Povežite se sa nama

OKO NAS

MANJINSKI AKCIONARI KOLAŠINSKOG SKI CENTRA PODNIJELI KRIVIČNU PRIJAVU TUŽILAŠTVU: Katnić da istraži Bećirovićev posao

Objavljeno prije

na

rajko-vlahovic1

Oko 350 akcionara kolašinskog Ski centra, među kojima su većinom bivši radnici tog preduzeća, podnijeli su krajem prošle godine krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu protiv bivšeg stečajnog upravnika tog preduzeća Srećka Medenice, kompanije Bepler Džejkobson registrovane na Kipru, kao i protiv bivšeg predsjednika Privrednog suda Dragana Rakočevića.

Prijava, koju je potpisao predstavnik manjinskih akcionara Rajko Vlahović, podnesena je , kako se navodi zbog osnovane sumanje da su, prilikom privatizacije Ski centra Bjelasica 1998. godine, počinjena krivična djela: prouzrokovanje lažnog stečaja, zloupotreba ovlašćenja u privredi, zloupotreba procjene i službenog polažaja i nesavjestan rad u službi.

„U preduzeću je, u martu 1998. godine, bez ikavog zakonitog razloga otvoren stečaj. U tom trenutku obaveze prema dužnicima bile su neznatne i iznosile su svega dva odsto ukupne vrijednosti imovine. Odmah je uložena žalba. Vrhovni sud je ukinuo nezakonito rješenje o uvođenju stečaja. Uprkos tome, Privredni sud je nastavio vođenje stečaja”, navodi se, između ostalog u krivičnoj prijavi, koja je poslata glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću.

Vlahović za Monitor podsjeća da je prije 18 godina u obrazloženju odluke o ukidanju rješenja o stečaju, Vrhovni sud naveo da je prvostepeni sud počinio niz bitnih povreda postupka. Između ostalog i da se postupak vodio u nepropisanom sastavu, da nije ispitana mogućnost prinudnog poravnanja, nijesu uzeti u obzir pribavljeni dokazi i mišljenje vještaka finansijske struke.

„Privredni sud uopšte nije zakazao ročište za raspravljanje postojanja uslova za otvaranje stečajnog postupka. U sporu pred Vrhovnim sudom dužnik je ponudio dokaze – zaključene ugovore sa korisnicima usluga, kao realno pokriće za neizmirene obaveze”, kaže predstavnik manjinskih akcionara.

Nasuprot tendencioznom insistiranju na provođenju stečaja od strane fondova, kao većinskih vlasnika, Privredni sud je, smatra Vlahović, ignorisao zaključke organa upravljanja o mogućnosti poslovanja uz izmirenje ili prolongiranje dospjelih obaveza,a sa čime su se saglasili njihovi izabrani predstavnici u Upravnom odboru dužnika.

„U žalbi Vrhovnom sudu predstavnici DD Ski centar Bjelasica naveli su i to da je preduzeće u izuzetno otežanim višegodišnjim uslovima poslovanja sačuvalo cjelokupni kapital i kroz segmentaciju u 10 akcionarskih društva, skoro privelo kraju postupak transformacije i trajne privatizacije. Vrhovni sud je konstatovao tada i da nalaz vještaka finansijske struke nije obavljen zajedno sa stečajnim sudijom i po instrukcijama stečajnog sudije”.

O sve se to Privredni sud oglušio i, kako se navodi u krivičnoj prijavi Katniću, po ukinutom rješenju o uvođenju stečaja za stečajnog upravnika izabrao Srećka Medenicu. Vlahović tvrdi da dotadašnjem direktoru Ski centra Bjelasica Luki Medenici nikada nije dostavljeno drugo rješenje o stečaju. Te nezakonite radnje, tvrdi on, traju sve do prodaje preduzeća firmi Bepler i Džejkobson 2007. godine.

„Te godine u dnevnom listu Dan oglasila se i sutkinja Privrednog suda Nataša Bošković. Ona je od vrhovnog državnog tužioca tražila pomoć pri rasvjetljavanju nezakonitosti prilikom prodaje Ski centra Bjelasica”, podsjeća Vlahović.

„Slobodno mogu reći da je Privredni sud bio karika u lancu onih koji su omogućili da sumnjiva firma Bepler i Džejkobson profitira na štetu javnog interesa i radnika. Podsjećam da je za svega 550.000 eura prodato 147.000 m2 zemljišta, kao i žičara Ćupovi i tri ski lifta, dva restorana, vodohvat i vodovod Jezerine-Bljušturni do, tabač snijega… Da je samo prodavano zemljište to bi bila smiješna cijena, jer je prodato po nešto više od tri eura po kvadratu. Jasno je čiji je interes bio prodaja. Javni, sigurno nije”, tvrdi Vlahović.

Trenutno, kako on kaže, Zoran Ćoćo Bećirović, koji se pominje kao vlasnik kolašinskog Ski centra, potpuno je zanemario interese manjinskih akcionara i ne spominje ih. Iako je, kako tvrdi Vlahović, udio manjinskih akcionara u imovini preduzeća oko 13 procenata, do sada nikada nijesu obaviješteni o svojim pravima niti im je isplaćena dividenda. Prema Zakonu o insolventnosti privrednih društava, sud je bio obavezan da, napominje Vlahović, vrati preostalu imovinu manjinskim akcionarima a da oni po svojoj volji unesu svoju imovinu u novo društvo kao nenovčani ulog, prodaju novom vlasniku ili zadrže.

„Privredni sud je omogućio većinskom vlasniku Beppler Jacobson LTD da kroz nekoliko nezakonitih dokapitalizacija skoro potpuno izbaci manjinski dio.U izjavama za medije Bećirović nikada nije pomenuo manjinske akcionare. Takođe, nama nije pripao nijedan cent od prodaje hotela Bjelasica i ugostiteljskih objekata uz magistralu. Sve to nas je po zakonu sledovalo”, kaže predstavnik manjinskih akacionara.

Sve je to navedeno i u krivičnoj prijavi Katniću. Vlahović poziva specijalnog tužioca da „konačno razotkrije pljačku koja se degodila u kolašinskom Ski centru”.

Do tada manjinski akcionari, odnosno njihovi predstavnici neće, najavljuju, prisustvovati sjednicama Skupštine tog preduzeća.

,,Ne želim da svojim prisustvom dajem legitimitet nezakonitim radnjama u tom preduzeću. Što se grbo rodi, vrijeme ne ispravi. Vlada je svojevremeno odabrala Zorana Bećirovića i Dragana Brkovića kao spasitelje crnogorske privrede. Kako su je ‘spasili’ vidi se. Što se Kolašina tiče, da je umjesto Bećirovića prošao cunami, manje bi štete ostalo”, zaključuje Vlahović.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

ŠTA ĆE BITI SA ZAPOSLENIMA MONTENEGROERLAJNSA: Ni na nebu, ni na zemlji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Radnici MA su u ozbiljnoj nevolji. Lišeni bilo kakve pomoći, a čini se, i razumijevanja nadležnih iz Vlade Crne Gore

 

Nova nacionalna avio-kompanija poletjeće do početka ljeta, najavio je izvršni direktor ToMontenegro Predrag Todorović. Ne zna se gdje će i koliko često ToMontenegro letjeti, na koje aerodrome će slijetati, koliko će imati zaposlenih.

Umjesto toga, član borda nove kompanije Pavle Tripković obavijestio nas je da on i njegove kolege žele raditi besplatno, ukoliko postoji takva zakonska mogućnost. Budu li ipak morali da primaju naknadu, novac će proslijediti u humanitarne svrhe, saopštio je Tripković odluku borda. I obrazložio: „I na ovaj način želimo da se solidarišemo sa radnicima Montenegroerlajnsa (MA)“.

Zgodno zvuči, ali ostaje  strah da se ne potvrdi ona stara – koliko para toliko i muzike. A radnici MA su u ozbiljnoj nevolji. Lišeni bilo kakve pomoći, a čini se, i razumijevanja nadležnih iz Vlade.

Montenegroerlajns, akcionarsko društvo u većinskom vlasništvu Crne Gore (država posjeduje više od 99,98 odsto akcijskog kapitala) zapošljava oko 350 radnika. Dobar dio njih svakodnevno dolazi na posao. I radi. Neko čuva zgrade, radionice, magacine. Neko posprema prostorije ili kuva kafu. Računovođe spremaju završni račun za 2020. godinu… Dok oni koji trenutno nemaju baš nikakvog posla – letačko osoblje, prije svih – čekaju da im isteknu teško stečene licence.

Svi su posljednju platu (septembarsku) primili 15. oktobra (bez letačkog dodatka koji čini između trećine i polovine mjesečne zarade kabinskog osoblja). Penziono i zdravstveno osiguranje nije im plaćeno od 2017.  Ipak, zaposleni MA ne nalaze se na popisu djelatnosti i kompanija čijim radnicima Vlada pomaže da prežive (i bukvalno) tokom epidemije korone, uplaćujući im mjesečni minimalac od 222 eura. Na njih se ne odnosi ni odluka o privremenoj obustavi otplate kredita za one kojima je plata smanjena više od 10 odsto, pošto zaposlenima u MA nije smanjena platu. Samo je ne primaju već pet mjeseci. I to se ne (do)tiče ni njihovog poslodavca (država, odnosno Vlada), ni stanodavca, ni kreditora (banaka).

Avioni MA ne lete od 25. decembra prošle godine, nakon što je postala izvjesna opasnost da neki od njih bude zaplijenjen zbog  dugova.  Dva dana ranije iz nove Vlade je saopšteno da je kompanija osuđena na propast, pošto ne postoji zakonska mogućnost da se nastavi neophodna finansijska pomoć države. Do najavljenog stečaja još nije došlo, iako je račun MA  blokiran za iznos od blizu 20 miliona eura.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISPOVIJESTI IZ PORODILIŠTA: U porođajnim mukama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok su društvene mreže preplavljene ispovijestima porodilja koje najviše boli nehuman odnos medicinskog osoblja, u bolnicama žalbi skoro da i nema. Monitor je posjetio Kliniku za ginekologiju u KCCG, u kojoj je tokom prošle godine zabilježena samo jedna žalba na neljubaznost zdravstvenog radnika

 

„Imala sam rizičnu trudnoću i bilo je neophodno da budem prebačena u Klinički centar Crne Gore. Prevoz je bio loš i neuslovan. Vozila sam se starim kolima i potrebno je bilo da ležim i budem mirna u vozilu ali su kola bila stara. Kada sam stigla, porođaj je obavljen dobro, ali tretmanom kasnije nisam bila zadovoljna. Vidjela se razlika u odnosima prema različitim pacijentima”, priča za Monitor svoje iskustvo jedna Bjelopoljka.

Ispovjestima porodilja posljednjih nedjelje preplavljene su društvene mreže. „Oblači se da ti ne napravim treće!“; „Što si stisla noge, hoćeš da ti dođe Bred Pit pa da raširiš?“; „Au, ti kao da si stajala pored puta“; „Što kukaš, nijesi kukala dok si ga pravila“; „Spolja tako lijepa, a iznutra tako kvarna“… neki su od 300 komentara koje su primile administratorice Fejsbuk profila Vala, Ljeposava.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović nedavno je odgovorila na pismo grupe građana koji su na društvenim mrežama podijelili svoja iskustva u oblasti ginekologije: „Iskustva u ginekologiji su užasavajuća, učinićemo sve da građankama obezbijedimo najoptimalnije uslove”, obećala je ministarka.

Na ova iskustva, pored ministarke, reagovala je i direktorka Kliničkog Centra Crne Gore Ljiljana Radulović. Najavili su da će na Klinici za ginekologiju i akušerstvo angažovati kliničkog psihologa i uputiti pacijente da se za neprimjereno postupanje medicinskog osoblja prijave zaštitniku prava pacijenata KCCG.

U petak smo posjetili Kliniku za ginekologiju i akušerstvo. Priatno smo izenađeni onim što smo zatekli – novom opremom, uslovima i higijenom.  Direktorica Klinike za ginekologiju i akušerstvo Vesna Čolaković za Monitor je objasnila da je taj dio KCCG renoviran od aprila do avgusta 2020. godine.

Zaštitnica prava pacijenata Alma Mutapšić nije krila iznenađenje iskustvima koja se ovih dana mogu pročitati na internetu. Kaže da ona objašnjava pacijentima da imaju pravo na prigovor. Čak i anonimno, ali  primjedbi skoro da nema.

Mutapšić za Monitor objašnjava da na svakoj klinici u sklopu KCCG obavljaju dobrovoljna i anonimna anketiranja koja sadrže pitanja koja se odnose na dužinu čekanja prijema u bolnici, informisanost o zdravstvenom stanju, informisanost o načinu i mogućnostima liječenja, odnosu ljekara i medicinskih sestara. U toku 2020. godine, od 7.851 pacijenta koji je primljen na Klinici za ginekologiju i akušerstvo, anketirano je 2.582. Žalilo se samo 92 pacijenta a samo jedna od njih se odnosila na neljubaznost zdravstvenih radnika.

U najnovijem izvještaju obrađenom u februaru, u koji je Monitor imao uvid, od 314 ispitanika samo troje su iskazale kritiku: primjedba na neudobnost ležaja, na neukusnu hranu i primjedba na nehigijenske uslove toaleta.

Jovana PETRIČEVIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PODSTANARSTVO U CRNOJ GORI: Na rubu    

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Crnoj Gori ne postoji registar podstanara. Zbog toga, subvencije koje daje država nemaju smisla niti mnogo efekta, a podstanari su prisiljeni da uglavnom iznajmljuju stanove bez ugovora. Dosadašnja stambena politika ne haje za ko zna koliko ljudi koji u strahu dočekuju jutro – hoće li biti izbačeni na ulicu ili od čega će platiti kiriju

 

„Od podstanarstva je teži samo zatvor, a o tome niko ne govori”, kaže jedan od članova NVO Udruženje podstanara Crne Gore – Moj Dom, novog udruženja, i jedinog te vrste u Crnoj Gori. Za svega par dana priključio mu se veliki broj članova.

,,Dvadeset dvije godine sam podstanar i 15 puta sam se selio. Država ne zna koliko ima podstanara, nema evidencije. Pokušano je da se 2014. godine situacija riješi Zakonom o sprečavanju nelegalnog poslovanja, ali – bezuspješno. Tada je izračunato da država, godišnje, na obračun srednje vrijednosti od samo 150 eura za stanarinu, gubi 3,5 miliona eura. Uglavnom je sve bez ugovora, a tako su svi na gubitku”, kaže za Monitor osnivač udruženja Dragan Živković.

Prema riječima Živkovića, hitno treba uspostaviti registar podstanara u Crnoj Gori. „On mora postojati. Mora se znati ko su podstanari u ovoj državi, jer jedino tako ona može prepoznati najugroženiju grupu i direktno joj pomoći. Samo na taj način će subvencije imati smisla i znatno više efekta. To je jedan od najprečih zadataka našeg udruženja. Nadamo se da ćemo naići na razumijevanje državnih organa. Do tada, držimo se koliko možemo i umijemo”.

„Podstanar sam sa suprugom u Herceg Novom 26 godina. Imamo dvoje djece. Radim u Ministarstvu unutrašnjih poslova. Dva puta su me odbijali kada sam konkurisao za projekat za stanove Hiljadu plus, iako sam ispunjavao sve uslove. Ne može da me zapadne stan od 45 metara kvadratnih po cijeni od hiljadu eura, i to još da ga vraćam dok sam živ. U međuvremenu, supruga je oboljela od karcinoma. Nemam riječi da opišem šta me snašlo i kakve se sve namještaljke čine pri dodjeli stanova po tom projektu”, iskustvo je još jednog od članova Udruženja Moj Dom.

Posljednji dostupni podaci o broju podstanara u Crnoj Gori su iz Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova iz 2011. godine, rečeno je Monitoru iz Uprave za statistiku Monstat. Prema tim podacima, u Crnoj Gori ima 192.242 domaćinstava. Prosječno ima tri člana. Od ukupnog broja domaćinstava, 78,2 odsto ili 150.288 su vlasnici ili suvlasnici stana u kome žive, dok kod roditelja, djece ili drugih rođaka stanuje 5,7 odsto ili 10.980.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo