Povežite se sa nama

INTERVJU

MARKO SOŠIĆ, INSTITUT ALTERNATIVA: Džaba smo krečili

Objavljeno prije

na

Upozorio sam da ako nova Vlada nastavi upravljati preduzećima koristeći metode prethodne i gledajući na njih kao na dio partijskog kolača koji treba podijeliti, napuniti svojim ljudima i budućim glasačima, uz toleranciju zloupotreba i neracionalne potrošnje – kao što je to redovna pojava na lokalnom nivou nakon smjena vlasti – onda smo ,,džaba krečili”

 

MONITOR: Ocijenili ste nedavno da je zabrinjavajuće što je i ova Vlada nastavila sa netransparentnim radom. Po vama, otišlo se i korak unazad. Koje su se najvažnije odluke donijele iza zatvorenih vrata?

SOŠIĆ: Transparentnost je bila najvidljivija a u ekspozeu premijera, u praksi je nismo pretjerano vidjeli ni u samom centru Vlade. Manje i neredovno se objavljuju materijali sa sjednica Vlade, prinuđeni smo da zaključke Vlade tražimo zahtjevima za SPI, a naša inicijativa je  da se objavljuju cjeloviti dnevni redovi sjednica Vlade i konačno otvori rad Vladine četiri komisije. Jedna od njih je i ona koja dijeli novac iz budžetske rezerve. Savjet za borbu protiv korupcije na visokom nivou dao je preporuku da se sva davanja iz budžetske rezerve zaustave dok se ne usvoji novi pravilnik i precizniji kriterijumi, ali je Vlada ipak do sada podijelila preko 1,2 miliona na ime pomoći kroz odluke ove komisije.

Generalni sekretarijat Vlade je odbio naše inicijative da učini rad Vlade transparentnijim,  bez dobre volje da pruži iole smisleno tumačenje. Tome se ne treba čuditi jer isti taj organ godinu dana nije odgovorio ni na jedan naš zahtjev niti postupio nakon što je desetak naših žalbi usvojila Agencija za slobodan pristup informacijama.

Jedna od najvažnijih stvari koje čekamo od decembra prošle godine su izmjene i dopune Zakona o SPI. I u posljednjoj verziji nakon javne rasprave tekst nacrta sadrži problematične odredbe vezane za poslovnu i poresku tajnu, vrlo često korišćene izgovore za skrivanje informacija. Apelovali smo na predsjednika Vlade da se ovi problemi isprave. Kako će izgledati prijedlog zakona koji utvrdi Vlada će biti pokazatelj da li su ozbiljno shvatili naše argumentovane prijedloge.

MONITOR: Ocijenili ste i da je Montenegro Works ,,nepromišljeni eksperiment”. Zašto, šta je potrebno da bi se uveo red u oblast državnih preduzeća?

SOŠIĆ: Naša najveća zamjerka na projekat Montenegro Works je netransparentnost ciljeva. Dok u osnivačkom aktu i Statutu piše jedno, iz ministarstva javno govore o sasvim drugim planovima, koji uključuju holding, centralizaciju vlasništva, stvaranje superpreduzeća koje će
upravljati ostalima, čijim akcijama će se trgovati. Način osnivanja, preko noći i bez prethodnih analiza, bez javne i stručne rasprave, uz protivljenje čak i dijela Vlade, ne ulivaju nadu da će ovo preduzeće biti išta osim još jedan problem koji treba finansirati iz budžeta. Procjena uticaja propisa koja je rađena za Montenegro Works je loša i štura, a upravo je Ministarstvo finansija to koje vrši kontrolu kvaliteta ovih procjena za druge resore.

U izjavi za Monitor dva dana nakon parlamentarnih izbora, upozorio sam da ako nova Vlada nastavi upravljati preduzećima koristeći metode prethodne i gledajući na njih kao na dio partijskog kolača koji treba podijeliti, napuniti svojim ljudima i budućim glasačima, uz toleranciju zloupotreba i neracionalne potrošnje – kao što je to redovna pojava na lokalnom nivou nakon smjena vlasti – onda smo ,,džaba krečili”. Nažalost, Vlada je dopustila zamjenu partijskih garnitura u preduzećima, a ako je Montenegro Works jedini sistemski odgovor, onda nam se ne piše dobro.

Da bi se doveo u red haos u državnim preduzećima mora se sistemski krenuti u rješavanje nagomilanih problema, prvenstveno kroz novi pravni okvir za rad državnih preduzeća i uspostavljanje centralnog organa nadležnog za vođenje regulatorne i nadzorne politike u državnim preduzećima. Neophodno je izmijeniti i niz zakona koji dijelom definišu njihov rad – od onog koji definiše zarade zaposlenih u javnom sektoru do zakona o reviziji. Neprihvatljivo je da država bude nemoćna pred sopstvenim preduzećima, i da ona budu ostrva javnog sektora mimo nadzora i partijske tvrđave u kojima se smjenjuje straža zavisno od rezultata izbora.

MONITOR: Kako vidite dosadašnje rezultate Ministrastva finansija?

SOŠIĆ: Ministarstvo se nije proslavilo. Ovdje čak i ne mislim na ulogu u osnivanju Montenegro Worksa i (ne)rad u oblasti državnih preduzeća gdje su nastavili da se ne miješaju, ne prikupljaju informacije i ne djeluju. Činjenica je da se pola godine kasnilo sa sistematizacijom i da mnogi direktorati još uvijek nisu popunjeni.

Previše vremena je potrošeno na izradu i promociju programskog budžeta koji definitivno nije donio više transparentnosti, lošeg je kvaliteta u svim nefinansijskim pokazateljima – tako da više skriva nego otkriva.

Kasni se sa važnim dokumentima kao što je fiskalna strategija. Prekršen je zakon i još nemamo Smjernice makroekonomske i fiskalne politike. Nemamo nijedan izvještaj o sprovođenju programskog budžeta, nije objavljena lista prioritetnih projekata izabranih za kapitalni budžet, ne sprovode se preporuke DRI, nema koraka ka uspostavljanju evidencije
državne imovine, nemamo budžetsku inspekciju… Nije sprovedena ni naša inicijativa da se konačno objave podaci o tome koliko opštine duguju na osnovu poreza i doprinosa i koliko se poštuju ugovori o reprogramu.

Dobar korak je početak prakse objavljivanja svih budžetskih transakcija iz trezora, mjesečno. Međutim,  i to je više na nivou namjere nego rezultata jer su podaci gotovo neupotrebljivi. Imena primalaca sredstava su skrivena imenima banaka, baze su neuredne i nisu objavljene na način na koji je propisan format otvorenih podataka, ne možete ih lako pretražiti ni analizirati, a značajni iznosi su potpuno zatamnjeni, bez mnogo
obrazloženja.

Prvi naredni test je prijedlog budžeta za 2022. godinu. Ako se sa njim bude kasnilo, ako se ne učini sve da se preduprijede moguće zamjerke poslanika u pogledu nivoa detalja i pratećih akata, ako programski budžet bude istog lošeg kvaliteta, za to ne može biti izgovora niti opravdanja.

MONITOR: A Maršalov plan za Crnu Goru?

SOŠIĆ: Više od mjesec dana je prošlo otkako je plan predstavljen javnosti, a do danas sve što smo mogli da vidimo od dokumentacije je promotivni pamflet, koji ima duplo manje riječi nego ovaj intervju. Neprihvatljivo je da  ministri traže da im vjerujemo na riječ da imaju dobar plan, pogotovo u ekspertskoj Vladi. Neprihvatljivo je i da se analize i fiskalne projekcije rade tek nakon što je program već predstavljen – dakle naknadno se rade obrazloženja rješenja koje nam je već predstavljeno.

Naš finansijski sistem je izuzetno osjetljiv na fiskalne rizike, a uprava izrazito loša u izradi analiza fiskalnog uticaja i redovno ga destabilizuje nedovoljno promišljenim zakonima. Kada su 2016. godine usvojeni Zakon o zaradama u javnom sektoru i tzv. ,,zakon o majkama”, zbog nepravilno odrađenih projekcija cijeli budžet je gurnut iz ravnoteže i moralo se pribjeći
radikalnim mjerama rebalansa i ukidanja zakona, sa svim problemima koje je to donijelo.

Zakoni koje će Vlada uputiti Skupštini da bi se ovaj plan sproveo treba da prođu i javnu raspravu, da imaju temeljne pojedinačne analize fiskalnog uticaja koje će svakog ubijediti u ozbiljnost inicijative. Plašim se da za sve to nema vremena do kraja godine kada se mora usvojiti budžet. U isto vrijeme, pristup koji je zauzeo ministar, da nam kao revolucionarne
izume predstavlja opšta mjesta da su reforme neophodne i da plate treba da budu veće, dok istovremeno ne nudi precizne i osmišljene projekcije različitih scenarija niti analize predloženih opcija, s pravom iritira čak i dobronamjerne.

MONITOR: Šta je učinjeno na planu reforme državne uprave i da li se  ide u smjeru njene depolitizacije i racionalizacije, ili je i ova vlast nastavila raniju praksu?

SOŠIĆ: Trenutno se radi na strategiji reforme javne uprave i novim mjerama optimizacije i nadamo se će se uvažiti naši prijedlozi – u suštini da se mora krenuti od tačnih podataka i postojanja kadrovskih evidencija i korišćenja već postojećih mehanizama kadrovskog planiranja. Kako išta raditi u pogledu broja zaposlenih ako ne znamo ni precizan broj ni
strukturu za cijeli javni sektor niti se možemo dogovoriti šta sve spada u javni sektor.

Ne sluti na dobro to što se Ministarstvo finansija grčevito bori da se preduzeća izuzmu iz nove strategije reforme javne uprave, a time i iz svih pokušaja optimizacije. Ili makar uspostavljanja evidencije zaposlenih u ovom dijelu javnog sektora koji je po konzervativnim procjenama brojniji nego centralni nivo uprave – sa preko 12 hiljada zaposlenih.

Prethodni plan optimizacije je od starta bio osuđen na propast. Nije pravljen iz stvarno prepoznate potrebe, niti za građane nego se kao odgovor na zahtjev EU, zasnivao  na netačnim podacima što je nastavljeno  i kroz lažiranje brojki u izvještavanju o sprovođenju. Tek smo ove godine otkrili da imamo oko 15 hiljada zaposlenih u lokalnim samoupravama. To je
dvije hiljade više od cifre koja nam je servirana kroz izvještaje o optimizaciji.

Za sada postoji volja da se novi plan optimizacije pripremi na drugačijim osnovama nego prethodni, makar nadležnom ministarstvu. A  šta će o tome misliti drugi ministri strah me i da pomislim.

Milena PEROVIĆ

Komentari

INTERVJU

LINO VELJAK, FILOZOFSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU: Besramna je laž da se rezolucijom o Srebrenici  srpski narod proglašava genocidnim

Objavljeno prije

na

Objavio:

I bez crnogorskog amandmana Rezolucija je jasna: zločine su činili pojedinci i skupine, a ne narod. Vlastodršci u Beogradu i Banjaluci (i njihovi sluge u Podgorici) žele halabukom izjednačiti Miloševićev zločinački režim  s narodom. Svrha tog izjednačavanja je u dodatnoj homogenizaciji naroda i – što je još važnije – prikrivanju pljačke i korupcije koja je na djelu

 

 

MONITOR: Hrvatska je jedna od zemalja kosponzora Rezolucije o genocidu u Srebrenici. Predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić, veoma se oštro izražavao o zemljama iz regiona koje su poduprle  Rezoluciju. Kako se u hrvatskoj javnosti komentariše oštrina kojom zvanični Beograd, Banjaluka i dio političara u Crnoj Gori, kvalifikuju ovu odluku Hrvatske i još nekih država regiona?

VELJAK: Prije nego što odgovorim na ovo pitanje htio bih nešto reći. Predstavlja mi iznimnu čast što me još jednom redakcija Monitora zove da komentiram aktualna zbivanja u regiji. Pod vođstvom koliko časnog i hrabrog toliko i mudrog urednika Esada Kočana Monitor se u ovim decenijama afirmirao kao svjetionik nepotkupljivog novinarstva i kritičkog mišljenja (ne samo u Crnoj Gori nego i mnogo šire). Nedavno je netko od beogradskih moćnika optužio Monitor za antisrpstvo; istodobno neki drugosrbijanci tvrde da je Monitorova uređivačka politika pročetnička. To je indikator da je redakcija na pravom putu. Kad vam u Beogradu ili Banjaluci kažu da ste ustaša a u Zagrebu ili Mostaru vas optuže za četništvo (a to nije tek nekakva hipotetična mogućnost nego se dešavalo i još uvijek se događa) – to sasvim izvjesno znači da ste na pravom putu.

No, da se vratim na pitanje! Ne mogu komentirati javno mnijenje u Hrvatskoj, nego ću se ograničiti na jednu procjenu motiva osude Rezolucije kakva se oblikuje u „srpskom svetu“. Besramna je laž da se tom rezolucijom srpski narod proglašava genocidnim. I bez crnogorskog amandmana Rezolucija je jasna: zločine su činili pojedinci i skupine, a ne narod. Vlastodršci u Beogradu i Banjaluci (i njihovi sluge u Podgorici) žele halabukom izjednačiti Miloševićev zločinački režim koji je organizirao i provodio etničko čišćenje (koje je kulminiralo sudski ustanovljenim genocidom u Srebrenici) s narodom. Svrha tog izjednačavanja je  u dodatnoj homogenizaciji naroda i – što je još važnije – prikrivanju pljačke i korupcije koja je na djelu. Oni koji vjeruju glasnogovornicima „srpskog sveta“ i njihovim bezočnim konstrukcijama neće dovoditi u pitanje autoritet i legitimnost kriminalnih likova koji sebe izjednačuju s narodom.

MONITOR: Milorad Dodik je na dan glasanja o Rezoluciji u GS UN, zakazao sjednicu Vlade u Srebrenici ali je tražio i dozvolu da se položi cvijeće u Memorijalnom centru u Potočarima. Tome su prethodile nove prijetnje o osamostaljivanju RS. Kako da razumijemo neprekidno Dodikovo „miješanje karata“ u kojem ima i Srbije i Rusije i EU, a ponekad čak i SAD koje su ga stavile pod sankcije?

 VELJAK: To ponašanje može se objasniti isključivo Dodikovom kvislinškom ulogom, koja je motivirana jedino njegovim interesom da sačuva plodove pljačke nacionalnog bogatstva. Njegova nada se temelji na vjerovanju da će buduća Europska komisija biti blagonaklonija balkanskim diktatorima i da će američki predsjednički izbori rezultirati Trumpovim povratkom na vlast. Dotle mu ne preostaje ništa drugo nego da lavira, prijeti secesijom, licemjerno polaže cvijeće na grobove žrtava Karadžićevog režima koji on smatra patriotskim – i čeka pogodnija vremena.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

SRĐAN PERIĆ, JEDAN OD POKRETAČA PREOKRETA: I dalje smo duboko neslobodno društvo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Problem je kod nas što mi nismo nezavisni od samovolje vlasti, a ta i takva vlast je spremna da žrtvuje i značajne segmetne državne samostalnosti u političkim dilovima – prije svega u okruženju – kako bi bila jača i stabilnija kod kuće

 

 

MONITOR: Ove sedmice obilježavamo Dan nezavisnosti. Imamo li šta slaviti?

PERIĆ: Proslave i slavlja ostavimo onima koji žive od njih i za njih, a da vidimo šta smo dobili u ovom periodu. Kome je do statistike pronaći će elemenata koji ukazuju na ekonomski rast, mada suštinski i strukturni problemi naše ekonomije ostaju nepromijenjeni. Preduzetnički duh je na ideološkom udaru – on se smatra gotovo neprijateljskim fenomenom. Razlog je jednostavan: slobodnog i preduzetnog čovjeka koji je egzistencijalno nezavisan teško kontroliše bilo koja vlast ili partija. Od perioda nakon Drugog svjetskog rata imamo neprestanu tendenciju da se građanima oduzimaju instrumenti snaženja lične slobode. Nekada je to bilo oduzimanje imovine, sada je to gomilanje javne uprave koja bi zavisila od rukovodstava. Rezultat je isti – zajednica porobljena ranije jednom, a sada od strane više partija.

Mi smo i dalje svojom esencijom duboko neslobodno društvo u kojem se drugo i drugačije napada najžešćom snagom, u kome emancipatorske ideje bivaju osuđene na sudbinu da ih nose oni koji bivaju izloženi razarajućoj usamljenosti, u kojoj se znanje doživljava kao opterećenje, a u praksi se nipodaštava napor usmjeren ka obezbjeđivanju održivosti.

Uloga intelektualca i u svijetu erodira, ali kod nas je ona gotovo sasvim obesmišljena. On u Crnoj Gori danas gotovo da nema saveznika ni u politici, ni u kulturi, ni u prosvjeti, ni u medijima… On je sumnjivo lice – neko ko pokušava misliti svojom glavom, a što moderna totalitarna svijest razumije kao subverzivnu djelatnost iza koje stoji neko “mnogo jak”. Filozofija palanke u punoj raskoši.  Uz to, intelektualac nema instrumente zaštite od bilo kojeg centra moći: on je nemoćan pred vlašću, opozicijom, represivnim aparatom, elitama, vlasnicima medija, krupnim kapitalom… Ukoliko je njegov glas dovoljno snažan – tu je oproban sovjetski model kompromata – dakle svi pobrojani će mu reći “što mu znaju” ako im narušava interese. Do tada je bezbjedan. Po prirodi čovjek je biće koje griješi, a svi oni ga žele držati pod kontrolom ciljanog i tempiranog suočavanja sa tim greškama. Na tim greškama i prljavim tajnama se želi vladati, preciznije: upravljati ljudima. Prijetnje prljavim tajnama ćete tako moći da dešifrujete i u izjavi recimo bivše predsjednice Vrhovnog suda, ali i onim koje daju prvaci i vlasti i opozicije. Oni će reći nešto kada bude vrijeme – kada odgovara zaštiti njihovog interesa. Čemu čekanje, ako nije ucjena po srijedi? Odmah nadležnim organima isporučite sve što imate, to je opšti interes – ne manipulisati strahom ljudi.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

VLADIMIR NIKALJEVIĆ, PRIVREDNIK: Nova Strategija za građansku i evropsku Crnu Goru

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Deklaraciji koju je potpisalo šezdeset pet ozbiljnih ličnosti: naučnih, kulturnih, stručnih i privrednih, navedeno je da će se na strategiji raditi dvije godine i da će biti objavljena 2026. na dvadesetogodišnjicu obnove nezavisnosti Crne Gore

 


MONITOR: Što vas je motivisalo da počnete da radite na Strategiji za evropsko i građansko društvo (STEGA)?

NIKALJEVIĆ: Zapamtio sam dobro, raspad u krvi, velike, uvažene i nesvrstane države Jugoslavije. Ne mogu zaboraviti granatiranje olimpijskog grada Sarajeva i granatiranje Dubrovnika, grada pod zaštitom UNESCO-a, razaranja, na desetine hiljada ubijenih, raseljenih, kao i genocid u Srebrenici. Politička scena iz početka devedesetih me podsjeća na sadašnju u Crnoj Gori.  Medijski pritisak iz Beograda, ugroženi srpski narod… A dodatno, agresija Rusije na Ukrajinu i neki narativi kao: ,,Crna Gora mala Ukrajina“ i ,,ujedinjenje ili ukrajinizacija“ zatim očigledne aktivnosti na razjedinjavanju društva i teritorijalnom rasparčavanju, uznemirile su me. Na osnovu sjećanja iz devedesetih  i informacija koje  dobijam iz suprotstavljenih izvora, ubijeđen sam da je ponovo na sceni velikosrpski projekat  koji je mijenjao nazive: ,,Načertanije“, ,,Memorandum“, „Srpski svet“, ali koji nije odustajao od cilja i koji je poslije Referenduma promijenio taktiku i iznutra, kroz institucije sistema, a posebno preko političkog krila Srpske pravoslavne crkve i medija, napao sve sfere života i državnosti Crne Gore. I ne samo život  već je SPC  prisvojila i nezakonito uknjižila i naše mrtve pretke i njihove grobove. Ne govorim o vjerskom dijelu aktivnosti SPC već o političkim aktivnostima koje su u suprotnosti sa sekularizmom i kanonskim pravom.

MONITOR: Osnovali ste nevladino udruženje zbog te nezakonite  uknjižbe. Jeste li uspjeli što da promjenite?

NIKALJEVIĆ: Upravo nezakonita uknjižba grobova je bila ,,okidač“ i pokrenula nas, nekoliko prijatelja, da se organizujemo i osnujemo NVU Komunica NG i da ispitamo kako se desila ova nezakonita uknjižba. Uložen je ogroman rad. Pregledano je na hiljade posjedovnih listova, Podnijeta ustavna inicijativa za ocjenu nezakonitosti, zatim krivična prijava protiv ovlašćenog lica iz katastra, podnijeti zahtjevi za hronologije upisa nepokrenosti, obraćanja zaštitinicima imovinsko pravnih interesa države i naišli smo na zid i muk. Nakon ovoga mogli smo da odustanemo ili odemo dalje da se borimo za funkcionisanje pravne države. Institucije  kao katastar i ne samo on, rade protiv interesa Crne Gore.Tako smo došli do toga da treba se angažujemo. Očuvanje i prosperitet Crne Gore od svih nas zahtijeva odbacivanje svijesti koja očekuje da „neko drugi završi posao“. Sada je ponovo vrijeme, da damo doprinos za prosperitetnu i građansku Crnu Goru i iskoristimo šansu da budemo prva naredna članica EU.  Ne obazirući se na političke elite  i na institucije koje su  to već trebale uraditi pokrenuta je izrada strategije za građansku i evropsku Crnu Goru. U Deklaraciji kojom je najavljena njena izrada i koju je potpisalo šezdeset pet ozbiljnih ličnosti: naučnih, kulturnih, stručnih i privrednih, navedeno je da će se na strategiji raditi dvije godine i da će biti objavljena 2026. godine na dvadesetogodišnjicu obnove nezavisnosti Crne Gore. Prijedlog za naslov dokumenta je NOVA STEGA, pri čemu bi STEGA bila skraćenica od „Strategija za evropsku i građansku Crnu Goru“, a istovremeno asocijacija na istorijsku STEGU Petra I.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo