Povežite se sa nama

DRUŠTVO

MIS PAT, ŠESNAEST GODINA POTOM: Mrtvi i dalje plove

Objavljeno prije

na

Dok mrtva djeca, u zbjegu od ratova Bliskog istoka, isplivavaju na obalama Mediterana, dok se i ovdašnja javnost zgražava nad scenama izbjegličkog beznađa i smrti, zaboravljamo da i naše obale pamte takvo zlo. Prošlo je šesnaest godina: Romi – mahom oni – bježeći preko Crne Gore od kosovskog haosa, ilegalno, ukrcavali su se u svakojaka plovila pa Jadranom, od budvanskog Jaza, nestajali ka Italiji. Bio je to biznis, pod velom noći i zaštite moćnh. Vrtjele su se ogromne pare. Posao je pukao kada i prenatrpani brod Mis Pat (iako registrovan za prevoz šest osoba i dva člana posade, na brodu je bilo ne manje od 70 ljudi): talasi su izbacili 35 tijela, od njih 13 je identifikovano, ostalih do danas – nema. Niti njih, niti odgovornih za zločin.

Na odjeljenju za sudsku medicinu u KBC-u u Podgorici, identifikovani su, između ostalih: Vladimir Vasić iz Malog Mokrog Luga kod Beograda, Mehmeti Ramojana iz Niša, Nazmija Bajrami iz Srbice, Emanuela Imeri iz Zemuna, Nađija Abdulahi iz Prištine, Nadžija Sadiković iz Bujanovca, Marijana Feratović iz Knjaževca, Dragana Feratović iz Knjaževca, Hatidža Asani iz Zemuna, Bajram Dalipi iz Sremčice, Sevdija Bajramaj iz Peći i Muharem Salihi iz Gnjilana. Imena drugih više ne postoje. Kao ni oni.

Posljednja vijest ove ljudske tragedije, a potom i sistematskog, pravosudnog zamešeteljstva, datira iz maja. Kaže: Apelacioni sud ukinuo je presudu Višeg suda, kojom su sedmorica optuženih za brodolom barke Mis Pat u avgustu 1999. godine, oslobođeni od optužbe.

,,Rješenjem Apelacionog suda, uvažena je žalba i ukinuta presuda Višeg suda, kojom su optuženi Gaši Agim, Balja Ismet, Balja Ramadan, Nikaljević Joko, Boreta Saša, Đuričković Goran i  Hodžić Refik oslobođeni od optužbe da su izvršili krivično djelo teško djelo protiv opšte sigurnosti i predmet vraćen prvostepenom sudu na ponovno suđenje”.

Znači, nastavlja se: deceniju i po, nema odgovornih. Spirala nekažnjivosti se nastavlja. Najkraće: postupak je prvobitno pokrenut u barskom Osnovnom sudu, avgusta 1999. godine. Suđenje je krenulo tek februara 2003. godine. Potom, nakon nekoliko godina, zamjenik tužioca u Baru mijenja pravnu kvalifikaciju djela. Namjesto ,,nehata”, navodi se da je krivično djelo izvršeno ,,sa umišljajem”.

Istraga ponovo počinje, pa spisi predmeta, aprila 2004. godine, stižu u podgorički Viši sud. Posljednjeg dana oktobra 2006. godine, tužilac podiže optužnicu – sedam godina nakon nesreće! – protiv okrivljenih za „teško djelo protiv opšte sigurnosti”.

Potom, na glavnom pretresu septembra 2009. godine suđenje se odgađa na neodređeno jer odbrana traži da se optužnica prevede na romski jezik. Sutkinja Seka Piletić, kasnije, prelazi u Apelacioni sud, pa predmet prelazi u ruke sudije Zorana Šćepanovića. Narečeni, na jednom ročištu, konstatuje da su četiri svjedoka iz procesa preminula.

I Šćepanović, potom, dobija prekomandu: iz Višeg suda vraćen je u Osnovni. Predmet zadužuje tada novoizabrani sudija Višeg suda Predrag Tabaš. Suđenje je odgođeno za kraj februara 2011. godine. Pretres počinje iznova.

I tako u nedogled, do ovog maja, i do početka teksta koji čitate.

Iz Romskog centra za strategiju, razvoj i demokratiju, sa sjedištem u Srbiji, svojevremeno su saopštili kako je u noći između 15. i 16. avgusta 1999. ubijeno više od sto osoba romske nacionalnosti koji su žrtve organizovane trgovine robovima – ljudima. Iz Romskog centra napomenuli su i da nadležne službe Crne Gore nijesu organizovale potragu, ni pomoć da se utopljenici spasu od momenta pronalaska jedinog preživjelog do pronalaska prvih 17 leševa. Brod, kako su rekli, ni do danas nije izvučen sa dna mora, kao ,,dokazni materijal zločina nad Romima u Crnoj Gori”.

Piše i da: istraga nikad nije obuhvatila sve osobe odgovorne za smrt Roma; niko od vlasti na bilo kom nivou nije odgovarao; godinama se prebacuje odgovornost između sudova i pravosudnih institucija; nikada nije izvršena DNK identifikacija; nije organizovana potraga za leševima na moru; porodicama nastradalih nije vraćen novac, nakit; Crna Gora nije platila prevoz ubijenih Roma; zvanična Podgorica nije pomogla da se sahrane; namjerno se godinama odugovlači pokretanje istrage i sprovođenje sudskog procesa; Crna Gora nije zatvorila krivce!

Poslanik Pokreta za promjene Koča Pavlović kaže da su tokom tog perioda kriminalci na rashodovane brodove i veće čamce u Crnoj Gori ukrcali oko 16.000 lica, od kojih je nepoznat broj onih koji su izgubili živote u vodama Jadrana.

,,Ovaj posao je trafikantima donio oko 30 miliona DEM, i osnovano se sumnja da je namjerno potapanje brodova prepunih izbjeglica na udaljenosti od 10-15 nautičkih milja od crnogorske obale, u određenom broju slučajeva bilo sastavni dio njihovog kriminalnog plana. Samo u brodu Mis Pat je stradalo oko 100 osoba romske nacionalnosti, od kojih je identifikovano svega 70-ak. I da neuobičajeno jaki Jugo nije te noći izbacio brojna tijela na našu obalu, sigurno je da bi se posao trafikinga Roma nastavio i nakon te tragedije.”

Pavlović odavno naglašava da se ovako masovna operacija trgovine ljudima nije mogla odigrati bez znanja naših bezbjednosnih službi.

,,Iznenadno i neobjašnjivo bogaćenje i milionska vlasništva koja su stekli neki policijski čelnici tokom rečenog perioda, i to baš oni koji su bili komandno nadležni u zonama transporta, daje osnov za sumnju da su ti policajci pomagali a neki od njih i aktivno učestvovali u poslu trgovine Romima 1998/99 godine. Lako je u tome prepoznati pravi razlog zbog kojega sudski postupak u slučaju Mis Pat traje 16 godina.”

Poslanik Pokreta za promjene naglašava kako je Crna Gora tokom NATO bombardovanja bila zapljusnuta ogromnim brojem izbjeglica, između 40 i 50 hiljada, pa se, kaže, lako prepoznaje način na koji su interesi mafijaša-trafikanata koincidirali sa interesom države Crne Gore da na svaki način riješi problem brojnih izbjeglica na svojoj teritoriji.

,,Uvjeren sam da će objektivna i temeljita istraga pokazati upletenost državnih bezbjednosnih struktura u ovaj organizovani kriminal, i možda će nam ta istraga konačno objasniti porijeklo milionske imovine koju su neki policijski čelnici stekli u tom periodu. Uostalom, čitav ovaj mafijaški posao odvijao se već utabanim koridorom decenijskog šverca cigareta između Crne Gore i Italije, a za duvanski posao je italijansko tužilaštvo dokumentovano utvrdilo da je bio rezultat privatno-javnog partnerstva između italijanske mafije i vrha tadašnje crnogorske vlasti.”

Prema riječima Pavlovića jedan od prvooptuženih u slučaju Mis Pat je Agim Gaši, a njegov brat Isen Gaši je i danas predsjednik romskog nacionalnog Savjeta, funkcioner DPS-a i osoba koja već petnaest godina Đukanoviću obezbjeđuje izborne glasove svih crnogorskih Roma.

Nema kažnjenih: mrtvi Romi i dalje plove.

Marko MILAČIĆ

Komentari

DRUŠTVO

KONTROLA DRŽAVNIH PREDUZEĆA: Prepuštena sama sebi i partijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

U nekim preduzećima pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta mijenjani su više puta tokom jednog mjeseca. ,,Kada čitate uslove za obavljanje pojedinih poslova, bude jasno fingiranje i način zapošljavanja, kaže Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a

 

 

Državna preduzeća prepuštena su samima sebi i država ni zakonski ni suštinski ne kontroliše ono što je državni udio, tj. vlasništvo, zaključak je istraživanja 177 državnih i opštinskih preduzeća koju je uradio Centar za građanske slobode (CEGAS).

CEGAS je u februaru uputio na adrese 177 državnih i opštinskih preduzeća zahtjeve za slobodan pristup informacijama, kojim su tražili da im se dostave podaci o broju zaposlenih, zaključno sa 31. decembrom 2023. godine. Pored toga, traženi su i pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, uslovima i načinu korišćenja službenih vozila, o uslovima i načinu zapošljavanja.

Sva ova pitanja odnose se na preko 20 hiljada zaposlenih koji rade u državnim i opštinskim preduzećima.

Od ukupnog broja preduzeća, 52 odsto njih nije odgovorilo na zahtjev za slobodan pristup informacijama. Ispostavilo se da javna preduzeća različito tumače i odnose se prema Zakonu o SPI, pa su neki objašnjavali da nijesu u zakonskoj obavezi da to urade, dok drugi uopšte nijesu odgovarali na zahtjev.

,,Ukidanjem Zakona o javnim preduzećima, i njihova ‘zavisnost’ od Zakona o privrednim društvima, pravno dozvoljava potpune praznine, kada je odgovornost javnih preduzeća u pitanju. Naše istraživanje je pokazalo koliki je broj onih koji su u zakonskom roku odgovorili na Zahtjev o slobodnom pristupu informacijama, gdje brojka svakako nije pohvalna, ali ne čudi u odnosu na zakonska rješenja. Neki su tražili ‘pravni interes CEGAS-a’, dok su drugi tajnim proglašavali i interna akta, koja bi očekivali na sajtu tih preduzeća (Rudnik uglja, Pljevlja)”, kaže za Monitor  Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a.

Bilo je i presedana, pa su dokumenta lično dostavljana u kancelarije ove nevladine organizacije. Odgovor na  SPI za kompaniju Zeta Energy nepoznato lice bacilo je na sto zaposlene u organizaciji uz pitanja: ,,Čime se vi bavite, ko vam je direktor?”, pa još ,,Ne treba da se bavite ovim stvarima i ovim poslom, batalite ta posla, to je vaš način da iznuđujete novac”.

Zeta Energy je preduzeće čiji je 51 odsto vlasnik Elektroprivreda Crne Gore (EPCG). CEGAS je zbog ovog incidenta podnio prijavu protiv NN lica zbog zastrašivanja.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HAPŠENJE IGORA KRSTOVIĆA: Jedna lasta ne čini proljeće

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zanimljivo je da su Krstoviću lisice na ruke stavljene u ponedjeljak u Budvi, gdje je prije samo par mjeseci,  u novembru prošle godine, bezuspješno tražen

 

Još jedan, kako to stoji u zvaničnom saopštenju Uprave policije, visokorangirani pripadnik organizovane kriminalne grupe našao se iza brave. Riječ je o 38.godišnjem Igoru Krstoviću. Zanimljivo je da su mu lisice na ruke stavljene u ponedjeljak u Budvi, gdje je prije samo par mjeseci, tačnije u novembru, bezuspješno tražen.

Više sreće su tada službenici policije imali u pronalasku i hapšenju njegovih sugrađana Saše Anđušića i Borisa Dobrovića. Akcija je tada izvedena po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, ali o njenim detaljima nije bilo zvaničnog saopštenja. Kratko je tada iz SDT-a saopšteno da “radi zaštite interesa postupka neće obavještavati javnost u ovom trenutku o mjerama i radnjama koje se preduzimaju, ali ćemo blagovremeno dati saopštenje čim se za to stvore uslovi”.

Više podataka se  nije moglo dobiti ni nakon hapšenja Krstovića. Dan nakon hapšenja Krstović je na saslušanju u Specijalnom državnom tužilaštvu negirao  krivicu. Da nije kriv ponovio je i u podgoričkom Višem sudu pred sudijom za istragu koji mu je odredio pritvor do 30 dana.

“Iznio je odbranu i negirao da je počinio krivična djela koja mu se stavljaju na teret”, kazao je Krstovićev advokat Danilo Mićović, koji nije želio da iznosi detalje sa saslušanja jer je, rekao je on, postupak tajan.

„I.K. se potraživao po potjernici NCB Interpola Podgorica zbog sumnje da je izvršio krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga i više krivičnih djela iz oblasti pranja novca, kao i krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija i krivično djelo izazivanje opšte opasnosti. Radi se o visokorangiranom pripadniku jedne kriminalne grupe koja je sprovodila kriminalne aktivnosti na teritoriji Crne Gore, saopšteno je iz policije u kasnim večernjim satima.

Iste večeri, poslije 22.30 stigla je pohvala od ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.

„Uspješno lociranje i hapšenje međunarodno traženog visokorangiranog člana kriminalnog klana, rezultat je izuzetne saradnje i profesionalnosti službenika Sektora za borbu protiv kriminala i Odjeljenja bezbjednosti Budva, uz podršku Specijalnog policijskog odjeljenja. Ovo hapšenje pokazuje visoku posvećenost i efikasnost naših službi u borbi protiv organizovanog kriminala, navodi se u saopštenju dostavljenom iz Šaranovićevog kabineta.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KOLAPS ZIMSKE TURISTIČKE SEZONE: Uzdanje se u nebo i državnu kasu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ove godine nije bilo ni jednog skijaškog dana, pa su i prihodi  daleko od planiranih. Zbog toga će biti neophodna državna pomoć. Makar dok se ne postave sistemi za  vještačko osnježavanje koji, za sada, nijesu instalirani ni na jednom skijalištu

 

 

Državno  preduzeće Skijališta Crne Gore (SCG) je, tokom januara i februara, od prodaje usluga ostvarilo jedva preko pet odsto prihoda planiranih za taj period Finansijskim planom za 2024. godinu. Precizno: prihodovano je svega 45 od planiranih 880 hiljada eura. I od ugostiteljskih usluga prihodovali su tek nešto više od 50.000 eura, dok je planom bilo projektovano devet puta više. Prihoda od naplate parkinga nijesu imali, a minimalni su i prihodi od zakupa poslovnog inventara i opreme (iznajmljivanje skijaške opreme i sanki).

Izvršni direktor Đuro Milošević objašnjava kako na Ski centru Kolašin 1600, jedinom koji funkcionište u okviru tog preduzeća, nije  bilo ni jednog skijaškog dana. Sve to će imati, kaže, ozbiljne posljedice po poslovanje preduzeća, ali i „nametnuti kao prioritet ubrzanje procesa izgradnje sistema vještačkog osnježavanja“. Jedino tako, tvrdi Milošević,  izbjeći će se opasnost da se slična situacija ponovi narednih godina.

„Skijaška sezona, ako je možemo nazvati skijaška, primiče se kraju a Ski centar Kolašin 1600 nije imao ni jedan dan skijanja. Vremenski uslovi su bili takvi da nije bilo dovoljno padavina da se skijaške staze pripreme za skijanje, a na skijalištu  nema izgrađenog sistema za vještačko osnježavanje. Skijališta u regionu, koja su imala iste atmosferske uslove, a imaju izgrađene sisteme za vještačko osnježavanje, otvorili su sezonu skijanja sredinom decembra prošle godine i ona još traje“, navodi izvršni direktor SCG.

Prema njegovim riječima, posljedice ovakve sezone uveliko se osjećaju u SCG i cijeloj kolašinskoj turističkoj privredi. O tome je nedavno obavijestio i kolašinski lokalni parlament  koji je, na incijativu preko 200 Kolašinca, raspravljao  o mogućnosti da se planirani projekat zahvatanja vode sa rijeke Ljevaje odloži dok se ne ispitaju mogućnosti „jednostavnijeg i jeftinijeg“  snabdijevanja vodom dva planinska centra na Bjelasici.

„Posljedice će se osjetiti posebno početkom sledeće zimske sezone, koju će biti jako teško pripremiti i privući goste, nakon ovako loše reklame. Jedino izgradnjom sistema za vještačko osnježavanje, u svemu poštujući važeću plansku dokumentaciju, Skijališta CG mogu biti konkurentna sa skijalištima u regionu i imati garantovanu skijašku sezonu“, zaključuje Milošević.

On, za sada,  ne pominje neophodnost  državne pomoći na koju su u tom preduzeću navikli, kad god podbaci sezona ili kad se finansijski plan pokaže kao preambiciozan. Međutim,  njegovi saradnici su, nedavno, na sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore, kazali da će pomoć države biti neophodna. Navodno, već su se obratili i resornom Ministarstvu, jer kako je rekla Tanja Vukić iz SCG, bez te pomoći neće dalje moći da funkcionišu. “Sada radimo na pripremi ljetnje turističke sezone i činimo sve što je do nas, ali nam je neophodna finansijska pomoć za ogromne gubitke koje smo pretrpjeli. Nadamo se da će Ministarstvo imati sluha i izaći nam u susret”, istakla je Vukić.

SCG su, gotovo od  osnivanja, dobijali pomoć države. Ona je u 2017. godini bila oko 120.000 eura, a naredne duplo više.  Blizu 660.000  bila je podrška SCG iz državne kase 2019. godne, a 2020. je premašila milion eura, koliko je bila i godinu kasnije.

Agencija za zaštitu konkurencije (AZK)  prošle godine, nakon ispitnog postupka, donijela je odluku da je taj vid podrške države preduzeću u skladu sa zakonom. Početkom 2021.  godine, AZK je resoru Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma naložila da ne daje pomoć SCG dok se ne okonča ispitni postupak. U okviru SCG su skijališta Kolašin 1600, Cmiljača, Žarski, Torine, Jelovica, planinski centar Komovi i Eco Adventure park Komovi.  Za sada radi samo kolašinsko skijalište u koje su uložene desetine miliona.

Prema podacima Uprave za kapitalne projekte, više od 66 miliona eura uloženo je u projekte na Bjelasici u cilju unapređenja turističke infrastrukture i ponude, a koji se finansiraju kroz kapitalni budžet. Riječ je o razvoju skijaških centara  Bjelasica i Komovi (Ski-centar Kolašin 1600, Ski-centar Žarski i Skijaški centar Cmiljača). Nedavno su iz Ministarstva turizma saopštili da je  u planu nastavak aktivnosti i radova na pomenutim ski centrima kako bi se oni konačno priveli namjeni. Dalji planovi za Ski centar Kolašin 1600 su završetak započetih ski-liftova, izgradnja osvjetljenja za dvije skijaške staze uz ski-liftove, čime će, tvrde u resornom Ministarstvu, Ski centar dobiti na kvalitetu dodatnom ponudom.

Ni jednog skijaškog dana nije bilo ni na ski centrima Vučje i Durmitor. Iz tih skijališta objašnjavaju  da su pretrpjeli ogromnu štetu tokom dosadašnjeg toka zimske turističke sezone. Marinko Purić, izvršni direktor Ski centra Durmitor kaže da je svima  jasno da je zimska turistička sezna propala i da od planiranih 90 skijaških dana nije bilo nijednog. “Nalazimo se jako teškoj finansijskoj situaciji, uložili smo sve napore i sva moguća sredstva, ali nam nedostatak sniježnog pokrivača nije išao na ruku. Naši gubici su nenadoknadivi”, kazao je on na sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva PKCG.

Na tom skijalištu je napravljena akumulacija za vodu neophodnu za vještačko osnježavanje. Nezvanično se  pominje instaliranje sniježnih topova do sljedeće zime, ali se za sada ne zna ko će to da radi i da finansira.

Prema dokumentima koje je država, očigledno, zanemarila kad je odlučivala o ulaganjima u skijališta, vještački snijeg će biti neophodan na mnogim crnogorskim planinama. Prema zaključcima iz 2007. godine, samo četiri oblasti u sjevernom dijelu Crne Gore (Durmitor, Bjelasica, Sinjajevina i Maganik) imaju u sezoni više od 60 dana snijeg visine iznad 50 centimetara. Najveći broj dana (više od 90) sa visinom snijega iznad 30 centimetara ima Durmitor (na visini od 1.750 do 1.950 mnm), a 80 dana Maganik, Sinjajevina i Bjelasica (nadmorske visine od 1.650 do 1.850 metara).

Za potrebe izrade Master plana za razvoj zimskog turizma u Crnoj Gori urađena je modelska reanaliza zimskih sezona (2002.-2004.) koja je ukazala na rizike od velikih ulaganja u skijaški turizam. To modeliranje je urađeno pod pokroviteljstvom Hidrometeorološkog zavoda.

U Nacionalnoj strategiji za klimatske promjene iz 2015. godine  piše da su klimatske promjene najveća prepreka razvoju zimskog turizma u Crnoj Gori.U tom dokumetu piše da će se sniježne padavine do 2030. godine smanjiti za 25 odsto, a zatim i za 50 procenata. Strategija predlaže pomjeranje skijaških staza na visine iznad 1.800 metara i više ulaganja u sisteme za vještački snijeg.

                                                                   Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo