Povežite se sa nama

OKO NAS

Mračne strane interneta

Objavljeno prije

na

„Nadamo se da će poslije ovog izvještaja ljudi ustati i reći: ‘Bože, nijesam imao pojma o razmjerama organizovanog kriminala'”. To je prošle nedjelje rekao član Evropskog parlamenta Bil Njuton Dil. Dil, poslanik iz redova Liberalnih demokrata, član je specijalnog komiteta EP, zaduženog za organizovani kriminal, korupciju i pranje novca (CRIM). Komitet je upravo usvojio izvještaj u kome se traži sveobuhvatni plan akcije za period od 2014. do 2019. u borbi protiv organizovanog kriminala.

Opširan dokument Specijalnog komiteta EP objavljen je u Briselu poslije 18 mjeseci rada. Kako bi poslanici pronikli u dubinu problema i brže odabrali nove mjere, EUROPOL, policijska služba Evropske unije, priložila je uz plan dodatni referat o kriminalnoj situaciji u EU i novim pojavama u ovoj sferi.

EUROPOL se bori protiv novih oblika kriminala na nekoliko frontova pošto bande koriste nove tehnologije. Sofisticirane međunarodne kriminalne grupe, među kojima su zlostavljači djece i bande falsifikatora novca, šire svoje mreže, naveo je Rob Vejnrajt, direktor EUROPOL-a. Vejnrajt je rekao da mnoge međunarodne kriminalne organizacije, koje djeluju u EU, koriste ekspanziju smartfona i internet tehnologije.

„Kriminal u Evropi mijenja svoje lice. Svakog dana kriminal je u opadanju, ali sofisticiraniji, opasniji oblici kriminala su u porastu”, izjavio je Vejnrajt za nedjeljno izdanje londonskog proevropskog dnevnika Independent (IoS). Vejnrajt, svojevremeno visoki funkcioner britanske Agencije za borbu protiv organizovanog kriminala (SOCA), govorio je za Independent, uoči prošlonedjeljne konvencije šefova EUROPOL-a.

,,U Evropi djeluje najmanje 3.600 međunarodnih grupa organizovanog kriminala. To je više milijardi dolara vrijedna industrija i organizovani kriminal unosi novine i širi na sve više vidova života ljudi. Bande zarađuju novac na načine koji su očigledno štetni za društvo i u razmjeri kakvu do sada nijesmo vidjeli”, dodao je Vejnrajt.

Već pomenuti izvještaj Specijalne komisije o kome će se krajem oktobra izjašnjavati poslanici u EP predstavljaće kulminaciju gotovo jednodecenijskih pokušaja stvaranja strategije za cijelu Evropu u suzbijanju sve veće opasnosti od prekograničnog kriminala. Samo pisanje izvještaja u Komisiji trajalo je 18 mjeseci.

„Mora postojati više akcije. Mafija, na primjer, sada je svugdje prisutna….,” smatra poslanik EP Dil. Po njemu, mnoge bande koriste prednosti otvorenih granica.

Vejnrajt, direktor EUROPOL-a od 2009, nadgleda rapidnu ekspanziju aktivnosti agencije i selidbu u novi štab u Hagu, pored Međunarodnog krivičnog suda Ujedinjenih nacija. On objašnjava kako je posao EUROPOL-a da nacionalnim policijama dostavi informacije „kako bi im olakšali da gone prave ljude”.

Šef kabineta direktora EUROPOL-a Brajan Donald takođe smatra da je u evropskim državama došlo do „eksponencijalnog rasta” organizovanog kriminala tokom posljednjih godina. Po Donaldu, policijskom službeniku iz Velike Britanije, „sajber kriminal sam po sebi predstavlja veliki fenomen”.

„Sajber kriminal je”, objašnjava Donald, „ostvario meteorski rast među našim prioritetima i predstavlja savršen primjer modernog organizovanog kriminala u kome kriminalci, serveri i njihove žrtve mogu biti bilo gdje u svijetu. U jednoj od grupa sajber kriminalaca prijavljeno je 60 različitih nacionalnosti”.

Direktor Vejnrajt slaže se s tim. „Internet predstavlja ogromno i potencijalno teško mjesto za održavanje (reda), zbog teškoća u identifikaciji osumnjičenih, i njihove potencijalne nedostupnosti organima gonjenja.

„Napredak tehnologije skrivanja (inkripcije), „mračne strane interneta”, oni koriste za uspostavljanje ogromne mreže za razmjenu najgorih oblika seksualnog zlostavljanja djece… Stepen izopačenosti pogoršan je i mreže su postale veće”, objasnio je Vejnrat koji je, takođe, na čelu Evropske finansijske koalicije (EFC) protiv onlajn komercijalne eksploatacije seksualne zloupotrebe djece.

Vejnrajt ukazuje da to predstavlja ružnu stranu interneta i jedan od troškova koje društvo mora da podnese. „Pitanje je da li je uspostavljen balans i do koje mjere je umjesno da ‘kontrolišemo’ internet”, upitao se Britanac.

Stručnjak ruskog Međunarodnog instituta za humanitarno-politička istraživanja Vladimir Bruter, takođe, smatra da će biti teško zaustaviti ofanzivu kriminala u sajber prostoru. No, po Bruteru, djelotvoran način da se spriječi ovakav porast, da obični potrošači budu osigurani, mogu da budu programi informisanja za internet-korisnike, poput informativnih programa državnih regulatora.

“Treba objasniti na koji nači može da se koristi internet-trgovina, internet-portali i slično. Ukoliko građani koji koriste internet budu razumniji, kriminalci će imati mnogo manje mogućnosti da krše zakon”, kazao je ruski stručnjak.

Direktor EUROPOL-a Vejnrajt je optimista. „Nikada ne treba da gubite optimizam… fokusirajmo se na stvari koje su zaista bitne u borbi protiv međunarodnog kriminala: razmjenu informacija i ekonomiju organizovanog kriminala.

Po šefu EUROPOL-a, sektor falsifikovanja novca vrijedan je osam milijardi eura, krijumčarenja cigareta 11 milijardi. „Pretpostavljamo da je u prevarama oko poreza na dodatu vrijednost izgubljeno 100 milijardi eura,” kazao je on.

Kris Vanstinkist iz EUROPOL-ovog tima za borbu protiv kriminalnih finansija i tehnologije, rekao je za IoS kako je nagli rast falsifikovanih „zdravstvenih i preventivnih proizvoda” podstakao EUROPOL da oformi novu jedinicu: „Bande prelaze s luksuznih proizvoda na svakodnevnu potrošnu robu – deterdžent, kozmetiku, šampone, brijače, čak i falš kondome.

Koliko često će neko kupiti falsifikovanu tašnu marke Luj Viton, jedne od najskupljih na svijetu, upitao se Vanstinkist? „No, svi kupuju deterdžent i stalno im je potreban, pa iako je marža po proizvodima manja, ukupno donosi veliki profit. Ovo se dešava… širom Evrope”.

Mnogi trgovci narkoticima sada su se prekvalifikovali za proizvodnju i prodaju falsifikovanih namirnica, odjeće, kozmetike i cigareta. Za takvu vrstu krivičnog djela u EU može da se dobije maksimalno dvije godine robije. Za trgovinu narkoticima može da se dobije do 20 godina.

Po Vejnrajtu, bande takođe prelaze na tržište lažnih „ljekova za spašavanje života”. „Nailazimo na sve više i više primjera u farmaceutskom lancu. Mnogi dileri droge postali su trgovci falsifikovanom potrošnom robom zato što su vidjeli da je to veće tržište”, objasnio je šef EUROPOL-a.

Poslanik Dil takođe je kazao kako je „količina falsifikovanih ljekova ogromna. Neki od njih su blagi, ali od nekih umiru ljudi”, upozorio je Dil.

Sve je veći problem lažne i nedovoljno kvalitetne hrane i pića. U pitanju je kako „lažno” brendiranje (etiketiranje) proizvoda, tako i namirnica koje nijesu dostupne adekvatnoj kontroli kvaliteta”.

Tako je početkom ove godine u Evropi izbio skandal koji još traje. U pakovanjima hrane na kojima je pisalo da sadrže govedinu, otkriveni su sadržaji konjskog mesa, u nekim slučajevima i do 100 odsto, ali i nedeklarisano meso poput svinjskog. Sve veća opasnost od lažne hrane predstavlja „ogromnu prijetnju za zdravlje potrošača”, upozorila je vlada Velike Britanije.

Cigarete najunosnije

Šverc cigareta isplativiji je od trgovine drogom, procjenjuju u INTERPOL-u, međunarodnoj organizaciji kriminalističke policije. Generalni sekretar INTERPOL-a Ronald Nobl na međunarodnom skupu nedavno održanom u Jalti iznio je podatak kako šverc cigareta godišnje donosi 50 milijardi dolara. „Skoro 700 milijardi cigareta godišnje bude prodato nezakonitim putem. To je 100 puta više od stanovništva Zemlje” – izjavio je Nobl. „Cigarete su prve na spisku švercovane robe”, kazao je Nobl. Prema ruskim izvorima, samo ukrajinski šverceri iznesu godišnje u susjedne zemlje sedam milijardi cigareta. Otprilike na 11 milijardi eura procjenjuje se tržište švercovanih cigareta, koje zauzima 11 odsto od ukupnog tržišta duvana EU.

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAKO DO LIJEKA: Em poskupili, em ih često nema

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da je stanje loše upozorava se već mjesecima jer ni bolnice nemaju određene medikamente. Građani često  ne mogu da dođu do prepisane terapije, pa moraju da kupe ljekove u privatnim apotekama. U sveopštoj inflaciji, cijene ljekova su porasle do 80 odsto

 

Penzionerka kojoj je ugrađen pesmejker prije godinu dana požalila se Monitoru da je bila neprijatno iznenađena kada je u apoteci saznala da za dvije kutije lijeka koji mora da pije redovno mora da doplati čak 35 eura. Od januara se lijek brilique od 90 miligrama više ne nalazi na osnovnoj, već na doplatnoj listi ljekova. Kutija košta 42,09 eura, od čega 25,98 plaća Fond za zdravstveno osiguranje, a ostalo doplaćuje pacijent.

Građani često ističu da ne mogu da dođu do prepisane terapije, te da moraju da kupe ljekove u privatnim apotekama. U sveopštoj inflaciji i cijene ljekova su porasle do 80 odsto.

Pored skupoće, građani se sve češće susreću i sa nestašicom ljekova. Od početka godine zabilježena je nestašica antibiotika, kao i pojedinih Ijekova za dijabetičare, lijeka protiv tuberkuloze, kortikosteroida, terapija u apotekama falila je i za pacijente sa rijetkim tumorima.

Da je stanje loše upozorava se već mjesecima jer ni bolnice nemaju određene medikamente, kao što su trombolitički ljekovi, antibiotici, terapija protiv srčanih oboljenja, a fale im i špricevi, pipete, digitalni toplomjeri… Početkom februara zabilježena je i nestašica dva citostatika na Institutu za onkologiju Kliničkog centra.

Sa nestašicom ljekova, usljed globalne krize, susreli su se i u regionu. Tako je u Srbiji početkom godine došlo do nestašice ljekova iz grupe antibiotika, kao i brufena i paracetamola. Prema podacima Hrvatske agencije za ljekove i medicinske proizvode kriza je stigla i kod njih pa nedostaju ljekovi za tretiranje raka dojke, visokog krvnog pritiska, holesterola… U Bosni i Hercegovinio nedostaju citostatici, ljekovi i supstance za onkološke pacijente.

Briselski portal Politico objavio je krajem januara ove godine da je u istraživanju o snabdjevenosti apoteka u 29 evropskih zemalja, uključujući članice EU, Tursku, Kosovo, Norvešku i Sjevernu Makedoniju, gotovo četvrtina prijavila nedostatak više od 600 vrsta ljekova. ,,Vlasti u Belgiji saopštile su da im u apotekama nedostaje blizu 300 vrsta ljekova. U Njemačkoj taj broj je 408, dok se u apotekama u Austriji trenutno ne može pronaći više od 600 vrsta ljekova. Spisak nedostajućih ljekova u Italiji je još duži i kreće se oko 3.000 vrsta…”, objavio je Politico.

Prema podacima Instituta za ljekove, Crna Gora je u samom vrhu po broju utrošenih ljekova – zauzima peto mjesto u Evropi. Indikativan je podatak, Apotekarske ustanove Montefarm, da je tokom protekle godine potrošeno više od dva miliona tableta lijeka za smirenje bromozepama, od 1,5 i tri miligrama. Pored ljekova za smirenje, tokom 2002, najveći promet ljekova bio je za liječenje kardiovaskularnih oboljenja, antibiotika, antireumatika.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

ZAŠTO NEMA ORGANIZOVANOG OTKUPA VUNE NA SJEVERU: Od vrijedne sirovine do ekološkog otpada  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gašenjem tekstilne industrije u Crnoj Gori prije tri decenije, vuna je  od dragocjene sirovine postala ekološki problem,  jer se nepropisno odlaže i spaljuje u prirodi. Organizovan otkup ne postoji, a tradicionalni  način obrade i korišćenja te  sirovine i dalje se   čuvaju   samo kroz sporadične projekte

 

Gotovo da nema opštine na sjeveru države,  koja,  u krakoročne ili dugoročne planove unaprjeđenja poljoprivrede nije uvrstila i  stvaranje uslova za otkup vune. No i pored toga,  situacija je ista kao prije tri,  pet ili deset  godina, pa je samo nekoliko lokalnih uprava napravilo sitne  korake u obezbjeđivanju mogućnosti da se taj resurs bar djelimično  koristi. U ostalim djelovima Crne Gore, više se razmišlja o tome kako se riješiti vune kao otpada, nego kako je pretvoriti u neki upotrebljiv proizvod.

Prema zvaničnim podacima u Crnoj Gori se godišnje proizvede  oko  250 tona vune. Prema analizi na portalu seljak.me  to je dovoljno da pokrije površinu od pet fudbalskih stadiona ili da napuni preko 4.000 vagona. Vuna kao nusproizvod spada u 3. kategoriju, što znači da ima nizak rizik po bezbjednost zdravlja ljudi i životinja. Međutim, predstavlja  jako visok rizik po bezbjednost životne sredine.  Manji vodotoci, divlje deponije, rubovi livada i šumarci na sjeveru, lokacije su gdje stočari, nakon šišanja ovaca,  obično, odlažu vunu. Za taj problem u lokalnim komunalnim preduzećima  nemaju rješenje, pa takva odlagališta tretiraju kao i sve druge divlje deponije, to jest, uklone kad na to dođe red.

Crna Gora ima važeći Pravilnik o klasifikaciji i postupanju sa nusproizvodima životinjskog porijekla, koji vunu svrstava u treću kategoriju, koja se može prerađivati ali je dozvoljeno i njeno spaljivanje. Organizovan otkup ne postoji, a na sjeveru postoje dvije vunovlačare, jedna u Beranama i jedna u Bijelom Polju, koje rade povremeneo. No, kako kažu vlasnici, sve je manje i vune i posla. Vlačenje vune je isplativo samo za stanovnike tih opština, dok transport  iz drugih gradova značajno uveća troškove stočarima.

U Opštini Kolašin više puta su u okviru strateških planova pominjali ideje da se obezbijedi otkup i prerada vune. No, kao i mnogi drugi planovi i to je ostalo zaboravljeno. U lokalnoj upravi podsjećaju da se novi strateški plan razvoja privodi kraju, ali ne mogu da kažu da li će, u dijelu u kojem je planirano unaprjeđenje poljoprivrede, biti mjesta i za razradu ideja o boljem korišćenju  vune.

,,Nažalost, sve je manje i ovaca i vune, na području naše, kao i drugih opština. No, s obzirom na to da smo turističko mjesto, trebalo bi razmisliti o načinima da se podsjetimo tradcionalnih načina prerade vune i anliziramo kako se oni mogu uvezati sa turističkom ponudom. Ono što sada vidimo je da su odjevni predmeti ručno izrađeni od vune jako zanimljivi turistima i prodaju se po vrlo visokim cijenama. No, tim se bavi samo mali broj žena”, kažu u kolašinskoj službi za poljoprivredu.

Tvrde i da su očuvanje tog dijela tradicije pomogli i kroz podršku ženskom preduzetištvu. Tako su neke korisnice sredstava iz opštinskog budžeta namijenjenih preduzetnicama, bile upravo pletilje.

U okviru INTERREG V-B Adriatic-Ionian ADRION Programme, Opština Pljevlja minulih nekoliko godina  sprovodila je  projekat Vuna  kao izvanredna strateška prednost (WOOL as Outstanding Opportunity for Leverage), poznatiji pod akronimom WOOL.  Tim projektom rukovodio je  Tehnološki Park Pordenone SCPA, Italija i sporoveden je u šest  jadransko-jonskih država: Italiji, Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Grčkoj. Dio aktivnosti sproveden i na Žabljaku, a dvije lokane uprave su taj način valorizacije vune podržale sa ukupno oko  200.000 eura.

U pljevaljskoj lokalnoj upravi podsjećaju da je cilj WOOL-a  da se valorizuje vuna kao bitan prirodni resurs i da se zaštiti kulturno nasljeđe ručno pravljenih proizvoda od vune. Za sve su to bili  ,,potrebni treninzi, razmjena dobrih praksi i izgradnja kapaciteta za lokalne umjetnike i zanatlije”. U toj opštini ima  10.000 ovaca, a 179 domaćinstava  imaju stada od preko 30 ovaca. Striža ovaca još se obavlja na tradicionalan način.

,,Opština je prepoznala važnost vune kao prirodnog resursa Crne Gore, koji je duboko ukorijenjen u našoj tradiciji. Značaj vune naši preci i te kako su znali da cijene. Nažalost, sada se najveći procenat vune baca, jer ne postoji organizovani otkup vune. Tradicija predenja vune i uopšte obrade vune polako izumire, sve je manje mladih žena koje znaju da obrađuju vunu. Upravo je jedan od ciljeva radionica koje se sprovode u okviru projekta WOOL da se oživi tradicija pletenja, tkanja i uopšte obrade i pripreme vune za dalje korišćenje, kao i da se ukaže na to koliko je očuvanje ovog resursa, koji je ukorijenjen u našoj tradiciji, od izuzetnog značaja”, obrazlažu razloge za podršku  projektu iz pljevaljske Opštine.

Učesnice tog projekta su, tokom minulih godina, naučile vještine tkanja, pletenja, ali i šišanja (striže) ovaca, sortiranja i pranja vune.  U sradnji sa žabljačkom lokalnom upravom angažovani su i  eksperti, koji su izradili strategiju u kojoj je detaljno obrađeno trenutno stanje na teritoriji Crne Gore u vezi sa vunom, njenom zastupljenošću, tipu, kvalitetu i upotrebi.

Projekat Sve boje Crne Gore, podržan i od Vlade, i lani i uz partnerstvo Šavnika,  takođe je koncipiran tako da kroz sublimaciju nauke, tradicije i umjetnosti doprinese prezentaciji i popularizaciji kulturne baštine. Prije svega, vune kao  primarne tekstilne materije na sjeveru, a zatim i  autohtone flore i kreativnosti u umjetničkom izražavanju.

Još jedan od rijetkih primjera čuvanja tradicije, ali i valorizacije vune, već godinama opstaje u Bijelom Polju u radionici Niti. Članice tog udruženja  obilaze stočarska domaćinstva i za svoje buduće proizvode otkupljuju kvalitetnu sirovinu. Bojenje vune obavlja se na tradicionalan način, biljkama, što daje posebnu autentičnost onom što se proizvde u radionci. Na taj način, objašnjavaju  bjelopljske pletilje i tkalje, stvara se višestuka korist. Domaćinstva ne odbacuju vunu i njome  neće zagađivati okolinu,  već će od nje imaju  finansijsku korist, a radionica dobija  kvalitetnu sirovinu za svoje proizvode. U radionici se, između ostalog,  koriste ručni razboji prilagođeni za rad i osoba sa invaliditetom.

U domaćinstvu Asanovića u kolašinskom selu Vranještica kažu da godinama nijesu prodali ni kilogram vune. Na tavanu je nekoliko džakova oprane i uvlačane vune. Ostalo su bacilli ili zapalili. S nostalgijom se sjećaju 70-ih i 80-ih godina prošlog vijeka kada su ,,svaki gram” mogli da prodaju u otkupnoj stanici u Kolašinu. Sada je striženje ovaca. Tvrde,  samo neophodan, mukotrpan i veliki uzaludan  posao.

,,Ovce se strižu sa prvim vrućinama, vuna se klasira, čisti od onog što se  nakupi u runu po livadama. Ručno se pere, pažljivo i detaljno dok ne bude dovoljno bijela. To se obično ranije radilo na potocima, jer je bilo prakitičnije, a i potrebno je dosta vode da se spere sva prljavština.   Naravno, suši se na suncu, ‘češlja’ ili  šalje na vlačenje. Kuđelje se poslije svega toga predu na preslici i vretenu. Tek tada je spremna za pletenje ili tkanje”, objašnjava dug postupak pripreme vune za ručni rad u tom domaćinstvu. Vuna  se u svijetu koristi u mnogim oblastima privrede, od  građevine preko proizvodnje hrane sve do kozmetike. Ona je odličan termoizolator, može da posluži kao đubrivo u poljoprivredi, ona je najbogatiji prirodni izvor lanolina, koji koristi farmaceutska industrija.

 

Kako su nedavno izračunali u Organizaciji KOD, zbog  nepostojanja organizovanog otkupa vune,  svake godine se ,,baci”  više 150.000 eura.

                                                                                      Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DIVLJANJE CIJENA U CRNOG GORI: Enigmatična poskupljenja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Povodom ovonedjeljnog Međunarodnog dana potrošača svi akteri koji utiču na formiranje cijena su izjavili da oni nijesu krivi za enormna poskupljenja. I dok, eto, na neobjašnjiv način cijene osnovnih proizvoda stalno rastu, potrošačima se, sem većih izdataka, ne nudi rješenje

 

U Crnoj Gori je, po zvaničnoj statistici, u riziku od siromaštva više od petine ukupnog stanovništva i čak svako treće dijete. Divljanje cijena posljednih godinu dana mnogima je donijelo veće probleme u preživljavanju, a Vlada, trgovci i ostali centri moći sve to ne shvataju nimalo ozbiljno.

Ove sedmice, 15. marta, obilježen je Međunarodni dan zaštite prava potrošača. Crnogorski potrošači ovaj dan dočekuju u uslovima veoma visokih cijena koje opterećuju njihov životni standard, saopšteno je iz Centra za zaštitu potrošača (CEZAP): „Uvažavajući sve ekonomske faktore koji utiču na cijene u uslovima slobodnog tržišta, CEZAP prepoznaje i nekorektno tržišno postupanje trgovaca koji drže visoke marže kao jedan od glavnih faktora koji doprinosi ovakvom stanju”, navodi se u saopštenju.

U CEZAP-u smatraju da postoji osnov za intervenciju države u tom dijelu, kako bi se zaštitili ekonomski interesi potrošača i njihov životni standard.

Vlada sa drži po strani ili svojim odlukama dodatno urušava ovaj položaj. Odnedavno više nemamo smanjenu stopu akciza na gorivo, pa je došlo do rasta cijene goriva koje je sada jedno od najskupljih u regionu. I dok cijene goriva padaju na svjetskom tržištu, kod nas su zbog akciza već dva puta povećane.

Vlada će odlučiti da li će ponovo umanjiti akcize na gorivo zavisno od kretanja cijena naftnih derivata na svjetskoj berzi od poremećaja na tržištu, saopštili su iz Ministarstva finansija.

Da kretanje cijena na našem ne zavisi toliko od cijena na globalnom tržištu pokazala je analiza Konsultantske kuće Fidelity Consulting. Oni su uporedili cijene proizvoda u Crnoj Gori iz decembra 2022. i decembra 2021. sa cijenama na globalnom nivou i došli su do sljedećih podataka: cijene ulja i masti u Crnoj Gori porasle su za 21 odsto, uprkos tome što su na globanom nivou pale za čak 23 odsto. I sa ostalim proizvodima u Crnoj Gori su oboreni rekordi. Cijene hljeba i žitarica u Crnoj Gori porasle za 31, a na globanom nivou za samo pet odsto; cijene mesa u Crnoj Gori porasle su za 20 odsto, a na globanom nivou za svega jedan odsto; cijene mlijeka, sira i jaja u kod nas su porasle za 48 odsto, a na globanom nivou za svega tri odsto.

I nedavna analiza Vijesti pokazala je da su cijene pojedinih osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori slične ili čak više u odnosu na balkanske članice Evropske unije – Hrvatsku i Sloveniju, iako su prosječne zarade znatno niže nego u ovim zemljama. Analiza je pokazala da jedan paket 10 osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori košta 16,33 eura, u Hrvatskoj 13,82 eura, a u Sloveniji 16,84 eura. Međutim, prosječna februarska neto plata u Crnoj Gori iznosila je 757 eura, u Hrvatskoj 1.026, dok je ona u decembru 2022. godine u Sloveniji iznosila 1.419 eura. To znači da se sa prosječnom platom u Crnoj Gori iz 46 navrata mogu kupiti ovih 10 namirnica, u Hrvatskoj 74 puta, dok bi u Sloveniji trebalo čak 84 odlaska u prodavnicu da potrošite mjesečnu zaradu.

Sindikat, a stidljivo i Vlada, za povećanje cijena krive velike marže trgovaca, dok iz trgovačkih lanaca kažu da nisu povećavali marže i da su na rast cijena uticale visoke dažbine države, kao i poskupljenje proizvoda kod proizvođača i dobavljača. Iz Unije slobodnih sindikata su pozvali Vladu da ograničavanjem marži stane na put „zloupotrebama trgovinskih lanaca”. Iz Ministarstva ekonomskog razvoja najavili su da će nastaviti dijalog sa trgovcima naglašavajući da bilo kakvo ograničavanje cijena nosi brojne rizike. Takođe, saopštili su da su u dogovoru sa predstavnicima trgovačkih lanaca kreirali program Stop inflaciji, koji podrazumijeva definisanje antiinflacione korpe koja će sadržati najmanje po jedan artikal od 25 osnovnih namirnica.

„U ovom trenutku uključeni su trgovački lanci: Voli, Laković, Mercator, Franca. Imamo najave da će i drugi lanci i prodavnice da se uključe u ovu priču“, rekao je ministar ekonomije Goran Đurović i dodao da je to čin društveno-odgovornog poslovanja. On je pojasnio da izbor konkretnog artikla iz definisane liste proizvoda vrši sam trgovac i formira cijenu u skladu sa prethodno postignutim dogovorom.

Iz Sindikata su podsjetili da je Vlada u maju prošle godine, osim ograničavanja marže, uvela i nultu stopu PDV-a na brašno, hljeb, so i ulje, ali da je ona od 1. januara ove godine prestala da važi, tako da su za taj iznos ovi proizvodi dodatno poskupjeli. Oni od Vlade i ministra finansija Aleksandra Damjanovića zahtijevaju i da ponovo aktiviraju odluku koja je prestala da važi krajem februara, o umanjenju akciza na goriva u iznosu ne manjem od 40 odsto.

Napominju iz Sindikata da je potrebno stati na put zloupotrebama trgovinskih lanaca, koji često u međusobnim dogovorima i „igrama podizanja cijena“ sami utiču na podizanje marži, što u finalnom dovodi do rasta cijena namirnica. Poručili su i da je  običnom građaninu jasno da je inflacija znatno veća od zvanične, posebno zbog činjenice da su osnovne životne namirnice u prethodnih godinu dana poskupile i do 100 odsto.

Iz najvećeg trgovinskog lanca Voli tvrde da oni nijesu krivi za povećanje cijena. Navode i da su cijene u EU, na primjer u Mađarskoj, porasle čak do 26,2 odsto i navode da su u Crnoj Gori na osnovu analize 500 najprodavanijih artikala, cijene u martu ove godine u odnosu na prethodnu godinu veće 15,7 odsto. „Razlog za povećanje cijena u Crnoj Gori su poreski nameti i povećanje poreza na dobit sa devet na 15 odsto, uvođenje akciza i inflacija. Svako uvećanje i uvođenje poreza i akciza mora dovesti do povećanja cijena, a činjenica je da se nabavka uglavnom oslanja na uvoz“, saopštili su iz Volija.

Ispada da se pravi razlozi enormnih poskupljenja, prema različitim izjavama onih koji na cijene utiču, ne mogu utvrditi.

Najnovija vijest glasi da je Ministarstvo ekonomskog razvoja je u dogovoru sa predstavnicima trgovačkim lanaca kreiralo program “Stop inflaciji”. On podrazumijeva definisanje antiinflacione korpe koja će sadržati najmanje po jedan artikal od 25 osnovnih namirnica.

,,U ovom trenutku uključeni su trgovački lanci: ‘Voli’, ‘Laković’, ‘Mercator’, ‘Franca’, ‘Aroma’. Imamo najave da će i drugi lanci i prodavnice da se uključe u ovu priču”, rekao je ministar Goran Đurović i dodao da je to čin društveno-odgovornog poslovanja. On je pojasnio da izbor konkretnog artikla iz definisane liste proizvoda vrši sam trgovac i formira cijenu sa prethodno postignutim dogovorom.

P. NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo