Povežite se sa nama

OKO NAS

MEDICINSKA DOKUMENTACIJA: Piši-briši

Objavljeno prije

na

Nakon što smo u prošlom broju pisali o sumnjama u falsifikovanje dokumentacije u KCCG i nečinjenjem tužilaštva tim povodom, te pomenuli da su prošlo pune tri godine (04.06.2013.) otkad je nevladina organizacija Krug života podnijela krivičnu prijavu, bez odjeka kod nadležnih, zbog falsifikovanja medicinske dokumentacije, došlo je do reakcije. I to kakve. Prvog dana ovog marta, nakon tri godine, narečena organizacija konačno je dobila riješenje Osnovnog državnog tužilaštva: odbacuje se krivična prijava.

Prijavom je predstavljeno da su neidinetifikovana lica, zaposlena u Kliničkom centru Crne Gore, u više navrata u medicinsku dokumentaciju Velike Janjušević- Cvijanović, Jovana Cvijanovića i pokojnog Strahinje Cvijanovića unijela neistinite podatke u laboratorijske nalaze, da su se ispravljali brojevi na nalazima, da su se naknadno dodavali nalazi… Da je, u slučaju Božidara Kažića, što su utvrdila dva nezavisna vještaka-grafologa(!), falsifikovan potpis na saglasnost za medicinske intervencije, da su korektorom ispravljane liste intezivne terapije i laboratorijski nalaz. Da je, u slučaju pokojnog Elvira Šahmanovića, originalna medicinska dokumentacija dostavljena tužilaštvu, a nije sačinjen duplikat, što je protivzakonito…

Zavirimo u riješenje o odbacivanju krivične prijave (Ktn.br 180/13), koje je Monitor dobio na uvid. Prije toga, podsjećanje: duže vrijeme prvi čovjek NVO Krug života Dejan Cvijanović upozorava da je 18. decembra. 2013. godine u arhivi KCCG sačinjena službena zabilješka u kojoj se konstatuje da medicinska dokumentacija njegove porodice više od dvije pune godine nije arhivirana i da ljudi zaposleni u arhivu ne znaju gdje se u tom periodu nalazila.

Sada se to potvrđuje, u odluci o odbacivanju prijave! Piše tužilac Miroslav Turković: ,,Tačno je da pojedina medicinska dokumentacija odnosno pomenute istorije bolesti nijesu odmah razduženi arhivi, ali razlog za to je problem u Kliničkom centru Crne Gore sa smještajem arhivske građe, pa je do predaje arhivi dokumentacija čuvana na klinici, kao što je to slučaj i na drugim klinikama”. Po važećim propisima i zakonima mjesto dokumentaciji je u arhivi. Ona nije bila tamo. Duže od dvije godine!

U dokumentu kojim se odbacuje prijava za falsifikovanje dokumentacije stoji da su postojale ispravke na medicinskoj dokumentaciji, kao što je npr. broj bijelih krvnih zrnaca koji je rukom prepravljen. Vještak to obrazlaže time da je razlog što se neki parametri moraju ručno preračunati.

U žalbi na ovu odluku Tužilaštva, u koju Monitor takođe ima uvid, stoji da ako se radi o različitim parametrima, pa se jedni preračunavaju ručno, a drugi automatski, zašto su rađene prepravke? ,,Onda nije trebalo prepravljati nalaze već dopisivati. A to je velika razlika.”

Takođe u odluci stoji ovo: „…koja nije upoređivana sa odgovarajućim protokolom Kliničkog centra Crne Gore – Centar za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku za jonizovani kalcijum za 2010. godinu, obzirom da je utvrđeno da je označeni protokol, oštećen u poplavama koje su zahvatile prostor predviđen za čuvanje ispunjenih protokola!” Ko je za to odgovoran? Da li je ko za to odgovarao? Ne.

Gle slučajnosti: protokoli navodno oštećeni u poplavama ključni su za slučaj porodice Cvijanović.

Vještak navodi da su u Evidenciji oboljenja i stanja od 12.02.2010. godine precrtane riječi „preko tubusa” i da nije u mogućnosti da utvrdi koje okolnosti su dovele do tih prepravki, dok Krug života u žalbi navodi da vještaku ,,to ne smeta da zaključi da to u bitnom nije uticalo na prikazivanje zdravstvenog stanja”.

,,Da su ODT i vještak radili svoj posao i da su ga radili kako treba onda bi otkrili zašto je to tako. Te riječi su precrtane zato što je dana 15.02.2010. godine rađen bris tubusa i izolovana je bakterija enterococcus specis koja se našla i u nalazima. Kada je bilo jasno da je na tubusu bila bakterija koja se nalazila i kod pacijenta, onda je to u medicinskoj dokumentaciji precrtano sa namjerom da se ne otkrije istina. Interesantno je da je jedino poplava odnijela protokol iz 2010. godine i tačno određeni protokol i to jedan protokol iz kog je trebalo da se utvrdi da li je dio dokumentacije falsifikovan”.

U žalbi na odbacivanje krivične prijave sumnja se i u valjanost odluke tužioca o odabiru vještaka, dr Nemanje Radojevića.

,,Krivična prijava je podnijeta protiv Kliničkog centra Crne Gore, a angažovan je vještak Radojević koji je direktor CEZANA-a ili Centra za nauku pri Kliničkom centru Crne Gore i naravno ljekar patolog u KCCG. Prvo i osnovno ODT nije trebalo da angažuje vještaka iz Kliničkog centra Crne Gore kad je prijava podnijeta protiv Kliničkog centra Crne Gore. Drugo, vještak Radojević je morao da traži svoje izuzeće jer je zaposleni, čak i na rukovodećem mjestu kod prijavljenog”.

Prvi čovjek Kruga života Dejan Cvijanović za Monitor konstatuje da je tužilac Turković priznao da je bilo ispravki, ne jednog nego desetine dokumenata iz medicinske dokumentacije, ali to, kaže Cvijanović, po mišljenju Turkovića nije dovoljno da se podigne krivična prijava protiv KCCG i službenika koji su to radili, iako se priloženim materijalnim dokazima mogu pročitati imena službenika KCCG.

„Takođe, gospodin Turković ne želi da zna da je trebao i morao da me pozove kao stranku u postupku kada su izjave davali navedeni svjedoci čime je iste i zaštitio od neugodnih pitanja”.

Cvijanović najavljuje tužbu protiv tužioca. „Gospodin Turković će na ova i druga pitanja morati dati odgovore, jer ćemo protiv njega pokrenuti određene pravne radnje”.

Iz nevladine organizacije Krug života naglašavaju i da VDT gospodin Ivica Stanković, kako kažu, treba da zna da ovakvo ponašanje njegovih podređenih kompromituje tužilaštvo i jednu ozbiljnu državnu instituciju pretvara u komediju apsurda.

„Ovakvo ponašanje Tužilastva daje poruku građanima Crne Gore da ih niko ne može zaštititi od silnika. Njihovo ponašanje je poruka da su zakoni džungle jedini put do pravde kad je u pitanju Crna Gora”.

Narečena predistorija baš ne uliva nadu dok čekamo medicinsku dokumentaciju pokojne Ajsele Šutković-Agović koja je pod sumnjivim okolnostima preminula nakon što je rodila zdravo dijete i zdrava primljena u porodilište.

Marko MILAČIĆ

Komentari

Izdvojeno

PODRŠKA ŽENSKOM PREDUZETNIŠTVU NA SJEVERU: Mrvice iz opštinskih kasa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Većina opština ispoštovala je formalnu obavezu, pa su i ove godine opredijelili sredstva za podršku sugrađankama koje bi da pokrenu ili unaprijede svoje biznise. Međutim, prema broju i vrsti projekata kojima su konkurisale, jasno je da se žene na sjeveru još sa strahom upuštaju u preduzetništvo

 

Prema ocjeni Privredne komore Crne Gore (PKCG) žensko preduzetništvo je najbrže rastuća kategorija u preduzetničkom svijetu. Podrška s lokalnog nivoa tom vidu ženskih poslovnih incijativa, ipak, na sjeveru, stagnira već tri godine. U većini opština, bez obzira na visnu budžeta, sredstva koja se godišnje izdvaju da osnaže žene preduzetnice ne prelazi 10.000 eura. Tako je, na primjer, u Brenama, čija je opštinska kasa ove godine „teška“ više od devet miliona eura, ali i u Kolašinu i Mojkovcu čiji su dvanaestomjesečni prihodi polovinu tog iznosa.

Odluku da pomažu sugrađankama, koje bi da se oprobaju ili unaprijede svoje biznise, opštine u Crnoj Gori nijesu donijele same. Ženska politička mreža (ŽPM) uspjela je 2018. godine da se izbori da se u lokalnim budžetima opredijele posebna sredstva namijena podsticaju razvoja ženskog preduzetništva. Naredne godine, oko 15 opština uvelo je posebnu budžetsku liniju za podršku preduzetništvu  svojih sugrađanki.

No, od tada do danas, sredstva koja se izdvaju za tu namjenu ostaju ista, s izuzetkom rijetkih opština koje su ih povećale. Na primjer, nakon što je dvije godine zaredom u budžetu Opštine Bijelo Polje za žensko preduzetništvo izdvajano po 10.000 eura, ove godine su taj iznos udvostručili. Očekivano, s obzirom na to da su bjelopljski prihodi i rashodi planirani na skoro 12,5 milona eura.

Berane ne slijedi taj primjer. Iz budžeta će ove, kao i prethodne dvije  godine,  izdvojiti  samo 10.000 eura za sufinasiranje biznis planova žena u tom gradu.

Iz Opštine su najavili da će podržati projekte koji podstiču ekonomski razvoj opštine, predviđaju otvaranje novih radnih mjesta, podstiču razvoj poljoprivrede i ruralnog područja… Prednost će imati i projekti koji podstiču razvoj organske poljoprivredne proizvodnje, turizam, doprinose afirmaciji i valorizaciji kulturnog potencijala…

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BOGATSVO LJEKOVITOG I AROMATIČNOG BILJA U CRNOJ GORI: OD KANTARIONA DO BRĐANKE: Zaboravljeni rasadnik mogućnosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je, sa svojih četiri hiljade vrsta biljaka koje žive na njenoj teritoriji, u odnosu na svoju veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Šanse za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima

 

Sakupljanje ljekovitog i aromatičnog bilja može biti veoma isplativa  djelatnost u Crnoj Gori. Oko četiri hiljade vrsta bilja živi na njenoj teritoriji. Od toga, preko 700 vrsta ljekovitog bilja je u upotrebi. Flora Evrope broji oko 11 hiljada različitih biljaka, a Balkansko poluostrvo oko devet.  Crna Gora je, u odnosu na veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Mogućnosti za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima.

,,Prepoznavanje i poznavanje biljaka je velika vještina koja se stiče godinama”, objašnjava za Monitor biološkinja Dragana Saveljić. Pravilno sakupljanje ljekovitog bilja podrazumijeva posjedovanje osnovnog botaničkog znanja – sposobnost poznavanja vrste i njene biologije i ekologije, gdje raste, kako se razmnožava, u kojoj fazi je najbolje brati i slično. ,,Iako naizgled veoma slične, biljke se među sobom veoma razlikuju po sastavu i kvalitetu biljne droge. Ako se sakupi biljka koja nema upotrebnu vrijednost, sve mora da se baci, trud propada. Još je gore da  ljekovitu biljku zamijenite sa potencijalno ili stvarno otrovnom, odnosno štetnom vrstom.  Bilo je trovanja ljudi, i sa fatalnim ishodom, zbog nepoznavanja ljekovite flore”, kaže Saveljićeva.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME I POHARE: Ima li kraja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore upozoravaju da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta.  Ovih su dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem kako bi se hitno zaustavila  nezakonita eksploatacija državnih šuma od privilegovanih koncesionara, tajkuna

 

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore poručili su da se hitno mora zaustaviti dalja nezakonita eksploatacija državnih šuma od, kako kažu, privilegovanih koncesionara. Preciznije – tajkuna.

Oni su se ovih dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem i njegovim saradnicima. Cilj je definisanje daljih koraka oko gazdovanja državnim šumama.

Koliko štete trpe drvoprerađivači, građani, lokalne samouprave i država od gazdovanja neki od njih su stavili i na papir.

Plavljanin Edin Šarkinović kaže da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta. Prema njegovim riječima, koncesionari dobijaju drvnu masu po cijeni sedamnaest eura za kubik.

„Bilo koji od njih, koji se mogu na prste ruke prebrojati, za neku za njih smiješnu količinu od 5.000 kubika dobije za 85.000 eura, a PDV na tu sumu iznosi 17.500 eura. Ako bi tu količinu sirovine izrezali, osušili i uglačili na standardnu debljinu, dobili bi vrijednost od 1.550.000 eura, a PDV bi bio 325.000 eura” – kaže Šarkinović.

On napominje da bi složenije obrade, poput izrade vrata, dostizale trostruko veće iznose. „Ovo dovoljno govori koliko se gubi što nema finalne obrade i što se izvozi oblovina” – objašnjava Šarkinović. Da ovakav način gazdovanja šumama nije pošten i ne donosi nikakvu dodatnu vrijednost Crnoj Gori, prošle sedmice saopštio je i premijer Krivokapić. On je najavio suzbijanje mnogih problema koji su, kako je rekao, prerasli  čak i u organizovani kriminal. „Došlo je vrijeme da se stane na put svima koji bjesomučno koriste šume, uništavaju puteve, a ne daju nikakve dodatne vrijednosti Crnoj Gori” – izjavio je premijer prilikom posjete Beranama.

Ta izjava premijera Krivokapića je ohrabrila drvoprerađivače da se okupe u Plavu. Saglasili su se da se samo zajedničkim djelovanjem svih drvoprerađivača i nevladinih organizacija koje se bave zaštitom prirodnih i drugih vrijednosti, može zaustaviti pohara i uništavanje državnih šuma.

„Ovaj skup su podržale 62 nevladine organizacije iz čitave Crne Gore. Konačno se mora stati na kraj nezakonitim radnjama. Zadatak radnog tijela kojeg smo formirali biće da se u razgovoru sa premijerom Kivokapićem i njegovim saradnicima iznađe najbolji model za upravljanje državnim šumama. Tu se, prije svega, moraju zaštititi interesi lokalnog stanovništva i dati šansa drvoprerađivačima da, baveći se finalnom preradom drveta, lako dolaze do sirovine, što do sada nije bio slučaj” – kaže Esko Barjaktarović, drvoprerađivač iz Plava. Sa tog skupa je poručeno da se više ne smije dozvoliti da koncesionari sa strane raubuju državne šume, a da pritom lokalno stanovnioštvo ne može da obzbijedi ni ogrjevno drvo.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo