Povežite se sa nama

MONITORING

Montiranje zločina

Objavljeno prije

na

Osamnaestogodišnji Boban Zajić ponovio je pred tužilaštvom da je pod pritiskom, zbog prijetnji zatvorom od strane četiri policijska inspektora, lažno optužio šesnaestogodišnjeg I.M., sina opozicionog lidera Andrije Mandića za pokušaj ubistva sedamnaestogodišnjeg D.R.

Maloljetni Mandić se nalazi u pritvoru u Spužu zbog pokušaja ubistva D.R. koji je sredinom ovog mjeseca izboden nožem u masovnoj tuči srednjoškolaca dvije podgoričke škole. Zajić je u početnom svjedočenju policiji tvrdio da je nož vidio u ruci Mandićevog sina.

Prema pisanju dnevnog lista Dan, i izjavi Andrije Mandića, ta Zajićeva izjava je jedini optužujući dokaz protiv njegovog sina. Oružje nije pronađeno, a niko od desetine srednjoškolaca, uključujući i povrijeđenog dječaka nije svjedočio protiv maloljetnog Mandića.

Zajić je pred tužilaštvom potvrdio da je pod pritiskom potpisao već pripremljenu lažnu izjavu. On se u tužilaštvu suočio sa jednim od četvorice inspektora koje tereti da su ga prisilili da je potpiše. Prema napisima medija, u tužilaštvu su saslušana i ostala tri inspektora.

Zajić za Monitor kaže: ,,Suočili su mene i inspektora Srđana Koraća u tužilaštvu pred kamerama, i ja sam i tada potvrdio što sam već rekao – da su me on i još trojica inspektora natjerali da lažno svjedočim”.

,,Volio bih da se što prije završi sve ovo. Da mogu da se vratim normalnom životu i fudbalu, da gradim fudbalsku karijeru. To je ono do čega mi je stalo. Sve mi ovo teško pada, uništava me psihički. Srećom imam podršku porodice. Želim samo da se sazna istina i okolnosti pod kojima sam ispitivan, a ne da neko izgubi posao”, kaže osamnaestogodišnjak za naš nedjeljnik.

Tokom sučeljavanja pred tužilaštvom , navodi Dan, inspektor Korać je negirao Zajićeve optužbe.U Pobjedi, koja je prva lansirala podatak da je u tuči učestvovao sin opozicionog lidera, ranije je objavljeno da u policiji tvrde da nije bilo pritisaka na Zajića. Zvaničnog saopštenja policije nije bilo. Pobjeda je nakon Zajićevog priznanja da je lažno svjedočio objavila da se on lažno predstavlja kao učenik Hemijske škole. Zajić kaže za Monitor da je on vanredni učenik te škole.

U Upravi policije nijesu željeli da komentarišu slučaj. Odgovore na pitanja ko su inspektori koji su vodili slučaj, te da li se unutar policije vodi istraga o optužbama Zajića, nijesmo dobili do izlaska ovog broja. Hoće li te podatke dobiti Odbor za odbranu i bezbijednost, ne zna se. To tijelo je na inicijativu članova iz Demokratskog fronta najavilo da će od Unutrašnje kontrole u policiji tražiti informaciju o tom slučaju. Iz opozicije su ocijenili da postoje ozbiljne indicije da su postojale teške zloupotrebe policije sa ciljem da se Mandiću načini politička šteta.

Ime inspektora Srđana Koraća pominje se u jednom od dokumenata Savjeta za civilnu kontrolu rada policije. Prema tom izvještaju iz 2011. godine, profesorica Gimnazije prijavila je maltretiranje policajca koji je upao na čas prijeteći joj pred učenicima da se javi na njegove pozive. Korać je šef odsjeka za bezbijednost u Upravi policije.

Andrija Mandić je optužio vlast da su pokušali preko njegovog sina da ga slome. On je u izjavi Danu podsjetio da je vijeće Apelacionog suda, čiji je predsjednik Svetlana Vujanović, supruga Filipa Vujanovića odlučilo da preinači odluku sudije Radomira Ivanovića, koji je dva puta odbio da odredi pritvor njegovom sinu. Portal In4s, blizak Mandićevoj partiji, objavio je da iza svega stoji Vujanović.

Nakon svjedočenja Bobana Zajića, pritvor Mandićevom sinu nije ukinut. Advokat Radomir Prelević za Monitor tvrdi da je tužilaštvo moglo da zbog novih okolnosti zatraži ukidanje pritvora. ,,U ovakvim slučajevima, kada se radi o maloljetnicima, a nakon svjedočenja Zajića, tužilaštvo je moglo da traži da se ukine pritvor sinu Andrije Mandića. To može i njegov branilac”.

Ako se pokaže da su policijski inspektori instruisali osamnaestogodišnjaka da za pokušaj ubistva lažno optuži maloljetnog sina opozicionog lidera, biće to još jedan prilog bogatoj istoriji zloupotrebe ljudi i države od strane ove vlasti.

Ovih dana mediji bilježe i epilog slučaja policajca Gorana Stankovića. Stanković je tužio državu zbog duševnih patnji i straha koji je pretrpio u vezi sa slučajem policijske torture nad sada pokojnim Aleksandrom Pejanovićem, kada je jedini progovorio o zloupotrebama policijskih ovlašćenja i mučenju Pejanovića u policiji. Sudeći po toku suđenja,gotovo je izvjesno da Stanković neće dobiti traženu odštetu, pošto se na suđenju insistiralo da nema trajne poremećaje te je tek pod stresom.

Stanković je zbog pritisaka morao da napusti posao nekoliko mjeseci pred penziju, nakon čega je njegova porodica dovedena na rub egzistencije a on imao ozbiljne zdravstvene smetnje. Ovih dana Stanković čeka da mu se porodična kuća nađe na dobošu zbog neizmirenih kreditnih obaveza. Stanković je naknadno, po odlasku Veselina Veljovića sa mjesta šefa Uprave policije, penzionisan sa 200 eura, od čega izdržava sina i suprugu.

„Sve to jer nijesam htio da pristanem da ćutim i mirno posmatram zločin. Sada ne priznaju ni da sam trpio duševne bolove. Uništili su mi porodicu”, kaže za Monitor Stanković.

Stanković je potvrdio da su Pejanovića mučili i tukli u betonjerci, i da su njegove starješnine pokušale da taj slučaj zataškaju. Na sudu je svjedočio da su mu pretpostavljeni Dušan Raičević i Ratko Rondović kazali da je mučenje naređeno „odozgo”. Kao glavne krivce za ovaj slučaj Stanković je označio bivšeg šefa podgoričke policije Predraga Ašanina i bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. On je svjedočio da je Ašanin više puta pozivao policajce koji su te večeri bili u smjeni, tražeći od njih da se drže istog iskaza da nije bilo torture i da je Pejanović došao sa povredama, te da im je, ako to učine, obećao podršku Uprave policije i branioca.

Epilog: trojica policajca osuđeni su na sedam mjeseci zatvora zbog pomaganje u mučenju Pejanovića, dok se Rondoviću i Raičeviću još sudi. Ko su bili nalogodavci i batinaši ostalo je nepoznato. U optužnici tužilaštva navodi se da su direktni izvršioci bili nepoznati pripadnici „interventne jedinice” . Tokom suđenja niko iz te jedinice nije saslušan. Monitor je već pisao da su mnogi od aktera ovog slučaja novčano nagrađeni kada je Veljović podijelio novac iz policijske kase. Tada je nagrađeno i nekoliko pripadnika Interventne jedinice.

„Strašne su to stvari. To su doktori zla”, kaže Stanković za Monitor.

U seriji montiranja, poznat je slučaj gradonačelnika Miomira Mugoše i njegovog sina Miljana koji su fizički napali urednika Vijesti Mihaila Jovovića i fotoreportera te novine Borisa Pejovića. Nakon policijskog uviđaja nestao je bez traga pištolj za koji su Jovović i Pejović tvrdili da su ga vidjeli te večeri u rukama Mugošinog sina. Tužilaštvo je napravilo farsu od slučaja, insistirajući na tome da je žrtva, Jovović, u stvari batinaš. Sudski proces pokazao je da je slučaj „građen” na lažnim iskazima i vještačenjima.

Policija nije imala problema ni da dođe do ljudi spremnih na zatvorsku kaznu radi viših interesa. Na suđenju optuženima za napad na direktora Vijesti Željka Ivanovića, optuženi su iz petnih žila dokazivali svoju krivicu, dok su Ivanović i njegovi zastupnici bezuspješno pokušavali da ubijede da se radi o dragovoljcima koji su se sa nalogodavcima nagodili da prihvate krivicu. Sud je prihvatio svjedočenje dragovoljaca.

Među monstruoznijima u modernoj crnogorskoj istoriji je svakako montirani proces i policijska tortura prije 15 godina nad čelnicima Stranke demokratske akcije. SDA je tada praktično uništena, a dvadeset i jedan čovjek osuđen ukupno na osamdeset sedam godina jer su navodno pripremali formiranje države Sandžak. Pomilovani su pod međunarodnim pritiskom.

,,Svi okrivljeni izjavili su da su do privođenja istražnom sudiji bili podvrgnuti fizičkoj i psihičkoj torturi, batinanju, elektrošokovima, prijetnjama smrću njima i njihovoj porodici, vrijeđanju na nacionalnoj osnovi, višednevnoj zabrani sna, uskraćivanju vode, teškom poniženju. Tokom odvoženja do sudnice i zatvora, a dijelom i tokom batinanja, na glavi im se nalazila kapuljača, a preko kapuljače crni povez. Od strane ljekarske komisije pregledani su tek nakon 12 dana od dana lišavanja slobode”, pisao je tada naš nedjeljnik. Ibrahim Čikić je tada optužen za ulogu snajperiste. To bi bio jedini slijepi snajperista ikada viđen. U međuvremenu je napisao knjigu o stradanju. Sada mu u bjelopoljskom sudu sude za klevetu. Niko od onih koji su mučili lidere SDA nije odgovarao.

Zato, ako je svjedočenje Bobana Zajića istinito, a postoje ozbiljne indicije da je tako, to je samo ilustracija da se sistem koji je kreirao DPS ne mijenja. Smjenjuju se samo žrtve.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

NAPUŠTENI HOTELI I TURISTIČKA NASELJA NA BUDVANSKOJ RIVIJERI: Simboli megalomanije, korupcije i bespravne gradnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Među oronulim, napuštenim objektima, primjerima pogrešne privatizacije i nelegalne gradnje ubjedljivo vodi hotel As u Perazića Dolu. Ukleti hotel, poput Titanika leži nasukan na obali male pješčane uvale

 

Investiciona groznica koja je zahvatila Crnogorsko primorje, posebno područje budvanske rivijere, nakon proglašenja nezavisnosti Crne Gore, ostavila je neizbrisiv trag u vidu brojnih građevina koje su svojim gabaritima i izgledom trajno narušile atraktivan priobalni prostor turističke prijestonice. Grozničavu kupoprodaju zemljišta i gradnju neprimjerenih objekata uz morsku obalu, pratilo je enormno zaduživanje kod crnogorskih banaka, bespravna gradnja, kriminal i korupcija, te nevjerovatne povlastice koje su pripadnici građevinskog lobija dobijali od tadašnje vlade i pojedinih ministarstava.

Iza investicione euforije ostali su brojni nedovršeni objekti, napušteni betonski skeleti razasuti duž morske obale, ponegdje i čitava stambena naselja, kao svojevrsni spomenici megalomanije i alavosti investitora.

Među oronulim, napuštenim objektima, primjerima pogrešne privatizacije i nelegalne gradnje ubjedljivo vodi hotel As u Perazića Dolu. Ukleti hotel, koji poput Titanika leži nasukan na obali male pješčane uvale, prešao je put od elitnog hotela izgrađenog za potrebe njemačkog auto-moto kluba, preko blokade rada u jednoj od privrednih afera u SFRJ, do strateške privatizacije koja je završila optužnicom protiv vlasnika za privredni kriminal i korupciju. Prošlo je 18 godina od neuspjele privatizacije hotela As koju je obilježila blamaža sa izdavanjem bezvrijednih garancija Vladi, tadašnjem ministru Branimiru Gvozdenoviću, u iznosu od 3 miliona eura. Hotel je nelegalno rekonstruisan i dograđivan dok nije dostigao nevjerovatnih 17 spratova. Sablasna betonska građevina hotela As izgleda kao kadar iz horor filmova

U selu Blizikuće iznad Svetog Stefana, na uzvišenju lokaliteta Česminovo, tik uz seosko groblje i crkvu Sv. Neđelja, sagrađeno je stambeno naselje Carsko selo, sa 36 tipskih kuća namijenjenih prodaji. Investitor projekta prvobitno nazvanog Rusko selo, bio je poznati crnogorski tajkun Zoran Ćoćo Bećirović, dok je radove izvodila kompanija Trejdjunik iz Budve, vlasnika Mirka Latinovića. Luksuzne vile podijeljene su među partnerima. One u posjedu Latinovića već su u funkciji, dok  kuće Bećirovića, deset godina kasnije, zvrje napuštene i prazne.

Bećirovićeva investicija na brdu Česminovo, odakle se pruža predivan pogled na morsku pučinu i budvansku rivijeru, svjedoči prije svega o korupciji, kriminalu i povlasticama koje su Opština Budva i Vlada udjeljivale pojedincima tokom proteklog investicionog buma. Carsko selo izgrađeno je na opštinskoj zemlji koju je tadašnji predsjednik Opštine, bez saglasnosti Skupštine i bez javnog poziva, ustupio Bećiroviću. Radi se o parceli površine 6.000 kvadrata procijenjenih na 600.000 eura. Bećirović zemljište nije platio Opštini. Zbog nezakonitog prenosa opštinske imovine na fizičko lice, Specijalno državno tužilaštvo otvorilo je 2016. istragu protiv tadašnjih budvanskih funkcionera Rajka Kuljače, Aleksandra Tičića i biznismena Mirka Latinovića, koja pored ostalih leži u nekoj fijoci.

Bećirović je stambeno naselje sagradio nelegalno, na lokaciji koja nije bila urbanizovana. Prodaja kuća u Carskom selu ne ide željenim tokom jer investitori nisu uzeli u obzir veoma prisutno sujevjerje kod potencijalnih kupaca, koji su odustajali od kupovine čim bi ugledali seosko groblje i crkvu. Trejdjunik je uspio prodati tek 5-6 kuća, dok ostale koristi za izdavanje tokom turističke sezone. Vile površine 180 m2 sa 400m2 placa prodaju se po cijeni od 400.000–500.000 eura.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZBRKA U DRŽAVNOM TUŽILAŠTVU: Ko je nadležan za bivše čelnike UP

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovni državni tužilac Vukas Radonjić naredio je hapšenje dvojice policijskih rukovodilaca zbog sumnje da su „skidanjem“ zabrane ulaska Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću zloupotrijebili službeni položaj, ali je SDT preuzeo predmet i oslobodio ih

 

Hapšenje visokih policijskih službenika Aleksandra Boškovića i Saše Đurovića odjeknulo je prethodne sedmice. Lišenje slobode rukovodilaca u Upravi policije naredio je podgorički osnovni državni tužilac Vukas Radonjić. Nakon tog događaja nastala je opšta zbrka u državnom tužilaštvu, ali i u bezbjednosnom sektoru.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je, istog dana kada je objavljena vijest o hapšenju Boškovića i Đurovića, preuzelo slučaj od Radonjića i odlučilo da u njihovim postupcima nema elemenata krivičnog djela. Ono je naredilo Specijalnom policijskom odjeljenju da policijske rukovodioce pusti na slobodu.

Radonjića je zatvorio Boškovića i Đurovića zbog osnova sumnje da su krajem prošle godine zloupotrijebili službeni položaj nezakonitim ukidanjem zabrane ulaska u Crnu Goru beogradskim kriminalcima Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću. Protiv njihove kriminalne grupe je u Srbiji podignuta optužnica zbog više ubistava i trgovine drogom, a važe za saradnike kavačkog klana i njihovog odbjeglog vođe Radoja Zvicera.

Belivuk i Miljković su optuženi i u Crnoj Gori za ubistvo pripadnika škaljarskog klana Damira Hodžića i njegovog zeta Adisa Spahića. Oni su tada, prema sumnjama SDT-a, nelegalno ušli u Crnu Goru da bi počinili ovaj zločin. U to vrijeme im je kao bezbjednosno interesantnim licima, bio zabranjen ulaz u Crnu Goru. Krajem prošle godine, međutim, dozvoljeno im je da uđu u državu kao gosti kotorskih kriminalaca Slobodana Kašćelana i Zvicera. Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić ranije je pojasnio da je menadžment Uprave policije „skinuo“ zabranu ulaska na zahtjev srpskih bezbjednosnih službi, ali do danas nema materijalnih dokaza koji bi potkrijepili tu tvrdnju.

Osnovni državni tužilac Vukas Radonjić, ipak je sumnjao da zabrana ulaska opasnim beogradskim kriminalcima nije skinuta u skladu sa zakonom. Monitor nezvanično saznaje da je do osnova sumnje došao nakon saslušanja službenice Granične policije S.I. protiv koje je prijavu podnio državni sekretara u MUP-u Rade Milošević. Nakon toga odredio je zadržavanje policijskim službenicima zbog, kako saznaje Monitor, opasnosti da će uticati na svjedoke, saradnike, između ostalog, i na S.I.

Privođenje Boškovića i Đurovića izazvalo je, prema informacijama Monitora, veliko interesovanje kod tužilaca višeg ranga od Radonjića. Iste noći nazvala ga je predsjednica Višeg državnog tužilaštva u Podgorici Lepa Medenica. Milošević je na pres konferenciji kazao da je Medenica pokušala da vrši pritisak na Radonjića.

„Naređeno mu je kako da postupa, a postupajući tužilac je to odbio“, kazao je Milošević na pres konferenciji.

Pravnici objašnjavaju da Medenica nije imala zakonski osnov da direktno telefonom pozove Radonjića i naloži mu kako da postupa. Zakonom propisana komunikacija je da Medenica, kao predsjednica tužilaštva višeg ranga, pismenim putem šalje obavezujuće uputstvo rukovodiocu osnovnog tužilaštva. On dalje prosljeđuje uputstvo tužiocu nadležnom za taj predmet. Ovdje je očigledno bila riječ o žurbi da se neke radnje završe što prije.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

IZVJEŠTAJ O POSTUPANJU BEZBJEDNOSNOG SEKTORA NA CETINJU: Papir bez pravne snage

Objavljeno prije

na

Objavio:

Komisiju Vladinog Biroa za operativnu koordinaciju ne prepoznaje zakon, zbog čega njen izvještaj nema pravnu snagu.  Međutim, ovaj dokument  može poslužiti kao osnov sumnje drugim, stvarno nadležnim, državnim organima da pokrenu eventualne postupke

 

Nešto više od mjesec dana od ustoličenja mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija, završen je dokument komisije, koju je osnovao Biro za operativnu koordinaciju (BOK), a koja je trebala da utvrdi šta se dešavalo na dan ustoličenja na Cetinju, 5. septembra ove godine, i da li je bilo propusta u radu izvršnih organa.

Noć uoči ustoličenja došlo je do sukoba između premijera Zdravka Krivokapića i ministra unutrašnjih poslova (MUP) Sergeja Sekulovića i direktora Uprave policije Zorana Brđanina, jer su navodno, vođeni bezbjednosnim procjenama Agencije za nacionalnu bezbjendost (ANB) i Uprave policije, čelnici policije bili za to da se ustoličenje izmjesti ili odgodi. Krivokapić je navodno tražio smjenu Sekulovića i Brđanina, ali se predomislio prije konferencije na kojoj je to trebao da najavi, a nakon reakcija zemalja Kvinte i najave Građanskog pokreta URA da će uskratiti podršku Vladi. Na toj konferenciji je, međutim, premijer iznio da će Vlada obrazovati tijelo, koje će ispitati rad svih državnih organa tokom protesta na Cetinju 4. i 5. septembra. Iza Krivokapića stali su Demokratski front i Demokratska Crna Gora, dok je iza Sekulovića i Brđanina stao potpredsjednik Vlade i koordinator bezbjednosnih službi Dritan Abazović.

Izvještaju o rezultatima postupanja sektora bezbjednosti tokom ustoličenja mitropolita Joanikija, prethodilo je prepucavanje između političkih lidera. Vlast i dalje preokupira  ko je bio za, a ko protiv ustoličenja novog mitropolita, dok se gotovo i ne pominje  uloga najvećeg opozicionog subjekta Demokratske partije socijalista (DPS) u neredima na Cetinju.

Komisija, na čijem čelu je poslanik Socijalističke narodne partije (SNP) Dragan Ivanović, konstatovala je u Izvještaju  da su lica kojima tu nije bilo mjesto i koja nisu u lancu odgovornosti, prisustvovala  sastanku u Vladi na kom su donošene važne odluke uoči ustoličenja mitropolita crnogorsko-pimorskog Joanikija. Situaciju je, piše u izvještaju, dodatno usložnila činjenica da su se Sekulović i Brđanin protivili ustoličenju na Cetinju, pozivajuću se na procjene ANB-a i Uprave polcije. Komisija je zaključila da je Uprava policije profesionalno odradila svoj posao.

,,Uzimajući u obzir sve okolnosti, probleme i uočene nedostatke, UP je 5. septembra svoj zadatak obavila profesionalno i efikasno, čuvajući ustavni poredak i štiteći zagarantovana vjerska prava i slobode”, navodno piše u Izvještaju.

Na posljednjoj sjednici BOK-a nije usvojen Izvještaj, niti se razmatrao, jer je Ivanović bio odsutan. Abazović je rekao da je na sjednici preovladao stav da u Izvještaju nije dovoljno potencirana uloga državnog tužilaštva u potencijalnom suzbijanju rizika za dešavanje na Cetinju 4. i 5. septembra.

,,Siguran sam da će to biti glavni komentar nakon što se mi i zvanično izjasnimo, i vjerujem da će i Komisija to prihvatiti. Možda je to nešto što je promaklo, ali to je jako važna činjenica vezana za aktivnosti državnog tužilaštva u susret i tokom dešavanja na Cetinju”, kazao je Abazović.

Članovi Biroa za operativnu koordinaciju će na narednoj sjednici dati komentare na Izvještaj, ali i usvojiti zaključke. Prema nezvaničnim informacijama Monitora, pojedini članovi će insistirati da se kroz zaključke precizira da Sekulović i Brđanin nijesu bili protiv ustoličenja mitropolita, već da nijesu željeli da ugrožavaju bezbjednost štićene ličnosti (patrijarha Porfirija), za čiji su život bili najodgovorniji kao rukovodioci policije. Da je postojao visok stepen opasnost po život štićene ličnosti ukazuju bezbjednosne procjene ANB-a.

Iako bi Izvještaj trebao da završi priču o događajima na Cetinju, sagovornici Monitora iz izvršne vlasti smatraju da se to neće dogoditi. Jedan od lidera Demokratskog fronta i predsjednik skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu Milan Knežević tražio je da Izvještaj, koji trenutno nosi oznaku tajnosti, bude dostavljen članovima tog tijela. Takođe je tražio da se taj dokument otvori za javnost.

Nezvanični izvori Monitora tvrde da je i ministar Sekulović predložio da se svi iskazi, na osnovu kojih je sačinjen Izvještaj, učine javnim. O tome će se, međutim, takođe raspravljati na narednoj sjednici BOK-a, a i na nekoj od narednih sjednica Vlade.

Izvještaj, međutim, tvrde eksperti sam po sebi ne može da ima pravno dejstvo. Riječ je o komisiji koju ne prepoznaje sistem, niti zakoni. Međutim, ovaj Izvještaj može poslužiti kao osnov sumnje drugim, stvarno nadležnim, državnim organima da pokrenu postupke. Jedan od njih je Skupština, koja vrši kontrolnu funkciju izvršne vlasti, i može da pokrene parlamentarnu istragu. Odbor za bezbjednost i odbranu je već obavio kontrolna saslušanja čelnika bezbjednosnog sektora na sjednici koja je trajala devet sati.

Na osnovu Izvještaja moglo bi da djeluje i državno tužilaštvo, ukoliko je stvarno bilo ,,veleizdaje” i ,,pokušaja državnog udara u Vladi” koji su se pominjali nakon 5. septembra. Međutim, Abazović od početka potencira ulogu tužilaštva koje nije regovalo uoči, tokom i nakon protesta na Cetinju. On će, prema saznanjima Monitora, inicirati da BOK u tom pravcu donese i jedan od zaključaka nakon rasprave o Izvještaju.

Ovaj dokument, čini se, neće otkriti ništa novo o postupanju policije, tužilaštva, Vlade, političara tokom protesta na Cetinju. Neće ni otkloniti neslaganja nosilaca vlasti u Crnoj Gori. Izvještaj konstatuje da su Sekulović i Brđanin predlagali da se, zbog bezbjednosnih razloga, odgodi ili izmjesti ustoličenje, što ide na ruku onih koji zagovaraju njihovu smjenu zbog protivljenja ustoličenju. Dok, sa druge strane, zaključuje i da je Uprava policije radila profesionalno što je argument onih koji brane ministra i prvog čovjeka policije. Međutim, iako je zakonska obaveza ministra unutrašnjih poslova i direktora Uprave policije da postupaju jedino na osnovu podataka koje prikupi policija (uniformisana i tajna), donosiocima odluka je, čini se, mnogo bitnija politička konotacija njihovih predloga, a ne zakonitost.

Abazović je više puta javno rekao da neće dozvoliti da ni na jedan način budu sankcionisani ljudi koji su dobro obavili svoj posao. Takođe je podsjetio da bi promjenama u sektoru bezbjednosti ova Vlada mogla izgubiti podršku država Kvinte. On naredne sedmice putuje u zvaničnu posjetu jednoj od tih država – Sjedinjenim Američkim Državama, gdje će upravo biti govora i o bezbjednosnim izazovima. Demokratski front, međutim, traži rekonstrukciju Vlade i da Abazovićevu ulogu u rekonstruisanoj izvršnoj vlasti preuzme lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević.

Izvještaj svakako, čini se, neće značajno uticati na političke posljedice i neslaganja nakon događaja na Cetinju, ali pitanje je da li će i kakve pravne posljedice proizaći iz ovog dokumenta.

 

Formiran 21 predmet povodom postupanja policije na Cetinju

Odjeljenju za unutrašnju kontrolu policije, žalilo se 25 građana na postupanje službenika tog organa tokom protesta na Cetinju 4. i 5. septembra. Na osnovu toga formiran je 21 predmet.

Ministarstvo unutrašnjih poslova je četiri pritužbe proslijedilo Direktoratu za bezbjednosno-nadzorne poslove.

,,Odjeljenju za unutrašnju kontrolu policije je dostavljeno 25 pritužbi građana u vezi sa postupanjem policijskih službenika povodom predmetnog događaja, povodom kojih je formiran 21 predmet, dok su četiri pritužbe, imajući u vidu njihovu sadržinu, proslijeđene na uvid i dalje postupanje Direktoratu za bezbjednosno-nadzorne poslove Ministarstva unutrašnjih poslova. Osim navedenog, Odjeljenje za unutrašnju kontrolu policije preduzima mjere i radnje iz nadležnosti i povodom šest zahtjeva za prikupljanje potrebnih obavještenja koje je, u vezi sa primjenom policijskih ovlašćenja u predmetnom događaju, Unutrašnjoj kontroli policije dostavilo Osnovno državno tužilaštvo Cetinje”, navode iz MUP-a.

 

U Vladi bili ljudi koji nijesu u lancu komande

U javnosti se ranije vodila polemika o ljudima koji su bili u Krivokapićevom kabinetu, a nijesu iz bezbjednosnog sektora. U Izvještaju Komisije konstantovano je da su ljudi koji nisu u lancu odgovornosti prisustvovali sastanku u Vladi na kom su donošene važne odluke uoči ustoličenja mitropolita crnogorsko-pimorskog Joanikija.

U zgradi Vlade sastali su se Krivokapić, Abazović, Sekulović, Brđanin, ministarka odbrane Olivera Injac, ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić, šef diplomatije Đorđe Radulović, ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović, ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić, ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović, ministar ekologije i prostornog planiranja Ratko Mitrović, direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejan Vukšić, generalna sekretarka Vlade Žana Praščević – Milačić, poslanik i lider Prave Crne Gore Marko Milačić i državna sekretarka u Ministarstvu poljoprivrede Nikolina Mišnić. Sastanci su trajali gotovo neprekidno tokom cijele noći. U zgradu Vlade kasnije su, u različitim terminima, ušli funkcioner Demokratske Crne Gore Momo Koprivica, a potom i lideri Demokratskog fronta Andrija Mandić i Milan Knežević.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo