Povežite se sa nama

MONITORING

MONITOROVA ANKETA: Pesimizam pred oktobar

Objavljeno prije

na

Može li Vlada izbornog povjerenja u sadašnjem sastavu obezbijediti uslove za demokratske i slobodne izbore u oktobru

OMER ŠARKIĆ , BLOGER: Ubijanje nade

Ne može – glasio bi jednostavan i kratak odgovor. A zašto ne može, pitanje je za duboku i opširnu analizu.Izborni proces kod nas je od uvođenja višestranačja stalno usavršavan, usavršavane su izborne krađe i manipulacije. U početku je to bilo krajnje sirovo i brutalno, sada je sofisticirano. Podršku takvim ,,izborima”, tj. krađama i manupulacijama, cijelo vrijeme je davala međunarodna zajednica, normalno zbog svog interesa, jer režim koji opstaje na postulatima očigledne i sveopšte krađe najlakše je držati u šaci i bespogovorno je poslušan onima koji žmure na to. Vlada tzv. izbornog povjerenja, sve da su opozicioni predstavnici u institucijama koje treba da kontrolišu kompetentni i stručni – a očigledno nijesu, za tri-četiri mjeseca ne može ni načeti ono što je stvarano i usavršavano 27 godina. Uz očekivanu opstrukciju, jer svaki lopov i manipulant će normalno opstruirati i pokušati prikriti dokaze u „kratkom istražnom postupku”, opozicija nije do sada uradila gotovo ništa od onog zbog čega je ušla u Vladu izbornog povjerenja. Oni, a to je URA, čiji predstavnici su jedini nešto opipljivo preduzeli – prije svega mislim na Rada Miloševića, napuštaju tu Vladu, principijelno. A principa u politici odavno nema, pogotovu u našoj, crnogorskoj. Ostankom DEMOS-a, očigledno i SDP-a u takvoj Vladi daje se samo legitimitet narednoj izbornoj krađi i novoj pobjedi DPS-a. Poslije te „pobjede” Crna Gora će postati spržena zemlja u kojoj će biti ubijena i nada, makar što ubuduće više uopšte neće biti važno ko vlada takvom, potpuno opustošenom i rasprodatom zemljom, zaduženoj do i preko guše.

MILORAD SIMUNOVIĆ, PROFESOR FILOZOFSKOG FAKULTETA U NIKŠIĆU: Produženi postraumatski stres

Pretpostavljam da će i ovog puta biti kao što je bilo i dosad. Poslije izbora biće utvrđeno da su to bili manje-više regularni izbori i sa manje-više regularnom pobjedom vladajuće stranke kojoj će se u izbornom trijumfu priključiti neka kolateralna partija. Nalazimo se u stanju tranzicije, koja ovdje ustvari predstavlja produženo stanje egzistencijalnog i socijalnog stresa. Ako se sve uzme u obzir, možemo govoriti o produženom postraumatskom stresu što ga sve u svemu junački trpi većina. Stanje egzistencijalnog stresa se oblikuje između ostalog time što je kod ljudi smanjena autonomija odlučivanja i biće da su u pravu oni koji tvrde da mi ovdje manje više i nismo birači nego smo upravo glasači, a da smo onda zbog smanjene autonomije odlučivanja u većoj mjeri skloni autoritarnim varijantama. Sigurnost i osjećanje sigurnosti u ovakvim prilikama postalo je vrijednost iznad drugih vrijednosti i cilj kojem se primarno teži. Opšti je onda princip samo da ne bude gore, pa će onda u tom smislu i izvještaj o regularnosti izbora biti faktor kojim se potpomaže osjećanje sigurnosti i rado se prihvata i koji će sa svoje strane potvrditi autoritet vlasti. To je zatvoreni krug u kojem se razmjenjuje s jedne strane osjećanje sigurnosti, koje potiče od autoriteta vlasti kao takve, i s druge povjerenje većine koje zauzvrat u taj autoritet investira glasačka vještina.Šta je perspektiva? Uopšteno rečeno, perspektiva su nove generacije. S tim što je pitanje kako će se one osloboditi ove svekolike izborne skalamerije, kojom se karakteriše tranziciona da ne kažem prividna demokratija i divlji kapitalizam. Demokratiju neće biti moguće uspostaviti sve dok su partije autoritarno ustrojene, a partije ne mogu biti drukčije ustrojene dok ne bude ozbiljnijeg ekonomskog uspona. U suštini, ovdje postoji samo jedna dominantna partija, a sve ostale su pomoćne. I ona nije dominantna samo zbog toga što je u odnosu na druge partije oslonjena na znatno bolju ekonomsku osnovu nego i zbog toga što je u znatno većem stepenu autoritarno ustrojena. Nije čak lako ni zamisliti da se ona u tom pogledu može sama od sebe promijeniti a da se ne raspadne, kao što je teško zamisliti da se ona u takvom svom ustrojstvu može održavati ukoliko se ne održava na vlasti. I moramo priznati da ona stvarno i umije da se održava na vlasti. Između ostalog, toj svrsi služi i formiranje Vlade izbornog povjerenja.

DUŠKO KOVAČEVIĆ, BLOGER: Obesmišljavanje jakog opozicionog subjekta

Negdje 60-ih godina u svjetlu postrukturalizma, ali i čuvenog XI Lakanovog seminara poznatog pod nazivom Četri osnovna pojma psihoanalize, kasnije su se ,,uključili” Derida i mnogi drugi, u intelektualnim krugovima Evrope aktuelizovana su na novi način stara i kardinalana filozofska pitanja o biću, subjektu, delanju. U kontekstu tog nikad zatvorenog propitivanja, Alan Badju će se prvi put značajno nametnuti intelektualnoj javnosti tezom: Da je Subjekt, aktivni Subjekt, neko ko dopušta susret sa novim i nepoznatim Događajem da bi tako kreirao novu situaciju, odnosno Promjenu, i njoj novog sebe. Subjekt (opozicioni), nova situacija, novi događaj su ono jedino što može promijeniti i otopiti zaleđenu političku konstelaciju u Crnoj Gori i izroditi preokret, ali ne oktobarskim i svim narednim izborima. Zato sam krenuo sa ovom zgodnom i digresivnom Badjuovom filozofemom. U Vladu izbornog povjerenja u sadašnjem sastavu se i ušlo da bi se obesmislila pojava jakog opozicionog subjekta i da bi se odgodio nadolazak događaja koji je počeo da izmalja kroz bunt i proteste, kojima ćemo se morati vratiti prije ili kasnije. To je bilo jasno i u toku euforičnog formiranja te vlade a kamoli sada kada je URA napustila projekat čime je i formalno urušena „opoziciona trojka”, ali i nada kod jednog dijela naivnog građanstva, u mogućnost slobodnih i fer izbora u oktobru. Treba reći da je URA ovim činom sačuvala minimum opozicionog kredibiliteta.Čini se da je koncept Vlade izbornog povjerenja, u svom metodskom i psihološkom aspektu, više odgovarao našim uljuljkanim opozicionim liderima nego samom režimu, pa im je s tim saznanjem i vjerovatno ponuđen računajući da mu ne mogu odoljeti. Vlada izbornog povjerenja je upravo ovaploćenje i idealna mjera bezbrižnog i konformističkog opozicionarstva: imati sve privilegije i važnost vladajućeg funkcionera a ostati opozicionar. Savršeno stanište ili prebježište za opozicionu ambivalentnost, neodlučnost, prevrtljivost, neistrajnost, potkupljivost… ,,Demos, na čijem je čelu Miodrag Lekić, ostaje u Vladi izbornog povjerenja, odlučeno je velikom većinom na Glavnom odboru stranke, koji je održan na Žabljaku”, glasila je jučerašnja udarna vijest. Drugo ime za tihu korupciju ili gušenje Subjekta. Sa više pesimizma nisam očekivao ni jedne izbore kao oktobarske.

DEJAN MILOVAC, DIREKTOR ISTRAŽIVAČKOG CENTRA MANS- A: Dosadašnja kontrola nije pomogla

Jedan od ključnih preduslova za održavanje oktobarskih izbora je da se u potpunosti odagna sumnja da će se i tokom ovih izbora brutalno zloupotrebljavati državni fondovi za ostvarivanje političke prednosti na terenu. MANS je zbog toga već počeo da prati koliko se poštuje Zakon o finansiranju političkih partija na uzorku od preko 100 državnih institucija i javnih preduzeća, uključujući i one u kojima se nalazi kadar iz takozvane ,,opozicione kvote”. Podaci koje smo do sada obradili pokazuju da državne institucije i dalje ulažu ozbiljan napor u prikrivanje informacija, te da se Zakon masovno krši. Ono što je za nas bilo iznenađenje jeste Ministarstvo finansija koje je zbog državnog trezora ključno u kontroli tokova novca uoči izbora. I pored svih napora i očekivanja koja smo imali od ,,kontrolora vlasti”, MANS-u i dalje nije omogućeno da na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacija ostvari uvid u isplate iz trezora na način koji bi omogućio njihovu kontrolu. Ministarstvo finansija je brisalo određene djelove informacija prije nego što su izvodi i analitičke kartice dostavljani MANS-u. Brisani su podaci o datumima i svrsi isplata iz trezora, što bilo kakvu kontrolu čini nemogućom. Slična je situacija bila i sa drugim institucijama gdje je postojala neka vrsta kontrole, kao što su Ministarstvo poljoprivrede ili Investiciono razvojni fond, koji još kriju kako se uoči izbora raspolaže sredstvima vrijednim na desetine miliona eura. Ono što realno može da spriječi kontrolu predstojećih izbora jeste nedostatak podataka o tome na koji način se troše državni budžeti, čije obezbjeđivanje je trebalo da bude jedan od primarnih zadataka takozvanih opozicionih kadrova. Nažalost, iskustvo MANS-a je da praksa institucija u kršenju zakonskih obaveza nije značajnije promijenjena činjenicom da su bile kontrolisane, kako kažu, po dubini. Možda su te ,,dubinske provjere” bile razlog iz koje se iz, na primjer, Ministarstva finansija još ne može dobiti ni elementarna informacija o kretanju novca uoči izbora. U tom smislu, smatram da dosadašnja kontrola koja se odnosila na finansiranje političkih partija nije značajnije doprinjela da oktobarski izbori budu zakonitiji u odnosu na bilo koje prethodne.

 

STEVO MUK, PREDSJEDNIK UO INSTITUT ALTERNNATIVA: Zašto opozicija izlazi na izbore

Tamo gdje nema jasnih ciljeva, prethodno utvrđenih pokazatelja uspjeha, može da se tvrdi da se uradilo ili da se nije uradilo sa jednakim pravom. Vlada izbornog povjerenja, koliko je meni poznato, nije uspjela da promijeni nijedan od uslova za oktobarske izbore. Istina je, takođe, da izborne uslove nije uspio da promijeni ni DF uličnim protestima i skupštinskim incidentima. Pa ipak, sve opozicione partije izlaze na izbore, a bojkot izbora niko ne uzima za ozbiljno. Zašto partije koje tvrde da su izbori unaprijed pokradeni izlaze na izbore pitanje je koje opozicioni birači treba da postave tim partijama i njihovim liderima. Sada se sve nade polažu u preostalu mogućnost da se makar djelimično pročisti birački spisak, ali opozicija i dalje ne umije da objasni kako pored njihovih brojnih članova biračkog odbora navodno glasaju ,,fantomski birači”. S druge strane, vjerovatno najveći dio izborne manipulacije se događa tamo gdje postoji susret volje birača koji žele da prodaju svoj glas i DPS koji želi da ga kupi. Takve organizovane kupoprodaje može utvrditi samo specijalno tužilaštvo i od njega će, a ne od prelazne vlade, zavisiti otkrivanje takvih praksi. Izborni uslovi su čak i lošiji nego na prošlim izborima, jer sada postoje dodatni problemi sa novim AFIS sistemom, kapcitetima organa za sprovođenje izbora, zarobljena je Državna izborna komisija, a značajno je veće, direktno i otvoreno, ponekad brutalno angažovanje režimskih medija na diskreditaciji opozicije.

Pripremio: Veseljko KOPRIVICA

Komentari

Izdvojeno

KOLIKO NAS KOŠTAJU POLITIČKA PREPUCAVANJA UNUTAR VLASTI: Cijena frustracije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Računica pokazuje da bi Crna Gora, samo po osnovu niže kamate, do kraja otplate kredita za refinansiranje – pod uslovom da Kinezi prihvate takav aranžman – uštedjela oko 100 miliona. Pride bi vraćanje duga počela tek za šest godina. Za sve to u DF-u nijesu htjeli ni da čuju

 

Priča o neodgovornosti ovdašnjih političara dobila je novo poglavlje. Od prošle nedjelje imamo egzaktnu računicu koja pokazuje (jedan dio) cijene koju plaćamo zbog previranja unutar vladajuće većine. Taj trošak nije mali. U pitanju je više novca nego što je ovogodišnjim budžetom, konačno usvojenim prošle nedjelje, predviđeno za buduće naknade majkama sa troje i više djece (25 miliona).

Novi požar buknuo je bez najave. Uoči glasanja o budžetu, ministar finansija Milojko Spajić predložio je parlamentu amandman koji predviđa mogućnost zaduženja „do 900 miliona eura“ u svrhu refinansiranja tzv. kineskog kredita za gradnju autoputa čija prva rata, u iznosu od 29 miliona, dospijeva na naplatu 21. jula. Dok bi naredne i sljedećih godina bili u obavezi da plaćamo dvije polugodišnje rate – u januaru i julu.

Ministar Spajić je u Skupštini kazao da je Vlada blizu dogovora da dobiju kredit u eurima, po kamatnoj stopi od jedan odsto, rokom otplate 20 godina, grejs periodom od šest godina i – bez hipoteka nad državnom imovinom. S tim što sve predočene podatke treba uzeti sa rezervom, pošto pregovori s potencijalnim kreditorima (kreditorom) i dalje traju. A potom valja pregovarati i o prijevremenoj otplati duga.

Tim novcem, predočeno je prisutnim poslanicima, Vlada bi prijevremeno otplatila kredit dobijen od kineske Exim banke od 945 miliona dolara. Pošto je kredit za gradnju prve dionice autoputa uzet u stranoj valuti (USA dolari), od početka je bilo jasno da je Vlada zaključenjem tog ugovora preuzela veliki rizik. Da je taj strah bio opravdan pokazuje podatak da je kredit, kada je ugovoren, vrijedio 690 miliona eura dok je danas njegova vrijednost, preračunata u eure, veća za nekih 100 miliona. Dodatno, ugovorena kamata je dva odsto, a grejs period od šest godina je istekao. Tako bi sa otplatom duga, suprotno nekadašnjim planovima, počeli prije završetka dionice Smokovac – Mateševo.

Kinezi su se potrudili da osiguraju dobit u ovom poslu, pa se u ugovoru o kreditu našla i odredba prema kojoj se Crna Gora „odriče imuniteta po osnovu suverenosti ili na drugi način za sebe ili svoju imovinu, osim imovine koja se odnosi na diplomatsko-konzularna predstavništva i vojne imovine, u vezi sa bilo kojim arbitražnim postupkom u skladu sa ugovorom…”. To je, prema tumačenju stručnjaka, značilo da bi Exim banka svoj dug mogla naplatiti i preuzimanjem dijela teritorije Crne Gore, pod uslovom da nije riječ o kasarni ili ambasadi. Zato se ministar i pohvalio da ugovor o refinansiranju o kome se pregovara ne podrazumijeva hipoteku.

Predočena računica je pokazivala da bi Crna Gora, samo po osnovu niže kamate, uzimanjem novog kredita za refinansiranje duga – pod uslovom da Kinezi prihvate takav aranžman pod nekim normalnim uslovima – uštedjela oko 100 miliona. Pride bi vraćanje duga počela tek za šest godina, što znači da bi Crna Gora nekih 300 miliona mogla, umjesto za vraćanje duga, uložiti u razvoj neophodne infrastrukture. Uz realnu šansu da se, kada dug prispije za plaćanje, dio potrebnog novca prikupi i od naplate putarine na dionici Smokovac – Mateševo. Koja će, valjda, biti završena u nekom doglednom roku.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

REAGOVANJA NA REZOLUCIJU O GENOCIDU U SREBRENICI: Zločin nepriznavanja zločina

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zvanična Srbija je usvajanje rezolucije proglasila antisrpstvom. Kritički nastrojeni intelektulaci u Srbiji optužuju srpsku vlast da ona čitavom narodu podmeće kolektivnu krivicu

 

Prije jedanaest godina Skupština Srbije usvojila je Deklaraciju o Srebrenici. Termina genocid nema. Danas se u tamošnjem parlamentu nalaze dva prijedloga rezolucije o Srebrenici. SDA Sandžaka traži osudu genocida, a u tekstu koji je kao odgovor u tom domu podnio Marijan Rističević, poslanik liste SNS-a, traži se osuđivanje zločina.

Iz vrha Srbije stižu glasovi: „Šta je sa genocidom i zločinima nad Srbima?” Poneki iz opozicije tvrde da je rezolucija SDA na istom zadatku kao i ona u Crnoj Gori – da se, kako vele, pojača pritisak na Srbiju i RS po nalogu iz Brisela i Vašingtona.

SRAMNO! Prvo nas proglase za GENOCIDAN narod, pa nas zovu da im SPASIMO letnju sezonu; Osudili čitav narod za genocid: Najgori, najcrnji udar na Srbiju; GORI SU I OD USTAŠA! Đukanović, Krivokapić i Bečić optužili Srbe i Srbiju za genocide, Gori od Britanaca i Mila: Krivokapić i Bečić Srbima udarili žig genocidnih… samo je dio huškačkih naslova koji su preplavili kioske u Srbiji sa naslovnica Novosti, Kurira, Informera…

Politički vrh radi u istom pravcu, a predvodnik Aleksandar Vučić se pita: „Kakve veze Srebrenica ima sa Crnom Gorom? Što se oni mešaju u nečije tuđe odnose? Ko smo mi da danas arbitriramo između Turske i Jermenije… ”. Obećao je da se sa donošenjem rezolucije o Srebrenici u Skupštini Srbije „neće saglasiti dok je predsednik Srbije”.

Predsjednik Skupštine Srbije Ivica Dačić smatra ovo dijelom projekta čiji je cilj da optereti Srbiju i srpski narod, da bi se dokazalo da je RS nastala na genocidu.

Aleksandar Vulin, ministar unutrašnjih poslova Srbije je istomišljenike našao u Srpskoj radikalnoj stranci Vojislava Šešelja. Njihova ideja je selektivna propusnost crnogorsko-srpske granice.

Ovakve reakcije iz Beograda, na usvajanje rezolucije u crnogorskom parlamentu  ovako je ocijenio analitičar Cvjetin Milivojević. „Ova Vlada je formirana sa velikim očekivanjima iz Srbije, da će sa jedne strane zaštititi imovinu Mitropolije SPC u Crnoj Gori, a sa druge da će povući neke korake u planu odustajanja od priznanja Kosova, što je bilo nerealno očekivati jer je riječ o koalicionoj Vladi. S obzirom na to da očekivanja nisu ispunjena, sada zvanični Beograd podmeće priču da je prioritet Krivokapića da se bavi ‘izmišljenim genocidom u Srebrenici i izmišljenim zločincima iz redova srpskog naroda'“, prenijela je RSE.

Prema njegovim riječima Vučić pokušava da u Crnoj Gori uradi isto što čini na Kosovu, „gdje ima jednu satelitsku stranku, kao što je Srpska lista, koja se više bavi stranačkim pitanjima opstanka Vučića na vlasti, nego problemima lokalnog stanovništva“. Milivojević smatra da su ovakva reagovanja pokušaj da se vrati politika kada su apsolutni vladari, Vučić i Milo Đukanović raspirivali anticrnogorstvo, odnosno antisrpstvo i na tome gradili  moć.

Za Stašu Zajović iz Žena u crnom usvajanje rezolucije je izuzetno važan čin. „Jasno je da Vučić nastavlja destabilizaciju CG i cele regije preko ratnohuškačkih medija u Srbiji, koji govore ono što se on iz pragmatičnih spoljnopolitičkih razloga ne usuđuje“.

Dragan LUČIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMANJENJE STAROSNE GRANICE ZA PENZIJU: Ni javnog interesa, ni smjene Katnića

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zakon o radu je izmijenjen bez javne rasprave, bez konsultacija sa socijalnim partnerima, finansijskih analiza, bez procjene štete po budžet…

 

Nakon što je početkom decembra poslije višemjesečnih peripetija nekako sklopljena  izvršna vlast, smjena glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića bio je prvi zahtjev Demokratskog fronta (DF). Čak su pokušali da izmjenama Zakona o državnom tužilaštvu ukinu SDT, ali taj dokument nije prošao Venecijansku komisiju, jer nije ispunjavao evropske standarde.

U srijedu su izglasane izmjene Zakona o radu koje su predložili Milan Knežević (DF) i Maja Vukićević (DF) kojim će građani biti obavezni da idu u penziju sa 66 godina, umjesto za 67, kako je to do sada bio slučaj.

Zakon je izglasan na brzinu, bez javne rasprave, bez konsultacija sa Socijalnim savjetom, niti drugim socijalnim partnerima. Vlada je odavno pokazala da je izvršno tijelo bez „izvršne moći“. Zato ne čudi što nijesu prstom mrdnuli. Sve to da bi se jedan čovjek poslao u penziju. Milivoje Katnić je, međutim, i dalje na funkciji, dok je, po riječima sindikalnih predstavnika, veliki broj ljudi prijevremeno ostao bez posla zbog izmjena Zakona o radu, a ostale su im kreditne i druge obaveze koje penzijom ne mogu da finansiraju.

Knežević je rekao da nije imao namjeru da izmjenama Zakona o radu ubrza odlazak Katnića u penziju, već da taj akt uskladi sa Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju kojim je već predviđeno da osiguranik stiče pravo na penziju sa 66 godina starosti i 15 godina radnog staža. On je naveo da desetine hiljada mladih čeka da se zaposli, što je bio još jedan motiv izmjena ovog zakona.

,,Da je ovaj zakon donešen protiv specijalnog državnog tužioca, Milivoja Katnića, on bi u ponedjeljak dobio rješenje o penziji, a to se nije desilo. Zakon o tužilaštvu jasno je normirao da Katniću treba Tužilački savjet da konstatuje prestanak mandata”, kazao je Knežević tokom skupštinske rasprave.

Iz Unije slobodnih sindikata i Akcije za ljudska prava tvrde da Zakon o radu i Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO) ne treba usklađivati, jer nijesu u koliziji. Zakon o PIO propisao je starosnu granicu za penziju od 66 navršenih godina, međutim, Zakon o radu je davao mogućnost radniku da nastavi da radi do 67 godine. Dakle, građaninu je data mogućnost da pođe u penziju godinu ranije, ali je imao izbor da to ne učini ukoliko se osjeća sposobnim da radi duže. Novim izmjenama zakona im je taj izbor ukinut.

Slaven Radunović (DF) je još tokom skupštinske rasprave u vezi sa radom tužilaštva, nedvosmisleno rekao da su „nadmudrili“ i „pobijedili“ Katnića i donijeli izmjene Zakona o radu zbog kojih će mu prestati mandat. On je rekao da će Katnić otići sa funkcije 12. juna, kada je prvobitno stupio na snagu Zakon o radu.

,,Mi iz Demokratskog fronta uz kolege iz parlamentarne većine smo se potrudili da se nešto pomjeri sa mrtve tačke. Mogu svečano da obavijestim javnost u Crnoj Gori, da će se krupni korak u oslobađanju institucija desiti za nekoliko dana, kada 12. juna pratimo sa funkcije Milivoja Katnića”, rekao je Radunović.

Knežević je takođe u srijedu najavio da će poslanici DF-a podnijeti krivičnu prijavu protiv vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca Dražena Burića ako ne konstatuje prestanak mandata Katniću na sjednici Tužilačkog savjeta.

On je, međutim, zbog bure koja se u javnosti digla zbog smanjenja starosne granice za penziju, amandmanski izmijenio svoj predlog tako da će primjena novog Zakona o radu početi u januaru 2022.  Skupština je usvojila i amndmane, koji su podneseni na inicijativu Unije slobodnih sindikata da se od 12. juna (kada je prvobitno stupio izmijenjeni Zakon o radu) pa do primjene novog zakona primjenjuje odredba, kojom je starosna granica za penziju 67 godina. Unija je ovu inicijativu podnijela kako bi građani koji su već 12. juna dobili otkaze mogli na sudovima da traže poravnanje. Do januara sljedeće godine biće vremena da se pravno uredi pitanje prestanka radnog odnosa.

U Uniji slobodnih sindikata smatraju da je izmjena Zakona o radu dovela brojne radnike u nezavidan položaj. Kažu da i u vezi sa izmjenom i dopunom Zakona nije sačinjena odgovarajuća procjena uticaja na budžet, što je bilo neophodno sačiniti imajući u vidu neminovan uticaj koji će imati na penzioni sistem, ali i ukupan budžet. Zaposlenima iz javnog sektora  moraće biti isplaćene otpremnine zbog odlaska u penziju, naknada štete za neiskorišćeni godišnji odmor i drugo.

„Posebno je važno imati u vidu i negativne posljedice koje će primjena sporne izmjene imati na standard zaposlenih koje direktno pogađa budući da je veliki broj njih planirao kreditna zaduženja zarad rješavanja određenih egzistencijalnih pitanja, očekujući da će raditi do 67 godine“, navodi se u inicijativi Unije.

Profesorica radnog prava Vesna Simović Zvicer saopštila je da je proceduri usvajanja izmjena i dopuna Zakona morala da prethodi finansijska analiza, procjena  u kojoj mjeri će nova rješenja uticati na održivost penzionog sistema. Isplata penzija obavlja  se po osnovu isplate doprinosa od strane poslodavaca za zaposlene. Sa ovakvim finansijskim sistemom, da bi fond za penzijsko i invalidsko osiguranje bio samoodrživ, potrebno je imati odnos između zaposlenih i penzionera 3:1.

„Ozbiljnost problema najbolje potvrđuje broj zaposlenih i penzionera u Crnoj Gori. Broj zaposlenih prije krize kovida bio je oko 200.000, najnoviji podaci iz maja 2021. godine ukazuju da je  broj zaposlenih u Crnoj Gori pao za skoro 50.000, pa je sada 153.171. Ako se ima u vidu da je  broj penzionera u Crnoj Gori 121.148, može se zaključiti da je odnos zaposlenih i penzionera u Crnoj Gori 1,26:1. Jasno je da u takvoj situaciji naš PIO fond nije samoodrživ, a za redovnu uslugu penzija neophodna je podrška iz budžeta Crne Gore“, navodi Simović Zvicer.

Zakon o radu je izmijenjen prije samo dvije godine. Skupština je 2019. godine usvojila izmjene Zakona o radu, a prethodna Vlada je na izmjenama radila gotovo tri godine.  Skupština  je novi Zakon izglasala za svega nekoliko mjeseci. Zbog jednog čovjeka.

 

Neodgovorni potez poslaničke većine

Iz Akcije za ljduska prava podsjetili su da su poslanici vladajuće većine na jednako netransparentan način krenuli u izmjene zakona koji uređuju državno tužilaštvo. Kažu da je proces učinjen transparentnijim poslije protesta domaće javnosti i međunarodnih organizacija, ali da je neprimjereno izbjegnut proces pripreme zakona i javne rasprave od najmanje 20 dana koji se morao održati da je predlagač propisa bila Vlada. U odnosu na predlog da se putem izmjene zakona smijeni glavni specijalni tužilac, Venecijanska komisija je izrazila zabrinutost zbog takve ,,zloupotrebe zakonodavnih ovlašćenja” i objasnila da je takvo ponašanje ,,suprotno prirodi zakonodavne djelatnosti, koja definiše opšta pravila ponašanja, a ne preduzimanje izvršnih radnji u odnosu na određene pojedince ili situacije”.

„Posljednju odluku vladajuće većine, da se veliki broj ljudi bez opravdanog razloga otjera u penziju samo da bi joj se približio i glavni specijalni tužilac, smatramo izrazito neodgovornim potezom na štetu građana i vladavine prava u Crnoj Gori“, navodi u saopštenju Akcija za ljudska prava.

 

Pravo izbora bilo najveći iskorak prethodnog zakona

Iz Unije sindikata podsjetili su da su se sindikalne centrale, kroz višegodišnji socijalni dijalog, izborile za sniženje starosne granice za odlazak u penziju i za muškarce (66 godina) i za žene (64 godine). Kažu da to smatraju jednim od najznačajnijih postignuća.

„Istovremeno podsjećamo da su socijalni partneri, u pregovorima koji su trajali gotovo četiri godine, postigli najviši stepen kompromisa o tekstu novog Zakona o radu u kom  je, pored ostalog, bila sadržana odredba o prestanku radnog odnosa po sili zakona koja je sada, bez prethodne najave ali i bez upoznavanja i konsultovanja socijalnih partnera i javnosti, izmijenjena. Upravo ranije važeća odredba Zakona o radu o prestanku radnog odnosa po sili zakona sa navršenih 67 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja, predstavljala je jedan od argumenata za konačno sniženje starosne granice za sticanje uslova za penziju, budući da je kao takva omogućavala pravo izbora svim zaposlenima ali i išla u korak sa evropskim trendovima da, usljed aktuelnih demografskih kretanja i starenja stanovništva, zaposleni što duže ostanu na tržištu rada. Sindikati su, smatrajući da u Crnoj Gori nijesu zreli uslovi da zaposleni imperativno ostaju na tržištu rada do 67 godine života uspjeli da snize starosnu granicu za odlazak u penziju, ali ostave mogućnost svima koji to žele da ostanu u radnom odnosu do 67 godine”, navodi se u inicijativi Unije sindikata.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo