Povežite se sa nama

MONITORING

Montiranje zločina

Objavljeno prije

na

Osamnaestogodišnji Boban Zajić ponovio je pred tužilaštvom da je pod pritiskom, zbog prijetnji zatvorom od strane četiri policijska inspektora, lažno optužio šesnaestogodišnjeg I.M., sina opozicionog lidera Andrije Mandića za pokušaj ubistva sedamnaestogodišnjeg D.R.

Maloljetni Mandić se nalazi u pritvoru u Spužu zbog pokušaja ubistva D.R. koji je sredinom ovog mjeseca izboden nožem u masovnoj tuči srednjoškolaca dvije podgoričke škole. Zajić je u početnom svjedočenju policiji tvrdio da je nož vidio u ruci Mandićevog sina.

Prema pisanju dnevnog lista Dan, i izjavi Andrije Mandića, ta Zajićeva izjava je jedini optužujući dokaz protiv njegovog sina. Oružje nije pronađeno, a niko od desetine srednjoškolaca, uključujući i povrijeđenog dječaka nije svjedočio protiv maloljetnog Mandića.

Zajić je pred tužilaštvom potvrdio da je pod pritiskom potpisao već pripremljenu lažnu izjavu. On se u tužilaštvu suočio sa jednim od četvorice inspektora koje tereti da su ga prisilili da je potpiše. Prema napisima medija, u tužilaštvu su saslušana i ostala tri inspektora.

Zajić za Monitor kaže: ,,Suočili su mene i inspektora Srđana Koraća u tužilaštvu pred kamerama, i ja sam i tada potvrdio što sam već rekao – da su me on i još trojica inspektora natjerali da lažno svjedočim”.

,,Volio bih da se što prije završi sve ovo. Da mogu da se vratim normalnom životu i fudbalu, da gradim fudbalsku karijeru. To je ono do čega mi je stalo. Sve mi ovo teško pada, uništava me psihički. Srećom imam podršku porodice. Želim samo da se sazna istina i okolnosti pod kojima sam ispitivan, a ne da neko izgubi posao”, kaže osamnaestogodišnjak za naš nedjeljnik.

Tokom sučeljavanja pred tužilaštvom , navodi Dan, inspektor Korać je negirao Zajićeve optužbe.U Pobjedi, koja je prva lansirala podatak da je u tuči učestvovao sin opozicionog lidera, ranije je objavljeno da u policiji tvrde da nije bilo pritisaka na Zajića. Zvaničnog saopštenja policije nije bilo. Pobjeda je nakon Zajićevog priznanja da je lažno svjedočio objavila da se on lažno predstavlja kao učenik Hemijske škole. Zajić kaže za Monitor da je on vanredni učenik te škole.

U Upravi policije nijesu željeli da komentarišu slučaj. Odgovore na pitanja ko su inspektori koji su vodili slučaj, te da li se unutar policije vodi istraga o optužbama Zajića, nijesmo dobili do izlaska ovog broja. Hoće li te podatke dobiti Odbor za odbranu i bezbijednost, ne zna se. To tijelo je na inicijativu članova iz Demokratskog fronta najavilo da će od Unutrašnje kontrole u policiji tražiti informaciju o tom slučaju. Iz opozicije su ocijenili da postoje ozbiljne indicije da su postojale teške zloupotrebe policije sa ciljem da se Mandiću načini politička šteta.

Ime inspektora Srđana Koraća pominje se u jednom od dokumenata Savjeta za civilnu kontrolu rada policije. Prema tom izvještaju iz 2011. godine, profesorica Gimnazije prijavila je maltretiranje policajca koji je upao na čas prijeteći joj pred učenicima da se javi na njegove pozive. Korać je šef odsjeka za bezbijednost u Upravi policije.

Andrija Mandić je optužio vlast da su pokušali preko njegovog sina da ga slome. On je u izjavi Danu podsjetio da je vijeće Apelacionog suda, čiji je predsjednik Svetlana Vujanović, supruga Filipa Vujanovića odlučilo da preinači odluku sudije Radomira Ivanovića, koji je dva puta odbio da odredi pritvor njegovom sinu. Portal In4s, blizak Mandićevoj partiji, objavio je da iza svega stoji Vujanović.

Nakon svjedočenja Bobana Zajića, pritvor Mandićevom sinu nije ukinut. Advokat Radomir Prelević za Monitor tvrdi da je tužilaštvo moglo da zbog novih okolnosti zatraži ukidanje pritvora. ,,U ovakvim slučajevima, kada se radi o maloljetnicima, a nakon svjedočenja Zajića, tužilaštvo je moglo da traži da se ukine pritvor sinu Andrije Mandića. To može i njegov branilac”.

Ako se pokaže da su policijski inspektori instruisali osamnaestogodišnjaka da za pokušaj ubistva lažno optuži maloljetnog sina opozicionog lidera, biće to još jedan prilog bogatoj istoriji zloupotrebe ljudi i države od strane ove vlasti.

Ovih dana mediji bilježe i epilog slučaja policajca Gorana Stankovića. Stanković je tužio državu zbog duševnih patnji i straha koji je pretrpio u vezi sa slučajem policijske torture nad sada pokojnim Aleksandrom Pejanovićem, kada je jedini progovorio o zloupotrebama policijskih ovlašćenja i mučenju Pejanovića u policiji. Sudeći po toku suđenja,gotovo je izvjesno da Stanković neće dobiti traženu odštetu, pošto se na suđenju insistiralo da nema trajne poremećaje te je tek pod stresom.

Stanković je zbog pritisaka morao da napusti posao nekoliko mjeseci pred penziju, nakon čega je njegova porodica dovedena na rub egzistencije a on imao ozbiljne zdravstvene smetnje. Ovih dana Stanković čeka da mu se porodična kuća nađe na dobošu zbog neizmirenih kreditnih obaveza. Stanković je naknadno, po odlasku Veselina Veljovića sa mjesta šefa Uprave policije, penzionisan sa 200 eura, od čega izdržava sina i suprugu.

„Sve to jer nijesam htio da pristanem da ćutim i mirno posmatram zločin. Sada ne priznaju ni da sam trpio duševne bolove. Uništili su mi porodicu”, kaže za Monitor Stanković.

Stanković je potvrdio da su Pejanovića mučili i tukli u betonjerci, i da su njegove starješnine pokušale da taj slučaj zataškaju. Na sudu je svjedočio da su mu pretpostavljeni Dušan Raičević i Ratko Rondović kazali da je mučenje naređeno „odozgo”. Kao glavne krivce za ovaj slučaj Stanković je označio bivšeg šefa podgoričke policije Predraga Ašanina i bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. On je svjedočio da je Ašanin više puta pozivao policajce koji su te večeri bili u smjeni, tražeći od njih da se drže istog iskaza da nije bilo torture i da je Pejanović došao sa povredama, te da im je, ako to učine, obećao podršku Uprave policije i branioca.

Epilog: trojica policajca osuđeni su na sedam mjeseci zatvora zbog pomaganje u mučenju Pejanovića, dok se Rondoviću i Raičeviću još sudi. Ko su bili nalogodavci i batinaši ostalo je nepoznato. U optužnici tužilaštva navodi se da su direktni izvršioci bili nepoznati pripadnici „interventne jedinice” . Tokom suđenja niko iz te jedinice nije saslušan. Monitor je već pisao da su mnogi od aktera ovog slučaja novčano nagrađeni kada je Veljović podijelio novac iz policijske kase. Tada je nagrađeno i nekoliko pripadnika Interventne jedinice.

„Strašne su to stvari. To su doktori zla”, kaže Stanković za Monitor.

U seriji montiranja, poznat je slučaj gradonačelnika Miomira Mugoše i njegovog sina Miljana koji su fizički napali urednika Vijesti Mihaila Jovovića i fotoreportera te novine Borisa Pejovića. Nakon policijskog uviđaja nestao je bez traga pištolj za koji su Jovović i Pejović tvrdili da su ga vidjeli te večeri u rukama Mugošinog sina. Tužilaštvo je napravilo farsu od slučaja, insistirajući na tome da je žrtva, Jovović, u stvari batinaš. Sudski proces pokazao je da je slučaj „građen” na lažnim iskazima i vještačenjima.

Policija nije imala problema ni da dođe do ljudi spremnih na zatvorsku kaznu radi viših interesa. Na suđenju optuženima za napad na direktora Vijesti Željka Ivanovića, optuženi su iz petnih žila dokazivali svoju krivicu, dok su Ivanović i njegovi zastupnici bezuspješno pokušavali da ubijede da se radi o dragovoljcima koji su se sa nalogodavcima nagodili da prihvate krivicu. Sud je prihvatio svjedočenje dragovoljaca.

Među monstruoznijima u modernoj crnogorskoj istoriji je svakako montirani proces i policijska tortura prije 15 godina nad čelnicima Stranke demokratske akcije. SDA je tada praktično uništena, a dvadeset i jedan čovjek osuđen ukupno na osamdeset sedam godina jer su navodno pripremali formiranje države Sandžak. Pomilovani su pod međunarodnim pritiskom.

,,Svi okrivljeni izjavili su da su do privođenja istražnom sudiji bili podvrgnuti fizičkoj i psihičkoj torturi, batinanju, elektrošokovima, prijetnjama smrću njima i njihovoj porodici, vrijeđanju na nacionalnoj osnovi, višednevnoj zabrani sna, uskraćivanju vode, teškom poniženju. Tokom odvoženja do sudnice i zatvora, a dijelom i tokom batinanja, na glavi im se nalazila kapuljača, a preko kapuljače crni povez. Od strane ljekarske komisije pregledani su tek nakon 12 dana od dana lišavanja slobode”, pisao je tada naš nedjeljnik. Ibrahim Čikić je tada optužen za ulogu snajperiste. To bi bio jedini slijepi snajperista ikada viđen. U međuvremenu je napisao knjigu o stradanju. Sada mu u bjelopoljskom sudu sude za klevetu. Niko od onih koji su mučili lidere SDA nije odgovarao.

Zato, ako je svjedočenje Bobana Zajića istinito, a postoje ozbiljne indicije da je tako, to je samo ilustracija da se sistem koji je kreirao DPS ne mijenja. Smjenjuju se samo žrtve.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

BUDVANI TRAŽE OSLOBAĐANJE UZURPIRANIH JAVNIH POVRŠINA: Investitori samovoljno blokirali javne puteve i staze

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompanija Beppler&Jacobson primjer je investitora koji  nije doprinio društvenoj zajednici u kojoj posluje, samo joj je oduzeo. Neposredno nakon kupovine Hotela Avala, novi vlasnik ograđuje svoje imanje, postavlja kapije i ograde, presijeca dva javna puta koje su mještani koristili desetinama godina kao komunikaciju ka moru i Starom gradu

 

Privatizacija hotela na teritoriji opštine Budva donijela je građanima mnogobrojne probleme sa kojima se suočavaju posljednju deceniju. Većina novih vlasnika, Vladinih strateških investitora i zakupaca nije uspostavila korektan odnos sa stanovništvom, nisu se integrisali u društvenu zajednicu gdje su započeli  poslovanje. Nakon ulaska u posjed hotela koji su prodati sa velikim zemljišnim kompleksima i parkovima, prvi  potezi vlasnika najčešće su bili podizanje betonskih ograda i gvozdenih kapija kojima su ograđivali novostečene nekretnine.

Poznati budvanski hoteli postali su mali bunkeri, izolovana ostrva na čijim su prilazima podignute stražarske kućice kako niko, osim gostiju hotela, ne bi mogao prići privatnom posjedu. Građane je najviše pogodila prateća uzurpacija javnih puteva i staza, koje su postojale u okviru hotelskih kompleksa od ranije i koje su oduvijek bile u opštoj upotrebi kao komunikacija između naselja i morske obale. Mnogobrojni protesti građana sa zahtjevima za slobodan prolaz pješačkim stazama i šetalištima, za nesmetan pristup moru, uglavnom su bili bezuspješni. Investitori, koji su po pravilu uživali povlastice kod administracije vlasti na čelu sa DPS-om, ostajali su nijemi za potrebe mještana.

Jedan od najbezobzirnijih uzurpatora javnog prostora u Budvi je kompanija Beppler&Jacobson, ruskog biznismena Igora Lazurenka, koja je 2003. godine kupila Hotel Avala sa vilama i velikom zemljišnom parcelom u centru Budve, pored Starog grada. Dug je spisak negativnih efekata ove privatizacije za mještane Budve, čiju zakonitost, od 2016. godine, ispituje Specijalno državno tužilaštvo.

Kompanija Beppler&Jacobson primjer je investitora koji  nije doprinio društvenoj zajednici u kojoj posluje, samo joj je oduzeo. Neposredno nakon kupovine Hotela Avala, vlasnik ograđuje imanje, postavlja kapije i ograde, presijeca dva javna puta kojima su mještani naselja Gospoština, u kome se hotel nalazi, koristili desetinama godina kao komunikaciju ka moru i Starom gradu. Lazurenko je naložio presijecanje javnog puta, ulice naselja Gospoština kojoj gravitira ovo veliko naselje. Dio ulice istog naselja na čijem se kraju nalazi jedina okretnica za vozila,   obreo se  u posjedu hotela, metalnom kapijom odvojen od ostatka ulice, čime je nanijeta ogromna šteta mještanima i turistima,  i napravljen  saobraćajni kolaps koji traje punih 17 godina. Hotel Avala postojao je i ranije, ali do dolaska ruskih biznismena, ova  ulica nikada nije bila prekinuta i blokirana.

Sa druge strane hotelskog kompleksa, na granici pored mora, iznad staze koja vodi ka plaži Mogren, nalazi se staro kameno stepenište, put od Starog grada ka Vidikovcu. Postoji stotinama godina, predstavljalo je jedinu vezu naselja iznad Jadranske magistrale, Seoca, Prijevora i Komoševine sa Starim gradom i morskom obalom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NASTAVAK SUĐENJA ZA MALE HIDROELEKTRANE: Kad građani plaćaju

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Privrednom sudu počeo je novi proces protiv države po tužbi investitora malih hidroelektrana.  Iz ove, kao i ostalih tužbi, vidi se koliko su prethodne vlade olako izabranima davale dozvole za gradnju, a nakon toga pod pritiskom javnosti izbjegavale rješavanje problema

 

Ove nedjelje počelo je još jedno suđenje protiv države po tužbi investitora malih hidroelektrana (HE).

Kompanija Dekar, koja je gradila malu HE na Ljeviškoj rijeci – Izvor Morače, kod Kolašina, od države traži naknadu štete u visini investicije, koja je procjenjena na 1,7 miliona eura, ali i izgubljenu dobit za koncesioni period od 25 godina.

Vlasnik Dekara je Momčilo Miranović, suprug Vesne Miranović, bivše pomoćnice ministra zdravlja, članice NKT-a i visoke funkcionerke DPS-a.

Proces se vodi pred Privrednim sudom, sudija Faruk Mušović. Državu zastupa Zaštitnik državnih interesa Milan Krsmanović, a advokatica Ana Đukanović zastupa Dekar kao i većinu drugih investitora malih HE koji su podnijeli tužbu protiv države.

Dekar je probio sve rokove za izgradnju male HE. Posljednji put ih je, krajem oktobra, bivša Vlada upozorila na kršenje ugovornih obaveza i dala im rok od dva mjeseca da ih isprave.

Koncesionar je 26. novembra zatražio prolongiranje roka za dostavu bankarske garancije, a dan kasnije i zahtjev za raskid ugovora na štetu države. Tužba protiv države, u kojoj se tvrdi da je onemogućavan u razvoju svoje investicije, podnijeta je 30. novembra prošle godine, pet dana prije izbora nove vlade. Na osnovu upozorenja prethodne vlade da otkloni nepravilnosti u roku 60 dana, koji je istekao 28. decembra, nova vlada je raskinula ugovor sa ovim koncesionarom.

U tužbi, koju potpisuje Ana Đukanović, Dekar optužuje državu da joj nije omogućila prikljućenje na elektrodistributivnu mrežu. Ilustruju: „Mala HE Ljeviška – Izvor Morače nije projektovana da bude hidroelektrana ostrvskog tipa (da bude bez priključka na nacionalnu elektrodistributivnu mrežu), već je projektovana da proizvedenu električnu energiju uključi u elektroenergetski sitem – što nije moguće bez priključka“. Objašnjavaju da je sve povezano, naime mala HE Raštak nije izgrađena pa samim tim ni dalekovod od ove HE do Manastira Morače. U međuvremenu, nova vlada je, pored pet drugih, u decembru raskinula ugovore za gradnju dvije male HE na vodotoku Raštak.

Iz ovog, ali i procesa, koji je počeo prošle nedjelje, u kome konzorcijum Hydra MNE tuži državu, vidi se koliko su prethodne vlade olako izabranima davale dozvole za gradnju malih hidroelektrana, a nakon toga, pod pritiskom javnosti, izbjegavale rješavanje problema. Tako Dekar u tužbi navodi da im država čak od 2015. nije odgovarala na zahtjeve za mirovanje prava i obaveza iz ugovora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NAJAVLJENO NOVO POVEĆANJE AKCIZA NA DUVAN I DUVANSKE PROIZVODE: Švercovane cigarete čekaju nove namete u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Povećanje akciza na duvan i duvanske proizvode biće jedna od mjera poreske politike koja će se primjenjivati od 1. jula. O ima upozorenja da se akcize  ne smiju  povećavati dok država ne krene u ozbiljnu borbu sa švercom cigareta

 

Kada je Vlada Crne Gore 2018. godine povećala akcize na cigarete i druge duvanske proizvode samo u prva četiri mjeseca došlo je do pada legalne prodaje za 25 odsto, dok je eksplodiralo sivo tržište, odnosno roba iz šverca. Iako je država pojačala kontrole i proširila ovlašćenja određenim institucijama, i dalje svaki pušač ima švercera cigareta u svom kraju grada.

Povećanje akciza na duvan i duvanske proizvode biće jedna od mjera poreske politike koja će se primjenjivati od 1. jula. Pored toga, dodatno će se, prema nacrtu Budžeta Crne Gore za 2021. godinu, oporezovati gazirana pića sa dodatkom šećera ili drugim sredstvima za zaslađivanje ili aromatizaciju. Uvešće  se akcize i na proizvode od šećera, kakaoa i sladoleda, povećaće se akciza na alkohol i alkoholna pića i markiranje mineralnih ulja (nafte) i njihovih derivata.

Ministar Milojko Spajić očekuje da će od povećanja akciza na duvan i duvanske proizvod prihodovati oko 16,8 miliona eura. Međutim, opozicione i dio partija koje čine vlast upozoravaju da država može mnogo više da izgubi novim povećanjem akciza na cigarete.

„Ovakva odluka Vlade samo će povećati prihode švercerima cigareta koji decenijama kontrolišu šverc cigareta na domaćem tržištu, tako i kada je u pitanju tranzit“, smatra predsjednik mladih Pokreta za promjene Boban Stanišić.

Pošto je potrošnja cigareta u Crnoj Gori konstanta i kreće se između 1.500 i 1.600 tona godišnje, ili oko 2,6 kilograma po stanovniku“,  kaže Stanišić, akcize se ne smiju povećavati dok se ne reguliše šverc cigareta, odnosno dok država Crna Gora ne krene u ozbiljnu borbu sa švercom cigareta. On je istakao da je 2018. godine tržištu trebalo skoro godinu dana da se oporavi i da se prodaja vrati u legalne tokove i to tek nakon smanjenja uvećanih akciza.

Uprava policije i nadležna tužilaštva već su počela sa suzbijanjem cigareta bez akciznih markica na tržištu. Od kada je u medijima, krajem marta, objavljen nacrt Budžeta, istražni organi i organi gonjenja imali su više zapljena nelegalnih cigareta.

Već u prvim danima aprila u Podgorici je pretreseno više lokacija i lišeno slobode  nekoliko osoba u čijim objektima su zaplijenjene cigareta bez akciznih markica. Procjenjuje se da je švercom zaplijenjene količine cigareta pričinjena šteta  po budžet od oko 230 hiljada eura.

Akcija policije i Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, kodnog imena Krajina usmjerena je ka više osoba i grupacija koji čine krivična djela krijumčarenja. Kako su saopštili iz policije, višemjesečnom kriminalističkom obradom Odsjek za suzbijanje privrednog kriminala je u saradnji sa Osnovnim državnim tužilaštvom iz Podgorice prikupio dokaze da su osumnjičeni od 2019. do momenta realizacije predmeta obavili nabavku i distribuciju cigareta bez akcizne markice radi dalje prodaje na ilegalnom tržištu u Crnoj Gori. Ističu da su sprovedenim aktivnostima utvrdili da je na sivo tržište plasirana roba – ,,cigarete u vrijednosti od oko 170.000 eura, dok izvršenim pretresima na više lokacija koje koriste osumnjičeni pronađena i oduzeta roba pripremljena za dalju distribuciju u iznosu od oko 60.000 eura”.

Nekoliko dana kasnije podgorička policija kontrolišući jedan automobil pronašla je 2.000 paklica cigareta bez akciznih markica u vrijednosti od 4.400 eura. Protiv osobe  koja je upravljala vozilom podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljena trgovina.

Crna Gora zvanično je prepoznata kao ruta za šverc cigareta ka Evropskoj uniji još otkad su današnji predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i nekadašnji predsjednik Momir Bulatović  1998. godine o švercu cigareta raspravljali u predsjedničkoj debati na državnoj televiziji. I više od dvadeset godina kasnije međunarodna zajednica zamjera Crnoj Gori na švercu cigareta – posljednji put u Izvještaju o napretku Evropske komisije (za 2019).

U tom dokumentu se navodi da u dijelu borbe protiv krijumčarenja duvanskih proizvoda u 2019. godini nije bilo presuda za organizovani šverc cigareta. Navode, međutim, da su pokrenuti krivični postupci u tri slučaja velikih razmjera, uključujući jedan slučaj sa 22 osumnjičena.

U izvještaju se navodi da zapljene cigareta bez akciznih markica redovno obavljaju carinski službenici, lokalna i državna policija. Tokom 2019. godine zaplijenjeno je ukupno 1,7 miliona pakli cigareta, vrijednosti oko 3,9 miliona eura. „Međutim, i pored povećanih napora bezbjednosnih službi u ovoj oblasti, i poboljšane saradnje crnogorskih carinskih službi sa međunarodnim partnerima, broj pokrenutih postupaka i dalje je nedovoljan, uzevši u obzir procjenu razmjera šverca cigareta od, prema i preko Crne Gore“, navodi se u izvještaju EK.

Tokom posljednje dvije godine uhapšeno je više službenika Uprave za carine, zapošljenih u Luci Bar. U jednoj akciji Specijalnog državnog tužilaštva prije dvije godine, zbog sumnji u korupciju,  uhapšeno je i procesuirano 17 carinskih službenika u Luci Bar.

Prema izvještaju Evropske kancelarije za suzbijanje prevara (OLAF) šverc cigareta iz luke Bar za tri godine je Evropskoj uniji nanio štetu od oko 70 miliona eura. Istražni organi iz OLAF-a posebno su u izvještaju tretirali šverc iz Crne Gore, koji decenijama izaziva ozbiljne probleme.

U izvještaju OLAF-a piše da je od početka 2015. godine uhvaćeno osam brodova na koje su cigarete natovarene u luci Bar. Ta plovila zaustavljena su u Grčkoj i Španiji. Od ovih osam brodova šest je putovalo za Libiju, a po jedan za Kipar i Liban. Na tim brodovima zaplijenjeno je oko 350 miliona cigareta vrijednih 70 miliona eura.

Uprkos potencijalnim problemima i prethodnim iskustvom, iz Vlade je saopšteno da se akcizna politika za duvan povećava zbog usklađivanja sa evropskim direktivama. Boban Stanišić, međutim, kaže da određene stavke budžeta imaju dosta sličnosti sa fisklanom politikom bivšeg režima – jer su i oni pod plaštom usklađivanja sa evropskim standardima podizali akcize na cigarete i predlagali oporezivanje penzija. Dok su se stvarni motivi, tvrdi, krili na drugom mjestu.

 

Savjet će ispitati postoji li državni šverc cigareta

Nacionalni savjet za borbu protiv korupcije na visokom nivou tražiće od svih državnih organa i institucija, informacije o svemu što se tiče dviju fabrika cigareta – Tara iz Mojkovca i Novi duvanski kombinat iz Podgorice. Oba preduzeća ranije su optuživana za šverc cigareta, ali ozbiljna istraga nikada nije sprovedena.

To je za medije kazala Vanja Ćalović – Marković, koja rukovodi stručnim tijelom Savjeta. „Tražili smo informacije o poslovanju slobodnih zona Luke Bar i Duvanskog kombinata, prvenstveno imajući u vidu da se sa tih lokacija dešava šverc cigareta. Kad budemo dobili dokumentaciju, analiziraćemo je i na osnovu nje ćemo, gdje bude osnova, podnijeti prijave nadležnim tužilaštvima“, saopštila je Ćalović – Marković.

 

Crna Gora središte šverca cigareta na Balkanu

Međunarodna organizacija ,,Globalna inicijativa protiv transnacionalnog organizovanog kriminala” – mreža više od 300 nezavisnih svjetskih i regionalnih eksperata koji se bave ljudskim pravima, demokratijom, upravom i temom razvoja tvrde da je šverc cigareta glavni oblik organizovanog kriminala na Balkanu, a njegovo središte je Crna Gora. U svom izvještaju su naveli da je Bar poznat kao žarište šverca cigareta, odnosno da inostrane marke navodno stižu preko Bara za reeksport, dok se cigarete proizvedene u Crnoj Gori transportuju iz tog lučkog grada.

,,Crnogorske cigarete se švercuju širom regiona. Cigarete se takođe nelegalno proizvode u Bosni i Hercegovini, Srbiji i na Kosovu. Zatim se krijumčare u Crnu Goru, odakle nastavljaju, sa crnogorskim cigaretama, ka Evropskoj uniji i dalje. Odnedavno, Kosovo je postalo novi regionalni centar distribucije cigareta. Velike količine se dalje švercuju odatle u Srbiju, Sjevernu Makedoniju i Bugarsku, a zatim transportuju kroz poroznu granicu ka Crnoj Gori”.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo