Povežite se sa nama

OKO NAS

MASOVNA BERBA BOROVNICA NA BJELASICI: Kratkoročna korist, trajna šteta

Objavljeno prije

na

Za desetak dana berači borovnica preplaviće Bjelasicu. Na planini će ih biti na stotine različitih godina, zanimanja i vještine u branju, ali sa zajedničkim motivom – da zarade što više do kraja septembra ili koji dan duže, dok prvi mrazevi ne unište tamnoplave plodove. Od prije pet-šest godina, branjem i prodajom borovnica nakupcima, mnoge porodice iz Kolašina, Berana, Andrijevice, Mojkovca i Bijelog Polja „krpe rupe” u kućnom budžetu i obezbjeđuju novac za zimnicu i spremanje djece za školu. Teško da se krajem ljeta, radeće fizički, igdje može više zaraditi nego u „borovnjaku”. Berači, kažu, da su to za ovdašnje prilike, prilično „jake” dnevnice. Količina ubranog izuzetno ljekovitog i cijenjenog šumskog voća zavisi od vještine i iskustva berača, ali i od alata. Vičniji i snažniji berači tvrde da mogu ubrati i od 50 do 80 kilograma dnevno, a ostali se zadovoljavaju dnevnom zaradom od 20 do 40 eura. Teško da iko može zaraditi manje, ukoliko u borovnjaku provede šest, sedam sati i koristi „greben”, kojim se prilično brzo skupljaju plodovi.

Korišćenje te alatke od prije pet, šest godina postalo je masovno, a ekolozi i botaničari tvrde da se njime surovo i zauvijek uništava stablo borovnice. Minule dvije godine, kako kažu, upotreba „grebeni” je prevršila svaku mjeru i može se nazvati „zločinom prema prirodi”. Apeli da se branje „grebenima” zabrani stizali su minulih godina od mnogih, ali gotovo ništa se nije moglo učiniti.

Takvo stanje zahtijeva hitnu akciju nadležnih, tvrde u NVO Natura, jedinoj kolašinskoj aktivnoj organizaciji koja se bavi zaštitom prirode. Direktor te NVO Mikan Medenica, kaže da će u najskorije vrijeme biti upućena inicijativa lokalnim vlastima svih opština oko Bjelasice, u kojoj će se tražiti od nadležnih službi da strogo kontrolišu način berbe borovnica.

„Krajnje je vrijeme da se reaguje. To što se svakog ljeta čini na Bjelasici masovni je zločin prema prirodi na koji do sada nije bilo poželjne reakcije od onih od kojih bi trebalo da reaguju. Razumijem da su u opštoj besparici mnogi primorani da na taj način zarađuju, razumijem i da to donosi solidnu zaradu, ali ne možemo tako bahato i bez odgovornosti da se odnosimo prema prirodi. Stručnjaci tvrde da se alatkama kojima se beru borovnice potpuno uništva stablo biljke, tvrdi Medenica.

U Naturi očekuju da će odgovorni iz lokalnih uprava biti spremni da reaguju na njihovu inicijativu, pa da će se berba borovnica uskoro biti kontrolisana. Medenica smatra da veliki dio odgovornosti snose i oni koji otkupljuju grebenima ubrane plodove.

„Razlika u plodovima borovnica ubranih ručno i uz pomoć alata očigledna je. Oni koji otkupljuju tako voće takođe treba da snose odgovornost. Sve je to rezultat opšte ekološke neosviještenosti. Na žalost, imamo naviku da ne mislimo na budućnost, već, prije svega na kratkoročnu korist “, kažu u Naturi.

Prije nekoliko godina i poznati botaničar Danijel Vincek apelovao je na nadležne, ali i na sugrađane, iznoseći istu argumentaciju. On je poslije toga još nekoliko puta upozoravao na štetu koja nastaje masovnim branjem borovnica metalnim i drvenim alatom. No, „riječ stručnjaka” nije odjeknula kako treba, a besparica je sve više ljudi tjerala da uzmu greben u ruke.

U lokalnim upravama tvrde da do sada nijesu imali načina da spriječe uništavanje borovnjaka po Bjelasici. Ne znaju tačno ni ko treba da kontroliše berače niti koji zakon regulišu tu oblast. Svjesni su jedino, kažu, da se nešto mora mijenjati, te da se već od sljedeće godine treba uvesti red.

„Postojalo je više inicijativa s različitih adresa i mi smo svjesni pogubnosti nekontrolisane berbe. Međutim, do sad niti je bilo kadra niti novca da se nešto učini. Moguće da bi zajednička akcija svih opština dovela do nekih rezultata i na tome treba raditi. S druge strane, ne može se osporiti činjenica da, zaista, znatan broj socijalno ugroženih porodica nađe bar na kratko posao. Vjerovatno je i to razlog što do sada nije bilo odlučnije akcije”, ocjenjuju u kolašinskoj Opštini.

„Uvođenje reda” , tvrde berači, uskratilo bi mnogima neophodne prihode pred kraj ljeta. Kažu i da je briga ekologa o borovnjaku pretjerana. „ Prije brige o borovnjacima, trebalo bi se zapitati ko brine što u nekim porodicama niko ne radi, a treba spremiti đake za školu, kupiti drva, zimnicu… Šume isjekoše koncesionari, šljunak i pijesak bez kontrole vade iz kolašinskih rijeka, pa to nikom ne smeta. Mi beremo plod, ne čupamo stabljike. Vrlo je mali procenat borovnjaka oštećen grebenima. Branje ručno se ne isplati, jer se ne može ubrati ni pet kilograma dnevno”, tvrdi jedna od iskusnijih beračica.

Ona kaže da je prošlog ljeta kilogram borovnica prodavala po cijeni od 1, 1 do 1, 3 eura. Svjesna je da nakupci višestruko zarađuju, ali drugačije se ne može. Cijena ručno ubranih borovnica na kolašinskoj pijaci je oko pet eura, no, kad nema turista, vrlo je mala potražnja.

„Ucjenjuju nas na razne načine. Nekad odbijaju da kupe ubrane borovnice, a svi smo svjesni da višestruko zarađuju. No, dobro je jer dolaze na planinu, pa ne moramo još dodatno da trošimo transportujući do grada ono što smo ubrali. Ima tu još troškova, ko nema svoja kola mora platiti taksi kombije, a karta s Bjelasice do Kolašina je pet eura. Treba kupiti i ‘greben’ i to ne bilo kakav”, kaže naša sagovornica.

„Grebeni” su se u kolašinskom kraju prvobitno koristili za češljanje vune. To je alataka za drvenom ručkom, koja se na jednom kraju širi i u nju se zakucavaju metalni zupci. Razmak između zubaca tačno je određen, kako se ne bi skupljalo previše nedozrelih sitnijih plodova, insekata, lišća i grančica. Kako broj berača iz godinu u godinu raste, nekoliko Kolašinca se specijalizovalo za pravljenje grebena, čija je cijena od 15 do 50 eura.

Majstori koji su i sami dugogodišnji berači, su svo svoje iskustvo iskoristili da naprave najefikasnije i najskuplje alatke. Kod njih se „grebeni” naručuju mjesecima unaprijed.

Iako se, možda, može polemisati o tome koliko se stvarno „grebenima” štete nanosi borovnjaku, neosporna je činjenica da berači svake godine za sobom bezobzirno ostave mnogo gomila smeća. Tako su pašnjaci, kroz koje prolaze pješačke staze, godinama „prošarani” djelovima plastičnih posuda, boca, najlon kesa, djelova odjeće… Smeće često uklanjaju strani turisti, zaprepašteni domaćom nebrigom o planini.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

PROTEST BIVŠIH RADNIKA KOŠUTE: Blokiranje puta, za deblokadu pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Košuta je bila prva od nekadašnjih velikih fabrika u kojoj je 1996. otvoren stečajni postupak. No uprkos tome što su radnicima u stečajnom postupku priznata potraživanja, do danas nisu uspjeli da ih naplate. Kao i ranije i sada pokušavaju da protestima i blokadama ostvare svoja prava

 

 

Bivši radnici nekadašnje Industrije modne obuće Košuta u ponedjeljak su blokirali magistralu između Podgorice i Cetinja. Blokada je trajala četiri i po sata i bila je peta u posljednjih mjesec i po dana.

Bivši radnici traže isplatu devet zaostalih zarada i povezivanje radnog staža. Njihove zahtjeve već 25 godina nema ko da riješi.

Nakon niza protesta, protekle sedmice radnici su se sastali sa potpredsjednikom Vlade Nikom Đeljošajem. Nije bilo konkretnog dogovora, niti jasnog predloga kako da se prevaziđe situacija.

Đeljošaj je saopštio da su voljni da rješavaju naslijeđene probleme, ali da je potrebno da se precizira šta se konkretno zahtijeva. ,,Kad nešto tražite, morate konkretno znati šta je to. Morate imati papir, za koliko je to radnika, za koliko novca”, naveo je Đeljošaj.

Advokat radnika Petar Martinović je istakao da imaju konačan spisak 680 radnika koji imaju potraživanja. On je najavio da će pored Đeljošaja, pisati i premijeru Milojku Spajiću, i detaljno ih upoznati sa tim koliko radnika čeka povezivanje radnog staža kako bi mogli da ostvare pravo na penziju. Za izmirenje zaostalih zarada potrebno je oko 2,8 miliona eura. Martinović je najavio da su radnici spremni da svoje zahtjeve podijele u dva segmenta, i traže da se Vlada obaveže da prvo isplati zaostale zarade, a potom i da poveže staž radnicima kako bi otišli u penziju.

Krajem prošle godine Građanski pokret URA saopštio je da će njihovi poslanici podnijeti amandmane na Predlog zakona o budžetu za 2024. godinu kojim bi se ispravila višedecenijska nepravda nad radnicima Košute koji su, kao prioritetni povjerioci, ostali uskraćeni za isplatu devet zarada, i pored milionske imovine kojom je preduzeće raspolagalo.

,,Ovim amandmanom opredjeljuje se 2.205.000 eura za isplatu radnicima stečajcima i to za njih oko 700 jer, nažalost, više od 500 nije među živima i nisu dočekali zadovoljenje pravde. Očekujemo odgovoran pristup i podršku svih kolega u Skupštini Crne Gore”, saopštila je URA. Podrške očigledno nije bilo.

Bivši radnici Košute su ispred Vlade protestovali i u maju 2021., za vrijeme Vlade Dritana Abazovića. Dobili su obećanja, ali ne ispunjavanje njihovih dugogodišnjih potraživanja.

Stečaj u Industriji modne obuće Košuta uveden je u martu 1996., a oko 1.200 radnika poslato je na biro rada. Košuta je bila prva od nekadašnjih velikih fabrika u kojoj je otvoren stečajni postupak, a uprkos tome što su radnicima u stečajnom postupku priznata potraživanja, do danas nisu uspjeli da ih naplate.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME, SLUČAJ BERANE: Kap u moru

Objavljeno prije

na

Objavio:

U ovom trenutku se ne zna koliko  neregistrovanih kamiona, poput onog u nedjelju veče u Beranama, krstari šumama sjevera. I svaki ukrade od dvije i po do pet hiljada eura u oblovini. Ali, hoće li iko ikada u državi postaviti pitanje kako je sa sjevera Crne Gore koncesionim gazdovanjem ukradeno dvadeset milijardi eura. Posljednji slučaj je samo –  kap u moru

 

U nedelju,24.marta,  u ponoćnim satima došlo je do teškog incidenta na Gradinskom polju nadomak Berana, kada je prilikom zaplijene nezakonito posječene šumske građe, došlo do pucnjave, u kojoj na svu sreću nije bilo žrtava.

Naime, nakon što su granični policajac i carinik pokušali da zaustave kamion bez oznaka napunjen građom, vozač je nastavio kretanje, da bi kasnije vozilo bilo pronađeno, a pretragom terena pronađen  još jedan kamion  natovaren oblovom građom.

Potom su policajac i carinik sjeli u  kamion i krenuli ka zgradi policije, ali je u jednom momentu pored njih projurio automobil crne boje bez tablica, iz koga je, kako je policajac kazao kolegama – pucano.

Policajac je uzvratio na vatru, ili kako je zvanično saopšteno iz Uprave policije, pucao u vazduh u znak upozorenja.

“Službenici policije u saradnji sa postupajućim tužiocem preduzimaju dalje mjere i radnje na utvrđivanju svih okolnosti događaja, a posebno imajući u vidu da je prilikom obavljanja gore pomenutih službenih aktivnosti došlo do upotrebe vatrenog oružja. Po završetku pomenutih daljih mjera i radnji, u odnosu na utvrđene činjenice, policija će preduzeti aktivnosti shodno zakonu” – kazali su iz policije.

Кada je vijest osvanula u medijima, zbog kontardiktornih informacija, oglasio se premijer Milojko Spajić, ističući da će ”zatražiti hitan i detaljan izveštaj od direktora Uprave policije Aleksandra Radovića i ministra poljoprivrede Vladimira Jokovića o detaljima napada na pripadnika Uprave policije”.

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović potvrdio je da je teški incident u Beranama “čudno zbivanje”.

“Dobio sam informaciju o incidentu u Beranama koja nije potpuna. Prve informacije su veoma konfuzne. Već sam zatražio od v.d direktora policija Crne Gore detaljan izveštaj o događaju. Tražiću hitnu i temeljnu istragu incidenta, kako bismo razjasnili činjenično stanje i utvrdili istinu” – oglasio se ministar Šaranović.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

CRNA GORA I BEZBJEDNOST U SAOBRAĆAJU: Među najrizičnijim u Evropi

Objavljeno prije

na

Objavio:

S obzirom na broj poginulih osoba u saobraćajnim nezgodama u odnosu na broj stanovnika, tzv. „javni rizik“ stradanja u saobraćaju u Crnoj Gori je posljednjih godina blizu 90 poginulih na milion stanovnika, što zemlju svrstava među najrizičnije u Evropi. Od Crne Gore jedno je lošija Rumunija

 

 

„U saobraćajnoj nesreći na Jazu poginuo petnaestogodišnji vozač“, „Mladić poginuo u saobraćajnoj nesreći u Sutomoru“, samo su neki od naslova koji su obilježili prethodnih nekoliko dana.

“Na putevima u Crnoj Gori u 2023. godini dogodile su se ukupno 6.573 saobraćajne nezgode, tokom 2022. godine ukupno 5.675 saobraćajnih nezgoda, a tokom 2021. godine – 6.109. U ovim saobraćajnim nezgodama smrtno je stradalo: 77 lica u 2023. godini, 73 lica u 2022. godini i 55 u 2021. godini“, piše u odgovorima koji su iz Uprave policije  dostavljeni Monitoru.

Da bi se broj saobraćajnih nezgoda smanjio, Crna Gora mora u što hitnijem roku da donese nacionalnu strategiju za poboljšanje stanja u drumskom saobraćajnu, ali i da formira koordinaciono tijelo za bezbjednost drumskog saobraćaja. To u razgovoru za Monitor tvrdi bivši pomoćnik direktora policije Nikola Janjušević. „Mi smo postali imuni kao građani na sve što se dešava kada je saobraćaj u pitanju. Moramo da se pokrenemo. Bezbjednost u saobraćaju nam ne može poboljšati EU već to moramo mi sami“, kaže Janjušević.

On  objašnjava značaj donošenja nacionalne strategije: „ Crna Gora je donijela nacionalnu strategiju za pobošaljenje stanja u drumskom saobraćaju za period od 2010. – 2019. godine, koja je sadržala preporuku Evropske komisije da se u ovom periodu pokuša smanjiti broj smrtno stradalih lica  ispod 10 na 100 hiljada stanovnika. Crna Gora je uspjela da ispuni uslove iz te nacionalne strategije već 2012.godine kada je broj stradalih na crnogorskim drumovima bio znatno manji od predviđenog“.

Prema dostupnim informacijama, prije usvajanja strategije na koju Janjušević ukazuje, broj stradalih na godišnjem nivou prelazio je 100, ali je već 2012.godine taj broj bio znatno manji – 46. Strategija je važila do 2019. godine. Uslijedilo je donošenje Programa za poboljšanje bezbjednosti u drumskom saobraćaju, a u oktobru prošle godine Ministarstvo unutrašnjih poslova objavilo je nacrt Strategije poboljšanja bezbjednosti u drumskom saobraćaju 2023-2030.“

„U posljednjem petogodišnjem periodu, od 2017. do 2021. godine, u Crnoj Gori se dogodilo ukupno 27.818 saobraćajnih nezgoda, od kojih 18.584 su samo sa materijalnom štetom, 8.994 sa povrijeđenim licima i 239 sa poginulim licima. S obzirom na broj poginulih lica u saobraćajnim nezgodama u odnosu na broj stanovnika, tzv. „javni rizik“ stradanja u saobraćajnim nezgodama u Crnoj Gori je posljednjih godina blizu 90 poginulih na milion stanovnika, što Crnu Goru svrstava među najlošije u Evropi“, konstatuje se u Nacrtu. Od Crne Gore jedno je lošija Rumunija.

Lideri u bezbjednosti saobraćaja, kao što su Norveška i Švedska, su čak šest puta bezbjedniji od Crne Gore  (šest puta je manji rizik da neko pogine u saobraćajnoj nezgodi u Norveškoj i Švedskoj nego u Crnoj Gori). Kada se uporedi Crna Gora u odnosu na prosjek za 27 zemalja EU, dvostruko je veći rizik smrtnog stradanja u saobraćajnim nezgodama u Crnoj Gori, piše u Nacrtu strategije.

Sagovornik Monitora ističe da je još prije nekoliko godina radna grupa koju su činili predstavnici MUP-a i Uprave policije sačinila plan kako da se smanji broj saobraćajnih nezgoda – projekat ugradnje stacionarnih radarskih sistema. „Planom je bilo predviđeno da se na 75 lokacija u Crnoj Gori postave ti stacionarni radarski sistemi. Zbog čega to do sada nije realizovano ne znam, ali sva iskustva iz zemalja regiona i zemalja EU pokazuju da je ugradnjom radarskih sistema značajno opao broj saobraćjanih nezgoda a samim tim i broj smrtno strdalih lica“, kaže Janjušević.

Relaizacijom ovog projekta bila bi smanjena potreba za fizičkom kontrolom brzine, a samim tim prisustvo policijskih službenika na terenu. Osim toga, postavljanjem ovog sistema, osim kontrolisanja vožnje i drugi sektori policije bi mogli imati korisne podatke, poput sektora koji sprovode aktivnosti u rasvjetljavanju nekog krivičnog djela.

Janjušević podsjeća da je sistem saobraćaja kompleksan i da u njemu participira niz državnih organa počev od Uprave policije, Ministarstrva saobraćaja, Ministarstva zdravlja i Ministarstva prosvjete, ali da je posljednjih godina najviše aktivnosti kada je riječ o bezbjednosti drumskog saobraćaja imala Uprava policije.

Kao jedan od načina da se smanji crni bilans na crnogorskim drumovima on vidi i formiranje koordinacionog tijela koje bi se bavilo tim pitanjem. „Koordinaciono tijelo je postojalo u ranijem periodu. Njime je predsjedavao ministar unutrašnjih poslova, a članovi ministar zdravlja, ministar prosvjete, ministar saobraćaja i direktor Uprave policije. Analizirali bi stanje periodično kvartalno, pravili analizu, program mjera kako bi se smanjio broj saobraćajnih nezgoda i to je, što govori i statistika o broju smanjenja saobraćajnih nezgoda, imalo pozitivne rezultate.

U Nacrtu  Strategije se konstatuje da rad ovog tijela koje je trajalo od 2010- 2019. godine nije bio redovan i da nije odgovorio propisanim obavezama, niti je dao očekivane rezultate. „ Evidentno je da važni subjekti i pojedinci često nemaju potreban kapacitet, nisu motivisani, stručni, niti su dovoljno posvećeni sprovođenju mjera i aktivnosti unaprijeđenja bezbjednosti saobraćaja za koje su odgovorni i nadležni. U velikom broju slučajeva, izostao je redovan, dobro organizovan i sistematičan rad na unaprijeđenju bezbjednosti saobraćaja, kako na državnom tako i na lokalnom nivou. Ovakvo stanje se može promijeniti samo iskrenom, neprekidnom i javno iskazivanom političkom podrškom i odgovornošću, a posebno dosljednom primjenom propisa i podrškom prilikom donošenja, promocije i sprovođenja ove strategije i Akcionog plana, piše u Nacrtu.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo