Povežite se sa nama

DRUŠTVO

MEĐUNARODNA AFIRMACIJA PODGORIČKOG UMJETNIKA DANILA BALETIĆA: Švarceneger kupuje transformerse

Objavljeno prije

na

Arnold Švarceneger, zvijezda akcionih filmova i bivši guverner Kalifornije, kupiće transformerse koje je napravio podgorički umjetnik i student Danilo Baletić.

,,Švarceneger je zainteresovan da kupi transformerse, ali tek treba da potpišemo ugovor o tome. Mislim da će se to dogoditi uskoro i transformersi će dobiti novo odredište – Beč ili Grac”, otkriva Baletić eksluzivno za Monitor.

On kaže da je do te nesvakidašnje transakcije došlo gotovo slučajno.

,,Prilikom premijere filma Terminator pet Švarcenegerov agent vidio je Baletićeve transformerse izložene u Beogradu. Oduševio se i poslao njihove fotografije Švarcenegeru, koji mu je javio da me pita da li hoću da mu ih prodam”, kaže Baletić.

Baletić je napravio osam džinovskih figura, ali nije siguran da li će slavni glumac kupiti i Megatrona, koji se nalazi u Podgorici.

Švarceneger, objašnjava Baletić, kupuje transformerse za svoj muzej koji njegov tim priprema da otvori u Austriji. U njemu će se nalaziti terminatori, predatori, konani… likovi iz njegovih filmova. Zanimljivo je da u Švarcenegerovim filmovima nema transformersa, ali on je ipak odlučio da i njima obogati svoj muzej.

Švarceneger se proslavio u Holivudu filmom Konan Varvarin, snimljenim 1982, a potom i legendarnim Terminatorom. Bio je maneken, producent, reditelj, biznismen, investitor, pisac, profesionalni bodibilder i političar.

Transformersri se trenutno nalaze u Osijeku.

,,U Osijeku mi je izložba prihvaćena izvanredno, bolje nego sve dotadašnje. Izložba je tamo organizovana na inicijativu vlasti tog grada i prema meni su se ponijeli kao da sam počasni građanin Hrvatske”, kaže Baletić.

Iz Osijeka transformersi treba da idu u Pulu, a sljedeće destinacije su Ljubljana, pa Frankfurt. Iako će transformersi biti prodati, Baletić će i dalje, kako se navodi u još nepotpisanom ugovoru, imati mogućnost da ih izlaže tamo gdje za njih pokaže interesovanje.

Za Baletićeve skulpture bio je zainteresovan i Zagreb, ali izložba je otkazana u posljednjem trenutku.

,,Zvanično mi je objašnjeno da su Trg Bana Jelačića i Cvijetni trg premali za ove džinovske skulpture. Takođe mi je rečeno da kao strani državljanin ne mogu da izlažem bez posredovanja neke hrvatske firme. Ovo posljednje sam bio obezbijedio, ali i pored toga Zagrepčani nisu imali priliku da vide moje radove”, kaže Baletić.

On se ipak nada da će njegovi transformersi boraviti i u glavnom gradu Hrvatske.

Baletić je prvi put prezentovao transformerse prije tri godine na više lokacija u Podgorici, u okviru projekta Transformersi brane Podgoricu. Prije toga, 2012. godine, u Podgorici je napravio od snijega Dinosaurusa, koji je bio velika atrakcija ne samo za djecu nego i za mnoge odrasle.

Vijest o tome kako se džinovske figure autobota i deseptikona bore na ulicama glavnog grada Crne Gore prenijeli su brojni svjetski mediji.

,,Ovo je crnogorski proizvod, koji je dobio putujući karakter i koji je dobio veliki publicitet, počev od domaćih medija do CNN-a, iako nisam očekivao da ću izazvati ovoliku pažnju umjetnika i javnosti. Nadam se da će iza ovog projekta stati država, jer ja nemam mogućnosti da sve to finansiram”, kaže Baletić.

,,Transformersi su bili izloženi cijelu godinu i ja sam prvi umjetnik kojem je tadašnji gradonačelnik Miomir Mugoša ustupio glavni gradski trg”, kaže Baletić.

Na ideju da pravi te džinovske figure došao je prije tri godine. On kaže da je kao dijete maštao da ima pravog transformersa i da tim neobičnim igračkama usreći djecu i sebe. Pošto mu je djed Miodrag Klikovac bio poznati crnogorski arhitekta moguće da su i geni doprinijeli da se posveti ovoj nesvakidašnjoj vrsti umjetnosti.

I jednog dana otišao je na autootpad Ranka Tomanovića i kazao mu šta je zamislio da uradi. Tomanović mu je ponudio da uzme sve što mu treba bez pare i dinara. Kada je napravio prvog robota više nije mogao da se zaustavi i napravio ih je osam. Svi su urađeni od nekonstruktivnih materijala, odnosno od otpada. Prvog, kojeg je nazvao Ramtron, radio je dvadeset i jedan dan, a za sve njih potrebno mu je bilo oko dvije i po godine. Ramtron je težak četiri tone i visok šest metara. Megatron je visok četrnaest metara i težak dvadeset tona.

Jedni su zli (deseptikoni), drugi dobri (autoboti). Razlikuju se po boji očiju. Prvi imaju zelene, a drugi plave oči.

,,Roboti od otpada trebalo je da podstaknu ljude na očuvanje životne sredine u ekološkoj Crnoj Gori, ali oni su više bili atrakcija za fotografisanje nego opomena da životnu sredinu učinimo čistijom”, kaže Baletić.

Baletić je na ovim prostorima prvi ovakvim skulpturama narušio klasični spomenički koncept.

,,Treba priznati da je pojava transformersa bio najeksplicitniji, najatraktivniji i najmarkatniji kulturno-likovni događaj u crnogorskom glavnom gradu u nekoliko posljednjih decenija”, kazao je o radovima ovog mladog umjetnika poznati crnogorski slikar Slobodan Slovinić.

Stvaranje i izlaganje ovakvih skulptura zahtijeva i velike fizičke napore, umijeće i zanatske vještine. Baletić je i to uspješno savladao. Džinovske skulpture od Podgorice do Beograda, na primjer, trasportovane su vozom, a Ramtron, Baletićev, kako ga zove, prvi sin, nije mogao zbog širine da stane u voz, pa je u Beograd stigao kamionom.

Pomirio se i sa vandalskim činom kada je jednoj njegovoj figuri izloženoj u Podgorici otkinuta glava. No, oni koji znaju da cijene autentičnu umjetnost ovog mladog čovjeka dodijeli su mu dvije nagrade u Podgorici, a bio je i kandidat za Devetnaestodecemabrsku nagradu Podgorice.

Posebno su ga, kaže, oduševili Cetinjani koji su o njegovim figurama smislili ovaj vic: ,,Kako se prezivaju podgorički transformersi? – Gvozdenovići!”

Baletić kaže da mu je sljedeći plan da uradi najveću skulpturu u jugoistočnoj Evropi. ,,Biće to Tiranosaurus. Ideja mi je da bude postavljen na vidikovcu, na putu Podgorica – Cetinje. Figura će biti visoka pedeset metara, u nju će moći da se uđe i iz nje razgleda Podgorica”, objašnjava Baletić.

Baletić bi volio da njegovi radovi obiđu svijet. Sudeći prema interesovanju animatora kulture sa raznih meridijana za njegove skulpture mogla bi mu se ostvariti i ta želja.

Vladimir Ivanović, arhitekta
Toplina hladnog željeza

Arhitekta iz Podgorice Vladimir Ivanović ovako za Monitor komentariše Baletićeve skulpture:
– Jedan čovjek, skoro dječak, skupljao je predmete uglavnom od željeza. Zašto? On to ne zna. I dobro je da ne zna. Slagao ih jedan pored drugoga, jedan iznad drugoga… Ako se ukaže kakva praznina između i pod uglom popunjavao ih je i u spiralu, zatim vario da ostanu zajedno. Sva sreća i za njega i za nas da nije morao mnogo brinuti o knjigama i da se rasterećeno povinovao trenutku ne gladajući ni unaprijed ni unazad. Kad je svoj rad iznio u otvoreni prostor na radost svih, može biti ponosan što je postigao da njegova skulptura kao unutrašnji prostor u okruženju stvara energiju dejstva na okolinu: sa radošću joj prilazite, spokojno je dodirujete, osjećate mir i ljepotu svega što je oko vas i iznad vas. Prikazao nam je toplinu hladnog željeza, magiju teških elemenata „pretvorenih” u bestežinsko stanje… On je ovome prišao kao umjetnik obilježen istinskim osjećajem skulptorskog djela, slobodno stvarajući i ostavljajući fantaziji široko polje. Nadajmo se da će snaga i ljepota ovog djela prouzrokovati uticaj na skulptorsku umjetnost koja se do ovog primjera svela, gotovo bez izuzetka, na nasilno istrgnute skulpture iz galerijskog prostora postavljanja u slobodni prostor bez ikakve arhitekture.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

MMF O NAJAVAMA PROGRAMA EVROPA SAD 2: Visokorizično i inflatorno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok iz Vlade ponavljaju šta sve neće (zaduženja, povećanje PDV-a), nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive. To je razlog više da upozorenjima iz MMF-a posvetimo dužnu pažnju

 

Vladin program Evropa sad 2 i dalje je tajna. Ipak, klub onih koji upozoravaju na neželjene posljedice najavljenog povećanja zarada na račun smanjenja ili potpunog ukidanja doprinosa za penziono osiguranje, dobio je još jednog člana. Međunarodni monetarni fond (MMF).

Značajan dio nedavnog izvještaja MMF-a za Crnu Goru odnosi se na izborna obećanja pokreta Evropa sad Milojka Spajića „koja nijesu sadržana u prijedlogu budžeta za 2024. godinu ili u srednjoročnim projekcijama vlasti, uključuju i djelimično ili potpuno ukidanje penzijskih doprinosa“. Prije svega, iz MMF-a su u fokus svoje analize stavili najavljeno povećanje minimalne plate sa  sadašnjih 450 na 700 eura, i prosječne zarade  sa februarskih 820 na 1.000 eura mjesečno.

Ni analitičarima MMF-a nijesu poznati detalji „reforme“ koju Spajić i njegovi najbliži saradnici najavljuju za kraj ove ili početak naredne godine. Ali su i oni, poput većine ovdašnjih analitičara, došli do zaključka da se tajna najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade krije u prevođenju bruto u neto platu. Čime bi državna kasa ostala bez, još uvijek nepoznatog, dijela prihode koji je ove godine planiran na 560 miliona. „To bi dovelo do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije (države Crne Gore – prim. Monitora)“, navodi se u Izvještaju. Uz konstataciju: „Povećanje plata takođe bi dovelo do veće inflacije“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA U LOKALU: Novi izbori, stari principi   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija

 

Bliže se izbori u dvije crnogorske opštine, Budvi i Andrijevici. Izbori u Budvi održaće se 26. maja, a oni u Andrijevici  2. juna.  I bez izbora, Ulcinj je promijenio vlast. Dok u Šavniku izbori i dalje traju. Gotovo dvije godine.

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja trenutne političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija.

U Budvi će građani te primorske opštine moći da glasaju za devet lista. Analitičari ne očekuju da bi neka od izbornih lista sama mogla osvojiti vlast, koja će se u tom slučaju morati organizovati kroz postizborne koalicije.

Da pobjeda jedne liste ne garantuje stabilnost, u Budvi smo već imali prilike da vidimo. Iako je na prethodnim lokalnim izborima apsolutnu pobjedu u tom gradu odnio bivši Demokratski front, njihov mandat protekao je u svađama i konačnom raskolu, što je Budvu dovelo do hronične krize. Plus hapšenje bivšeg gradonačelnika Mila Božovića, koji je dugo ključna gradska pitanja rešavao iz Spuža.

Bivši DF ovog put ide u dvije kolone.  Na jednoj strani je široka koalicija nekadašnjih članica tog političkog saveza. Lista nosi naziv Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad, a čine je – NSD, PzP, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Demos.  S druge strane je Grupa građana Budva naš grad  koju predvodi aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović. Svađe dojučerašnjih saboraca, kako iz lokala izvještvaju mediji, nastavile su se u predizborno doba i pretvorile u prljavu kampanju u kojima se rivalima spočitava  seksualna orijentacija ili porijeklo.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEZONSKI RADNICI U TURIZMU: Manjak ,,goriva” u motoru crnogorske privrede

Objavljeno prije

na

Objavio:

Priča o hroničnom manjku radnika u turizmu zatiče nas i pred ovogodišnju sezonu. Iako crnogorska ekonomija zavisi od turističke sezone, prosječna plata u turizmu iznosi 760 eura i niža je od prosječne na državnom nivou

 

I ove, kao i svake godine, očekuje se rekordna turistička sezona. A najave protiču uz upozorenja o hroničnom nedostatku radne snage.

I dalje nema zvaničnih podataka koliko nedostaje sezonaca. Umjesto toga imamo procjene koje govore da će ih nedostajati više nego prošle godine i da ta brojka prelazi 30.000.

Iz Zavoda za zapošljavanje najavljuju da će izdati oko 20.000 radnih dozvola za strance, a očekuje se da će strancima za sezonski rad u  turizmu biti izdato oko 5.000 dozvola. Iz MUP-a stižu informacije da je ovogodišnja kvota dozvola za privremeni boravak i rad stranaca 29.000, od čega je za sezonsko zapošljavanje planirano samo 2,5 hiljada dozvola.

Tokom prošle godine izdato je 2.710 sezonskih radnih dozvola. Najviše za državljanje Srbije 1.603, BiH 283, Kosova 234, Sjeverne Makedonije 152, a ispod sto za državljanje Turske, Rusije, Albanije, Indije, Meksika, Argentine.

Iako je broj nezaposlenih u Crnoj Gori krajem aprila bio preko 36.000, dovoljan da podmiri sve potrebe za radnom snagom, podsticaji za nezaposlene da rade sezonski se nijesu bitno promijenili u odnosu na prethodnu godinu.

Posebno za mlade, Hrvatska je atraktivnija za sezonske poslove u odnosu na Crnu Goru. U 2023. godini u Hrvatskoj je izdato 1.488 dozvola za boravak i rad crnogorskim državljanima, a u prava dva mjeseca 2024. godine 194 dozvole, navodi Forbes Crna Gora.

U Hrvatskoj kuvari/ce zarađuju od 1.400 do 2.500 eura, pica i roštilj majstori zarađuju oko 1.500 eura, pomoćni radnici u kuhinji od 1.000 do 1.300 eura, sobarice 1.200 eura, a zarada konobara/ca kreće se od 1.000 eura plus bakšiš.

Većina oglasa na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore nema u opisu visinu plate. Oglasi u kojima se zainteresovanima daje uvid u platu govore od tome da su one niže od onih u Hrvatskoj. Tako u oglasima Zavoda za zapošljavanje sobaricama se nude plate od 450 do 600 eura, kuvarima od  450, 950 i 1.200, šankerima 600, perač suđa 600, noćni recepcionar 600, pomoćni radnik u kuhinji 1.000, pomoćna kuvari/ica od 700 do 850, poslastičarka 700…

Prema podacima Monstata plate u turizmu u prvom kvartalu ove godine su iznosile 760 eura i niže su od prosječne na državnom nivou koja iznosi 821 euro. Državni službenici, na primjer, imaju veće prosječne plate od turističkih djelatnika iako crnogorska ekonomija zavisi od turizma. Prema podacima Centralne banke, prošla turistička sezona je bila rekordna, ostvaren je prihod od 1,5 milijardi eura. Ukupno učešće turizma u bruto domaćem proizvodu Crne Gore je najveće u Evropi, prošle godine je iznosilo 22 odsto. Zato, turistički poslenici i ističu da je turizam motor crnogorske privrede, koji generiše saobraćaj, trgovinu, poljopriivredu i ostale usluge.

Pored većih zarada, sezonci iz Crne Gore i regiona više idu u Hrvatsku jer tamo sezona duže traje, pa su često angažovani šest i više mjeseci. Tokom mjeseci kada se ne radi, u Hrvatskoj država ovim radnicima plaća dio plate da bi se oni i sljedeće sezone vratili. O ovoj ideji i uvođenju kategorije ,,stalni sezonski radnik“ u Zakonu o radu govoreno je i prethodne godine.

Iz Privredne komore Crne Gore su istakli da  bi se uvođenjem ove kategorije ublažio problem nedostatka sezonskih radnika, jer bi se nezaposlene osobe motivisale da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Prema tom konceptu rješenje je da sezonski radnik radi pola godine, dok bi dio plate preostalih šest mjeseci plaćala država. U prevodu imali bi osiguranje, sigurnost radnog mjesta, mogli nešto da planiraju, da dignu kredit…

Nade da će ovo rješenje zaživjeti tokom ove sezone izjalovile su se, a ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić najavila je da bi ovaj model mogao biti spreman za uvođenje tek sljedeće godine. Slijede analize, promjene Zakona o radu i drugih zakona, pa dokle se stigne.

Nedavno je iz Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) navedeno da je i pored rekordnih prihoda, prethodne sezone zabilježen rast troškova u dijelu zarada, nedostatka radne snage i nabavke, zbog čega poslovni rezultati nijesu bili na očekivanom nivou, ali da su turistički poslenici, uprkos svemu, zadovoljni.

Poslodavci svake godine i pored hroničnog manjka radnika apostrofiraju troškove zarada. Česta su i čuđenja kako i zašto niko neće da radi iako su plate koje oni nude ,,astronomske”. Novina je da su, uprkos svemu, zadovoljni i svojim profitom.

Zbog nemanja snijega, zimske turističke sezone skoro da nije bilo. U prvih par mjeseci zabilježena je manja posjeta nego protekle godine. Iz Ministarstva turizma tvrde da je razlog tome i veći odlazak Rusa i Ukrajinaca iz Crne Gore.

Predsjednik Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović najavaljuje da bi predstojeća ljetnja turistička sezona, prema bukingu i rezervacijama hotelskih kapaciteta, trebalo da nadmaši prošlogodišnju. Optimistična očekivanja, prema njegovim riječima, potvrđuju saobraćajne gužve i izletničke ture u predsezoni, kao i dobar buking hotelskih kapaciteta i najave za glavnu sezonu. Ova predviđana je potvrdila i dobra posjećenost za prvomajske praznike.

Da bi preduprijedili rizike, kao i protekle godine kada su na primorju pred sezonu podigli cijene usluga za 15 odsto, rast cijena ponavlja se i ove godine. Zvanični podaci govore da je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle u segmentu smještaja i ishrane rast cijena bio 13,5 odsto. Kako se sezona približava rast će biti veći.

 

Šta sezonci traže

Hrvatski mediji su nedavno izvjestili da je prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao sproveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je učestvovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76 odsto) je barem jednom tokom svoje karijere radilo u sezoni.

Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su sticanje novih znanja i vještina (68 odsto ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61 odsto). Tek na trećem mjestu je plata, koja je po pravilu osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54 odsto). Tu su još boravak na moru (45 odsto) te zanimljivost i atraktivnost posla (44 odsto), a svega šest odsto ljudi smatra da sezonski posao nema prednosti.

Kad je riječ o plati u prosjeku, očekivana mjesečna neto plata za sezonski posao iznosi 1307 eura, što je šest odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Očekivanja govore da konobari u prosjeku očekuju mjesečnu platu od 1.408 eura, kuvari bi za svoj rad htjeli minimalno 1.482 eura, sobari mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.145 eura, recepcionari smatraju da bi za svoj rad trebalo da dobiju minimalno 1.259 eura, prodavci u prosjeku očekuju platu od 1.105 eura, skladištari u sezoni očekuju 1.050 eura, a pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1.322 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo