Povežite se sa nama

OKO NAS

MOJKOVAČKI SAN O SKI CENTRU NA BJELASICI: Samo maketa

Objavljeno prije

na

Skoro četvrt vijeka traje mojkovački san o ski-centru na Bjelasici. Od sredine 90-ih godina prošlog vijeka to je i zvanično, odlukom lokalnog parlamenta, jedan od strateških pravaca razvoja te varoši. Lokalni čelnici utrkivali su se u citiranju stručnjaka koji su veličali potencijal mojkovačkog dijela Bjelasice. U promociju još neizgrađenog ski-centra uključen je čak i slovenački skijaš Bojan Križaj, dok je idejni projekat i maketu radio prof. Vojo Tomić, poznat po tome što je gradio i Bjelašnicu za Olimpijske igre u Sarajevu. Novinari naklonjeni lokalnoj vlasti svake godine bar po jednom su ,,počinjali” gradnju ,,projekta od velikog značaja ne samo za Mojkovac, već i za cijeli region”. Iako je bilo zainteresovanih investitora, ski-centar je ostao – maketa.

Zatim su došle godine kada su se političari sve tiše i rjeđe oglašavali o budućem ski-centru. Tokom predizborne kampanje za lokalne izbore u tom gradu u novembru prošle godine nijesu ga pominjali, a malo ranije uklonjena je iz centra grada i maketa budućeg skijališta.

U Opštini kažu da samo zlonamjerni mogu tvrditi da je to zaboravljeni projekat. Razlog što se o njemu više ne priča kao nekad je, kaže sekretar za uređenje prostora i održivi razvoj Jović Marković, to što se sada ozbiljnije pristupa i realnije sagledava valorizacija Bjelasice.

,,Naravno da nijesmo zaboravili na ski-centar. Ne pričamo o tome jer smo shvatili da je preduslov realizacije tog projekta izgradnja putne infrastrukture. Nema tog investitora koji će doći gdje nema puta”, kaže Marković.

Gradiće se, tvrdi on, dva puta, jedan koji će biti veza sa putem Berane-Kolašin, preko Lubnica, a drugi koji se odvaja ka Žarskom katunu. Novac je obezbijeđen, kaže sekretar za uređenje prostora. On se nada da će tokom nekoliko narednih godina početi i izgradnja puta. Tek potom se može, smatraju u mojkovačkoj izvršnoj vlasti, nastaviti priča o ski-centru.

Sada opozicionar, nekada predsjednik Opštinskog odbora Demokratske partije socijalista Ivan Ašanin, međutim, tvrdi da Mojkovčani neće dočekati da skijaju na svom dijelu planine. To je odavno, smatra on, obustavljena investicija. Ašanin je bio jedan od onih koji su se najglasnije zalagali za izgradnju ski centra. On tvrdi da je prilično urađeno na idejnom rješenju.

,,Maketom je bila predviđena i gondola sa željezničke stanice do Vragdola, kao i raspored staza. Vidi se i pristupni put od Krstca do Vragdola. Glavni projekat tog puta upućen je na reviziju u Beograd i tu je sve zakočilo. Sve po nalogu tadašnjih čelnika lokalne uprave koji su mentori ovim sadašnjima”, tvrdi Ašanin. On je svoj odlazak iz DPS-a i obrazložio neispunjavanjem programskih ciljeva te partije na lokalnom nivou.

Ašanin sumnja da je projekat obustavljen zbog interesnih lobija u susjednim opštinama. Pored toga, smatra on, riječ je i o tradicionalnoj nepreduzimljivosti lokalnih vlastodržaca, koji ne prave nijedan potez bez dozvole vrha države.

,,U novom programu mojkovačkog DPS-a nema ni pomena o zimskom turističkom centru. Neki su drugi projekti odabrani. A oni znače sunovrat Mojkovca. Nemaju razvojnu komponentnu i usmjereni su na lične, a ne na javni interes. Interesni lobi kapitala u susjednim opštinama kao da potapa Mojkovac. Kada mi je to postalo jasno, distancirao sam se od te družine”.

Izgradnjom zimskog turističkog centra Mojkovac bi svakako postao jaka konkurencija Ski centru Kolašin 1450, u vlasništvu Zorana Ćoća Bećirovića, premijerovog prijatelja. Upravo je to, sumnjaju mnogi, bio glavni razlog ,,arhiviranja” ideje stare 25 godina.

U lokalnoj upravi tvrde da nema riječi o tome. ,,To je smiješno i prilično besmisleno. Zbog čega bismo se ustručavali od Kolašina da radimo na razvoju svoje opštine. Čim obezbijedimo osnovne preduslove, moći ćemo razmišljati o traženju investitora”, kaže Marković.

Da li se već računa na neke investitore, Marković nije mogao da kaže. Interesovanje za taj projekat prije tri godine pokazala je Kalerin grupa iz Sofije. Da bi se izašlo u susret potencijalnim partnerima iz Sofije, SO Mojkovac je sredinom 2011. donijela odluku o implementaciji privatno-javnog partnerstva. Plan posebne namjene područja Bjelasice i Komova, usvojen je sa aneksom, mnogi smatraju – po prohtjevima Kalerin grupe.

Iako su se lokalni vlastodršci javno hvalili da Kalerin grupa ,,ulazi u priču” sa 50 miliona eura namijenjenih valorizaciji Bjelasice, to do sada nije potvrđeno. Ništa ni od više puta najavljivane studije opravdanosti turističkog otvaranja Bjelasice, a ne zna se ni da li je taj investitor više zainteresovan za ulaganja u sjevernu crnogorsku varoš.

Prije pola godine prvi čovjek Mojkovca Dejan Medojević je kazao da je Opština u stalnom kontaktu sa tom kompanijom: ,,Njeni stručnjaci često obilaze teren i prikupljaju podatke za studiju opravdanosti otvaranja ski-centra. Očekujem da će ona u nekom kratkom roku biti završena i da ćemo je dobiti, kako bismo ušli u konkretne pregovore o realizaciji ovog projekta. Treba, međutim, imati u vidu da je ovo vrijeme jake ekonomske krize i da su investicije, naročito u zimski turizam, sada dosta rizične”, kazao je tada Medojević.

Kad ne gradiš, rizika nema. Ni za konkurenciju.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA: Katnić i Lazović idu na sud

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vijeće Višeg suda, na čelu sa Zoranom Radovićem, potvrdilo je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu

 

 

Viši sud potvrdio je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu. Oni su optuženi da su dio kriminalne organizacije pomoću koje su zloupotrebom službenog položaja sarađivali sa kriminalnom grupom Radoja Zvicera.

Zoran Lazović je bio u ANB, a od 2019. do marta 2021. šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala pri Upravi policije. Milivoje Katnić bio je specijalni državni tužilac od 2015. do februara 2022. kada je, godinu i po nakon smjene Demokratske partije socijalista –  penzionisan. Katnić je u prijateljskim i kumovskim vezama sa Lazovićem.

Branilac Lazovića,  advokat Zoran Piperović, kazao je ranije da će pocijepati svoju diplomu ukoliko ova optužnica bude potvrđena. On je, pak, nakon potvrđivanja optužnice kazao da se desila „neka viša sila koju ne može da vidi“, pa je optužnica protiv Lazovića i Katnića potvrđena.

„Ogorčen sam i šokiran – svega sam se nagledao u ovom poslu za ovih 40 godina: ali da mi je neko rekao da će ova optužnica da bude potvrđena… Prije bih mislio da Mjesec može da padne na Zemlju“, kazao je Piperović.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT)  vjeruje da je Lazović u decembru 2020. godine kao pomoćnik direktora UP, zloupotrebom službenog položaja, pomogao Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, tako što je nezakonito uklonio zabranu o ulasku u Crnu Goru. Na zahtjev navodnog šefa kavačkog klana Radoja Zvicera, koji mu je prenio njegov sin Petar Lazović, tvrdi tužilaštvo,  obezbijedio je da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost. Bivši pomoćnik direktora Uprave policije optužen je zbog sumnje da je sa nekadašnjim šefom SDT-a tokom javnih i medijskih nastupa obmanjivao javnost da su Belivuk i Miljković u Crnu Goru ušli na zahtjev policije Srbije i da su prema njima UP i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje…

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST SEKSUALNOG NASILJA NAD DJECOM: Čekajući nadležne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire. Tri godine nakon usvajanja zakona, još nema podzakonskih akata koje su trebali da urade MUP i Ministarstvo zdravlja

 

 

Gotovo da ne prođe sedmica, da Uprava policije ne obavijesti  javnost da je počinjeno neko krivično djelo nad maloljetnom osobom. O tome govori i posljednji slučaj zabilježen nadomak Podgorice, kada je 53.godišnji albanski državljanin  uhapšen zbog seksualnog uznemiravanja dvije djevojčice, od kojih jedna ima tek šest godina.

„“Osumnjičeni, star 52 godine, je dana 16.marta 2025.godine,oko 16 časova, u Tuzima, prišao oštećenima-djevojčicama starosti 12 i 6 godina,kojom prilikom je oštećenu starosti 12 godina povukao za ruku, poljubio u obraz, a zatim je uhvatio rukom za bradu i poljubio je u usta ,nakon čega je i oštećenu starosti 6 godina takođe povukao za ruku i poljubio u obraz”, saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva nakon što je nadležni tužilac obavio njegovo saslušanje i odredio mu zadržavanje.

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire, niti kontroliše kako je propisano Krivičnim zakonikom – da li se kreću u blizini mjesta na kojima se okupljaju djeca, da li se javljaju redovno policiji, putuju li u inostranstvo.

To potvrđuje i nedavni slučaj iz Bijelog Polja, kada je 39.godišnji A.K.  silovao maloljetnu osobu,  koja mu je u krvnom srodstvu,a potom pobjegao.

Iz Uprave policije su se neposredno nakon prijave ovog događaja oglasili sa   saopštenjem u kom su naveli da je riječ o povratniku. Međutim, niko od nadležnih institucija nije dao objašnjenje zbog čega  nije završio na liječenju budući da je i u ranijem periodu prijavljivan dva puta da je pokušao da počini isto krivično djelo. U drugom slučaju nadležni sud nije našao dovoljno dokaza da ga osudi, ali jeste za prvo prijavljeno djelo, na štetu takođe jedne maloljetne krvne srodnice.

Da bi se pedofili nadzirali, bilo je neophodno da Ministarstvo unutrašnjih poslova kojim rukovodi Danilo Šaranović i Ministarstvo zdravlja na čelu sa dr Vojislavom Šimunom urade podzakonska akta. Oni su na tim pozicijama od oktobra 2023. godine, a zakon je usvojen na početku 2022, što znači da ni njihovi prethodnici Filip Adžić i Dragoslav Šćekić nijesu smatrali da je to prioritetan  problem.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DEPONIJA MALJEVAC: Ekološka crna tačka koja “gasi” sela  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini uspjeli su  protestima da “natjeraju” predstavnike EPCG da sjednu za isti sto i dogovore kako da riješe veliki ekološki problem. Na deponiji Maljevac odlažu se pepeo i šljaka iz TE Pljevlja, a sistem koji sprječava da vjetar dio nusproizvoda raznosi po okolini, ne radi. Zbog toga će ekološka inspekcija zahtijevati i pokretanje prekršajnog postupka

 

 

Poslije bezbroj apela, dopisa  i 11 dana protesta i blokade saobraćajnice tokom marta ove godine, tek u utorak, mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini, sa predstavnicima Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), dogovorili su “pripreme početnih koraka za rješavanje ogromnog ekološkog problema na deponiji pepela i šljake Maljevac”. Na toj lokaciji, kako mještani tvrde,  decenijama se bezobzirno  deponuju nusproizvodi iz Termoelektrane (TE). Iz EPCG, do sada, objašnjavaju, nijesu ispunili nijedno obećanje o ozelenjavanju tog područja, a ne radi ni sistem za orošavanje deponije, kojim bi se spriječilo da vjetar raznosi pepeo do okolnih imanja i kuća.

Mještani su, kako objašnjava njihov predstavnik Darko Knežević, prošle sedmice i noćili u mjesnoj kapeli u blizini groblja. Tvrdi da je to jasna poruka da “ukoliko se Maljevac ne riješi, jedini put mještana je onaj ka groblju”. Neka manja sela tog kraja su, prema njegovim riječima, zbog deponije, ugašena. Ekološka inspekcija, koja je prije 10-ak dana došla na deponiju na inicijativu mještana, najavila je podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv odgovornih u EPCG. Navodno, na toj lokaciji nijesu poštovane mjere iz Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i sprječavanje raznošenja pepela sa jedne od kaseta na deponiji Maljevac.

TE “Pljevlja” je, konstatovala je inspekcija, bila u obavezi da površinu deponije održava prekrivenu vodom, odnosno održava što veće “vodeno ogledalo” na površini deponije, kao i da ima uspostavljen sistem prskanja suvih djelova (plaža) deponije. Zbog toga je inspekcijskim nadzorom naloženo da, u cilju smanjenja podizanja prašine na kaseti 3 odlagališta-deponije pepela i šljake, obezbijede tehničko-tehnološke uslove, to jest formiranje “vodenog ogledala”.

Ekološki inspektor je uputio mještane da podatke o rezultatima mjerenja zagađenja sa mjerne stanice koja se nalazi u neposrednoj blizini deponije zatraže od Agencije za zaštitu životne sredine ili Centra za ekotoksikološka ispitivanja. Mještani su obaviješteni i da TA Pljevlja “na godišnjem nivou sprovodi četiri imisijska četrnaestodnevna mjerenja kvaliteta vazduha na četiri lokacije u okolini odlagališta, nakon čega ovlašćene institucije izdaju konačni godišnji izvještaj za taj period.”

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo