Povežite se sa nama

OKO NAS

MANJINSKI AKCIONARI KOLAŠINSKOG SKI CENTRA PODNIJELI KRIVIČNU PRIJAVU TUŽILAŠTVU: Katnić da istraži Bećirovićev posao

Objavljeno prije

na

Oko 350 akcionara kolašinskog Ski centra, među kojima su većinom bivši radnici tog preduzeća, podnijeli su krajem prošle godine krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu protiv bivšeg stečajnog upravnika tog preduzeća Srećka Medenice, kompanije Bepler Džejkobson registrovane na Kipru, kao i protiv bivšeg predsjednika Privrednog suda Dragana Rakočevića.

Prijava, koju je potpisao predstavnik manjinskih akcionara Rajko Vlahović, podnesena je , kako se navodi zbog osnovane sumanje da su, prilikom privatizacije Ski centra Bjelasica 1998. godine, počinjena krivična djela: prouzrokovanje lažnog stečaja, zloupotreba ovlašćenja u privredi, zloupotreba procjene i službenog polažaja i nesavjestan rad u službi.

„U preduzeću je, u martu 1998. godine, bez ikavog zakonitog razloga otvoren stečaj. U tom trenutku obaveze prema dužnicima bile su neznatne i iznosile su svega dva odsto ukupne vrijednosti imovine. Odmah je uložena žalba. Vrhovni sud je ukinuo nezakonito rješenje o uvođenju stečaja. Uprkos tome, Privredni sud je nastavio vođenje stečaja”, navodi se, između ostalog u krivičnoj prijavi, koja je poslata glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću.

Vlahović za Monitor podsjeća da je prije 18 godina u obrazloženju odluke o ukidanju rješenja o stečaju, Vrhovni sud naveo da je prvostepeni sud počinio niz bitnih povreda postupka. Između ostalog i da se postupak vodio u nepropisanom sastavu, da nije ispitana mogućnost prinudnog poravnanja, nijesu uzeti u obzir pribavljeni dokazi i mišljenje vještaka finansijske struke.

„Privredni sud uopšte nije zakazao ročište za raspravljanje postojanja uslova za otvaranje stečajnog postupka. U sporu pred Vrhovnim sudom dužnik je ponudio dokaze – zaključene ugovore sa korisnicima usluga, kao realno pokriće za neizmirene obaveze”, kaže predstavnik manjinskih akcionara.

Nasuprot tendencioznom insistiranju na provođenju stečaja od strane fondova, kao većinskih vlasnika, Privredni sud je, smatra Vlahović, ignorisao zaključke organa upravljanja o mogućnosti poslovanja uz izmirenje ili prolongiranje dospjelih obaveza,a sa čime su se saglasili njihovi izabrani predstavnici u Upravnom odboru dužnika.

„U žalbi Vrhovnom sudu predstavnici DD Ski centar Bjelasica naveli su i to da je preduzeće u izuzetno otežanim višegodišnjim uslovima poslovanja sačuvalo cjelokupni kapital i kroz segmentaciju u 10 akcionarskih društva, skoro privelo kraju postupak transformacije i trajne privatizacije. Vrhovni sud je konstatovao tada i da nalaz vještaka finansijske struke nije obavljen zajedno sa stečajnim sudijom i po instrukcijama stečajnog sudije”.

O sve se to Privredni sud oglušio i, kako se navodi u krivičnoj prijavi Katniću, po ukinutom rješenju o uvođenju stečaja za stečajnog upravnika izabrao Srećka Medenicu. Vlahović tvrdi da dotadašnjem direktoru Ski centra Bjelasica Luki Medenici nikada nije dostavljeno drugo rješenje o stečaju. Te nezakonite radnje, tvrdi on, traju sve do prodaje preduzeća firmi Bepler i Džejkobson 2007. godine.

„Te godine u dnevnom listu Dan oglasila se i sutkinja Privrednog suda Nataša Bošković. Ona je od vrhovnog državnog tužioca tražila pomoć pri rasvjetljavanju nezakonitosti prilikom prodaje Ski centra Bjelasica”, podsjeća Vlahović.

„Slobodno mogu reći da je Privredni sud bio karika u lancu onih koji su omogućili da sumnjiva firma Bepler i Džejkobson profitira na štetu javnog interesa i radnika. Podsjećam da je za svega 550.000 eura prodato 147.000 m2 zemljišta, kao i žičara Ćupovi i tri ski lifta, dva restorana, vodohvat i vodovod Jezerine-Bljušturni do, tabač snijega… Da je samo prodavano zemljište to bi bila smiješna cijena, jer je prodato po nešto više od tri eura po kvadratu. Jasno je čiji je interes bio prodaja. Javni, sigurno nije”, tvrdi Vlahović.

Trenutno, kako on kaže, Zoran Ćoćo Bećirović, koji se pominje kao vlasnik kolašinskog Ski centra, potpuno je zanemario interese manjinskih akcionara i ne spominje ih. Iako je, kako tvrdi Vlahović, udio manjinskih akcionara u imovini preduzeća oko 13 procenata, do sada nikada nijesu obaviješteni o svojim pravima niti im je isplaćena dividenda. Prema Zakonu o insolventnosti privrednih društava, sud je bio obavezan da, napominje Vlahović, vrati preostalu imovinu manjinskim akcionarima a da oni po svojoj volji unesu svoju imovinu u novo društvo kao nenovčani ulog, prodaju novom vlasniku ili zadrže.

„Privredni sud je omogućio većinskom vlasniku Beppler Jacobson LTD da kroz nekoliko nezakonitih dokapitalizacija skoro potpuno izbaci manjinski dio.U izjavama za medije Bećirović nikada nije pomenuo manjinske akcionare. Takođe, nama nije pripao nijedan cent od prodaje hotela Bjelasica i ugostiteljskih objekata uz magistralu. Sve to nas je po zakonu sledovalo”, kaže predstavnik manjinskih akacionara.

Sve je to navedeno i u krivičnoj prijavi Katniću. Vlahović poziva specijalnog tužioca da „konačno razotkrije pljačku koja se degodila u kolašinskom Ski centru”.

Do tada manjinski akcionari, odnosno njihovi predstavnici neće, najavljuju, prisustvovati sjednicama Skupštine tog preduzeća.

,,Ne želim da svojim prisustvom dajem legitimitet nezakonitim radnjama u tom preduzeću. Što se grbo rodi, vrijeme ne ispravi. Vlada je svojevremeno odabrala Zorana Bećirovića i Dragana Brkovića kao spasitelje crnogorske privrede. Kako su je ‘spasili’ vidi se. Što se Kolašina tiče, da je umjesto Bećirovića prošao cunami, manje bi štete ostalo”, zaključuje Vlahović.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo