Povežite se sa nama

MONITORING

MONITOROVA ANKETA: Pesimizam pred oktobar

Objavljeno prije

na

Može li Vlada izbornog povjerenja u sadašnjem sastavu obezbijediti uslove za demokratske i slobodne izbore u oktobru

OMER ŠARKIĆ , BLOGER: Ubijanje nade

Ne može – glasio bi jednostavan i kratak odgovor. A zašto ne može, pitanje je za duboku i opširnu analizu.Izborni proces kod nas je od uvođenja višestranačja stalno usavršavan, usavršavane su izborne krađe i manipulacije. U početku je to bilo krajnje sirovo i brutalno, sada je sofisticirano. Podršku takvim ,,izborima”, tj. krađama i manupulacijama, cijelo vrijeme je davala međunarodna zajednica, normalno zbog svog interesa, jer režim koji opstaje na postulatima očigledne i sveopšte krađe najlakše je držati u šaci i bespogovorno je poslušan onima koji žmure na to. Vlada tzv. izbornog povjerenja, sve da su opozicioni predstavnici u institucijama koje treba da kontrolišu kompetentni i stručni – a očigledno nijesu, za tri-četiri mjeseca ne može ni načeti ono što je stvarano i usavršavano 27 godina. Uz očekivanu opstrukciju, jer svaki lopov i manipulant će normalno opstruirati i pokušati prikriti dokaze u „kratkom istražnom postupku”, opozicija nije do sada uradila gotovo ništa od onog zbog čega je ušla u Vladu izbornog povjerenja. Oni, a to je URA, čiji predstavnici su jedini nešto opipljivo preduzeli – prije svega mislim na Rada Miloševića, napuštaju tu Vladu, principijelno. A principa u politici odavno nema, pogotovu u našoj, crnogorskoj. Ostankom DEMOS-a, očigledno i SDP-a u takvoj Vladi daje se samo legitimitet narednoj izbornoj krađi i novoj pobjedi DPS-a. Poslije te „pobjede” Crna Gora će postati spržena zemlja u kojoj će biti ubijena i nada, makar što ubuduće više uopšte neće biti važno ko vlada takvom, potpuno opustošenom i rasprodatom zemljom, zaduženoj do i preko guše.

MILORAD SIMUNOVIĆ, PROFESOR FILOZOFSKOG FAKULTETA U NIKŠIĆU: Produženi postraumatski stres

Pretpostavljam da će i ovog puta biti kao što je bilo i dosad. Poslije izbora biće utvrđeno da su to bili manje-više regularni izbori i sa manje-više regularnom pobjedom vladajuće stranke kojoj će se u izbornom trijumfu priključiti neka kolateralna partija. Nalazimo se u stanju tranzicije, koja ovdje ustvari predstavlja produženo stanje egzistencijalnog i socijalnog stresa. Ako se sve uzme u obzir, možemo govoriti o produženom postraumatskom stresu što ga sve u svemu junački trpi većina. Stanje egzistencijalnog stresa se oblikuje između ostalog time što je kod ljudi smanjena autonomija odlučivanja i biće da su u pravu oni koji tvrde da mi ovdje manje više i nismo birači nego smo upravo glasači, a da smo onda zbog smanjene autonomije odlučivanja u većoj mjeri skloni autoritarnim varijantama. Sigurnost i osjećanje sigurnosti u ovakvim prilikama postalo je vrijednost iznad drugih vrijednosti i cilj kojem se primarno teži. Opšti je onda princip samo da ne bude gore, pa će onda u tom smislu i izvještaj o regularnosti izbora biti faktor kojim se potpomaže osjećanje sigurnosti i rado se prihvata i koji će sa svoje strane potvrditi autoritet vlasti. To je zatvoreni krug u kojem se razmjenjuje s jedne strane osjećanje sigurnosti, koje potiče od autoriteta vlasti kao takve, i s druge povjerenje većine koje zauzvrat u taj autoritet investira glasačka vještina.Šta je perspektiva? Uopšteno rečeno, perspektiva su nove generacije. S tim što je pitanje kako će se one osloboditi ove svekolike izborne skalamerije, kojom se karakteriše tranziciona da ne kažem prividna demokratija i divlji kapitalizam. Demokratiju neće biti moguće uspostaviti sve dok su partije autoritarno ustrojene, a partije ne mogu biti drukčije ustrojene dok ne bude ozbiljnijeg ekonomskog uspona. U suštini, ovdje postoji samo jedna dominantna partija, a sve ostale su pomoćne. I ona nije dominantna samo zbog toga što je u odnosu na druge partije oslonjena na znatno bolju ekonomsku osnovu nego i zbog toga što je u znatno većem stepenu autoritarno ustrojena. Nije čak lako ni zamisliti da se ona u tom pogledu može sama od sebe promijeniti a da se ne raspadne, kao što je teško zamisliti da se ona u takvom svom ustrojstvu može održavati ukoliko se ne održava na vlasti. I moramo priznati da ona stvarno i umije da se održava na vlasti. Između ostalog, toj svrsi služi i formiranje Vlade izbornog povjerenja.

DUŠKO KOVAČEVIĆ, BLOGER: Obesmišljavanje jakog opozicionog subjekta

Negdje 60-ih godina u svjetlu postrukturalizma, ali i čuvenog XI Lakanovog seminara poznatog pod nazivom Četri osnovna pojma psihoanalize, kasnije su se ,,uključili” Derida i mnogi drugi, u intelektualnim krugovima Evrope aktuelizovana su na novi način stara i kardinalana filozofska pitanja o biću, subjektu, delanju. U kontekstu tog nikad zatvorenog propitivanja, Alan Badju će se prvi put značajno nametnuti intelektualnoj javnosti tezom: Da je Subjekt, aktivni Subjekt, neko ko dopušta susret sa novim i nepoznatim Događajem da bi tako kreirao novu situaciju, odnosno Promjenu, i njoj novog sebe. Subjekt (opozicioni), nova situacija, novi događaj su ono jedino što može promijeniti i otopiti zaleđenu političku konstelaciju u Crnoj Gori i izroditi preokret, ali ne oktobarskim i svim narednim izborima. Zato sam krenuo sa ovom zgodnom i digresivnom Badjuovom filozofemom. U Vladu izbornog povjerenja u sadašnjem sastavu se i ušlo da bi se obesmislila pojava jakog opozicionog subjekta i da bi se odgodio nadolazak događaja koji je počeo da izmalja kroz bunt i proteste, kojima ćemo se morati vratiti prije ili kasnije. To je bilo jasno i u toku euforičnog formiranja te vlade a kamoli sada kada je URA napustila projekat čime je i formalno urušena „opoziciona trojka”, ali i nada kod jednog dijela naivnog građanstva, u mogućnost slobodnih i fer izbora u oktobru. Treba reći da je URA ovim činom sačuvala minimum opozicionog kredibiliteta.Čini se da je koncept Vlade izbornog povjerenja, u svom metodskom i psihološkom aspektu, više odgovarao našim uljuljkanim opozicionim liderima nego samom režimu, pa im je s tim saznanjem i vjerovatno ponuđen računajući da mu ne mogu odoljeti. Vlada izbornog povjerenja je upravo ovaploćenje i idealna mjera bezbrižnog i konformističkog opozicionarstva: imati sve privilegije i važnost vladajućeg funkcionera a ostati opozicionar. Savršeno stanište ili prebježište za opozicionu ambivalentnost, neodlučnost, prevrtljivost, neistrajnost, potkupljivost… ,,Demos, na čijem je čelu Miodrag Lekić, ostaje u Vladi izbornog povjerenja, odlučeno je velikom većinom na Glavnom odboru stranke, koji je održan na Žabljaku”, glasila je jučerašnja udarna vijest. Drugo ime za tihu korupciju ili gušenje Subjekta. Sa više pesimizma nisam očekivao ni jedne izbore kao oktobarske.

DEJAN MILOVAC, DIREKTOR ISTRAŽIVAČKOG CENTRA MANS- A: Dosadašnja kontrola nije pomogla

Jedan od ključnih preduslova za održavanje oktobarskih izbora je da se u potpunosti odagna sumnja da će se i tokom ovih izbora brutalno zloupotrebljavati državni fondovi za ostvarivanje političke prednosti na terenu. MANS je zbog toga već počeo da prati koliko se poštuje Zakon o finansiranju političkih partija na uzorku od preko 100 državnih institucija i javnih preduzeća, uključujući i one u kojima se nalazi kadar iz takozvane ,,opozicione kvote”. Podaci koje smo do sada obradili pokazuju da državne institucije i dalje ulažu ozbiljan napor u prikrivanje informacija, te da se Zakon masovno krši. Ono što je za nas bilo iznenađenje jeste Ministarstvo finansija koje je zbog državnog trezora ključno u kontroli tokova novca uoči izbora. I pored svih napora i očekivanja koja smo imali od ,,kontrolora vlasti”, MANS-u i dalje nije omogućeno da na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacija ostvari uvid u isplate iz trezora na način koji bi omogućio njihovu kontrolu. Ministarstvo finansija je brisalo određene djelove informacija prije nego što su izvodi i analitičke kartice dostavljani MANS-u. Brisani su podaci o datumima i svrsi isplata iz trezora, što bilo kakvu kontrolu čini nemogućom. Slična je situacija bila i sa drugim institucijama gdje je postojala neka vrsta kontrole, kao što su Ministarstvo poljoprivrede ili Investiciono razvojni fond, koji još kriju kako se uoči izbora raspolaže sredstvima vrijednim na desetine miliona eura. Ono što realno može da spriječi kontrolu predstojećih izbora jeste nedostatak podataka o tome na koji način se troše državni budžeti, čije obezbjeđivanje je trebalo da bude jedan od primarnih zadataka takozvanih opozicionih kadrova. Nažalost, iskustvo MANS-a je da praksa institucija u kršenju zakonskih obaveza nije značajnije promijenjena činjenicom da su bile kontrolisane, kako kažu, po dubini. Možda su te ,,dubinske provjere” bile razlog iz koje se iz, na primjer, Ministarstva finansija još ne može dobiti ni elementarna informacija o kretanju novca uoči izbora. U tom smislu, smatram da dosadašnja kontrola koja se odnosila na finansiranje političkih partija nije značajnije doprinjela da oktobarski izbori budu zakonitiji u odnosu na bilo koje prethodne.

 

STEVO MUK, PREDSJEDNIK UO INSTITUT ALTERNNATIVA: Zašto opozicija izlazi na izbore

Tamo gdje nema jasnih ciljeva, prethodno utvrđenih pokazatelja uspjeha, može da se tvrdi da se uradilo ili da se nije uradilo sa jednakim pravom. Vlada izbornog povjerenja, koliko je meni poznato, nije uspjela da promijeni nijedan od uslova za oktobarske izbore. Istina je, takođe, da izborne uslove nije uspio da promijeni ni DF uličnim protestima i skupštinskim incidentima. Pa ipak, sve opozicione partije izlaze na izbore, a bojkot izbora niko ne uzima za ozbiljno. Zašto partije koje tvrde da su izbori unaprijed pokradeni izlaze na izbore pitanje je koje opozicioni birači treba da postave tim partijama i njihovim liderima. Sada se sve nade polažu u preostalu mogućnost da se makar djelimično pročisti birački spisak, ali opozicija i dalje ne umije da objasni kako pored njihovih brojnih članova biračkog odbora navodno glasaju ,,fantomski birači”. S druge strane, vjerovatno najveći dio izborne manipulacije se događa tamo gdje postoji susret volje birača koji žele da prodaju svoj glas i DPS koji želi da ga kupi. Takve organizovane kupoprodaje može utvrditi samo specijalno tužilaštvo i od njega će, a ne od prelazne vlade, zavisiti otkrivanje takvih praksi. Izborni uslovi su čak i lošiji nego na prošlim izborima, jer sada postoje dodatni problemi sa novim AFIS sistemom, kapcitetima organa za sprovođenje izbora, zarobljena je Državna izborna komisija, a značajno je veće, direktno i otvoreno, ponekad brutalno angažovanje režimskih medija na diskreditaciji opozicije.

Pripremio: Veseljko KOPRIVICA

Komentari

Izdvojeno

VESNA MEDENICA VRHOVNA PRESUDITELJKA IZVAN SUDNICE: SMS pravosuđe

Objavljeno prije

na

Objavio:

U medijima objavljeni sadržaji preuzeti iz telefona Vesne Medenice potvrdili su  ono što je  odavno javna tajna – državno pravosuđe bilo je  pod vladarskom kućom Đukanović, podređeno ličnim interesima uskog kruga ljudi na vrhu

 

Javnost je ovih dana iznenadio dodatak na već ustaljenu praksu objavljivanja SKY ECC kriptovanih prepiski između kriminalnih grupa i visokih operativaca policije koji su zajednički švercovali drogu i borili se protiv neprijatelja “države”, “Šefa” režima, i “poslovne” konkurencije. Prilikom hapšenja bivše predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore Vesne Medenice na podgoričkom aerodromu u aprilu 2022. godine, oduzet joj je i mobilni telefon. Nakon godinu i po mediji su počeli objavljivati sadržaje sa Whatsapp aplikacije koji su pronađeni na telefonu.

Treba imati u vidu da ti sadržaji nisu bili predmet optužnice koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podignulo sredinom oktobra prošle godine protiv bivše šefice pravosuđa, njenog sina Miloša kao organizatora kriminalne grupe i ostalih članova. Gro optužnice se bazira na SKY prepiskama koje su crnogorskim istražiteljima dostavili Europol francuski Apelacioni sud putem međunarodne pravne pomoći.

Sadržaji koji su objavljeni, pod uslovom da su vjerodostojni i tačni, svakako su zavrjeđivali pažnju javnosti u interesu javnosti. Potvrdili su ono što je odavno javna tajna –  državno pravosuđe pod vladarskom kućom Đukanović bilo je podređeno ličnim interesima uskog kruga ljudi na vrhu.

U ispovijesti portalu Press Ana Pešukić (koja je radila u kući Aca Đukanovića, brata bivšeg predsjednika države) je u detalje opisala kako je predsjednica Vrhovnog suda Medenica dolazila na kafenisanje i raporte kod Prvog brata koji ju je dočekivao u pidžami u preuređenom podrumu njegove zgrade. Osim Medenice raportirali su i mnogi drugi uključujući i tadašnjeg direktora crnogorske policije Veselina Veljovića koji je  u pritvoru zbog zloupotrebe službenog položaja.

Procurjele Whatsapp prepiske, na kojima su se do sada pojavile Jelena Perović, direktorica Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) i ranija šefica cetinjskog osnovnog suda, i sudija Suzana Mugoša, najpoznatija po javno prenošenoj telenoveli Afera Državni udar i presudi liderima tada opozicionog Demokratskog fronta (DF), su pokazale hijerarhiju tadašnjeg sistema. Kako se Medenica ponašala prema vladaru zemlje i njegovom bratu (i sestri) tako su se i njoj podređeni u pravosuđu ponašali prema njoj – podnosili raporte i tražili mišljenja uz teferič na koji bi ih ona pozivala. Potčinjeni su predlagali i nove poslušnike i podobne za radna mjesta.

Jelena Perović je u poruci od 15. juna 2020,  pomenula svoju savjetnicu J.J. koja je između ostalog i  “Crnogorka…Sva je na svom mjestu”. Medenici je godilo da ima osobu kojoj je jedan od pluseva u karijeri trebalo biti i nacionalna pripadnost – što se kosi sa svakim mogućim zakonom. Isti Medeničin  kurs vidio se i u njenoj poruci nakon presude Apelacionog suda kojom je ukinuta prvostepena osuđujuća presuda u Državnom udaru. Da li sudijama apelacionog vijeća ili optuženima ili svima, opsovana je “majka četnička” od šefice pravosuđa koja je početkom 90-tih podržavala ratnike koji su vodili  borbu za stvaranje  Velika Srbije. U istom poslu je zdušno učestvovao i Šef,  tadašnji premijer Milo Đukanović.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od prvog decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

JEMSTVO U CRNOJ GORI: Odbijeni milioni

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iznos ponuđenog jemstva samo u posljednje četiri odbijene ponude prelazi 10 miliona, što u novcu što u nekretninama

 

Samo tokom ove godine Viši sud u Podgorici odbio je kao neosnovane najmanje četiri ponude advokata odbrane da njihovi klijenti budu pušteni da se u daljem postupku brane sa slobode. Iznos ponuđenog jemstva u cjelokupnim slučajevima prelazio je 10 miliona, što u novcu što u nekretninama.

Tako je nedavno Viši sud u Podgorici, odbio je kao neosnovano jemstvo od 1,3 miliona eura za ukidanje pritvora predsjedniku Opštine Budva Milu Božoviću, koji je prema navodima optužnog akta, učestvovao u švercu tri pošiljke kokaina ukupne težine oko tonu i po.

Odbrana je, za slobodu okrivljenog Božovića nudila 1.185.110 eura u nekretninama koje su za njega ponudile porodice dvije sestre njegovog pokojnog oca kao i 120.000 eura u gotovini koji je položila firma ,,Zlatar“ iz Nikšića u vlasništvu njegovih prijatelja.

Svoju odluku  iz Višeg suda obrazlažu odluku time da se jemstvo kao mjera za obezbjeđenje prisustva okrivljenog i za nesmetano vođenje krivičnog postupka može odrediti samo ako je pritvor određen po pritvorskim osnovima iz člana 175 stava 1 tačka 1 i 5 ZKP.

Uz to pojašnjenje stiglo je još jedno – pritvor okrivljenom Božoviću je određen, a zatim i produžavan rješenjima Višeg suda u Podgorici zbog postojanja okolnosti koje ukazuju na opasnost od bjekstva i nesmetanog vođenja postupka, s obzirom na to da je u pitanju krivično djelo za koje se po zakonu može izreći kazna zatvora od deset godina ili teža kazna i koje je posebno teško zbog načina izvršenja ili posljedica.

Nešto manji iznos jemstva ponudila je porodica bivšeg direktora Veselina Veljovića. Riječ je o iznosu od 928.000 eura u nekretninama i gotovini kako bi se Veljović branio sa slobode optužbi Specijalnog tužilaštva da je zloupotrijebio službeni položaj.

Na tu odluku se još čeka, ali valja podsjetiti da je Viši sud krajem oktobra odbio prethodni prijedlog, kada je za njegovu slobodu ponuđeno jemstvo u nekretninama u vrijednosti od 585.000 eura.

Veljović je uhapšen 24. jula na Žabljaku zbog sumnje da je osumnjičenom vođi kriminalne grupe Aleksandru Mrkiću, koji se tereti za krijumčarenje cigareta, odavao službene informacije o tome kada su planirani pretresi.

I nekoliko bliskih prijatelja uhapšenog Dejana Kneževića založili su svoju imovinu u vrijednosti od oko 770.000 eura, kao garanciju da taj bivši pomoćnik direktora Uprave policije neće pobjeći ako mu sud ukine pritvor. U tom slučaju na odluku Višeg suda i dalje se čeka, ali se čeka i stav Višeg suda nakon što je Apelacioni ukinuo rješenje kojem je Kneževiću produžen pritvor.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od prvog decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BIVŠI DIREKTOR UP U PRITVORU, KORUPCIJA U JAVNOJ UPRAVI, SUMNJE U TRGOVINU PRESUDAMA: Šinjel DPS-a

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz ormara ponovo ispadaju  kosturi kriminala i korupcije bivših DPS vlasti.. Javnost, istovremeno, dobija dodatne razloge za sumnju da su nove vlasti zadržale obrasce ponašanja  prethodnika

 

Ponovo ispadaju orasi iz šinjela  bivših vlasti.

Bivšem direktoru Uprave policije Slavku Stojanoviću određen je pritvor od 30 dana, nakon što su ga u subotu, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), uhapsili službenici Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO). Stojanović se sumnjiči za zloupotrebu službenog položaja u vezi sa švercom cigareta u proljeće 2018. Pritvor mu je određen zbog opasnosti da bi, sa slobode, mogao uticati na svjedoke.

Stojanović bi se u Spužu mogao sresti sa još jednim bivšim direktorom UP, Veselinom Veljovićem. I on je u pritvoru zbog sumnji da je pomagao švercerima cigareta. Kao da im je to bilo u opisu posla. Čudni su duvanski putevi.

Prema dostupnim informacijama, SDT Stojanovića sumnjiči da je, u poslednjim danima svog mandata na mjestu direktora UP, podređenima naredio da puste zaustavljeni kamion natovaren švercovanim cigaretama. Javnosti nije predočeno kako je sve to i preko koga išlo.  Monitor saznaje od ljudi koji su u ovu priču uključeni praktično od prvog trenutka (otkrivanje neprijavljenog tovara u kamionu Company Baćović) da je sa njima komunicirao jedan od tadašnjih pomoćnika direktora UP, koji im je kazao   da su otkrićem nelegalnog tereta upropastili veliku međunarodnu akciju na sazbijanju šverca. I naredio da se povuku.

Navodno su neki od prisutnih policajaca o svemu tome ostavili i pisane službene zabilješke pa se, možda, može postaviti pitanje zašto se na procesuiranje tog slučaja čekalo pet godina. Odnosno, da li su dosadašnjom istragom obuhvaćeni svi akteri ove zanimljive priče.

Uglavnom, slučaj propušteni šleper je, tih dana, ostao ispod radara šire javnosti koja je bila zaokupljena krvavim ratom kotorskih narkoklanova, u kome su stradale i osobe koje su, prethodno, policiju obavijestile da im je ugrožen život.  (Muša Osmanagić, Goran Đuričković, Dalibor Đurić).

Serija obračuna u Podgorici gdje su, za samo desetak dana, ubijene četiri osobe, među kojima makar jedna od žrtava nije imala dodira sa kriminalnim poslovima bila je, uostalom, i razlog da Slavko Stojanović podnese ostavku na mjesto direktora UP. I ako je do tada  na rat kotorskih klanova gledao kao na tuđu brigu.

„Cijenim da bezbjednost Crne Gore nije dovedena u pitanje, te da su građani i njihova imovina bezbjedni“, tvrdio je Stojanović. U pomoć mu je, kada zatreba, priskakao i tadašnji potpredsjednik, odnosno, predsjednik Vlade Duško Marković. „Policija ne može da bude štit između kriminalnih grupa i pojedinaca. Da ih štiti jedne od drugih. Policija mora da razotrkiva njihovu kriminalnu djelatnost zato obezbjeđuje dokaze i privodi ih pravdi”.

Stojanovićeva policija nije radila ni jedno ni drugo. Nego treće – bespogovorno čuvala DPS vlast: „Vrlo smo ozbiljno shvatili prijetnje Fronta (DF – prim. Monitora) i njegovih pristalica da neće priznati izborni rezultat osim onaj koji njima ide u korist”, obavijestio je javnost Stojanović neposredno uoči parlamentarnih izbora 2016. Pa je najavio: „Prema svakom pokušaju izazivanja nemira tokom izbornog dana i u noći proglašenja rezultata, odnosićemo se kao prema pokušaju rušenja države…”.

Nije to bila prazna prijetnja. Još su tada bila svježa sjećanja na brutalnost i svirepost koju su maskirani pripadnici Stojanovićeve UP pokazali u oktobru 2015, tokom razbijanja opozicionog protesta pred zgradom parlamenta. I kasnijeg, višesatnog, progona i prebijanja po gradskim ulicama svih koji su pali šaka maskiranim policajcima. Do danas neidentifikovani pripadnici policije (sumnja se da je među njima bilo i volontera iz kriminalnog miljea) pretukli su: Mija Martinovića, Marka Rakočevića, Andriju Račića, Branimira Vukčevića, Darka Šćepanovića, Momčila Baranina… I još ko zna koliko građana/građanki koje je bio strah ili sramota da to prijave. Ili su mislili da je besmisleno žaliti se onima koji su sve to i organizovali. Stojanović je sve  prećutao.

Zato je na dan izbora 2016. pružio tadašnjem glavnom SDT-u Milivoju Katniću neophodnu logističku podršku za vizuelizaciju priče o državnom udaru. Pamtimo: policija je na Stari aerodrom donijela i rasporedila automatsko oružje iz svojih magacina, pa ga snimila i javnosti prikazala kao dio arsenala navodnih zavjerenika. Napravljen je i fotoelaborat „zaplijenjenog“ oružja, bez i jedne naznake da je isto uzeto na revers iz policijske oružarnice.

Kako je Slavko Stojanović znao da odvoji bitno od nebitnog svjedoči i slučaj inspektora Predraga Šukovića. Njega su Stojanovićevi policajci, bez saradnje sa tužilaštvom, uhapsili nakon što je  Markovića i Veljovića optužio za učešće u duvanskom švercu. Kada je isti policajac ranjen, na ulici, tadašnji direktor UP nije našao za shodno ni da ga obiđe.

Onda je  prste umiješao gospodin slučaj: Stojanovića su uhapsili (priveli) pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja kojim rukovodi – Predrag Šuković. Čekamo nastavak.

Pogodilo se, pa je i tzv. državni udar nanovo aktuelizovan ovih dana. Na način koji bi, valjda svuda osim u Crnoj Gori, bio povod za (ne)formalno vanredno stanje u svim institucijama sistema.

Vijesti su objavile sky prepisku iz januara 2021. u kojoj tadašnji policajci Petar Lazović i Ljubo Milović (prvi je u pritvoru a drugi u bjekstvu, nakon optužbi za kriminalne aktivnosti) iskazuju spremnost da potkupe sudije Apelacionog suda kako bi potvrdili prvostepenu, osuđujuću, presudu u slučaju državni udar. „Nema limita za pare“, navodno piše Lazović Miloviću.

Iz konteksta se razumije da je njihova meta sutkinja Seka Piletić, jedna od članica tročlanog vijeća Apelacionog suda. I da su obojica razočarani nakon što kupovina presude nije uspjela. Nego je slučaj vraćen na ponovno suđenje. „Rekao muž da nijesu imuni na pare, ali da ne može to da uradi”, navodno piše Milović Lazoviću.

Taman je neko mogao pomisliti i kako stvari nijesu toliko loše koliko su mogle biti, kad je izronila privatna prepiska sutkinja Suzane Mugoše, Milenke Žižić i nekadašnje predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, koja je nakon odlaska u penziju uhapšena i optužena za kriminalno udruživanje i zloupotrebu položaja. Tako smo u prilici da čitamo kako Medenica kolegama iz Apelacionog suda psuje majku četničku nakon ukidanja presude u slučaju državni udar, pa ona i sutkinja Žižić žale zbog promjene vlasti 2020. godine, pomalo ogovaraju kolege i razmjenjuju informacije i mišljenja o predmetima koji čekaju presudu u njihovim sudovima.

Dovoljno da ponovo proključaju strasti. Jedni su ponuđenu prepisku tri sutkinje iščitali kao novi dokaz urota i zloupotreba u pravosuđu. Pošto je njihova prepiska stavljena u kontekst činjenice da su, od proljeća prošle godine, zbog nezakonitih radnji i zloupotreba, uz Medenicu, privođeni pa osumnjičeni/optuženi i bivši predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić i nekadašnji specijalni tužilac Saša Čađenović (Jovanić je ove nedjelje pušten da se brani sa slobode, Čađenović je još u pritvoru). I zatražili čistku. Odnosno, veting.

Drugi su problematizovali to što je na svjetlost dana izašla privatna prepiska Vesne Medenice koja, koliko se iz priloženog da zaključiti, nema nikakve veze sa onim zbog čega je ona procesuirana. Nešto slično postupku Milivoja Katnića kada se, na osnovu optužbi koje su kasnije pale na sudu, dokopao telefona advokata Gorana Rodića. I objelodanio njegovu prepisku sa klijentom sa kojim je pripremao odbranu. Osveta novih vlasti, čitamo u medijima bliskim DPS-u. Uz tekstove kojima se pokušava kompromitovati sutkinja Piletić.

Mnogo je simptoma koji ukazuju da je crnogorsko pravosuđe ozbiljno oboljelo. Samo mu ne treba pridodavati. Objavljena sky prepiska ukazuje da sutkinja Piletić nije kupljena. Suzana Mugoša je potpisala rješenje kojim je Vesni Medenici određeno prvih 30 dana pritvora.   To što su dio sistema koji, očigledno, ne funkcioniše ne smije biti samo njihov problem.

Ovim nijesu iscrpljeni ovonedjeljni događaji u kojima su se sadašnji i bivši funkcioneri izvršnih i sudskih vlasti selili na stranice crne hronike. I u pritvorsku jedinicu zatvora u Spužu.

Jednomjesečni pritvor određen je glavnoj inspektorki za poljoprivredu, vino i ribarstvo u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Dragani Kandić Perović. Ona se osumnjiči za zloupotrebu službenog položaja i primanje mita. U istoj akciji, po nalogu Osnovnog tužilaštva u Podgorici, privedeni su još jedan poljoprivredni inspektor i suvlasnici privatne kompanije koji su, navodno, dali mito. Pet hiljada koje su pronađene pretresom stana uhapšene glavne inspektorke.

Kandić Perović je pažnju ovdašnje javnosti zavrijedila ljetos, kada su se na društvenim mrežama, a potom i u medijima, pojavili snimci njenog razgovora sa nadzornikom (čuvarem) sa Skadarskog jezera. Inspektorka od njega traži da pusti uhvaćene ribokradice i vrati im oduzeti čamac i opremu. Obećala je, kaže.

Umjesto kazne (suspenzije), uhapšena inspektorka je nastavila da radi da bi, sa imenovanjem nove vlade, bila i unaprijeđena (resorni ministar Vladimir Joković je zadržao funkciju iz prethodne vlade). Tako joj je  data prilika da proširi „posao“ i saradničku mrežu. Javnost je, istovremeno, dobila dodatne razloge za sumnju da su nove vlasti zadržale obrasce DPS ponašanja. I to baš one najgore, koji se tiču visokog stepena tolerancije prema „mangupima u našim redovima“.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo