Povežite se sa nama

OKO NAS

Mračne strane interneta

Objavljeno prije

na

brian-donald

„Nadamo se da će poslije ovog izvještaja ljudi ustati i reći: ‘Bože, nijesam imao pojma o razmjerama organizovanog kriminala'”. To je prošle nedjelje rekao član Evropskog parlamenta Bil Njuton Dil. Dil, poslanik iz redova Liberalnih demokrata, član je specijalnog komiteta EP, zaduženog za organizovani kriminal, korupciju i pranje novca (CRIM). Komitet je upravo usvojio izvještaj u kome se traži sveobuhvatni plan akcije za period od 2014. do 2019. u borbi protiv organizovanog kriminala.

Opširan dokument Specijalnog komiteta EP objavljen je u Briselu poslije 18 mjeseci rada. Kako bi poslanici pronikli u dubinu problema i brže odabrali nove mjere, EUROPOL, policijska služba Evropske unije, priložila je uz plan dodatni referat o kriminalnoj situaciji u EU i novim pojavama u ovoj sferi.

EUROPOL se bori protiv novih oblika kriminala na nekoliko frontova pošto bande koriste nove tehnologije. Sofisticirane međunarodne kriminalne grupe, među kojima su zlostavljači djece i bande falsifikatora novca, šire svoje mreže, naveo je Rob Vejnrajt, direktor EUROPOL-a. Vejnrajt je rekao da mnoge međunarodne kriminalne organizacije, koje djeluju u EU, koriste ekspanziju smartfona i internet tehnologije.

„Kriminal u Evropi mijenja svoje lice. Svakog dana kriminal je u opadanju, ali sofisticiraniji, opasniji oblici kriminala su u porastu”, izjavio je Vejnrajt za nedjeljno izdanje londonskog proevropskog dnevnika Independent (IoS). Vejnrajt, svojevremeno visoki funkcioner britanske Agencije za borbu protiv organizovanog kriminala (SOCA), govorio je za Independent, uoči prošlonedjeljne konvencije šefova EUROPOL-a.

,,U Evropi djeluje najmanje 3.600 međunarodnih grupa organizovanog kriminala. To je više milijardi dolara vrijedna industrija i organizovani kriminal unosi novine i širi na sve više vidova života ljudi. Bande zarađuju novac na načine koji su očigledno štetni za društvo i u razmjeri kakvu do sada nijesmo vidjeli”, dodao je Vejnrajt.

Već pomenuti izvještaj Specijalne komisije o kome će se krajem oktobra izjašnjavati poslanici u EP predstavljaće kulminaciju gotovo jednodecenijskih pokušaja stvaranja strategije za cijelu Evropu u suzbijanju sve veće opasnosti od prekograničnog kriminala. Samo pisanje izvještaja u Komisiji trajalo je 18 mjeseci.

„Mora postojati više akcije. Mafija, na primjer, sada je svugdje prisutna….,” smatra poslanik EP Dil. Po njemu, mnoge bande koriste prednosti otvorenih granica.

Vejnrajt, direktor EUROPOL-a od 2009, nadgleda rapidnu ekspanziju aktivnosti agencije i selidbu u novi štab u Hagu, pored Međunarodnog krivičnog suda Ujedinjenih nacija. On objašnjava kako je posao EUROPOL-a da nacionalnim policijama dostavi informacije „kako bi im olakšali da gone prave ljude”.

Šef kabineta direktora EUROPOL-a Brajan Donald takođe smatra da je u evropskim državama došlo do „eksponencijalnog rasta” organizovanog kriminala tokom posljednjih godina. Po Donaldu, policijskom službeniku iz Velike Britanije, „sajber kriminal sam po sebi predstavlja veliki fenomen”.

„Sajber kriminal je”, objašnjava Donald, „ostvario meteorski rast među našim prioritetima i predstavlja savršen primjer modernog organizovanog kriminala u kome kriminalci, serveri i njihove žrtve mogu biti bilo gdje u svijetu. U jednoj od grupa sajber kriminalaca prijavljeno je 60 različitih nacionalnosti”.

Direktor Vejnrajt slaže se s tim. „Internet predstavlja ogromno i potencijalno teško mjesto za održavanje (reda), zbog teškoća u identifikaciji osumnjičenih, i njihove potencijalne nedostupnosti organima gonjenja.

„Napredak tehnologije skrivanja (inkripcije), „mračne strane interneta”, oni koriste za uspostavljanje ogromne mreže za razmjenu najgorih oblika seksualnog zlostavljanja djece… Stepen izopačenosti pogoršan je i mreže su postale veće”, objasnio je Vejnrat koji je, takođe, na čelu Evropske finansijske koalicije (EFC) protiv onlajn komercijalne eksploatacije seksualne zloupotrebe djece.

Vejnrajt ukazuje da to predstavlja ružnu stranu interneta i jedan od troškova koje društvo mora da podnese. „Pitanje je da li je uspostavljen balans i do koje mjere je umjesno da ‘kontrolišemo’ internet”, upitao se Britanac.

Stručnjak ruskog Međunarodnog instituta za humanitarno-politička istraživanja Vladimir Bruter, takođe, smatra da će biti teško zaustaviti ofanzivu kriminala u sajber prostoru. No, po Bruteru, djelotvoran način da se spriječi ovakav porast, da obični potrošači budu osigurani, mogu da budu programi informisanja za internet-korisnike, poput informativnih programa državnih regulatora.

“Treba objasniti na koji nači može da se koristi internet-trgovina, internet-portali i slično. Ukoliko građani koji koriste internet budu razumniji, kriminalci će imati mnogo manje mogućnosti da krše zakon”, kazao je ruski stručnjak.

Direktor EUROPOL-a Vejnrajt je optimista. „Nikada ne treba da gubite optimizam… fokusirajmo se na stvari koje su zaista bitne u borbi protiv međunarodnog kriminala: razmjenu informacija i ekonomiju organizovanog kriminala.

Po šefu EUROPOL-a, sektor falsifikovanja novca vrijedan je osam milijardi eura, krijumčarenja cigareta 11 milijardi. „Pretpostavljamo da je u prevarama oko poreza na dodatu vrijednost izgubljeno 100 milijardi eura,” kazao je on.

Kris Vanstinkist iz EUROPOL-ovog tima za borbu protiv kriminalnih finansija i tehnologije, rekao je za IoS kako je nagli rast falsifikovanih „zdravstvenih i preventivnih proizvoda” podstakao EUROPOL da oformi novu jedinicu: „Bande prelaze s luksuznih proizvoda na svakodnevnu potrošnu robu – deterdžent, kozmetiku, šampone, brijače, čak i falš kondome.

Koliko često će neko kupiti falsifikovanu tašnu marke Luj Viton, jedne od najskupljih na svijetu, upitao se Vanstinkist? „No, svi kupuju deterdžent i stalno im je potreban, pa iako je marža po proizvodima manja, ukupno donosi veliki profit. Ovo se dešava… širom Evrope”.

Mnogi trgovci narkoticima sada su se prekvalifikovali za proizvodnju i prodaju falsifikovanih namirnica, odjeće, kozmetike i cigareta. Za takvu vrstu krivičnog djela u EU može da se dobije maksimalno dvije godine robije. Za trgovinu narkoticima može da se dobije do 20 godina.

Po Vejnrajtu, bande takođe prelaze na tržište lažnih „ljekova za spašavanje života”. „Nailazimo na sve više i više primjera u farmaceutskom lancu. Mnogi dileri droge postali su trgovci falsifikovanom potrošnom robom zato što su vidjeli da je to veće tržište”, objasnio je šef EUROPOL-a.

Poslanik Dil takođe je kazao kako je „količina falsifikovanih ljekova ogromna. Neki od njih su blagi, ali od nekih umiru ljudi”, upozorio je Dil.

Sve je veći problem lažne i nedovoljno kvalitetne hrane i pića. U pitanju je kako „lažno” brendiranje (etiketiranje) proizvoda, tako i namirnica koje nijesu dostupne adekvatnoj kontroli kvaliteta”.

Tako je početkom ove godine u Evropi izbio skandal koji još traje. U pakovanjima hrane na kojima je pisalo da sadrže govedinu, otkriveni su sadržaji konjskog mesa, u nekim slučajevima i do 100 odsto, ali i nedeklarisano meso poput svinjskog. Sve veća opasnost od lažne hrane predstavlja „ogromnu prijetnju za zdravlje potrošača”, upozorila je vlada Velike Britanije.

Cigarete najunosnije

Šverc cigareta isplativiji je od trgovine drogom, procjenjuju u INTERPOL-u, međunarodnoj organizaciji kriminalističke policije. Generalni sekretar INTERPOL-a Ronald Nobl na međunarodnom skupu nedavno održanom u Jalti iznio je podatak kako šverc cigareta godišnje donosi 50 milijardi dolara. „Skoro 700 milijardi cigareta godišnje bude prodato nezakonitim putem. To je 100 puta više od stanovništva Zemlje” – izjavio je Nobl. „Cigarete su prve na spisku švercovane robe”, kazao je Nobl. Prema ruskim izvorima, samo ukrajinski šverceri iznesu godišnje u susjedne zemlje sedam milijardi cigareta. Otprilike na 11 milijardi eura procjenjuje se tržište švercovanih cigareta, koje zauzima 11 odsto od ukupnog tržišta duvana EU.

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠTA ĆE BITI SA ZAPOSLENIMA MONTENEGROERLAJNSA: Ni na nebu, ni na zemlji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Radnici MA su u ozbiljnoj nevolji. Lišeni bilo kakve pomoći, a čini se, i razumijevanja nadležnih iz Vlade Crne Gore

 

Nova nacionalna avio-kompanija poletjeće do početka ljeta, najavio je izvršni direktor ToMontenegro Predrag Todorović. Ne zna se gdje će i koliko često ToMontenegro letjeti, na koje aerodrome će slijetati, koliko će imati zaposlenih.

Umjesto toga, član borda nove kompanije Pavle Tripković obavijestio nas je da on i njegove kolege žele raditi besplatno, ukoliko postoji takva zakonska mogućnost. Budu li ipak morali da primaju naknadu, novac će proslijediti u humanitarne svrhe, saopštio je Tripković odluku borda. I obrazložio: „I na ovaj način želimo da se solidarišemo sa radnicima Montenegroerlajnsa (MA)“.

Zgodno zvuči, ali ostaje  strah da se ne potvrdi ona stara – koliko para toliko i muzike. A radnici MA su u ozbiljnoj nevolji. Lišeni bilo kakve pomoći, a čini se, i razumijevanja nadležnih iz Vlade.

Montenegroerlajns, akcionarsko društvo u većinskom vlasništvu Crne Gore (država posjeduje više od 99,98 odsto akcijskog kapitala) zapošljava oko 350 radnika. Dobar dio njih svakodnevno dolazi na posao. I radi. Neko čuva zgrade, radionice, magacine. Neko posprema prostorije ili kuva kafu. Računovođe spremaju završni račun za 2020. godinu… Dok oni koji trenutno nemaju baš nikakvog posla – letačko osoblje, prije svih – čekaju da im isteknu teško stečene licence.

Svi su posljednju platu (septembarsku) primili 15. oktobra (bez letačkog dodatka koji čini između trećine i polovine mjesečne zarade kabinskog osoblja). Penziono i zdravstveno osiguranje nije im plaćeno od 2017.  Ipak, zaposleni MA ne nalaze se na popisu djelatnosti i kompanija čijim radnicima Vlada pomaže da prežive (i bukvalno) tokom epidemije korone, uplaćujući im mjesečni minimalac od 222 eura. Na njih se ne odnosi ni odluka o privremenoj obustavi otplate kredita za one kojima je plata smanjena više od 10 odsto, pošto zaposlenima u MA nije smanjena platu. Samo je ne primaju već pet mjeseci. I to se ne (do)tiče ni njihovog poslodavca (država, odnosno Vlada), ni stanodavca, ni kreditora (banaka).

Avioni MA ne lete od 25. decembra prošle godine, nakon što je postala izvjesna opasnost da neki od njih bude zaplijenjen zbog  dugova.  Dva dana ranije iz nove Vlade je saopšteno da je kompanija osuđena na propast, pošto ne postoji zakonska mogućnost da se nastavi neophodna finansijska pomoć države. Do najavljenog stečaja još nije došlo, iako je račun MA  blokiran za iznos od blizu 20 miliona eura.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISPOVIJESTI IZ PORODILIŠTA: U porođajnim mukama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok su društvene mreže preplavljene ispovijestima porodilja koje najviše boli nehuman odnos medicinskog osoblja, u bolnicama žalbi skoro da i nema. Monitor je posjetio Kliniku za ginekologiju u KCCG, u kojoj je tokom prošle godine zabilježena samo jedna žalba na neljubaznost zdravstvenog radnika

 

„Imala sam rizičnu trudnoću i bilo je neophodno da budem prebačena u Klinički centar Crne Gore. Prevoz je bio loš i neuslovan. Vozila sam se starim kolima i potrebno je bilo da ležim i budem mirna u vozilu ali su kola bila stara. Kada sam stigla, porođaj je obavljen dobro, ali tretmanom kasnije nisam bila zadovoljna. Vidjela se razlika u odnosima prema različitim pacijentima”, priča za Monitor svoje iskustvo jedna Bjelopoljka.

Ispovjestima porodilja posljednjih nedjelje preplavljene su društvene mreže. „Oblači se da ti ne napravim treće!“; „Što si stisla noge, hoćeš da ti dođe Bred Pit pa da raširiš?“; „Au, ti kao da si stajala pored puta“; „Što kukaš, nijesi kukala dok si ga pravila“; „Spolja tako lijepa, a iznutra tako kvarna“… neki su od 300 komentara koje su primile administratorice Fejsbuk profila Vala, Ljeposava.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović nedavno je odgovorila na pismo grupe građana koji su na društvenim mrežama podijelili svoja iskustva u oblasti ginekologije: „Iskustva u ginekologiji su užasavajuća, učinićemo sve da građankama obezbijedimo najoptimalnije uslove”, obećala je ministarka.

Na ova iskustva, pored ministarke, reagovala je i direktorka Kliničkog Centra Crne Gore Ljiljana Radulović. Najavili su da će na Klinici za ginekologiju i akušerstvo angažovati kliničkog psihologa i uputiti pacijente da se za neprimjereno postupanje medicinskog osoblja prijave zaštitniku prava pacijenata KCCG.

U petak smo posjetili Kliniku za ginekologiju i akušerstvo. Priatno smo izenađeni onim što smo zatekli – novom opremom, uslovima i higijenom.  Direktorica Klinike za ginekologiju i akušerstvo Vesna Čolaković za Monitor je objasnila da je taj dio KCCG renoviran od aprila do avgusta 2020. godine.

Zaštitnica prava pacijenata Alma Mutapšić nije krila iznenađenje iskustvima koja se ovih dana mogu pročitati na internetu. Kaže da ona objašnjava pacijentima da imaju pravo na prigovor. Čak i anonimno, ali  primjedbi skoro da nema.

Mutapšić za Monitor objašnjava da na svakoj klinici u sklopu KCCG obavljaju dobrovoljna i anonimna anketiranja koja sadrže pitanja koja se odnose na dužinu čekanja prijema u bolnici, informisanost o zdravstvenom stanju, informisanost o načinu i mogućnostima liječenja, odnosu ljekara i medicinskih sestara. U toku 2020. godine, od 7.851 pacijenta koji je primljen na Klinici za ginekologiju i akušerstvo, anketirano je 2.582. Žalilo se samo 92 pacijenta a samo jedna od njih se odnosila na neljubaznost zdravstvenih radnika.

U najnovijem izvještaju obrađenom u februaru, u koji je Monitor imao uvid, od 314 ispitanika samo troje su iskazale kritiku: primjedba na neudobnost ležaja, na neukusnu hranu i primjedba na nehigijenske uslove toaleta.

Jovana PETRIČEVIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PODSTANARSTVO U CRNOJ GORI: Na rubu    

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Crnoj Gori ne postoji registar podstanara. Zbog toga, subvencije koje daje država nemaju smisla niti mnogo efekta, a podstanari su prisiljeni da uglavnom iznajmljuju stanove bez ugovora. Dosadašnja stambena politika ne haje za ko zna koliko ljudi koji u strahu dočekuju jutro – hoće li biti izbačeni na ulicu ili od čega će platiti kiriju

 

„Od podstanarstva je teži samo zatvor, a o tome niko ne govori”, kaže jedan od članova NVO Udruženje podstanara Crne Gore – Moj Dom, novog udruženja, i jedinog te vrste u Crnoj Gori. Za svega par dana priključio mu se veliki broj članova.

,,Dvadeset dvije godine sam podstanar i 15 puta sam se selio. Država ne zna koliko ima podstanara, nema evidencije. Pokušano je da se 2014. godine situacija riješi Zakonom o sprečavanju nelegalnog poslovanja, ali – bezuspješno. Tada je izračunato da država, godišnje, na obračun srednje vrijednosti od samo 150 eura za stanarinu, gubi 3,5 miliona eura. Uglavnom je sve bez ugovora, a tako su svi na gubitku”, kaže za Monitor osnivač udruženja Dragan Živković.

Prema riječima Živkovića, hitno treba uspostaviti registar podstanara u Crnoj Gori. „On mora postojati. Mora se znati ko su podstanari u ovoj državi, jer jedino tako ona može prepoznati najugroženiju grupu i direktno joj pomoći. Samo na taj način će subvencije imati smisla i znatno više efekta. To je jedan od najprečih zadataka našeg udruženja. Nadamo se da ćemo naići na razumijevanje državnih organa. Do tada, držimo se koliko možemo i umijemo”.

„Podstanar sam sa suprugom u Herceg Novom 26 godina. Imamo dvoje djece. Radim u Ministarstvu unutrašnjih poslova. Dva puta su me odbijali kada sam konkurisao za projekat za stanove Hiljadu plus, iako sam ispunjavao sve uslove. Ne može da me zapadne stan od 45 metara kvadratnih po cijeni od hiljadu eura, i to još da ga vraćam dok sam živ. U međuvremenu, supruga je oboljela od karcinoma. Nemam riječi da opišem šta me snašlo i kakve se sve namještaljke čine pri dodjeli stanova po tom projektu”, iskustvo je još jednog od članova Udruženja Moj Dom.

Posljednji dostupni podaci o broju podstanara u Crnoj Gori su iz Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova iz 2011. godine, rečeno je Monitoru iz Uprave za statistiku Monstat. Prema tim podacima, u Crnoj Gori ima 192.242 domaćinstava. Prosječno ima tri člana. Od ukupnog broja domaćinstava, 78,2 odsto ili 150.288 su vlasnici ili suvlasnici stana u kome žive, dok kod roditelja, djece ili drugih rođaka stanuje 5,7 odsto ili 10.980.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo