na usvajanju i implementaciji reformi koje se odnose na EU. „Zabrinuti smo zbog funkcionalnosti institucija i posebno ističemo hitnu potrebu imenovanja sudija Ustavnog suda, članova Sudskog savjeta i Vrhovnog državnog tužioca, kako bi se obezbijedilo pravilno i efikasno funkcionisanje institucija Crne Gore“, naveli su u saopštenju. Uzalud.

Tokom političkih dogovora, Korać je bio načelni predlog DPS-a. Vučinića su predložili iz SDP-a, dok je Bošnjačka stranka insistirala da advokat Kurgaš bude njihov kandidat za Sudski savjet. URA i SNP su tokom dogovora predložili advokata Šoća.

Profesor Branislav Radulović smatra da insitucionalna kriza koja dovodi do blokade rada Ustavom definisanih organa, različitih nivoa i vrsta vlasti, već duže ima hronične, a sada i dramatične obrise jer, kako kaže, „agoniji“ ovih insitucija se ne naslućuje kraj. „Dodatno, obeshrabruju se potencijalni, kredibilni i sa biografijama nesporni kandidati, da uđu u taj proces. Negativno iskustvo profesora Vučinića, utemeljenog i priznatnog pravnika, sa prestižnom biografijom i međunarodnom karijerom odista zabrinjava i dovodi u upit šta su stvarni kriterijumi za izbor i dobijanje povjerenja. Zasigurno sve ovo nije poruka koja ohrabruje, prije svega mlađe naraštaje crnogorskih pravnika i ne uliva nadu da evropske vrijednosti i standardi jesu ili će uskoro biti neupitno vrijednosti i standardi ove generacije crnogorske političke elite“, ocijenio je Radulović.

Akcija za ljudska prava (HRA) izrazila je veliko razočaranje činjenicom da su poslanici sinoć odlučili da izaberu samo jednog umjesto četiri člana Sudskog savjeta. Iz te nevladine organizacije, na čijem  čelu je Tea Gorjanc Prelević pitaju koji su to razlog poslanici imali da ne izaberu  profesora Vučinića, bivšeg sudiju Evropskog suda za ljudska prava ili advokata i nekadašnjeg ministra Šoća ili advokata Kurgaša.

„Čime su to postojeći članovi Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika zaslužili da i dalje, poslije osam godina ostanu na istim funkcijama – možda izborom Medenice na neustavni 3. mandat? Izborom predsjednika sudova na čak šesti i osmi mandat? Lažiranjem ocjena sa intervjua”, upitali su iz Akcije za ljudska prava.

Poslanici iz Demokratske Crne Gore nijesu glasali ni za jednog od predloženih kandidata. Sa druge strane, DPS, URA, Civis i manjinske partije glasale su za sve kandidate. Predsjednik Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu i poslanik Demokratske Crne Gore Momo Koprivica  kazao je Vijestima da je epilog postupka za izbor članova Sudskog savjeta, posljedica zakulisnih igara DPS-a i GP URA, kao i izostanka dijaloga sa opozicijom.

,,Jednostrano je utvrđena lista predloženih kandidata od strane većine koja je izabrala Abazovićevu Vladu, čime je uskraćena opozicija u mogućnosti da da svoj doprinos. Nakon toga, SNP kao konstituent 43. Vlade, izbjegla je u drugom krugu da glasa za jednog kandidata, iako su glasali za njega na Odboru i u prvom krugu skupštinskog glasanja. To su dokazi da je priča o deblokadi pravosuđa bila obična farsa”, rekao je Koprivica.

Odgovorila je potpredsjednica Građanskog pokreta URA i ministarka evropskih integracija u tehničkom mandatu Jovana Marović. Ona je kazala da je Demokratska Crna Gora ,,time što nije glasala ni za jednog od predloženih kandidata za člana Sudskog savjeta pokazala koliko je privržena Evropi i evropskim integracijama”. Pa podsjetila je da je URA glasala za sva četiri kandidata. „To što nikad nemate stav o bilo čemu je vaš problem, a ne URA. Ovo je uslov za ubrzanje evropskih integracija”, napisala je Marović na Tviteru.

Udruženje pravnika Crne Gore saopštilo je da se institucionalna agonija nastavlja sa nesagledivim posljedicama za crnogorski pravosudni sistem i vladavinu prava. A sudeći po prepucavanju između političkih partija, kriza će potrajati, dok će  „evropski put“ morati da sačeka novog „šofera“.

 

BS: Glasanje pokazalo kome odgovara kriza

Iz Bošnjačke stranke su saopštili da je političko kalkulisanje i neprincipijelno glasanje za članove Sudskog savjeta jasno pokazalo kome odgovara da Crna Gora ostane u institucionalnoj krizi. Ostaje žal, kažu, što je Fikretu Kurgašu, jedinom predloženom kandidatu iz redova manjinskog naroda nedostajalo dva glasa za izbor i ,,da taster nije pritisnut od kolega iz Socijaldemokrata, koji se deklarišu kao zastupnici građanskog koncepta društva”.

,,Iako smo očekivali da će i kolege iz drugih partija biti konstruktivne i dati doprinos da se izaberu četiri kandidata i tako kompletira Sudski savjet, pokazalo se da nije svima u Crnoj Gori u interesu da institucije profunkcionišu”, ocijenili su iz te partije.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

RAT KLANOVA NAKON UBISTVA JOVANA VUKOTIĆA: Smrt brža od zakona

Objavljeno prije

na

Objavio:

Teško da se može zaključiti da je ubistvom Vukotića stavljena tačka na osmogodišnji krvavi obračun kotorskih klanova, smatraju upućeni u dešavanja u balkanskom podzemlju. Jedino što se u ovom trenutku može očekivati jeste da se „škaljarci“ primire na neko vrijeme jer su u nekoliko mjeseci pretrpjeli velike gubitke

 

Još jednom su pripadnici kriminalnih grupa pokazali da su organizovaniji od službi bezbjednosti kada je riječ o pronalasku odbjeglih kriminalaca – rivala iz konkurentskih klanova. Kao da su uporniji, bolje opremljeni i spremniji da prate tragove skrivenih protivnika i daleko od zemlje u kojoj su, zvanično, traženi.

O tome svjedoči prošlonedjeljno ubistvo u Istanbulu. Likvidiran je Kotoranin Jovan Vukotić, koji je prema operativnim podacima važio za apsolutnog vođu škaljarskog kriminalnog klana nakon što su, sredinom januara 2020, u Atini, na sličan način, pred suprugama i djecom ubijeni njegov kum Igor Dedović i prijatelj Stevan Stamatović.

I dalje nepoznate osobe, motorom su se dovezle pored automobila u kojem se nalazio Vukotić sa suprugom i maloljetnim djetetom. Pet hitaca u njega ispalila je osoba koja je sjedjela iza vozača motora. To je turskim istražiteljima rekla Vukotićeva nevjenčana supruga koja je objasnila da su tog dana krenuli u šoping.

Vukotić koji je već godinu, zvanično, bio u bjekstvu pred zakonom (njegovo skrivanje pred egzekutorima konkurentskog kavačkog klana trajalo je mnogo duže), u tom trenutku nije imao lično obezbjeđenje. „Bez obzira što je znao da mu je život ugrožen, vjerovao je da turskom teritorijom može slobodno da šeta, a prema nekim podacima, imao je i zaštitu tamošnjeg podzemlja”, navodi naš sagovornik iz bezbjednosnih krugova.

Tvrdnje da je škaljarski klan obezglavljen nakon ubistva u Istanbulu nijesu daleko od stvarnog stanja stvari u toj kriminalnoj organizaciji, smatra naš sagovornik. Podsjeća ipak da se ista ocjena mogla čuti i nakon ubistva Dedovića i Stamatovića u Atini. „Djelovanje kriminalnih grupa je takvo da se one, pokazalo je i vrijeme za nama, u veoma kratkom roku pregrupišu, a onda postaju jači, organizovaniji i opasniji nego što su bili. Neće biti iznenađenje ako škaljarski kriminalni klan uzvrati žestok udarac suprotstavljenoj kriminalnoj grupi – kavčanima”.

U ovom trenutku oni jesu ostali bez vođe, ali teško da se može zaključiti da je ubistvom Vukotića stavljena tačka na osmogodišnji krvavi obračun. Jedino što se u ovom trenutku može očekivati jeste da se primire na neko vrijeme jer su u nekoliko mjeseci pretrpjeli velike gubitke kada govorimo o ljudstvu, dodaju upućeni u dešavanja u balkanskom podzemlju.

Samo od juna, a prije prošlonedjeljnog ubistva, škaljarski kriminalni klan izgubio je dva visokopozicionirana člana. Prvo je u Budvi ubijen Podgoričanin Milić Minja Šaković, koji je prema podacima policije važio za šefa podgoričkog ogranka te kriminalne organizacije. Ubica mu je sedamnaeste junske noći prišao dok je sjedio sa društvom na terasi budvanskog kafića Korkovado, a zatim ispalio više hitaca, ne ostavljajući mu ni najmanju mogućnost da preživi.

Mjesec kasnije istražitelji su na osnovu bioloških i drugih tragova sklopili mozaik zločina i došli do imena direktnih počinilaca. Kao ubica označen je 22-godišnji Beograđanin Luka Pilčević, a kao njegov pomagač Kragujevčanin Duško Tanasković.

„Tanasković je 29. maja, koristeću falsifikovana dokumenta, u Budvi iznajmio stan i platio ga do 15. jula. Takođe, on je kupio hranu za sebe i Pilčevića, kao i električni trotinet koji su koristili dok su pripremali likvidaciju. Prema dokazima prikupljenim u ovoj fazi istrage, nadzorne kamere s više objekata snimile su ga 10. i 11. juna u Budvi”, objavile su Vijesti. Istovremeno, odgovarajući na novinarska pitanja, viši policijski inspektor u Sektoru za borbu protiv kriminala Draško Kalinić rekao je da se ubistvo Šakovića može dovesti u vezu sa sukobom i djelovanjem organizovanih kriminalnih grupa s područja Crne Gore. „Osumnjičeni se ne mogu dovesti u direktnu vezu sa sada pokojnim Šakovićem, što ukazuje da su ih angažovali pripadnici kriminalne organizacije suprotstavljene ovom klanu”, kazao je Kalinić.

Oružje se još nije ni ohladilo, a u regionu se pročula vijest o ubistvu škaljarca Gorana Vlaovića na Pagu. Vlaović je, prema operativnim podacima policije, takođe važio za jednu od ključnih figura u škaljarskom kriminalnom klanu. Crnogorskoj policiji je postao poznat nakon što je uhapšen zbog sumnje da je u julu 2009. godine počinio krivično djelo „pomoć učiniocu nakon počinjenog krivičnog djela“, odnosno da je nakon ubistva vođe navijača Delija Marka Vesnića pružio pomoć braći Roganović Vladimiru i Dušku, kojima se sudilo za ovaj zločin. U tom periodu nije bilo podjele na škaljarkski i kavački klan. Međutim, par godina kasnije, Roganovići su, prema operativnim podacima, pristupili kavčanima dok je Vlaović izabrao škaljarski klan.

U kratkom roku hrvatski istražitelji su uhapsili ubicu i ubrzo se utvrdilo da je hitac u ubijenog ispalio Kragujevčanin koji se sumnjiči da je pružao pomoć Šakovićevom ubici. Slijedila je egzekucija u Istanbulu.

Ubijeni Jovan Vukotić je drugi član porodice ubijen u ratu kotorskih narko- klanova. U aprilu 2019. godine u kotorskom naselju Dobrota, ispred porodičnih apartmana ubijen je Veselin-Vesko Vukotić otac navodnih vođa škaljarskog kriminalnog klana – Jovana i Igora. Napadač mu je prišao dok je izlazio iz automobila i u njega ispalio više hitaca, a potom pobjegao sa mjesta zločina. Do danas nije identifikovan.

Jovanov rođeni brat Igor Vukotić nalazi se u bjekstvu već godinama. Za njim je raspisana potjernica zbog sumnje da je član grupe koja je pripremala likvidacije bivših i sadašnjih policijskih službenika Zorana Lazovića, Duška Golubovića i Duška Koprivice, njegovog sina Strahinje Koprivice i navodnih članova kavačkog klana Darka Janjića, Radovana Mujovića, braće Nikole i Vladimira Banićevića. Članovima te grupe i dalje se sudi u podgoričkom Višem sudu, iza zatvorenih vrata. Optužnica protiv njih je potvrđena krajem decembra 2018. godine, ali do danas nije donijeta ni prvostepena presuda.

Još veći ceh u ratu kotorskih klanova platili su članovi porodice Roganović. Ubijeni su Niko Roganović, njegov sin Šćepan i sinovac Vladimir dok je njegov drugi sin Duško preživio atentat bombom podmetnutom ispod automobila, ali je ostao bez nogu.

Dok se traga za ubicama vođe škaljarskog klana, njegov supranik Radoje Zvicer, koji slovi za jednog od vođa kavčana u utorak je, u odsustvu, u Višem sudu u Novom Sadu osuđen na dvije godine i pet mjeseci zatvora zbog falsifikovanja isprava. I on je u bjekstvu a za njim je u aprilu prošle godine raspisana potjernica od strane nadležnih organa Republike Srbije.

I Zvicer se u maju 2020. godine u Kijevu našao na meti atentatora. Prema dokazima tamošnjih istražitelja, njega su pokušali da ubiju Barani Stefan Đukić i Emil Tuzović te srpski državljani Milan Branković i Petar Jovanović.

Sumnja se da su Tuzović i Đukić ispalili više od deset hitaca u Zvicera, koji je uspio da preživi napad. Njegova supruga Tamara, zabilježile su sigurnosne kamere, u trenutku pucnjave istrčala je iz zgrade u kojoj su živjeli i zapucala na napadače. Tako je postala prva žena za koju je nedvosmisleno utvrđeno da se, sa oružjem u ruci, aktivno ukuljučila u obračun suprotstavljenih klanova.

Crnogorski zvaničnici nijesu se oglašavali nakon ubistva Jovana Vukotića, pa je bez odgovora ostalo i pitanje kako su ubijenoga „kavčani” pronašli prije ovdašnje policije i njihovih međunarodnih partnera.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo