Povežite se sa nama

DRUŠTVO

MIS PAT, ŠESNAEST GODINA POTOM: Mrtvi i dalje plove

Objavljeno prije

na

Dok mrtva djeca, u zbjegu od ratova Bliskog istoka, isplivavaju na obalama Mediterana, dok se i ovdašnja javnost zgražava nad scenama izbjegličkog beznađa i smrti, zaboravljamo da i naše obale pamte takvo zlo. Prošlo je šesnaest godina: Romi – mahom oni – bježeći preko Crne Gore od kosovskog haosa, ilegalno, ukrcavali su se u svakojaka plovila pa Jadranom, od budvanskog Jaza, nestajali ka Italiji. Bio je to biznis, pod velom noći i zaštite moćnh. Vrtjele su se ogromne pare. Posao je pukao kada i prenatrpani brod Mis Pat (iako registrovan za prevoz šest osoba i dva člana posade, na brodu je bilo ne manje od 70 ljudi): talasi su izbacili 35 tijela, od njih 13 je identifikovano, ostalih do danas – nema. Niti njih, niti odgovornih za zločin.

Na odjeljenju za sudsku medicinu u KBC-u u Podgorici, identifikovani su, između ostalih: Vladimir Vasić iz Malog Mokrog Luga kod Beograda, Mehmeti Ramojana iz Niša, Nazmija Bajrami iz Srbice, Emanuela Imeri iz Zemuna, Nađija Abdulahi iz Prištine, Nadžija Sadiković iz Bujanovca, Marijana Feratović iz Knjaževca, Dragana Feratović iz Knjaževca, Hatidža Asani iz Zemuna, Bajram Dalipi iz Sremčice, Sevdija Bajramaj iz Peći i Muharem Salihi iz Gnjilana. Imena drugih više ne postoje. Kao ni oni.

Posljednja vijest ove ljudske tragedije, a potom i sistematskog, pravosudnog zamešeteljstva, datira iz maja. Kaže: Apelacioni sud ukinuo je presudu Višeg suda, kojom su sedmorica optuženih za brodolom barke Mis Pat u avgustu 1999. godine, oslobođeni od optužbe.

,,Rješenjem Apelacionog suda, uvažena je žalba i ukinuta presuda Višeg suda, kojom su optuženi Gaši Agim, Balja Ismet, Balja Ramadan, Nikaljević Joko, Boreta Saša, Đuričković Goran i  Hodžić Refik oslobođeni od optužbe da su izvršili krivično djelo teško djelo protiv opšte sigurnosti i predmet vraćen prvostepenom sudu na ponovno suđenje”.

Znači, nastavlja se: deceniju i po, nema odgovornih. Spirala nekažnjivosti se nastavlja. Najkraće: postupak je prvobitno pokrenut u barskom Osnovnom sudu, avgusta 1999. godine. Suđenje je krenulo tek februara 2003. godine. Potom, nakon nekoliko godina, zamjenik tužioca u Baru mijenja pravnu kvalifikaciju djela. Namjesto ,,nehata”, navodi se da je krivično djelo izvršeno ,,sa umišljajem”.

Istraga ponovo počinje, pa spisi predmeta, aprila 2004. godine, stižu u podgorički Viši sud. Posljednjeg dana oktobra 2006. godine, tužilac podiže optužnicu – sedam godina nakon nesreće! – protiv okrivljenih za „teško djelo protiv opšte sigurnosti”.

Potom, na glavnom pretresu septembra 2009. godine suđenje se odgađa na neodređeno jer odbrana traži da se optužnica prevede na romski jezik. Sutkinja Seka Piletić, kasnije, prelazi u Apelacioni sud, pa predmet prelazi u ruke sudije Zorana Šćepanovića. Narečeni, na jednom ročištu, konstatuje da su četiri svjedoka iz procesa preminula.

I Šćepanović, potom, dobija prekomandu: iz Višeg suda vraćen je u Osnovni. Predmet zadužuje tada novoizabrani sudija Višeg suda Predrag Tabaš. Suđenje je odgođeno za kraj februara 2011. godine. Pretres počinje iznova.

I tako u nedogled, do ovog maja, i do početka teksta koji čitate.

Iz Romskog centra za strategiju, razvoj i demokratiju, sa sjedištem u Srbiji, svojevremeno su saopštili kako je u noći između 15. i 16. avgusta 1999. ubijeno više od sto osoba romske nacionalnosti koji su žrtve organizovane trgovine robovima – ljudima. Iz Romskog centra napomenuli su i da nadležne službe Crne Gore nijesu organizovale potragu, ni pomoć da se utopljenici spasu od momenta pronalaska jedinog preživjelog do pronalaska prvih 17 leševa. Brod, kako su rekli, ni do danas nije izvučen sa dna mora, kao ,,dokazni materijal zločina nad Romima u Crnoj Gori”.

Piše i da: istraga nikad nije obuhvatila sve osobe odgovorne za smrt Roma; niko od vlasti na bilo kom nivou nije odgovarao; godinama se prebacuje odgovornost između sudova i pravosudnih institucija; nikada nije izvršena DNK identifikacija; nije organizovana potraga za leševima na moru; porodicama nastradalih nije vraćen novac, nakit; Crna Gora nije platila prevoz ubijenih Roma; zvanična Podgorica nije pomogla da se sahrane; namjerno se godinama odugovlači pokretanje istrage i sprovođenje sudskog procesa; Crna Gora nije zatvorila krivce!

Poslanik Pokreta za promjene Koča Pavlović kaže da su tokom tog perioda kriminalci na rashodovane brodove i veće čamce u Crnoj Gori ukrcali oko 16.000 lica, od kojih je nepoznat broj onih koji su izgubili živote u vodama Jadrana.

,,Ovaj posao je trafikantima donio oko 30 miliona DEM, i osnovano se sumnja da je namjerno potapanje brodova prepunih izbjeglica na udaljenosti od 10-15 nautičkih milja od crnogorske obale, u određenom broju slučajeva bilo sastavni dio njihovog kriminalnog plana. Samo u brodu Mis Pat je stradalo oko 100 osoba romske nacionalnosti, od kojih je identifikovano svega 70-ak. I da neuobičajeno jaki Jugo nije te noći izbacio brojna tijela na našu obalu, sigurno je da bi se posao trafikinga Roma nastavio i nakon te tragedije.”

Pavlović odavno naglašava da se ovako masovna operacija trgovine ljudima nije mogla odigrati bez znanja naših bezbjednosnih službi.

,,Iznenadno i neobjašnjivo bogaćenje i milionska vlasništva koja su stekli neki policijski čelnici tokom rečenog perioda, i to baš oni koji su bili komandno nadležni u zonama transporta, daje osnov za sumnju da su ti policajci pomagali a neki od njih i aktivno učestvovali u poslu trgovine Romima 1998/99 godine. Lako je u tome prepoznati pravi razlog zbog kojega sudski postupak u slučaju Mis Pat traje 16 godina.”

Poslanik Pokreta za promjene naglašava kako je Crna Gora tokom NATO bombardovanja bila zapljusnuta ogromnim brojem izbjeglica, između 40 i 50 hiljada, pa se, kaže, lako prepoznaje način na koji su interesi mafijaša-trafikanata koincidirali sa interesom države Crne Gore da na svaki način riješi problem brojnih izbjeglica na svojoj teritoriji.

,,Uvjeren sam da će objektivna i temeljita istraga pokazati upletenost državnih bezbjednosnih struktura u ovaj organizovani kriminal, i možda će nam ta istraga konačno objasniti porijeklo milionske imovine koju su neki policijski čelnici stekli u tom periodu. Uostalom, čitav ovaj mafijaški posao odvijao se već utabanim koridorom decenijskog šverca cigareta između Crne Gore i Italije, a za duvanski posao je italijansko tužilaštvo dokumentovano utvrdilo da je bio rezultat privatno-javnog partnerstva između italijanske mafije i vrha tadašnje crnogorske vlasti.”

Prema riječima Pavlovića jedan od prvooptuženih u slučaju Mis Pat je Agim Gaši, a njegov brat Isen Gaši je i danas predsjednik romskog nacionalnog Savjeta, funkcioner DPS-a i osoba koja već petnaest godina Đukanoviću obezbjeđuje izborne glasove svih crnogorskih Roma.

Nema kažnjenih: mrtvi Romi i dalje plove.

Marko MILAČIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NAJAVE UVOĐENJA VJERONAUKE U DRŽAVNE ŠKOLE: Novo raspirivanje podjela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako zaživi zamisao mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija o uvođenju vjeronauke u državne škole, stare i nove podjele među odraslima sele se i među djecu. Svih uzrasta. Ne može biti da mitropolit to ne zna. Samo, ne haje

 

Nanovo se raspiruju podjele u crnogorskom društvu. Priču o potencijalnom uvođenju vjeronauke u državne škole, prije nekoliko dana, pokrenuo je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije.

„Uvođenje vjeronauke u škole bi bilo sporno iz više razloga. To bi predstavljalo još jedno u nizu miješanja vjerskih organizacija u rad države (i obratno), od čega konačno treba napraviti otklon shodno Ustavu Crne Gore. Sem toga, vjerske organizacije raspolažu sa dovoljno kako ljudskih, tako i prostornih kapaciteta za sprovođenje svojih učenja, na šta polažu pravo. Ipak, to ne znači da se u okviru redovnog školovanja ne treba učiti o religijama i vjeri“, kaže za Monitor kolumnista Milivoje Krivokapić.

Ideja o uvođenju vjeronauke u škole u Crnoj Gori nije nova. I ranije su postojale te inicijative. Ponovo je dospjela u žižu javnosti nakon što su Vijesti prije desetak dana objavile šta piše u nacrtu Temeljnog ugovora koji treba da potpišu država Crna Gora i Srpske pravoslavne crkve (SPC). U članu 16 tog dokumenta navodi se da će pravoslavna vjerska nastava u javnim školama biti regulisana posebnim ugovorom između strana ugovornica. Mitropolit Joanikije je, u nedavnom razgovoru za beogradsku Politiku, kazao da nema sumnje da pravo na vjeronauku spada u osnovna ljudska prava i prava djeteta na takvu vrstu obrazovanja. „Kao što je izvan svake sumnje da se Crna Gora ubraja među svega nekoliko evropskih zemalja koje nemaju nikakav oblik vjeronauke u svojim školama”, napomenuo je.

Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju propisuje svjetovni karakter javnih ustanova i ustanova kojima je dodijeljena koncesija za izvođenje javnog obrazovnog programa i zabranjuje religijsko djelovanje u školama, koje nisu licencirane kao srednje vjerske škole.

Slikarka-konzervatorka Svetlana Dukić protiv je uvođenja vjeronauke u državne škole. „Ništa nepametnije od toga nijesam čula. Vjeronauci nije tu mjesto, posebno u momentu kada smo, kao zajednica, nikad podijeljeniji. Njenim uvođenjem podjele bi počinjale od malih nogu. Svaki roditelj, ako želi, može dijete voditi u crkvu, džamiju ili sinagogu na časove vjeronauke. Umjesto nje, bolje bi bilo, kao obavezan predmet, vratiti prijeko potrebno – građansko obrazovanje. U školama, o religiji i vjeri djeca mogu saznati izučavajući druge predmete, od kojih neki već postoje”, kaže ona za Monitor.

Jedan takav, Istorija religije, ima status izbornog predmeta u pojedinim srednjim školama u Crnoj Gori, poput gimnazija. U okviru njega izučavaju se sve politeističke i monoteističke religije. Krivokapić ističe da bi i predmeti poput istorije, sociologije i filozofije trebalo detaljno da obrađuju temu religije u okviru svojih kurikuluma. „Bez takvog učenja bilo bi nemoguće na pravi način razumjeti istorijske tokove koji uključuju razvoj društva, civilizacija, umjetnosti i filozofske misli. Religija je krupan društveni fenomen, ostavila je i ostavlja značajan trag na čovječanstvo i kao takva mora naći svoje mjesto u obrazovanju, ali isključivo kroz objektivno izučavanje i kritičko promišljanje, a ne kroz afirmativni pristup kakav bi bio uvođenje predmeta vjeronauke. Obrazovanje mora biti sekularno i objektivno, što, između ostalog, znači da u okviru njega obavezno treba učiti činjenice o religijama, ali ne i religijska predanja kao činjenice”, objašnjava Milivoje Krivokapić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PROTEST KULTURNIH DJELATNIKA: Žigosani u kulturi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarka Bratić kadriranjem u svojim resorima kao da namjerno doliva ulje na užarenoj političkoj sceni. Bila osnivačica ili samo kandidatkinja na listi ultradesnog pokreta Dveri, imenovanje direktorice Filmskog centra Aleksandre Božović izaziva podozrenje. Pogotovu što ovo nije prvi put da ministarka poseže za kadrovima veoma upitnih biografija. To je ove nedjelje gurpa građana i kulturnih djelatnika na protestu poručila Vladi

 

Kulturni djelatnici su u ponedjeljak ispred zgrade Vlade upriličili protest sa koga su poručili da traže smjenu ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić i novoizabrane direktorke Filmskog centra Crne Gore Aleksandre Božović.

U proglasu grupe građana, kulturnih aktivista i stvaralaca, koji je pročitan na protestu, navodi se da ministarki zamjeraju „otvorenu i očiglednu diskriminaciju prema građanima koji su po nacionalnosti Crnogorci“. Dodali su i vjersku diskriminaciju, animozitet prema svemu crnogorskom, otvoreni i beskrupulozni revanšizam prema svima za koje ona sumnja da su pripadali bivšem režimu, protiv bahatosti, svojeglavosti, nepristupačnosti i egoizma… ministarke Bratić. Za direktorku Filmskog centra traže razrješenje zato što nema državljanstvo Crne Gore, osporavaju njene stručne reference i navode da je pripadnica ideološki neonacističke partije.

„Mi se ovdje nismo okupili da branimo nijednu fotelju, niti partijsko-klanovsko-drugarsko zapošljavanje bivše vlasti. Naprotiv, takvih nam je preko glave. Ali smo promjenom vlasti upravo očekivali promjenu takvog sistema bezvrijednosti. A umjesto toga dobili revanšističko-osvetnički-jednovjerski resor››, naglašava se na početku proglasa.

Protestu je prethodilo pismo koje je preko 80 stvaralaca i kulturnih djelatnika uputilo premijeru Zdravku Krivokapiću, vicepremijeru Dritanu Abazoviću, ministarki Bratić, povodom, kako su kazali, nezakonitog imenovanja Božović za direktoricu Filmskog centra Crne Gore. Oni navode da „Zakon o kulturi propisuje da se na mjesto direktora ustanove kulture može imenovati afirmisani umjetnik, afirmisani stručnjak u kulturi ili afirmisani stručnjak iz oblasti društvenih djelatnosti.  Imenovana gospođa nije niti jedno niti drugo niti treće, čime je grubo prekršen Zakon o kulturi, a institucija Filmski centar i filmska struka poniženi. Po sopstvenom priznanju, gospođa Mandarić Božović je svoj dosadašnji radni vijek posvetila pretežno produkciji reklama“. Ističu i da je novoimenovana direktorica Mandarić Božović bila na listi  Dveri, političke organizacije koja otvoreno zastupa nacističku ideologiju, velikosrpski hegemonizam i negira postojanje crnogorskog naroda.

„Tako je, ja sam državljanka Republike Srbije, sa stalnim prebivalištem u Crnoj Gori na osnovu braka s državljaninom Crne Gore… Bojim se da je moja politička karijera u nekim medijima ozbiljno preuveličana. Tačno je da sam kao nestranački kandidat na izborima 2012. godine bila na listi Dveri, upravo zato što su smatrali da im mogu pomoći na polju kulturne politike i medija. Nikada nisam bila ni član, a kamoli osnivač Dveri“, kazala je Božović za Vijesti.

Ona je, kako je kazala, diplomirana filmska i televizijska producentkinja i filmskom, televizijskom i produkcijom reklama se bavim više od 15 godina. Od 2012. Bila je dio tima koji je vodio Kulturni centar Novog Sada, a najponosnija je na svoj rad na kandidaturi Novog Sada za Evropsku prijestonicu kulture 2021. i projekat digitalizacije kulturne baštine Novog Sada.

Otkada je u Crnoj Gori, Božović je bila saradnica u produkciji TV serije Grudi Marije Perović, koprodukciji RTCG-a i Meander filma iz Nikšića, producentkinja Malog festivala kulture življenja Jugoslavija Fest Nikšić, direktorka filmskog festivala Uhvati film Kotor koji prikazuje filmove koji se bave temom invaliditeta, a  kao saradnica Kulturnog centra Novog Sada za međunarodne odnose aktivno učestvuje na povezivanju kulturnih centara iz Srbije i Crne Gore.

Tokom protekle nedjelje DPS, tačnije Komisija za prosvjetu ove partije, je izdala saopštenje u kome se kaže: „Desant na Filmski centar ne smije proći!“ A portal CdM najavio je protest uz objašnjenje da Božović nema nikavog radnog iskustva na filmu, te da je jedna od osnivača nacionalističke stranke Dveri“.

„Bilo je tog pokušaja da DPS instruiše protest. Pojedini mediji su najavljivali protest protiv svih imenovanja, ali to nije uspjelo. Na protestu su se jasno tražila smjena Bratićke i Božovićeve“, kaže jedan od učesnika protesta koji je želio da ostane anoniman.

Nakon protesta IN4S je osuo paljbu po glumcu Zoranu Vujoviću koji je pročitao proglas. On je je 2019. na svom Fejsbuk profilu ispisao niz uvreda na račun sprskog naroda. Kasnije se izvinio javnosti.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NA GODIŠNJICU EKOLOŠKE DRŽAVE, PRIVOĐENJE EKOLOŠKIH AKTIVISTA: Dok ignorišu dokaze protiv bahatih funkcionera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gomila službenih i privatnih automobila bila je nepropisno parkirana u šumi oko Crnog jezera, a policija je zbog performansa privela ekološke aktiviste Milorada Mitrovića i Huseina Pajevića

 

Aktivisti nevladine organizacije Breznica krenuli su ka Crnom jezeru. Tradicionalna svečana sjednica Skupštine Crne Gore povodom godišnjice od proglašenja prve ekološke države na svijetu počinje u dva sata. Ove godine riječ je o tridesetoj godišnjici.

Nezadovoljni stanjem u ekologiji i očuvanju životne sredine, aktivisti ove organizacije Milorad Mitrović i Husein Pajević raširili su transparent na kojem je crnim slovima ispisano: „30 godina kasnije, a tek smo na početku“. Nekoliko minuta prije početka sjednice Mitrović i Pajević su, takođe, tradicionalno sa gas maskama i u zaštitnim odijelima oglasili sirene za uzbunu.

Iako su cijeli performans odradili u dogovoru sa službenicima policije, poštujući većinu njihovih preporuka, nakon performansa su obojica odvedeni u stanicu policije. Zanimljivo je da su ih službenici policije pratili pored desetina službenih automobila, parkiranih po šumama i livadama strogo zaštićene zone Nacionalnog parka Durmitor. Većina funkcionera nije se udostojila da vozila parkiraju ispred rampe, na parkingu, i prepješače vekoliko stotina metara do mjesta gdje se održavala sjednica.

Službenicima policije, međutim, nije „bola oči“ gomila nepropisno parkiranih automobila među drvećem oko Crnog jezera, ali jeste performans ekoloških aktivista koji godinama ukazuju na devastaciju prirode. Mitrović i Pajević su privedeni u Centar bezbjednosti Žabljak, gdje su u svojstvu građana dali izjave povodom „remećenja javnog reda i mira“. Osnovna državna tužiteljka u Pljevljima Nataša Bajčeta donijela je odluku da u perfromansu Mitrovića i Pajevića nema elemenata krivičnog djela.

„Jedina razlika između ove i prošle vlasti jeste ta što su me prošli poslali u zatvor, a ovi još nijesu“, kazao je Mitrović za Monitor.

On kaže da su im, kada se završio performans, prišla dva uniformisana policajca i jedan u civilu da ih obavijeste da u žabljačkom Centru bezbjednosti moraju dati izjave povodom remećenja javnog reda i mira. Nakon što su dali izjave, Mitrović tvrdi da je on podnio krivičnu prijavu protiv NN lica za lažno prijavljivanje.

„Kada sam pitao policajca da li će postupiti po mojoj prijavi, on je rekao da će postupiti kroz nekoliko dana. Dakle, kada se ekološki aktivisti prijave – odmah se uzima izjava i odmah se procesuiramo. Što nije slučaj kada mi prijavimo nekog drugog“, kazao je Mitrović.

Mitrović vjeruje da su nekom od funkcionera ili gostiju zasmetali, pa je naredio policiji da ih privedu. On nije znao ko bi to mogao biti, ali vjeruje da se radi o nekome ko ima jak uticaj na policiju. Očito je drugo. Iako su partije, koje čine parlamentarnu većinu, u predizbornoj kampanji posebno isticale ekološke teme, na isti način tretiraju ekološke aktiviste kao i prethodna vlast. Pa tako na tridesetogodišnjicu od proglašenja ekološke države, državni službenici privode ekološke aktiviste zbog ekološkog performansa.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo