MONITORING
MOBILNI TELEFONI U SPUŠKOM ZATVORU, OPET : Kome se smije Lazar Rađenović

Službenici Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija (ZIKS) u Spužu od 2013. do avgusta ove godine oduzeli su od zatvorenika 1.291 mobilni telefon.
„U Kazneno-popravnom domu oduzeto je 90, u Istražnom zatvoru Podgorica 79, u Zatvoru za kratke kazne pronađeno je 15 i u Zatvoru Bijelo Polje 13 mobilnih telefona”, saopšteno je Danu iz ZIKS-a.
Da li je i koliko mobilnih otkriveno i oduzeto u međuvremenu u spuškom zatvoru zvanično ne znamo, ali sigurno je da tamo postoji bar jedan. I to u Istražnom zatvoru, gdje bi zabrana morala biti najrigoroznije kontrolisana. Ilegalnim telefonom je snimljen pritvorenik Lazar Rađenović sa cimerom u ćeliji spuškog zatvora, a u pozadini, na krevetu, nalazi se njihov treći cimer. Fotografiju je dobio Monitor od svog dobro upućenog izvora.
Istražni sudija Višeg suda u Podgorici Radomir Ivanović odredio je Rađenoviću, predsjedniku Opštine Budva, polovinom avgusta pritvor od trideset dana. On je uhapšen sa grupom budvanskih funkcionera koji su optuženi da su zloupotrebom službenog položaja oštetili opoštinski budžet za deset miliona eura.
Rađenović, kako su objavile Vijesti, u spuškom zatvoru dijeli ćeliju sa četiri pritvorenika, među kojima je i Damir Mandić, optužen za saučesništvo u ubistvu urednika Dana Duška Jovanovića. U istoj sobi su, na početku pritvora, bili i Rađenovićev sugrađanin Davor Kordić, kojeg policija i tužilaštvo sumnjiče za prodaju droge, i Podgoričanin Emil Tuzović, koji je uhapšen znog sumnje da se bavio uličnom prodajom droge.
Vijestima je izvor iz ZIKS-a kazao da Rađenović nije dobio ,,povlašćenu” sobu na trećem spratu Istražnog zatvora.
Rađenović je za vrijeme pritvora dostavio svojoj Demokratskoj partiji socijalista pisanu ostavku na dužnost predsjednika budvanske Opštine, a na tu funkciju izabran je 2011. godine nakon što je uhapšen njegov prethodnik Rajko Kuljača.
„Jedan od veoma važnih razloga za određivanje pritvora je mogućnost uticaja na svjedoke. Ukoliko se u pritvorskoj jedinici nalaze zakonom nedozvoljena sredstva, kao što su mobilni telefoni i uređaji napredne tehnologije, onda je jasno da se na taj način ozbiljno narušava rad istražnih organa. Vrši se uticaj i pritisak na njihov rad, posebno kada su u pitanju predmeti iz oblasti organizovanog kriminala”, objašnjava za Monitor Vladan Pavićević, privatni detektiv iz Podgorice.
Uprava spuškog zatvora godinama javnost obavještava da pokušava da spriječi unošenje nedozvoljenih predmeta u ćelije. Najveću nevolju ima sa otkrivanjem mobilnih telefona, preko kojih zatvorenici kontaktiraju sa rodbinom, prijateljima, advokatima… To je, prema odredbama pravilnika te ustanove, najstrože zabranjeno. Ipak, zatvorenici pronalaze razne načine da to pravilo izigraju. Tako su službenici Sektora osiguranja u januaru 2010. godine kod jednog zatvorenika otkrili jedanaest mobitela u paketu sa suhomesnatim proizvodima.
„Postavlja se logično pitanje kako je moguće telefone, koji nisu baš malih gabarita, unijeti neopaženo pored službe obezbjeđenja. Očigledno je da su propusti u sistemu preventivnog i bezbjedonosnog djelovanja ogromni. Da bi taj sistem funkcionisao neophodan je veći nivo profesionalizma i bolji uslovi materijalno- tehničkog obezbjeđenja. Inspekcijski nadzor u ZIKS-u je nezadovoljavajući i zbog toga što se zapošljavaju ljudi bez odgovarajućih kvalifikacija”, kaže Pavićević.
U ZIKS-u je početkom februara 2012. godine pokrenuta opsežna interna istraga kada je obavljen pretres čuvenog C odjeljenja Kazneno-popravnog dijela zatvora. Oko sedam sati uveče nekoliko stražara i komandira upali su u sobe i kod zatvorenika pronašli četiri mobilna telefona. Nakon što su u najbolje čuvanom dijelu ZIKS-a pronađeni telefoni bilo je jasno da neko iz Službe obezbjeđenja trguje telefonima unutar zatvora.
Više sagovornika Vijesti naveli su da se tarife kreću od 400 do 1.000 eura, a cijena za unošenje telefona zavisi od toga u koji dio zatvora treba doturiti zabranjeni aparat. Najveća je za unošenje telefona u Istražni zatvor, gdje se nalaze pritvorenici.
Javna je tajna da pritvorenici telefone koriste u vrijeme dok ih čuva ,,podobna” smjena stražara.
Pojedini zatvorenici, koji su uspjeli da se domognu mobilnih telefona, posjećuju i popularnu društvenu mrežu Fejsbuk.
,,Ovako je u Spužu”, napisao je na svom Fejsbuk profilu I. R. iz Podgorice u junu prije tri godine ispod fotografije svoje ćelije, gdje se našao zbog optužbe za dvostruko ubistvo.
Prošle godine, iz spuškog zatvora se jedno vrijeme svakodnevno oglašavao na Fejsbuku i pritvorenik iz Podgorice V. S. ,,Po prirodi sam skroman, ali realno, u zatvoru živim kao kralj”, napisao je jednom prilikom.
Policija je više puta sprovela raciju u zatvoru, ali mobilni telefoni, evo, i dalje raznim kanalima stižu u ćelije sa kojih pritvorenici šalju poruke i svoje fotografije. Na nekima su im lica ozarena kao da nisu iza rešetaka. Kome li se onako veselo smije Lazar Rađenović?
Duško Šarić – VIP zatvorenik
Prije dvije godine Monitor je pisao kako je Duško Šarić, mlađi brat narko-bosa Darka, osuđen na osam godina zatvora zbog pranja novca, privilegovani zatvorenik u bjelopoljskoj ispostavi Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija.
Sagovornik Monitora ispričao je da Duško Šarić ima povlašćen položaj u odnosu na ostale zatvorenike zahvaljujući upravi zatvora, koja mu kršeći Pravilnik o kućnom redu u ZIKS-u, Zakon o izvršenju krivičnih sankcija i druge propise, to omogućava. Zavod za izvršenje krivičnih sankcija time krši i Ustav Crne Gore koji zabranjuje svaki vid diskriminacije.
Izvor Monitora kazao je da Šarić u zatvoru može da ,,naruči i nabavi sve” što mu je potrebno. Čim je stigao u zatvor izrazio je nezadovoljstvo stanjem u kojem se nalazilo kupatilo i ubrzo ga je opremio i renovirao. ,,Naručio je i od svog novca kupio moderne tuš baterije. Napravljene su i kabine za pojedinačno tuširanje”, kazao je sagovornik, svjedok Šarićevih građevinskih poduhvata.
Sagovornik Monitora tvrdio je da to nije sva Šarićeva privilegija i sloboda. Ponekad, kazao je on, izgleda kao da mlađi Šarić uopšte nije u zatvoru. Nije rijetkost da boravi u kancelariji kod načelnika zatvora Gorana Šćekića! Šćekić je u srijedu suspendovan nakon što je zatvorenik bjelopoljskog zatvora Jovica Zindović pobjegao kada su ga oni prethodno dovezli kući u Mojkovac.
,,Kada mu se završi posjeta, često ne pođe odmah u svoju ćeliju, već produži kod načelnika i tamo ostaje. I ne samo nakon posjeta. Kada mu nešto treba, kad god on hoće, samo pozove stražare, oni mu otvore i on pođe kod načelnika. Jednom ga je, sjećam se, načelnik čekao u hodniku na prizemlju, on je došao i zajedno su pošli na sprat, u kancelariju.”
Jednom mu je u posjetu došla folk pjevačica Goga Sekulić. ,,Vidio sam svojim očima – zajedno su pošli u kancelariju kod načelnika zatvora i tamo ostali ko zna koliko”, kazao je sagovornik našeg nedjeljnika.
Monitorov izvor posvjedočio je da Šarić mnogo slobodnije i češće od ostalih zatvorenika može da se kreće u zatvorskom krugu, te da se nalazi u ćeliji sa još jednim zatvorenikom. U njegovom sektoru u jednoj ćeliji većinom su se nalazile 3-4 osobe.
Šarića privilegije – hoće. Nakon druge osuđujuće nepravosnažne presude sada dane provodi u budvanskom hotelu Mediteran koji je prema sumnjama srpskog pravosuđa dio porodične imperije.
Svoje odijelo, štampa, dopisivanje…
Zakonom o krivičnom postupku pritvorenik ima ova prava:
– Pritvoreno lice ima pravo da nosi svoje odijelo, da se služi svojom posteljinom ili da o svom trošku nabavlja i koristi hranu, knjige, stručne publikacije, štampu, pribor za pisanje i crtanje i druge stvari koje odgovaraju njegovim redovnim potrebama, osim predmeta podobnih za nanošenje povreda, narušavanje zdravlja ili pripremu bjekstva. Pritvoreno lice može se dopisivati sa licima van zatvora, sa znanjem i pod nadzorom sudije za istragu. Sudija za istragu može zabraniti slanje i primanje pisama i drugih pošiljki štetnih za vođenje postupka. Zabrana se ne odnosi na pisma koja pritvoreno lice šalje međunarodnim sudovima i domaćim organima zakonodavne, sudske i izvršne vlasti ili ih od njih prima. Slanje molbe, pritužbe ili žalbe ne može se nikad zabraniti.
Veseljko KOPRIVICA
Komentari
Izdvojeno
I POMOĆNIK UPRAVE POLICIJE U ZATVORU ZBOG SUMNJI DA JE SARAĐIVAO SA KAVAČKIM KLANOM: Ko je kome gazda

Dejan Knežević je uhapšen zbog sumnje da je povezan sa grupom koju SDT tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge. Nadležni najavljuju nova hapšenja policajaca osumnjičenih da su uključeni u organizovani kriminal
Nastavlja se akcija razotkrivanja i hapšenja policajaca i policijskih funkcionera koji su se godinama, držeći uz sebe policijsku značku, bavili najtežim oblicima kriminala, i međunarodnim krijumčarenjem kokaina iz Južne Amerike u Evropu.
Pomoćnik direktora Uprave policije za borbu protiv organizovanog kriminala Dejan Knežević uhapšen je u srijedu zbog sumnje da je povezan sa dijelom nedavno uhapšene grupe, koju Specijalno državno tužilaštvo (SDT) tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge.
Na osnovu kojih dokaza je Knežević uhapšen nije za sada poznato, ali postoje sumnje da je hapšenje povezano sa transkriptima Sky aplikacije koje je dostavio EUROPOL. Upravo na osnovu tih podataka u nedavnoj akciji Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), kojom rukovodi SDT, uhapšeno je 15 osoba među kojima su sadašnji i bivši policajci.
Knežević je u policijskoj službi više od 20 godina i važi za hrabrog profesionalca i časnog čovjeka, kažu nam njegove kolege ali i novinari koji godinama prate rad policije. „Dao je doprinos brojnim akcijama zapljena velike količine droge kako na domaćem tako i na međunarodnom planu, prvenstveno kroz Odsjek za borbu protiv narkotika i Specijalno policijsko odjeljenje, ali i kao pomoćnik policije za borbu protiv kirminala“, piše portal Standard.
Zvanično, iz Uprave policije bili su škrti na riječima. „Imajući u vidu fazu postupka, odnosno zakonska ograničenja, ne može se saopštiti više detalja. Policija sarađuje i postupa po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva u ovom slučaju”, stoji u kratkom saopštenju objavljenom nakon Knaževićevog privođenja.
Kolege policajci i novinari nijesu jedini koji su bili spremni da pohvale Kneževićev dugogodišnji doprinos službi. „Za svoj dosadašnji rad i ostvarene rezultate višestruko je nagrađivan”, piše na sajtu Vlade u njegovoj službenoj biografiji. Tu možemo saznati da Knežević u crnogorskom MUP-u radi od 2000. godine, dok se na rukovodećim pozicijama nalazi od 2004.
Od 2004. do 2009. godine obavljao je poslove načelnika Odjeljenja za borbu protiv droge u CB Podgorica. Potom je, do 2018. bio rukovodilac grupe pa potom i cijelog Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u sjedištu Sektora kriminalističke policije. Narednih godinu dana je u Specijalnom policijskom odjeljenju rukovodio Grupom za istrage organizovanog kriminala, terorizma i ratnih zločina, da bi u periodu od 2019. do 2021. godine obavljao poslove rukovodioca Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije kojim je rukovodio Zoran Lazović.
Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
KAKO PRONAĆI IMOVINU JAVNIH FUNKCIONERA SKRIVENU U INOSTRANSTVU: ASK dobija oštrije zube

Istovremeno sa donošenjem novog Zakona o sprečavanju korupcije, Ministarstvo pravde najavljuje sporazum po osnovu koga će se moći kontrolisati imovina ovdašnjih funkcionera u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji
Prema izvještaju globalne nevladine organizacije Transparensi Internešnel, prošle godine se povećala percepcija korupcije u Crnoj Gori, zbog čega je naša zemlja nazadovala na njihovom Indeksu korupcije.
Još od 2014, kada je prvi put donesen Zakon o sprečavanju korupcije, Crna Gora pokušava da pronađe način da se izbori sa funkcionerima koji su javni interes podredili vlastitom. Primjena tog zakona uglavnom se svela na (samo)popisivanje imovine državnih funkcionera, bez ozbiljnijih provjera tačnosti dostavljenih podataka ili ispitivanja porijekla kapitala kojim raspolažu ljudi kojima su povjereni odgovorni državni poslovi.
Prvi državni organ koji se bavio ovim poslom bila je Vladina Komisija za sprečavanje konflikta interesa, koja je vodila imovinske kartone funkcionera. Njen bivši predsjednik Slobodan Leković nazvao je taj organ „tigar bez zuba“. Aludirao je na to kako funkcioner formalno mora da prijavi imovinu, ali ukoliko to ne bi učinio – Komisija nije mogla da ga natjera, niti da ga sankcioniše.
Odredbe Zakona o sprečavanju korupcije izmijenjene su i rođena je današnja Agencija za sprečavanje korupcije (ASK). Iako joj je zakon dao zube, odnosno nadlženosti i alate da natjera funkcionere da prijave imovinu, a njoj mogućnost da istu provjeri i ispita, Agencija je bježala od nekih funkcionera, poput predsjednika Mila Đukanovića, kasnije i premijera Dritana Abazovića, dok je na drugima oštrila i zube i kandže, poput bivše članice Savjeta ASK Vanje Ćalović Marković.
Međutim, poslovi Agencije su se svodili, kada je riječ o sukobu interesa i eventualnim zloupotrebama, uglavnom na kršenja formalnosti i tehnikalija, a ne na ispitivanje imovine i utvrđivanje njenog porijekla.
Predstavnici ASK-a su se više puta pravdali da je to posao za tužilaštvo, a ne za njih. Demantuje ih ipak slovo Zakona o sprečavanju korupcije koji kaže da Agencija vrši provjeru podataka iz Izvještaja (imovinskih kartona) „upoređivanjem tih podataka sa prikupljenim podacima o imovini i prihodima javnog funkcionera od organa vlasti i pravnih lica koji raspolažu tim podacima“.
Ti organi vlasti i pravna lica dužni su da, u roku i na način koji odredi Agencija, dostave sve tražene podatke i obavještenja, odnosno stave na uvid traženu dokumentaciju u skladu sa zakonom. „Ukoliko Agencija u postupku provjere utvrdi da su imovina i prihodi javnog funkcionera i povezanih lica sa javnim funkcionerom veći u odnosu na realne prihode, javni funkcioner je dužan da, na zahtjev Agencije, u roku od 30 dana, dostavi detaljne podatke o osnovima sticanja imovine i prihoda“, piše u zakonu.
Manjkavosti Agencije primijetili su, uz javnost i državne organe, i naši evropski partneri. Savjet Evrope nedavno je izradio studiju o reformi Agencije za sprečavanje korupcije. Eksperti SE predložili su da se razmotri uvođenje prava ASK-u da traži informacije, zaključuje i sprovodi sporazume sa drugim zemljama. To se navodi u analizi djelova Zakona o sprečavanju korupcije koji uređuju sukob interesa, ograničenja i izvještaje o prihodima i imovini, poklone, donacije i sponzorstva, koju su izradili eksperti Valts Kalniš i Jure Škrbec.
Taj dokument, između ostalog, predviđa i da treba „razmotriti eksplicitno propisivanje obaveza i ovlašćenja Agencije u pogledu praćenja načina života, uključujući i sagledavanje stvarnih okolnosti na terenu (nekretnine, prevozna sredstva)”.
Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
MONITOROVA ANKETA: Iz neizvjesnog u neizvjesno

Pitali smo: kako komentarišete prvi krug predsjedničkih izbora
PREDRAG ZENOVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR
Mobilizacija glasača koji nisu dio ,,partijske mašinerije”
Iako su svi lideri političkih partija zadržali svoj izborni rezultat, uspjeh Jakova Milatovića govori o izbornoj mobilizaciji birača koji nisu dio „partijske mašinerije“, koji su postali dijelom i imuni na partijsko zapošljavanje, svih onih koji razmišljaju van identitetske matrice, desne nacionalističke politike, a koji su u svom svakodnevnom životu vidjeli efekte socio-ekonomskog programa Evropa sad.
DUŠKO VUKOVIĆ, NOVINAR
Prošlo vrijeme lidera partija
Prvi krug izbora za predsjednika Crne Gore pokazao je, nadam se, da je prošlo vrijeme kandidovanja za ovu državnu funkciju lidera političkih partija i da se ubuduće mora voditi računa o tome da je predsjednik države neko ko, prema Ustavu, predstavlja svu raznolikost crnogorskog društva, odnosno političke zajednice.
DEJAN MILOVAC, MANS
Rezultat najviše iznenadio Đukanovića i Mandića
Rezultat prvog kruga ovogodišnjih izbora je iznenadio mnoge, možda najviše same takozvane favorite Mila Đukanovića i Andriju Mandića kao reprezente polarizovane Crne Gore i dva suprostavljena politička i nacionalna ekstrema. Rezultat koji je ostvario Jakov Milatović je vjerujem iznenađenje i za ljude iz Pokreta Evropa sad (PES), naročito nakon svega onoga što se dešavalo sa kandidaturom Milojka Spajića.
OMER ŠARKIĆ, GRAĐANSKI AKTIVISTA
Drugi krug neće biti miran
Izvanredan rezultat Milatovića, očekivani stepen podrške Đukanoviću, neuspjela „transformacija“ Mandića i razočaravajući rezultat po njega i Front, Bečićevo tavorenje i izostanak za njega očekivane podrške, fijasko Vuksanovićke i Danilovića – bio bi najkraći opis prvog kruga rezultata izbora. Koliko god biračima Draginja Vuksanović bila simpatična ili ne, jedina je povukla onaj potez koji se očekuje od političara kada naprave loš izborni rezultat – da podnesu neopozivu ostavku.
ANA NENEZIĆ, CEMI
Poruka građana parlamentarnoj većini
Predsjednički izbori su održani u kontekstu političke i institucionalne krize, uz jaku političku polarizaciju crnogorskog društva, po pravilima nereformisanog seta izbornih zakona, čiju implementaciju hronično prate problemi koji se ponavljaju iz jednog u drugi izborni ciklus. Višegodišnje preporuke Venecijanske komisije, OSCE ODIHR misija i domaćih posmatračkih organizacija nijesu uvažene, niti inkorporirane u izborno zakonodavstvo.
MILICA KOVAČEVIĆ, CDT
Izborna reforma neophodna
Prvi krug predsjedničkih izbora u Crnoj Gori obilježili su slabost i politizovanost institucija koje sprovode izbore, pravni i praktični problemi koji su prouzrokovani izostankom političke volje da se sprovede temeljna izborna reforma, te apsolutna nepripremljenost institucija i društvenih činilaca na odbranu izbornog procesa od dezinformacija i stranih uticaja. Ono što ostaje kao najsnažniji utisak je sporni proces potvrđivanja predsjedničkih kandidatura, u kome su ponovljene zloupotrebe ličnih podataka građana, a Državna izborna komisija je preuzimanjem nadležnosti druge institucije, većinskom voljom njenih članova iz političkih partija, postala direktni učesnik izbornog procesa i u njega na velika vrata uvela uticaj drugih država.
Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
-
Izdvojeno3 sedmice
ANKETA: Favoriti i saputnici
-
FOKUS3 sedmice
PRVI PREDSJEDNIČKI IZBORI NAKON PADA DPS-a: Na čijoj je strani neizvjesnost
-
FOKUS4 sedmice
ĐUKANOVIĆ I PREDSJEDNIČKI IZBORI: Nagovoren?
-
OKO NAS2 sedmice
ULCINJSKA PORT MILENA: Od simbola grada do septičke jame i nazad
-
DRUŠTVO4 sedmice
18 GODINA NAKON UBISTVA INSPEKTORA SLAVOLJUBA ŠĆEKIĆA: Suđenje bez kraja
-
INTERVJU3 sedmice
BETI LUČIĆ, GLUMICA: Nikog ne zanima mrtvo kazalište
-
FOKUS1 sedmica
PRVI KRUG PREDSJEDNIČKIH IZBORA: Poraz ili pobjeda Đukanovićevog i Mandićevog partnerstva
-
ALTERVIZIJA4 sedmice
Veliki prelom