Povežite se sa nama

OKO NAS

MASOVNA BERBA BOROVNICA NA BJELASICI: Kratkoročna korist, trajna šteta

Objavljeno prije

na

Za desetak dana berači borovnica preplaviće Bjelasicu. Na planini će ih biti na stotine različitih godina, zanimanja i vještine u branju, ali sa zajedničkim motivom – da zarade što više do kraja septembra ili koji dan duže, dok prvi mrazevi ne unište tamnoplave plodove. Od prije pet-šest godina, branjem i prodajom borovnica nakupcima, mnoge porodice iz Kolašina, Berana, Andrijevice, Mojkovca i Bijelog Polja „krpe rupe” u kućnom budžetu i obezbjeđuju novac za zimnicu i spremanje djece za školu. Teško da se krajem ljeta, radeće fizički, igdje može više zaraditi nego u „borovnjaku”. Berači, kažu, da su to za ovdašnje prilike, prilično „jake” dnevnice. Količina ubranog izuzetno ljekovitog i cijenjenog šumskog voća zavisi od vještine i iskustva berača, ali i od alata. Vičniji i snažniji berači tvrde da mogu ubrati i od 50 do 80 kilograma dnevno, a ostali se zadovoljavaju dnevnom zaradom od 20 do 40 eura. Teško da iko može zaraditi manje, ukoliko u borovnjaku provede šest, sedam sati i koristi „greben”, kojim se prilično brzo skupljaju plodovi.

Korišćenje te alatke od prije pet, šest godina postalo je masovno, a ekolozi i botaničari tvrde da se njime surovo i zauvijek uništava stablo borovnice. Minule dvije godine, kako kažu, upotreba „grebeni” je prevršila svaku mjeru i može se nazvati „zločinom prema prirodi”. Apeli da se branje „grebenima” zabrani stizali su minulih godina od mnogih, ali gotovo ništa se nije moglo učiniti.

Takvo stanje zahtijeva hitnu akciju nadležnih, tvrde u NVO Natura, jedinoj kolašinskoj aktivnoj organizaciji koja se bavi zaštitom prirode. Direktor te NVO Mikan Medenica, kaže da će u najskorije vrijeme biti upućena inicijativa lokalnim vlastima svih opština oko Bjelasice, u kojoj će se tražiti od nadležnih službi da strogo kontrolišu način berbe borovnica.

„Krajnje je vrijeme da se reaguje. To što se svakog ljeta čini na Bjelasici masovni je zločin prema prirodi na koji do sada nije bilo poželjne reakcije od onih od kojih bi trebalo da reaguju. Razumijem da su u opštoj besparici mnogi primorani da na taj način zarađuju, razumijem i da to donosi solidnu zaradu, ali ne možemo tako bahato i bez odgovornosti da se odnosimo prema prirodi. Stručnjaci tvrde da se alatkama kojima se beru borovnice potpuno uništva stablo biljke, tvrdi Medenica.

U Naturi očekuju da će odgovorni iz lokalnih uprava biti spremni da reaguju na njihovu inicijativu, pa da će se berba borovnica uskoro biti kontrolisana. Medenica smatra da veliki dio odgovornosti snose i oni koji otkupljuju grebenima ubrane plodove.

„Razlika u plodovima borovnica ubranih ručno i uz pomoć alata očigledna je. Oni koji otkupljuju tako voće takođe treba da snose odgovornost. Sve je to rezultat opšte ekološke neosviještenosti. Na žalost, imamo naviku da ne mislimo na budućnost, već, prije svega na kratkoročnu korist “, kažu u Naturi.

Prije nekoliko godina i poznati botaničar Danijel Vincek apelovao je na nadležne, ali i na sugrađane, iznoseći istu argumentaciju. On je poslije toga još nekoliko puta upozoravao na štetu koja nastaje masovnim branjem borovnica metalnim i drvenim alatom. No, „riječ stručnjaka” nije odjeknula kako treba, a besparica je sve više ljudi tjerala da uzmu greben u ruke.

U lokalnim upravama tvrde da do sada nijesu imali načina da spriječe uništavanje borovnjaka po Bjelasici. Ne znaju tačno ni ko treba da kontroliše berače niti koji zakon regulišu tu oblast. Svjesni su jedino, kažu, da se nešto mora mijenjati, te da se već od sljedeće godine treba uvesti red.

„Postojalo je više inicijativa s različitih adresa i mi smo svjesni pogubnosti nekontrolisane berbe. Međutim, do sad niti je bilo kadra niti novca da se nešto učini. Moguće da bi zajednička akcija svih opština dovela do nekih rezultata i na tome treba raditi. S druge strane, ne može se osporiti činjenica da, zaista, znatan broj socijalno ugroženih porodica nađe bar na kratko posao. Vjerovatno je i to razlog što do sada nije bilo odlučnije akcije”, ocjenjuju u kolašinskoj Opštini.

„Uvođenje reda” , tvrde berači, uskratilo bi mnogima neophodne prihode pred kraj ljeta. Kažu i da je briga ekologa o borovnjaku pretjerana. „ Prije brige o borovnjacima, trebalo bi se zapitati ko brine što u nekim porodicama niko ne radi, a treba spremiti đake za školu, kupiti drva, zimnicu… Šume isjekoše koncesionari, šljunak i pijesak bez kontrole vade iz kolašinskih rijeka, pa to nikom ne smeta. Mi beremo plod, ne čupamo stabljike. Vrlo je mali procenat borovnjaka oštećen grebenima. Branje ručno se ne isplati, jer se ne može ubrati ni pet kilograma dnevno”, tvrdi jedna od iskusnijih beračica.

Ona kaže da je prošlog ljeta kilogram borovnica prodavala po cijeni od 1, 1 do 1, 3 eura. Svjesna je da nakupci višestruko zarađuju, ali drugačije se ne može. Cijena ručno ubranih borovnica na kolašinskoj pijaci je oko pet eura, no, kad nema turista, vrlo je mala potražnja.

„Ucjenjuju nas na razne načine. Nekad odbijaju da kupe ubrane borovnice, a svi smo svjesni da višestruko zarađuju. No, dobro je jer dolaze na planinu, pa ne moramo još dodatno da trošimo transportujući do grada ono što smo ubrali. Ima tu još troškova, ko nema svoja kola mora platiti taksi kombije, a karta s Bjelasice do Kolašina je pet eura. Treba kupiti i ‘greben’ i to ne bilo kakav”, kaže naša sagovornica.

„Grebeni” su se u kolašinskom kraju prvobitno koristili za češljanje vune. To je alataka za drvenom ručkom, koja se na jednom kraju širi i u nju se zakucavaju metalni zupci. Razmak između zubaca tačno je određen, kako se ne bi skupljalo previše nedozrelih sitnijih plodova, insekata, lišća i grančica. Kako broj berača iz godinu u godinu raste, nekoliko Kolašinca se specijalizovalo za pravljenje grebena, čija je cijena od 15 do 50 eura.

Majstori koji su i sami dugogodišnji berači, su svo svoje iskustvo iskoristili da naprave najefikasnije i najskuplje alatke. Kod njih se „grebeni” naručuju mjesecima unaprijed.

Iako se, možda, može polemisati o tome koliko se stvarno „grebenima” štete nanosi borovnjaku, neosporna je činjenica da berači svake godine za sobom bezobzirno ostave mnogo gomila smeća. Tako su pašnjaci, kroz koje prolaze pješačke staze, godinama „prošarani” djelovima plastičnih posuda, boca, najlon kesa, djelova odjeće… Smeće često uklanjaju strani turisti, zaprepašteni domaćom nebrigom o planini.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

PODRŠKA ŽENSKOM PREDUZETNIŠTVU NA SJEVERU: Mrvice iz opštinskih kasa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Većina opština ispoštovala je formalnu obavezu, pa su i ove godine opredijelili sredstva za podršku sugrađankama koje bi da pokrenu ili unaprijede svoje biznise. Međutim, prema broju i vrsti projekata kojima su konkurisale, jasno je da se žene na sjeveru još sa strahom upuštaju u preduzetništvo

 

Prema ocjeni Privredne komore Crne Gore (PKCG) žensko preduzetništvo je najbrže rastuća kategorija u preduzetničkom svijetu. Podrška s lokalnog nivoa tom vidu ženskih poslovnih incijativa, ipak, na sjeveru, stagnira već tri godine. U većini opština, bez obzira na visnu budžeta, sredstva koja se godišnje izdvaju da osnaže žene preduzetnice ne prelazi 10.000 eura. Tako je, na primjer, u Brenama, čija je opštinska kasa ove godine „teška“ više od devet miliona eura, ali i u Kolašinu i Mojkovcu čiji su dvanaestomjesečni prihodi polovinu tog iznosa.

Odluku da pomažu sugrađankama, koje bi da se oprobaju ili unaprijede svoje biznise, opštine u Crnoj Gori nijesu donijele same. Ženska politička mreža (ŽPM) uspjela je 2018. godine da se izbori da se u lokalnim budžetima opredijele posebna sredstva namijena podsticaju razvoja ženskog preduzetništva. Naredne godine, oko 15 opština uvelo je posebnu budžetsku liniju za podršku preduzetništvu  svojih sugrađanki.

No, od tada do danas, sredstva koja se izdvaju za tu namjenu ostaju ista, s izuzetkom rijetkih opština koje su ih povećale. Na primjer, nakon što je dvije godine zaredom u budžetu Opštine Bijelo Polje za žensko preduzetništvo izdvajano po 10.000 eura, ove godine su taj iznos udvostručili. Očekivano, s obzirom na to da su bjelopljski prihodi i rashodi planirani na skoro 12,5 milona eura.

Berane ne slijedi taj primjer. Iz budžeta će ove, kao i prethodne dvije  godine,  izdvojiti  samo 10.000 eura za sufinasiranje biznis planova žena u tom gradu.

Iz Opštine su najavili da će podržati projekte koji podstiču ekonomski razvoj opštine, predviđaju otvaranje novih radnih mjesta, podstiču razvoj poljoprivrede i ruralnog područja… Prednost će imati i projekti koji podstiču razvoj organske poljoprivredne proizvodnje, turizam, doprinose afirmaciji i valorizaciji kulturnog potencijala…

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BOGATSVO LJEKOVITOG I AROMATIČNOG BILJA U CRNOJ GORI: OD KANTARIONA DO BRĐANKE: Zaboravljeni rasadnik mogućnosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je, sa svojih četiri hiljade vrsta biljaka koje žive na njenoj teritoriji, u odnosu na svoju veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Šanse za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima

 

Sakupljanje ljekovitog i aromatičnog bilja može biti veoma isplativa  djelatnost u Crnoj Gori. Oko četiri hiljade vrsta bilja živi na njenoj teritoriji. Od toga, preko 700 vrsta ljekovitog bilja je u upotrebi. Flora Evrope broji oko 11 hiljada različitih biljaka, a Balkansko poluostrvo oko devet.  Crna Gora je, u odnosu na veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Mogućnosti za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima.

,,Prepoznavanje i poznavanje biljaka je velika vještina koja se stiče godinama”, objašnjava za Monitor biološkinja Dragana Saveljić. Pravilno sakupljanje ljekovitog bilja podrazumijeva posjedovanje osnovnog botaničkog znanja – sposobnost poznavanja vrste i njene biologije i ekologije, gdje raste, kako se razmnožava, u kojoj fazi je najbolje brati i slično. ,,Iako naizgled veoma slične, biljke se među sobom veoma razlikuju po sastavu i kvalitetu biljne droge. Ako se sakupi biljka koja nema upotrebnu vrijednost, sve mora da se baci, trud propada. Još je gore da  ljekovitu biljku zamijenite sa potencijalno ili stvarno otrovnom, odnosno štetnom vrstom.  Bilo je trovanja ljudi, i sa fatalnim ishodom, zbog nepoznavanja ljekovite flore”, kaže Saveljićeva.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME I POHARE: Ima li kraja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore upozoravaju da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta.  Ovih su dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem kako bi se hitno zaustavila  nezakonita eksploatacija državnih šuma od privilegovanih koncesionara, tajkuna

 

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore poručili su da se hitno mora zaustaviti dalja nezakonita eksploatacija državnih šuma od, kako kažu, privilegovanih koncesionara. Preciznije – tajkuna.

Oni su se ovih dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem i njegovim saradnicima. Cilj je definisanje daljih koraka oko gazdovanja državnim šumama.

Koliko štete trpe drvoprerađivači, građani, lokalne samouprave i država od gazdovanja neki od njih su stavili i na papir.

Plavljanin Edin Šarkinović kaže da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta. Prema njegovim riječima, koncesionari dobijaju drvnu masu po cijeni sedamnaest eura za kubik.

„Bilo koji od njih, koji se mogu na prste ruke prebrojati, za neku za njih smiješnu količinu od 5.000 kubika dobije za 85.000 eura, a PDV na tu sumu iznosi 17.500 eura. Ako bi tu količinu sirovine izrezali, osušili i uglačili na standardnu debljinu, dobili bi vrijednost od 1.550.000 eura, a PDV bi bio 325.000 eura” – kaže Šarkinović.

On napominje da bi složenije obrade, poput izrade vrata, dostizale trostruko veće iznose. „Ovo dovoljno govori koliko se gubi što nema finalne obrade i što se izvozi oblovina” – objašnjava Šarkinović. Da ovakav način gazdovanja šumama nije pošten i ne donosi nikakvu dodatnu vrijednost Crnoj Gori, prošle sedmice saopštio je i premijer Krivokapić. On je najavio suzbijanje mnogih problema koji su, kako je rekao, prerasli  čak i u organizovani kriminal. „Došlo je vrijeme da se stane na put svima koji bjesomučno koriste šume, uništavaju puteve, a ne daju nikakve dodatne vrijednosti Crnoj Gori” – izjavio je premijer prilikom posjete Beranama.

Ta izjava premijera Krivokapića je ohrabrila drvoprerađivače da se okupe u Plavu. Saglasili su se da se samo zajedničkim djelovanjem svih drvoprerađivača i nevladinih organizacija koje se bave zaštitom prirodnih i drugih vrijednosti, može zaustaviti pohara i uništavanje državnih šuma.

„Ovaj skup su podržale 62 nevladine organizacije iz čitave Crne Gore. Konačno se mora stati na kraj nezakonitim radnjama. Zadatak radnog tijela kojeg smo formirali biće da se u razgovoru sa premijerom Kivokapićem i njegovim saradnicima iznađe najbolji model za upravljanje državnim šumama. Tu se, prije svega, moraju zaštititi interesi lokalnog stanovništva i dati šansa drvoprerađivačima da, baveći se finalnom preradom drveta, lako dolaze do sirovine, što do sada nije bio slučaj” – kaže Esko Barjaktarović, drvoprerađivač iz Plava. Sa tog skupa je poručeno da se više ne smije dozvoliti da koncesionari sa strane raubuju državne šume, a da pritom lokalno stanovnioštvo ne može da obzbijedi ni ogrjevno drvo.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo