Povežite se sa nama

DRUŠTVO

MIS PAT, ŠESNAEST GODINA POTOM: Mrtvi i dalje plove

Objavljeno prije

na

Dok mrtva djeca, u zbjegu od ratova Bliskog istoka, isplivavaju na obalama Mediterana, dok se i ovdašnja javnost zgražava nad scenama izbjegličkog beznađa i smrti, zaboravljamo da i naše obale pamte takvo zlo. Prošlo je šesnaest godina: Romi – mahom oni – bježeći preko Crne Gore od kosovskog haosa, ilegalno, ukrcavali su se u svakojaka plovila pa Jadranom, od budvanskog Jaza, nestajali ka Italiji. Bio je to biznis, pod velom noći i zaštite moćnh. Vrtjele su se ogromne pare. Posao je pukao kada i prenatrpani brod Mis Pat (iako registrovan za prevoz šest osoba i dva člana posade, na brodu je bilo ne manje od 70 ljudi): talasi su izbacili 35 tijela, od njih 13 je identifikovano, ostalih do danas – nema. Niti njih, niti odgovornih za zločin.

Na odjeljenju za sudsku medicinu u KBC-u u Podgorici, identifikovani su, između ostalih: Vladimir Vasić iz Malog Mokrog Luga kod Beograda, Mehmeti Ramojana iz Niša, Nazmija Bajrami iz Srbice, Emanuela Imeri iz Zemuna, Nađija Abdulahi iz Prištine, Nadžija Sadiković iz Bujanovca, Marijana Feratović iz Knjaževca, Dragana Feratović iz Knjaževca, Hatidža Asani iz Zemuna, Bajram Dalipi iz Sremčice, Sevdija Bajramaj iz Peći i Muharem Salihi iz Gnjilana. Imena drugih više ne postoje. Kao ni oni.

Posljednja vijest ove ljudske tragedije, a potom i sistematskog, pravosudnog zamešeteljstva, datira iz maja. Kaže: Apelacioni sud ukinuo je presudu Višeg suda, kojom su sedmorica optuženih za brodolom barke Mis Pat u avgustu 1999. godine, oslobođeni od optužbe.

,,Rješenjem Apelacionog suda, uvažena je žalba i ukinuta presuda Višeg suda, kojom su optuženi Gaši Agim, Balja Ismet, Balja Ramadan, Nikaljević Joko, Boreta Saša, Đuričković Goran i  Hodžić Refik oslobođeni od optužbe da su izvršili krivično djelo teško djelo protiv opšte sigurnosti i predmet vraćen prvostepenom sudu na ponovno suđenje”.

Znači, nastavlja se: deceniju i po, nema odgovornih. Spirala nekažnjivosti se nastavlja. Najkraće: postupak je prvobitno pokrenut u barskom Osnovnom sudu, avgusta 1999. godine. Suđenje je krenulo tek februara 2003. godine. Potom, nakon nekoliko godina, zamjenik tužioca u Baru mijenja pravnu kvalifikaciju djela. Namjesto ,,nehata”, navodi se da je krivično djelo izvršeno ,,sa umišljajem”.

Istraga ponovo počinje, pa spisi predmeta, aprila 2004. godine, stižu u podgorički Viši sud. Posljednjeg dana oktobra 2006. godine, tužilac podiže optužnicu – sedam godina nakon nesreće! – protiv okrivljenih za „teško djelo protiv opšte sigurnosti”.

Potom, na glavnom pretresu septembra 2009. godine suđenje se odgađa na neodređeno jer odbrana traži da se optužnica prevede na romski jezik. Sutkinja Seka Piletić, kasnije, prelazi u Apelacioni sud, pa predmet prelazi u ruke sudije Zorana Šćepanovića. Narečeni, na jednom ročištu, konstatuje da su četiri svjedoka iz procesa preminula.

I Šćepanović, potom, dobija prekomandu: iz Višeg suda vraćen je u Osnovni. Predmet zadužuje tada novoizabrani sudija Višeg suda Predrag Tabaš. Suđenje je odgođeno za kraj februara 2011. godine. Pretres počinje iznova.

I tako u nedogled, do ovog maja, i do početka teksta koji čitate.

Iz Romskog centra za strategiju, razvoj i demokratiju, sa sjedištem u Srbiji, svojevremeno su saopštili kako je u noći između 15. i 16. avgusta 1999. ubijeno više od sto osoba romske nacionalnosti koji su žrtve organizovane trgovine robovima – ljudima. Iz Romskog centra napomenuli su i da nadležne službe Crne Gore nijesu organizovale potragu, ni pomoć da se utopljenici spasu od momenta pronalaska jedinog preživjelog do pronalaska prvih 17 leševa. Brod, kako su rekli, ni do danas nije izvučen sa dna mora, kao ,,dokazni materijal zločina nad Romima u Crnoj Gori”.

Piše i da: istraga nikad nije obuhvatila sve osobe odgovorne za smrt Roma; niko od vlasti na bilo kom nivou nije odgovarao; godinama se prebacuje odgovornost između sudova i pravosudnih institucija; nikada nije izvršena DNK identifikacija; nije organizovana potraga za leševima na moru; porodicama nastradalih nije vraćen novac, nakit; Crna Gora nije platila prevoz ubijenih Roma; zvanična Podgorica nije pomogla da se sahrane; namjerno se godinama odugovlači pokretanje istrage i sprovođenje sudskog procesa; Crna Gora nije zatvorila krivce!

Poslanik Pokreta za promjene Koča Pavlović kaže da su tokom tog perioda kriminalci na rashodovane brodove i veće čamce u Crnoj Gori ukrcali oko 16.000 lica, od kojih je nepoznat broj onih koji su izgubili živote u vodama Jadrana.

,,Ovaj posao je trafikantima donio oko 30 miliona DEM, i osnovano se sumnja da je namjerno potapanje brodova prepunih izbjeglica na udaljenosti od 10-15 nautičkih milja od crnogorske obale, u određenom broju slučajeva bilo sastavni dio njihovog kriminalnog plana. Samo u brodu Mis Pat je stradalo oko 100 osoba romske nacionalnosti, od kojih je identifikovano svega 70-ak. I da neuobičajeno jaki Jugo nije te noći izbacio brojna tijela na našu obalu, sigurno je da bi se posao trafikinga Roma nastavio i nakon te tragedije.”

Pavlović odavno naglašava da se ovako masovna operacija trgovine ljudima nije mogla odigrati bez znanja naših bezbjednosnih službi.

,,Iznenadno i neobjašnjivo bogaćenje i milionska vlasništva koja su stekli neki policijski čelnici tokom rečenog perioda, i to baš oni koji su bili komandno nadležni u zonama transporta, daje osnov za sumnju da su ti policajci pomagali a neki od njih i aktivno učestvovali u poslu trgovine Romima 1998/99 godine. Lako je u tome prepoznati pravi razlog zbog kojega sudski postupak u slučaju Mis Pat traje 16 godina.”

Poslanik Pokreta za promjene naglašava kako je Crna Gora tokom NATO bombardovanja bila zapljusnuta ogromnim brojem izbjeglica, između 40 i 50 hiljada, pa se, kaže, lako prepoznaje način na koji su interesi mafijaša-trafikanata koincidirali sa interesom države Crne Gore da na svaki način riješi problem brojnih izbjeglica na svojoj teritoriji.

,,Uvjeren sam da će objektivna i temeljita istraga pokazati upletenost državnih bezbjednosnih struktura u ovaj organizovani kriminal, i možda će nam ta istraga konačno objasniti porijeklo milionske imovine koju su neki policijski čelnici stekli u tom periodu. Uostalom, čitav ovaj mafijaški posao odvijao se već utabanim koridorom decenijskog šverca cigareta između Crne Gore i Italije, a za duvanski posao je italijansko tužilaštvo dokumentovano utvrdilo da je bio rezultat privatno-javnog partnerstva između italijanske mafije i vrha tadašnje crnogorske vlasti.”

Prema riječima Pavlovića jedan od prvooptuženih u slučaju Mis Pat je Agim Gaši, a njegov brat Isen Gaši je i danas predsjednik romskog nacionalnog Savjeta, funkcioner DPS-a i osoba koja već petnaest godina Đukanoviću obezbjeđuje izborne glasove svih crnogorskih Roma.

Nema kažnjenih: mrtvi Romi i dalje plove.

Marko MILAČIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo