Povežite se sa nama

MONITORING

MONITOROVA ANKETA: Pesimizam pred oktobar

Objavljeno prije

na

Može li Vlada izbornog povjerenja u sadašnjem sastavu obezbijediti uslove za demokratske i slobodne izbore u oktobru

OMER ŠARKIĆ , BLOGER: Ubijanje nade

Ne može – glasio bi jednostavan i kratak odgovor. A zašto ne može, pitanje je za duboku i opširnu analizu.Izborni proces kod nas je od uvođenja višestranačja stalno usavršavan, usavršavane su izborne krađe i manipulacije. U početku je to bilo krajnje sirovo i brutalno, sada je sofisticirano. Podršku takvim ,,izborima”, tj. krađama i manupulacijama, cijelo vrijeme je davala međunarodna zajednica, normalno zbog svog interesa, jer režim koji opstaje na postulatima očigledne i sveopšte krađe najlakše je držati u šaci i bespogovorno je poslušan onima koji žmure na to. Vlada tzv. izbornog povjerenja, sve da su opozicioni predstavnici u institucijama koje treba da kontrolišu kompetentni i stručni – a očigledno nijesu, za tri-četiri mjeseca ne može ni načeti ono što je stvarano i usavršavano 27 godina. Uz očekivanu opstrukciju, jer svaki lopov i manipulant će normalno opstruirati i pokušati prikriti dokaze u „kratkom istražnom postupku”, opozicija nije do sada uradila gotovo ništa od onog zbog čega je ušla u Vladu izbornog povjerenja. Oni, a to je URA, čiji predstavnici su jedini nešto opipljivo preduzeli – prije svega mislim na Rada Miloševića, napuštaju tu Vladu, principijelno. A principa u politici odavno nema, pogotovu u našoj, crnogorskoj. Ostankom DEMOS-a, očigledno i SDP-a u takvoj Vladi daje se samo legitimitet narednoj izbornoj krađi i novoj pobjedi DPS-a. Poslije te „pobjede” Crna Gora će postati spržena zemlja u kojoj će biti ubijena i nada, makar što ubuduće više uopšte neće biti važno ko vlada takvom, potpuno opustošenom i rasprodatom zemljom, zaduženoj do i preko guše.

MILORAD SIMUNOVIĆ, PROFESOR FILOZOFSKOG FAKULTETA U NIKŠIĆU: Produženi postraumatski stres

Pretpostavljam da će i ovog puta biti kao što je bilo i dosad. Poslije izbora biće utvrđeno da su to bili manje-više regularni izbori i sa manje-više regularnom pobjedom vladajuće stranke kojoj će se u izbornom trijumfu priključiti neka kolateralna partija. Nalazimo se u stanju tranzicije, koja ovdje ustvari predstavlja produženo stanje egzistencijalnog i socijalnog stresa. Ako se sve uzme u obzir, možemo govoriti o produženom postraumatskom stresu što ga sve u svemu junački trpi većina. Stanje egzistencijalnog stresa se oblikuje između ostalog time što je kod ljudi smanjena autonomija odlučivanja i biće da su u pravu oni koji tvrde da mi ovdje manje više i nismo birači nego smo upravo glasači, a da smo onda zbog smanjene autonomije odlučivanja u većoj mjeri skloni autoritarnim varijantama. Sigurnost i osjećanje sigurnosti u ovakvim prilikama postalo je vrijednost iznad drugih vrijednosti i cilj kojem se primarno teži. Opšti je onda princip samo da ne bude gore, pa će onda u tom smislu i izvještaj o regularnosti izbora biti faktor kojim se potpomaže osjećanje sigurnosti i rado se prihvata i koji će sa svoje strane potvrditi autoritet vlasti. To je zatvoreni krug u kojem se razmjenjuje s jedne strane osjećanje sigurnosti, koje potiče od autoriteta vlasti kao takve, i s druge povjerenje većine koje zauzvrat u taj autoritet investira glasačka vještina.Šta je perspektiva? Uopšteno rečeno, perspektiva su nove generacije. S tim što je pitanje kako će se one osloboditi ove svekolike izborne skalamerije, kojom se karakteriše tranziciona da ne kažem prividna demokratija i divlji kapitalizam. Demokratiju neće biti moguće uspostaviti sve dok su partije autoritarno ustrojene, a partije ne mogu biti drukčije ustrojene dok ne bude ozbiljnijeg ekonomskog uspona. U suštini, ovdje postoji samo jedna dominantna partija, a sve ostale su pomoćne. I ona nije dominantna samo zbog toga što je u odnosu na druge partije oslonjena na znatno bolju ekonomsku osnovu nego i zbog toga što je u znatno većem stepenu autoritarno ustrojena. Nije čak lako ni zamisliti da se ona u tom pogledu može sama od sebe promijeniti a da se ne raspadne, kao što je teško zamisliti da se ona u takvom svom ustrojstvu može održavati ukoliko se ne održava na vlasti. I moramo priznati da ona stvarno i umije da se održava na vlasti. Između ostalog, toj svrsi služi i formiranje Vlade izbornog povjerenja.

DUŠKO KOVAČEVIĆ, BLOGER: Obesmišljavanje jakog opozicionog subjekta

Negdje 60-ih godina u svjetlu postrukturalizma, ali i čuvenog XI Lakanovog seminara poznatog pod nazivom Četri osnovna pojma psihoanalize, kasnije su se ,,uključili” Derida i mnogi drugi, u intelektualnim krugovima Evrope aktuelizovana su na novi način stara i kardinalana filozofska pitanja o biću, subjektu, delanju. U kontekstu tog nikad zatvorenog propitivanja, Alan Badju će se prvi put značajno nametnuti intelektualnoj javnosti tezom: Da je Subjekt, aktivni Subjekt, neko ko dopušta susret sa novim i nepoznatim Događajem da bi tako kreirao novu situaciju, odnosno Promjenu, i njoj novog sebe. Subjekt (opozicioni), nova situacija, novi događaj su ono jedino što može promijeniti i otopiti zaleđenu političku konstelaciju u Crnoj Gori i izroditi preokret, ali ne oktobarskim i svim narednim izborima. Zato sam krenuo sa ovom zgodnom i digresivnom Badjuovom filozofemom. U Vladu izbornog povjerenja u sadašnjem sastavu se i ušlo da bi se obesmislila pojava jakog opozicionog subjekta i da bi se odgodio nadolazak događaja koji je počeo da izmalja kroz bunt i proteste, kojima ćemo se morati vratiti prije ili kasnije. To je bilo jasno i u toku euforičnog formiranja te vlade a kamoli sada kada je URA napustila projekat čime je i formalno urušena „opoziciona trojka”, ali i nada kod jednog dijela naivnog građanstva, u mogućnost slobodnih i fer izbora u oktobru. Treba reći da je URA ovim činom sačuvala minimum opozicionog kredibiliteta.Čini se da je koncept Vlade izbornog povjerenja, u svom metodskom i psihološkom aspektu, više odgovarao našim uljuljkanim opozicionim liderima nego samom režimu, pa im je s tim saznanjem i vjerovatno ponuđen računajući da mu ne mogu odoljeti. Vlada izbornog povjerenja je upravo ovaploćenje i idealna mjera bezbrižnog i konformističkog opozicionarstva: imati sve privilegije i važnost vladajućeg funkcionera a ostati opozicionar. Savršeno stanište ili prebježište za opozicionu ambivalentnost, neodlučnost, prevrtljivost, neistrajnost, potkupljivost… ,,Demos, na čijem je čelu Miodrag Lekić, ostaje u Vladi izbornog povjerenja, odlučeno je velikom većinom na Glavnom odboru stranke, koji je održan na Žabljaku”, glasila je jučerašnja udarna vijest. Drugo ime za tihu korupciju ili gušenje Subjekta. Sa više pesimizma nisam očekivao ni jedne izbore kao oktobarske.

DEJAN MILOVAC, DIREKTOR ISTRAŽIVAČKOG CENTRA MANS- A: Dosadašnja kontrola nije pomogla

Jedan od ključnih preduslova za održavanje oktobarskih izbora je da se u potpunosti odagna sumnja da će se i tokom ovih izbora brutalno zloupotrebljavati državni fondovi za ostvarivanje političke prednosti na terenu. MANS je zbog toga već počeo da prati koliko se poštuje Zakon o finansiranju političkih partija na uzorku od preko 100 državnih institucija i javnih preduzeća, uključujući i one u kojima se nalazi kadar iz takozvane ,,opozicione kvote”. Podaci koje smo do sada obradili pokazuju da državne institucije i dalje ulažu ozbiljan napor u prikrivanje informacija, te da se Zakon masovno krši. Ono što je za nas bilo iznenađenje jeste Ministarstvo finansija koje je zbog državnog trezora ključno u kontroli tokova novca uoči izbora. I pored svih napora i očekivanja koja smo imali od ,,kontrolora vlasti”, MANS-u i dalje nije omogućeno da na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacija ostvari uvid u isplate iz trezora na način koji bi omogućio njihovu kontrolu. Ministarstvo finansija je brisalo određene djelove informacija prije nego što su izvodi i analitičke kartice dostavljani MANS-u. Brisani su podaci o datumima i svrsi isplata iz trezora, što bilo kakvu kontrolu čini nemogućom. Slična je situacija bila i sa drugim institucijama gdje je postojala neka vrsta kontrole, kao što su Ministarstvo poljoprivrede ili Investiciono razvojni fond, koji još kriju kako se uoči izbora raspolaže sredstvima vrijednim na desetine miliona eura. Ono što realno može da spriječi kontrolu predstojećih izbora jeste nedostatak podataka o tome na koji način se troše državni budžeti, čije obezbjeđivanje je trebalo da bude jedan od primarnih zadataka takozvanih opozicionih kadrova. Nažalost, iskustvo MANS-a je da praksa institucija u kršenju zakonskih obaveza nije značajnije promijenjena činjenicom da su bile kontrolisane, kako kažu, po dubini. Možda su te ,,dubinske provjere” bile razlog iz koje se iz, na primjer, Ministarstva finansija još ne može dobiti ni elementarna informacija o kretanju novca uoči izbora. U tom smislu, smatram da dosadašnja kontrola koja se odnosila na finansiranje političkih partija nije značajnije doprinjela da oktobarski izbori budu zakonitiji u odnosu na bilo koje prethodne.

 

STEVO MUK, PREDSJEDNIK UO INSTITUT ALTERNNATIVA: Zašto opozicija izlazi na izbore

Tamo gdje nema jasnih ciljeva, prethodno utvrđenih pokazatelja uspjeha, može da se tvrdi da se uradilo ili da se nije uradilo sa jednakim pravom. Vlada izbornog povjerenja, koliko je meni poznato, nije uspjela da promijeni nijedan od uslova za oktobarske izbore. Istina je, takođe, da izborne uslove nije uspio da promijeni ni DF uličnim protestima i skupštinskim incidentima. Pa ipak, sve opozicione partije izlaze na izbore, a bojkot izbora niko ne uzima za ozbiljno. Zašto partije koje tvrde da su izbori unaprijed pokradeni izlaze na izbore pitanje je koje opozicioni birači treba da postave tim partijama i njihovim liderima. Sada se sve nade polažu u preostalu mogućnost da se makar djelimično pročisti birački spisak, ali opozicija i dalje ne umije da objasni kako pored njihovih brojnih članova biračkog odbora navodno glasaju ,,fantomski birači”. S druge strane, vjerovatno najveći dio izborne manipulacije se događa tamo gdje postoji susret volje birača koji žele da prodaju svoj glas i DPS koji želi da ga kupi. Takve organizovane kupoprodaje može utvrditi samo specijalno tužilaštvo i od njega će, a ne od prelazne vlade, zavisiti otkrivanje takvih praksi. Izborni uslovi su čak i lošiji nego na prošlim izborima, jer sada postoje dodatni problemi sa novim AFIS sistemom, kapcitetima organa za sprovođenje izbora, zarobljena je Državna izborna komisija, a značajno je veće, direktno i otvoreno, ponekad brutalno angažovanje režimskih medija na diskreditaciji opozicije.

Pripremio: Veseljko KOPRIVICA

Komentari

Izdvojeno

NOVAK ĐOKOVIĆ NA SVETOM STEFANU: Novi zakupac ili pregovarač

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako se nezvanično saznaje, osnovni razlog Đokovićevog dolaska jeste namjera da uđe u vlasničku strukturu kompanije Adriatic properties, koja vodi zakup najpoznatijih crnogorskih hotela u ime i za račun kompanije Aidwey Investment Ltd. Đoković je zainteresovan da kupi 20 odsto akcija kompanije Adriatic Properties, koju kao šef Odbora direktora vodi grčki biznismen Petros Statis

 

 

Teniski as Novak Đoković boravio je proteklog vikenda u Crnoj Gori neočekivanim povodom. Došao je u svojstvu globalnog ambasadora poznate singapurske hotelske kompanije Aman Resorts, kako bi posredovao između Vlade i zakupca elitnih hotela Sveti Stefan, Miločer i Kraljičina plaža i pomogao da se četvorogodišnji spor oko zatvorenih hotela riješi.

Najavljen je optimističkim naslovima u domaćim i regionalnim medijima kako će imenom i uticajem pokušati da riješi spor između zakupca, budvanske kompanije Adriatic Properties i Vlade Crne Gore i da skine katance sa kapija ekskluzivnog grada hotela Sveti Stefan, koji prepušten zubu vremena stoji zaključan četiri turističke sezone.

U kratkom razgovoru za Vijesti, Đoković je pojasnio da je to glavni razlog njegovog dolaska i razgovora sa premijerom Milojkom Spajićem. Kazao je da su za sada obavljeni „incijalni razgovori“ kako bi dobio potrebne informacije, te da se nada da će neko rješenje vrlo brzo biti na horizontu.

„Dobio sam na neki način zaduženje i molbu od svojih partnera, Amana, čiji sam ambasador na globalnom nivou, da pokušam da na našem jeziku dođemo do rješenja prihvatljivog za obje strane. Nijesam ni na čijoj strani ovdje, zapravo sam samo neko ko pokušava da radi za opšti interes Crne Gore i neko ko želi da ostane Aman, jer bi mi bilo žao da se to ne razriješi i da Aman ne bude više u Crnoj Gori – rekao je Đoković.

Novak Đoković je počasni građanin Budve od 2018. godine, a odluku su jednoglasno donijeli odbornici pozicije i opozicije u lokalnom parlamentu.

Malo je vjerovatno da je u  slučaju Sveti Stefan Đoković samo promoter Amana ili prevodilac njihovih zahtjeva u pregovorima sa Vladom. Kako Monitor nezvanično saznaje, osnovni razlog Đokovićevog dolaska jeste spremnost da uđe u vlasničku strukturu kompanije Adriatic properties, koja vodi zakup najpoznatijih crnogorskih hotela u ime i za račun kompanije Aidwey Investment Ltd.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

STIŽE „FEBRUARSKI“ BUDŽET: Vlast ostaje bez izgovora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja budžeta dijeli nas, izgleda, još par sitnica. Poput one da Vlada treba da se odredi o predloženih 140 amandmana, od kojih je približno stotinu stiglo iz redova parlamentarne većine. Bezmalo svi traže dodavanje novih stavki  na rashodnoj strani budžeta. Odakle – to nije njihova briga

 

 

Izgleda kako je trenutno najveći problem Crne Gore riješen. Predsjedniku parlamenta Andriji Mandiću trebala su tri minuta da pročita imena poslanika opozicije kojima je izrečena mjera zabrane prisustva sjednicama u narednih 15 dana zasjedanja (imaju pravo da učestvuju u glasanju). Pošto je to opošljeno, poslanicima većine, skupa sa ministrom finansija Novicom Vukovićem, bila su dovoljna dva sata da o predloženom budžetu kažu sve ono što su mislili da treba reći. Tako je rasprava o prijedlogu budžeta za 2025. godinu završena. Kašnjenje od dva mjeseca, kažu, ne može predstavljati ozbiljan problem, kada skupštinska priča o ovgodišnjem budžetu bude okončana.

Od toga nas dijeli još samo par sitnica. Poput one da Vlada Milojka Spajića tek treba da se odredi o predloženih 140 amandmana, od kojih je približno stotinu stiglo iz redova parlamentarne većine. Bezmalo svi traže dodavanje novih stavki  na rashodnoj strani budžeta. Poslanici, tradicionalno, ne vode previše računa o tome kako će Vlada obezbijediti novac za zadovoljenje njihovih (partijskih) obećanja i potreba.

Kad Vlada uradi što je do nje, poslanici će se izjasniti o finalnoj verziji predloženog budžeta. U petak ili, kako naši sagovornici kažu da je vjerovatnije, početkom sledeće nedjelje. Zvaničnih informacija o nastavku sjednice parlamenta, za sada, nemaju ni poslanici.

Tokom, nikad siromašnije, skupštinske rasprave o predloženom budžetu čuli smo jedan ultimatum. Predsjednik NDP Milan Knežević poručio je da će glasanje njegove partije o budžetu zavisiti od toga kakav će stav ministar finansija (Vlada) zauzeti o njihovim zahtjevima da u kapitalni budžet uđu i infrastrukturni projekti iz Zete koji nijesu bili obuhvaćeni inicijalnim prijedlogom državnog budžeta za ovu godinu. Knežević u srijedu u parlamentu nije pominjao prošlogodišnju prijetnju da DNP neće glasati za budžet ukoliko se, prethodno, ne izvrši makar djelimično razgraničenje Glavnog grada i Opštine Zeta. Da li su on i njegove partijske kolege zaboravile na taj zahtjev tek treba da vidimo.

Ideje o dodatnim izdacima i proširenju kapitalnog budžeta na dodatne infrastrukturne projekte od značaja za lokalne zajednice imali su još neki poslanici vladajuće većine. Samo bez ultimatuma. Čini se kako Vlada nije u poziciji da im udovolji, izuzev  u nekoj simboličnoj formi. Ipak, ko zna? Možda bi prihvatanje dijela ponuđenih amandmana moglo poslužiti kao izgovor za odluku da se dio tekućih troškova ipak finansira državnim zaduženjem. To bi moglo biti neophodno ukoliko se pokaže da očekivani prihodi nijesu dovoljni za rastuće rashode iz državne kase.

Ministar Novica Vuković ostaje optimista. U Skupštini je, obrazlažući vladin prijedlog budžeta, ponovio novembarske projekcije po kojima će država tokom ove godine prihodovati 2,88 a potrošiti 4,03 milijarde eura. Razlika će biti pokrivena novim zaduženjima. „Ukupan iznos primitaka od 4,03 milijarde, raspoređuje se na tekući budžet – 1,5 milijardu, budžet državnih fondova -1,3 milijarde, kapitalni budžet – 280 miliona, transakcije finansiranja (vraćanje kredita koji dospijevaju ove godine – prim. Monitora) – 886 miliona i budžetska rezerva 43,5 miliona eura…“, naveo je Vuković. Ponavio je tvrdnju da se rast državnih prihoda ostvaruje planiranom dinamikom. „Usljed rasta naplate PDV-a, akciza, poreza na dohodak i dobit, naknada od igara na sreću…“, pojasnio je ministar. .

Izrečeno je u saglasnosti sa onim što je on  govorio u novembru, nakon što je Vladin prijedlog budžeta za 2025, upućen Skupštini. “Glavni pokretači ekonomskog rasta biće lična potrošnja domaćinstava, započinjanje novog investicionog ciklusa, nastavak povoljnih trendova u turizmu, kao i intenziviranje evropskih integracija uz efikasnije korišćenje EU fondova”, rekao je tada Vuković, najavljujući da je realni ekonomski rast u ovoj godini projektovan na 4,8 odsto.

Problem je što se pokazuje kako ta izjava nije u potpunosti usklađena sa realnošću.

Teško je očekivati „nastavak povoljnih trendova u turizmu“ kada podaci pokazuju da prošlogodišnji trendovi u najvažnijoj crnogorskoj privrednoj grani nijesu povoljni. Ni tok zimske turističke sezone ne obećava. Naredno ljeto mogli bi dočekati bez unaprjeđenog odnosa prema korišćenju plaža, uz uvećani PDV za značajan dio turističke privrede (to znači veće cijene ili manju zaradu za one koji od turizma žive ) i sve jaču konkurenciju i u najbližem susjedstvu.

Upitno je i najavljeno započinjanje novog investicionog ciklusa. Već se pokazalo da od paf-paf projektovanja nema velike koristi. Početak izgradnje  dionice autoputa Mateševo – Andrijevica pomjeren je sa septembra prošle na septembar ove godine. Koliko juče, u parlamentu smo čuli da možda ni od toga neće biti ništa, da će najavljeni posao ponovo biti prolongiran. Kako je u predloženom kapitalnom budžetu za taj projekat namijenjeno više od trećine ukupnog novca, dok je za finansiranje ostalih projekata planiran uglavnom simboličan iznos, može se desiti da najavljene investicije ostanu samo želje.

Ukoliko projekat Velje brdo nije ta karika koja nedostaje između stalno najavljivanog investicionog buma i ekonomske realnosti u kojoj se ne dešava ništa spektakularno. Osim kontinuiranog povećanja ličnih primanja.

Vladi preostaje da se osloni samo na dva od četiri najavljena glavna pokretača ekonomskog rasta: povečanu potrošnju domaćinstava i obećani novac iz EU fondova. To nas dovodi do još jednog rebusa crnogorske ekonomske stvarnosti: šta ako potrošnja domaćinstava u Crnoj Gori počne da opada? Primjera radi, zamislimo da aktuelni bojkot trgovina proizvede konkretan rezultat i trgovci odluče da osjetno snize aktuelne cijene hrane, pića, kućne hemije, odjeće i obuće…

„Kao građanin“, Milojko Spajić pridružio se  takvim zahtjevima. Kao premijer, mora imati na umu da bi osjetnije smanjenje cijena, a sljedstveno i iznosa naplaćenog na ime PDV-a i akciza, doveo do problema na prihodnoj strani državnog budžeta. Vlast može da se nada da ćemo ono što bi, evetualno, uštedjeli na hrani potrošiti za neke druge, sada nedostupne, izdatke. I to u Crnoj Gori a ne u inostranstvu. Ako bi građani počeli da značajnije štede ili da više putuju, državi bi bili neophodni novi krediti. Uz već najavljenih 1,14 milijardi eura ovogodišnjih pozajmica.

Zanimljivo je sagledati i rashodnu stranu predloženog budžeta. Ministar Vuković pred poslanicima nije pomenuo kako će se u državnoj kasi naći novac za finansiranje najavljenih osam stotina novih policajaca (četvrtina sadašnjeg broja). Taj trošak nije predviđen novembarskim prijedlogom.

U međuvremenu, stiže najava štrajka stomatologa iz privatnih ordinacija koje imaju ugovor sa državom, po kome đaci i penzioneri u njihovim ordinacijama imaju besplatne usluge, na račun Fonda zdravstva. Prvo su počele da kasne isplate iz državnog trezora, onda su ih nadležni obavijestili da će ovogodišnja cijena njihovih usluga koje plaća država (računajući i sve ono što su uradili tokom januara) biti umanjenja. Na kraju smo saznali da je u predloženom budžetu za 2025. godinu u tu svrhu predviđen iznos koji je manji od prošlogodišnjeg. Zubi nam se manje kvare ili nam na naplatu stiže račun programa Evropa sad I.

Biće da je ono: koliko para, toliko i muzike (besplatnih zdravstvenih usluga). Ukoliko se u nekom od pomenutih amandmana ne nađe prijedlog da se  izdvajanja za stomatološku zaštitu djece i starih ne vrate makar na prošlogodišnji nivo. Ako već ne mogu da se povećaju, u skladu sa rastom cijena zarada, materijala, zakupa i komunalnih usluga.

Mnogi Podgoričanii zatečeni su januarskim računima za vodu. Uskoro ih očekuje i nova cijena odvoza smeća.

Ni ne može biti drugačije, u zemlji koja  ekonomski razvoj bazira na rastu potrošnje, ukazuju analitičari, insistirajući da bez rasta produktivnosti nema ni boljeg životnog standarda. Uz napomenu da standard ne određuje samo iznos prosječne plate/dohodak po stanovniku, već i dostupnost zdravstvene zaštite, obrazovanje, bezbjednost, pravna sigurnost, kvalitet javnih usluga, informisanost, razvijenost i dostupnost infrastrukture, ispravnost hrane, vode, prirodno okruženje… Moglo bi se tu nabrojati još dosta toga o čemu vlast, uglavnom, nerado govori.

Penzionerima je stigla vijest da će njihov januarski ček biti uvečan za nepunih sedam odsto sadašnjih primanja (6,85 odsto). Kolege su izračunale: obećanih 50 eura ili više dobiće korisnici penzija koje su veće od 700 eura. Ostali će na ispunjenje obečanja koje je premijer mjesecima ponavljao morati da sačekaju neko od narednih redovnih usklađivanja penzija sa rastom zarada i cijena. Ako  nijesu ranije, sada su razumjeli da obećano povećanje nije bilo Vladin dar, već zakonska obaveza.

„Ova parlamentarna većina posvećena je poboljšanju standarda života građana”, saopšteno je tokom rasprave o prijedlogu budžeta iz poslaničkog kluba vladajućeg pokreta Evropa sad. Nikola Janović, jedan od dobrovoljnih izgnanika (njemu kazna o zabrani prisustva nije izrečena) iz plenarne sale, preko društvenih mreža premijeru i njegovim saradnicima je poručio: „Investicije su vam neviđene“.

Neusvojeni budžet za 2025. više ne može biti izgovor za neispunjena i prolongiranja obećanja. Vrijeme je da vlast pokaže šta želi i može. Prvo nova zadužnja, onda redom.

Zoran RADULOVIĆ 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POVRATAK DPS NA VLAST U BUDVI: Bez koalicionog sporazuma

Objavljeno prije

na

Objavio:

Očekuje se da DPS, od čijih sedam glasova zavisi izbor Jovanovića, zatraži od budućih partnera da se prvo potpiše koalicioni sporazum kojim bi se preciziralo šta dobija zauzvrat i šta kome pripada u podjeli resora, pa da se poslije toga glasa o izboru predsjednika opštine. Navodno postoji sumnja u poštovanje dogovora koje su ranije predstavnici DPS sklopili sa Nikolom Jovanovićem i njegovim mentorima u Spužu

 

 

Pod opsežnim mjerama obezbjeđenja, blokadom zgrade lokalne uprave u Budvi i policajcima pod punom opremom koju su okružili gradsku kuću, u ponedeljak, 3. februara izabran je Petar Odžić, lider budvanskog SDP za predsjednika lokalnog parlamenta. Za njegov izbor glasalo je 19 odbornika novoformiranog saveza, Budva naš grad, Nikole Jovanovića, Odžićev Evropski savez, DPS i URA. Bio je to prvi korak u vraćanju na vlast Demokratske partije socijalista u gradu u kojem je  srušena višegodišnja vlast ove političke grupacije, u oktobru 2016. .

Odbornici liste Za budućnost Budve, Mladena Mikielja, Demokrate-Pes koje je predvodila Dragana Kažanegra Stanišić i Pokret za grad Nikole Zenovića, sa ukupno osvojenih 13 mandata, ostali su u opoziciji.

Tokom trajanja sjednice odbornici su bili zatvoreni u skupštinskoj sali u koju su ušli na sporedan ulaz, gdje ih je obezbjeđenje pretresalo detektorima na metal, dok su glavna, ulazna vrata zgrade Opštine, bila zaključana.

Treba se sjetiti: ljeta  2020. godine Demokratska partija socijalista uz podršku jakih policijskih snaga, nasiljem i prebijanjem građana, preuzela je vlast u Budvi, dva mjeseca prije izbora 30. avgusta. Izbore je izgubila.

Četiri godine kasnije na vlast uz podršku Demokrastske partije socijalista dolazi  Nikola Jovanović, lider jedne od frakcija Demokratskog fronta čiji su funkcioneri tada hapšeni i proganjani. U Budvi je tako ozvaničena  koalicija aktera koji su jedni druge  „čašćavali“ pogrdnim epitetima. Jedni su nazivani četnicima, svetosavcima, fanaticima ili narko dilerima. Drugi su  bili OKG kriminalci, pljačkaši Budve, komite, ustaše i klerofašisti. Sve njih ujedinili su interesi čiji je cilj upravljanje bogatom i poznatom turističkom opštinom.

Dan nakon izbora za šefa parlamenta, Odžić je za četvrtak, 6. februara, zakazao sjednicu SO po hitnom postupku, na kojoj je predviđen izbor Nikole Jovanovića za predsjednika Opštine Budva.

Zakazivanju je prethodila ostavka predsjednika Mila Božovića koja je kovertirana stigla iz Spuža, čime se otvorio put njegovom saborcu Jovanoviću, da  zauzme fotelju prvog čovjeka Budve.

Prvu Odžićevu sjednicu prati kršenje poslovnika. Zbog čega je zakazana sjednica po hitnom postupku nije poznato. Odbornicima koji su dobili poziv za saziv sjednice nije dato obrazloženje hitnosti i povrede procedure, kojom se propisuje da poziv mora stići najmanje tri dana prije održavanja sjednice. Neki od njih vjeruju da je u pitanju nepovjerenje među novim koalicionim partnerima, te da žele što prije zaokružiti proces izbora vodećih funkcionera u gradu. Iako zakonski rok za izbor predsjednika opštine ističe tek za 30 dana.

Za četvrtak su  zakazane dvije sjednice, prva u 14 časova na čijem dnevnom redu će biti predlog o imenovanju više odbora, dok će na sjednici u 16 časova biti  konstatovana ostavka pritvorenog Mila Božovića i obavljem izbor Nikole Jovanovića za predsjednika Opštine Budva.

Jovanovića je za vruću fotelju iz koje su trojica prethodnika završili političku karijeru u zatvoru, predložilo 12 odbornika grupe Budva naš grad, ES i URA.

Očekuje se da će DPS, od čijih sedam glasova zavisi izbor Jovanovića, zatražiti od budućih partnera da se prvo potpiše koalicioni sporazum kojim bi se preciziralo šta dobija zauzvrat i šta kome pripada u podjeli resora, pa da se poslije toga glasa o izboru predsjednika opštine. Navodno postoji sumnja u poštovanje dogovora koje su ranije predstavnici DPS sklopili sa Jovanovićem i njegovim mentorima u Spužu i onima u Budvi, uticajnim investitorima i kontroverznim biznismenima iz sjenke.

Upućeni izvor Monitora tvrdi da nije Jovanović sam osmislio saradnju sa DPS-om,  iako je svoje birače tokom predizborne kampanje uvjeravao da „sa kriminalnom grupom DPS nema nikakvih pregovora“ , već je on dio dio dogovora o preuzimanju vlasti u Budvi, napravljenog na drugom nivou.

Konstitutivna sjednica za koju je Vlada iznenada promijenila datum održavanja, umjesto 11. februara za treći, bila je duga i burna. Odbornici suprostavljenih strana nekada jedinstvenog DF-a nisu birali riječi optužujući jedni druge za izdaju izborne volje građana, crkve, ideologije….

Odbornik Pokreta Evropa sad (PES) Dejan Rabrenović kazao je da svjedočimo političkoj trgovini i licemjerstvu. “DPS i Evropski savez stupaju u savez sa onima kojima su spočitavali bliskost sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC), ulaze u savez sa Jovanovićem za koga su ranije iznosili brojne optužbe. Ovo je borba za podjelu funkcija”, kazao je Rabrenović. Njegov kolega Željko Franeta ocjenjuje da je „izglasavanjem Odžića ispunjen spuški zavjet“

Lider budvanskog DF-a Mladen Mikielj oštro je napadao dojučerašnjeg saborca Nikolu Jovanovića.  „On je sa Milom Božovićem oteo stranku, i krenuo u akciju uništenja srpske ideje u Budvi i da uvedu kriminal u svakodnevicu ovog grada. Svi koji budu glasali za Odžića otvorili su put da se vrati DPS i takav model primijeni u Crnoj Gori”, kazao je Mikijelj.

Odbornica Demokrata Dragana Kažanegra Stanišić poručila je odbornicima da će oni koji glasaju za ovu neprirodnu koaliciju biti izloženi sudu građana. „. Odžić je kompromis koji su u spuškom zatvoru dogovorili Milo Božović i Zoran Lazović, zato mi to nećemo podržati. Kristalno je jasno da cilj opravdava sredstvo. Imovina budvanskog dona je blokirana, ne može se udovoljiti onima koji su pomogli u izborima, zato je budvanska kasa cilj”, istakla je ona.

Iz pokreta PES reagovali su na dešavanja u Budvi:  „Uvjereni smo da je svaki iole proevropski orijentisan građanin posramljen i zgađen cijenom za koju su predstavnici budvanske vlasti spremni da prodaju svoje ideološke principe kako bi omogućili održavanje monopola kriminalaca nad gradskim resursima. Reformisani DPS, formiranjem vlasti u Budvi, postavio je novog Mila za šefa, kojeg je Danijel Živković tokom Skupštinskog zasijedanja označio članom kavačkog kriminalnog klana“.

Sa druge strane, Nikola Jovanović je kazao da su Demokrate-PES najveći gubitnici izbora u Budvi. “Zloupotrebljavali ste sve resurse u kampanji, bio je i premijer. Vi ste kao PES u savezu sa Demokratama dobili jedan mandat. Šta tu ima više da se priča. Nije vam Andrija Mandić dao da dođete da pregovarate sa nama. Nemojte da nama spočitavate nikakve koalicije. Nije tačno da Budva naš grad pravi koaliciju sa bilo kim večeras. Mi smo dobili najviše glasova u oba izborna kruga. Građani Budve su i u maju i u novembru izabrali ko treba da vrši vlast”, rekao je Jovanović

U DPS-u ne kriju zadovoljstvo očekivanim razvojem događaja u Budvi. Lider ove stranke Danijel Živković je na tribini održanoj na Žabljaku  obećao povratak na vlast u velikom stilu i u ostalim gradovima Crne Gore.

“Budva je bila tek prva stanica. Uskoro će, već u aprilu, sličnu sudbinu doživjeti i u Nikšiću, a potom i u Mojkovcu i brojnim drugima gradovima širom Crne Gore“, ocijenio je Živković

Građani Budve su dva puta  išli na glasanje i oba puta rezultati su bili gotovo identični Oni sa kojima smo razgovarali ističu kako nisu glasali za to da stranke sa najmanjom podrškom vode grad. U fotelju predsjednika parlamenta imenovan je kandidat sa liste ES, koja je od 11.680 birača koji su izašli na izbore dobila 678 glasova ili 5,90 odsto. Mjesto potpredsjednika Opštine, prema dogovoru, obećano je Blažu Rađenoviću sa liste URA, koja je osvojila 400 glasova.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo