Povežite se sa nama

OKO NAS

Mračne strane interneta

Objavljeno prije

na

„Nadamo se da će poslije ovog izvještaja ljudi ustati i reći: ‘Bože, nijesam imao pojma o razmjerama organizovanog kriminala'”. To je prošle nedjelje rekao član Evropskog parlamenta Bil Njuton Dil. Dil, poslanik iz redova Liberalnih demokrata, član je specijalnog komiteta EP, zaduženog za organizovani kriminal, korupciju i pranje novca (CRIM). Komitet je upravo usvojio izvještaj u kome se traži sveobuhvatni plan akcije za period od 2014. do 2019. u borbi protiv organizovanog kriminala.

Opširan dokument Specijalnog komiteta EP objavljen je u Briselu poslije 18 mjeseci rada. Kako bi poslanici pronikli u dubinu problema i brže odabrali nove mjere, EUROPOL, policijska služba Evropske unije, priložila je uz plan dodatni referat o kriminalnoj situaciji u EU i novim pojavama u ovoj sferi.

EUROPOL se bori protiv novih oblika kriminala na nekoliko frontova pošto bande koriste nove tehnologije. Sofisticirane međunarodne kriminalne grupe, među kojima su zlostavljači djece i bande falsifikatora novca, šire svoje mreže, naveo je Rob Vejnrajt, direktor EUROPOL-a. Vejnrajt je rekao da mnoge međunarodne kriminalne organizacije, koje djeluju u EU, koriste ekspanziju smartfona i internet tehnologije.

„Kriminal u Evropi mijenja svoje lice. Svakog dana kriminal je u opadanju, ali sofisticiraniji, opasniji oblici kriminala su u porastu”, izjavio je Vejnrajt za nedjeljno izdanje londonskog proevropskog dnevnika Independent (IoS). Vejnrajt, svojevremeno visoki funkcioner britanske Agencije za borbu protiv organizovanog kriminala (SOCA), govorio je za Independent, uoči prošlonedjeljne konvencije šefova EUROPOL-a.

,,U Evropi djeluje najmanje 3.600 međunarodnih grupa organizovanog kriminala. To je više milijardi dolara vrijedna industrija i organizovani kriminal unosi novine i širi na sve više vidova života ljudi. Bande zarađuju novac na načine koji su očigledno štetni za društvo i u razmjeri kakvu do sada nijesmo vidjeli”, dodao je Vejnrajt.

Već pomenuti izvještaj Specijalne komisije o kome će se krajem oktobra izjašnjavati poslanici u EP predstavljaće kulminaciju gotovo jednodecenijskih pokušaja stvaranja strategije za cijelu Evropu u suzbijanju sve veće opasnosti od prekograničnog kriminala. Samo pisanje izvještaja u Komisiji trajalo je 18 mjeseci.

„Mora postojati više akcije. Mafija, na primjer, sada je svugdje prisutna….,” smatra poslanik EP Dil. Po njemu, mnoge bande koriste prednosti otvorenih granica.

Vejnrajt, direktor EUROPOL-a od 2009, nadgleda rapidnu ekspanziju aktivnosti agencije i selidbu u novi štab u Hagu, pored Međunarodnog krivičnog suda Ujedinjenih nacija. On objašnjava kako je posao EUROPOL-a da nacionalnim policijama dostavi informacije „kako bi im olakšali da gone prave ljude”.

Šef kabineta direktora EUROPOL-a Brajan Donald takođe smatra da je u evropskim državama došlo do „eksponencijalnog rasta” organizovanog kriminala tokom posljednjih godina. Po Donaldu, policijskom službeniku iz Velike Britanije, „sajber kriminal sam po sebi predstavlja veliki fenomen”.

„Sajber kriminal je”, objašnjava Donald, „ostvario meteorski rast među našim prioritetima i predstavlja savršen primjer modernog organizovanog kriminala u kome kriminalci, serveri i njihove žrtve mogu biti bilo gdje u svijetu. U jednoj od grupa sajber kriminalaca prijavljeno je 60 različitih nacionalnosti”.

Direktor Vejnrajt slaže se s tim. „Internet predstavlja ogromno i potencijalno teško mjesto za održavanje (reda), zbog teškoća u identifikaciji osumnjičenih, i njihove potencijalne nedostupnosti organima gonjenja.

„Napredak tehnologije skrivanja (inkripcije), „mračne strane interneta”, oni koriste za uspostavljanje ogromne mreže za razmjenu najgorih oblika seksualnog zlostavljanja djece… Stepen izopačenosti pogoršan je i mreže su postale veće”, objasnio je Vejnrat koji je, takođe, na čelu Evropske finansijske koalicije (EFC) protiv onlajn komercijalne eksploatacije seksualne zloupotrebe djece.

Vejnrajt ukazuje da to predstavlja ružnu stranu interneta i jedan od troškova koje društvo mora da podnese. „Pitanje je da li je uspostavljen balans i do koje mjere je umjesno da ‘kontrolišemo’ internet”, upitao se Britanac.

Stručnjak ruskog Međunarodnog instituta za humanitarno-politička istraživanja Vladimir Bruter, takođe, smatra da će biti teško zaustaviti ofanzivu kriminala u sajber prostoru. No, po Bruteru, djelotvoran način da se spriječi ovakav porast, da obični potrošači budu osigurani, mogu da budu programi informisanja za internet-korisnike, poput informativnih programa državnih regulatora.

“Treba objasniti na koji nači može da se koristi internet-trgovina, internet-portali i slično. Ukoliko građani koji koriste internet budu razumniji, kriminalci će imati mnogo manje mogućnosti da krše zakon”, kazao je ruski stručnjak.

Direktor EUROPOL-a Vejnrajt je optimista. „Nikada ne treba da gubite optimizam… fokusirajmo se na stvari koje su zaista bitne u borbi protiv međunarodnog kriminala: razmjenu informacija i ekonomiju organizovanog kriminala.

Po šefu EUROPOL-a, sektor falsifikovanja novca vrijedan je osam milijardi eura, krijumčarenja cigareta 11 milijardi. „Pretpostavljamo da je u prevarama oko poreza na dodatu vrijednost izgubljeno 100 milijardi eura,” kazao je on.

Kris Vanstinkist iz EUROPOL-ovog tima za borbu protiv kriminalnih finansija i tehnologije, rekao je za IoS kako je nagli rast falsifikovanih „zdravstvenih i preventivnih proizvoda” podstakao EUROPOL da oformi novu jedinicu: „Bande prelaze s luksuznih proizvoda na svakodnevnu potrošnu robu – deterdžent, kozmetiku, šampone, brijače, čak i falš kondome.

Koliko često će neko kupiti falsifikovanu tašnu marke Luj Viton, jedne od najskupljih na svijetu, upitao se Vanstinkist? „No, svi kupuju deterdžent i stalno im je potreban, pa iako je marža po proizvodima manja, ukupno donosi veliki profit. Ovo se dešava… širom Evrope”.

Mnogi trgovci narkoticima sada su se prekvalifikovali za proizvodnju i prodaju falsifikovanih namirnica, odjeće, kozmetike i cigareta. Za takvu vrstu krivičnog djela u EU može da se dobije maksimalno dvije godine robije. Za trgovinu narkoticima može da se dobije do 20 godina.

Po Vejnrajtu, bande takođe prelaze na tržište lažnih „ljekova za spašavanje života”. „Nailazimo na sve više i više primjera u farmaceutskom lancu. Mnogi dileri droge postali su trgovci falsifikovanom potrošnom robom zato što su vidjeli da je to veće tržište”, objasnio je šef EUROPOL-a.

Poslanik Dil takođe je kazao kako je „količina falsifikovanih ljekova ogromna. Neki od njih su blagi, ali od nekih umiru ljudi”, upozorio je Dil.

Sve je veći problem lažne i nedovoljno kvalitetne hrane i pića. U pitanju je kako „lažno” brendiranje (etiketiranje) proizvoda, tako i namirnica koje nijesu dostupne adekvatnoj kontroli kvaliteta”.

Tako je početkom ove godine u Evropi izbio skandal koji još traje. U pakovanjima hrane na kojima je pisalo da sadrže govedinu, otkriveni su sadržaji konjskog mesa, u nekim slučajevima i do 100 odsto, ali i nedeklarisano meso poput svinjskog. Sve veća opasnost od lažne hrane predstavlja „ogromnu prijetnju za zdravlje potrošača”, upozorila je vlada Velike Britanije.

Cigarete najunosnije

Šverc cigareta isplativiji je od trgovine drogom, procjenjuju u INTERPOL-u, međunarodnoj organizaciji kriminalističke policije. Generalni sekretar INTERPOL-a Ronald Nobl na međunarodnom skupu nedavno održanom u Jalti iznio je podatak kako šverc cigareta godišnje donosi 50 milijardi dolara. „Skoro 700 milijardi cigareta godišnje bude prodato nezakonitim putem. To je 100 puta više od stanovništva Zemlje” – izjavio je Nobl. „Cigarete su prve na spisku švercovane robe”, kazao je Nobl. Prema ruskim izvorima, samo ukrajinski šverceri iznesu godišnje u susjedne zemlje sedam milijardi cigareta. Otprilike na 11 milijardi eura procjenjuje se tržište švercovanih cigareta, koje zauzima 11 odsto od ukupnog tržišta duvana EU.

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TRI DECENIJE OD PROGLAŠENJA EKOLOŠKE DRŽAVA: Građani prinuđeni da protestima brane prirodu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dan uoči obilježavanja 30. godina od proglašenja ekološke države, ekolozi su najavili protest. Smatraju da se nema što slaviti. I pored silnih obećanja nove vlasti, mještani su i dalje prinuđeni da protestima brane svoju životnu sredinu

 

U ponedjeljak 20. septembra obilježiće se 30 godina od proglašenja Crne Gore za ekološku državu. Biće svečano. A na terenu i nema mjesta za pretjerano slavlje. Veliki zagađivači Termoelektrana Pljevlja, Kombinat aluminijuma, Željezara, i dalje nesmetano truju vazduh i prirodu. A kao i prije promjene vlasti građani su prinuđeni da protestima brane životnu sredinu u kojoj žive.

Desetak mještana potkomovskih sela u Andrijevici su prošlog četvrtka uhapšeni nakon što su blokirali prolaz kamiona preduzeća Bojkomerc. Mještani su poručili da je dosta bilo pljačke njihovog bogatstva i traže od Vlade da što hitnije preispitaju koncesione ugovore i da zaustave svaku dalju sječu šume na tom prostoru.

,,Posebno tražimo da se zaustavi izvođenje bilo kakvih radnji u dijelu Bradavca gdje se nalaze izvori pitke vode s kojih se nekoliko sela napaja vodom. To je naš ultimatum, jer ako dozvolimo da se nastavi dalja sječa šume, onda će naša sela zbog pokretanja strmog terena nestati s lica zemlje”, poručio je mještanin Strado Babović.

I prije i poslije hapšenja, mještani zahtijevaju da se što prije, u cilju sprečavanja daljeg uništavanja šuma, vodoizvorišta i putne infraksture od strane koncesionara, iniciraju izmjene zakona o upravljanju državnim resursima.

Vladi se ne žuri, a važeći zakon je na strani koncesionara. Nakaradni zakoni i ugovori iselili su narod sa ovih prostora, kazao je na protestnom skupu održanom u nedjelju u Konjuhu Rašid Marković, koji je govorio u ime drvoprerađivača. ,,Evidentno je da je šumaska mafija potpomognuta svim institucijama i kapacitetima države. S prirodnim resursima nestaje narod sa sjevera i to je državni udar”, istakao je Marković.

Na protestu je drvoprerađivač iz Plava Edin Šarkinović objasnio: ,,Jedan kamion koncesionara preveze u prosjeku oko 40 kubika balvana. Ta drvena masa se prodaje za oko 4.000 eura i ta sirovina ide preko granice. Kada bi taj jedan kamion građe lokalni drvoprerađivači pretvorili u neku uglačanu dasku, imali bi prihod od 12.000 eura, a ako bi od tog drveta uradili patos imali bi 20.000 eura. Takođe, država bi preradom tog drveta uzela četiri puta veći prihod po osnovu PDV-a, u odnosu na ono što daje koncesionar. Uz to, određenim vidom poluprerade zaposlio bi se značajan broj radnika. Sve zajedno ukazuje da je po srijedi velika pljačka naroda i države”.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAKO SE FABRIKA PEŠKIRA NAŠLA U STEČAJNOJ MASI AUTOPREVOZNOG PREDUZEĆA SIMON VOJAŽ: Gume, kočnice, peškiri, dizalice

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ispostavilo se da  fabriku peškira u bihorskom selu Savin bor nije gradio ni  turski bisnismen Ismail Arslan, kako se mislilo, niti predsjednik Opštinskog odbora DPS u Petnjici Mehmed Adrović, suvlasnik “Simon vojaža”, prije uvođenja stečaja.

 

Kada je nedavno objavljen oglas za prodaju beranske autoprevozne kompanije “Simon vojaž” kroz stečaj, saznalo se da je u stečajnu masu ušla, i da je zajedno sa cjelokupnom imovinom , na prodaju data i imovina u selu Savin Bor. Tada se i otkrilo da se radi o nesuđenoj fabrici peškira u tom bihorskom selu.

Tako se ispostavilo da ovu fabriku niti je gradio turski bisnismen Ismail Arslan, kako se mislilo, niti predsjednik Opštinskog odbora DPS u Petnjici Mehmed Adrović, koji je bio suvlasnik “Simon vojaža”, prije uvođenja stečaja.

Kada su stupili u štrajk polovinom 2020. godine, radnici “Simon vojaža” su javno pitali zašto je Adrović njihovim novcem pravio fabriku u svom rodnom selu. Tada to niko nije demantovao, a sada se ispostavilo da fabrikazaista  jeste građena novcem “Simon vojaža” i ušla je u stečajnu masu koja će se polovinom oktobra naći na javnoj licitaciji.

Kakvi su samo hvalospjevi ispjevani Ismailu Arslaniju, kome sada nama ni traga, i Mehmedu Adroviću te 2017. godine, neposredno pred lokalne izbore u Petnjici. Četrdesetdvogodišnji Arslani je predstavljen kao suvlasnik kompanije “Euro Bor” u okviru koje je trebalo da radi fabrika peškira i partner Mehmeda Adrovića.

Navodno je tih dana dopremio iz Turske prve metre sirovine za izradu bihorskog peškira koji će, kako je tvrdio „pokoriti“ region.

Arslanov partner u poslu, Mehmed Adrović tada je govorio da je optimizam turskog tekstilca opravdan, a da je njegov portfolio više nego impresivan.

Lokalni mediji pod kontrolom DPS-a potrudili su se i da objave po nešto iz njegove biografije, kao na primjer, da je rođen u Denizliju, turskom gradu poznatom po razvijenoj tekstilnoj industriji. Da je dvadeset godina u poslu sa tekstilom, kao i da je oženjen i da ima troje djece, “koja ga gledaju samo tokom praznika”.

“Moj put je manje-više sličan mnogim biznismenima. Počeo sam kao običan radnik, pekao sam zanat i znao sam svoje sposobnosti. Vrlo brzo sam otvorio fabriku u Denizliju gdje sam zapošljavao 200 radnika” – pričao je Arslani za portal Radio Petnjica.

Ostalo je zapisano i da su njegovi počeci vezani za ogromno tursko tržiše ali je, kako je ispričao, brzo uvidio mogućnosti internacionalnog poslovanja, pa je počeo da osvaja tržišta Francuske, Njemačke, Austrije, SAD, Balkana.

“Već dvije godine radim i za UN. Ne mogu reći o kojim konkretno instituciojama se radi jer je ugovorima to zabranjeno ali mogu reći da je riječ o veoma ozbiljnim poslovima” – tvrdio je Arslani.

Ovaj turski biznismen je ispričao da je sa prijateljem iz Izmira obišao Balkan. Rekao je da zna za Balkan sa istorijskog aspekta kao bitan “ali i to da je sada bitan i kao poželjno tržište”.

“Obišli smo sjever Crne Gore, imali smo puno sastanaka, od kojih su neki bili potpuni promašaji, a neki pun pogodak. Tako sam otkrio i Petnjicu kroz lik i djelo ozbiljnog privrednika Mehmeda Adrovića” – kazao je tada Arslani.

Mehmed mu je navodno u tri sata ujutru, kada su se sastali, rekao da “želi da učini nešto za ovaj narod i da vjeruje u uspjeh”.

“Njegove potrebe i ozbiljnost su se poklopile sa mojim razmišljanjem. Tako je sve krenulo” – pričao je Arslan.

 

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVO OBEĆANJE O BOLJEM GAZDOVANJU SPORTSKOM INFRASTRUKUROM KOLAŠINA: Država opet najavljuje pomoć  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Najvažniji  objekti kolašinske sportske  infrastrukture  primjer su nebrige i neuspješnih pokušaja Opštine da brine o njima. Ovih dana iz Vlade opet stižu  obećanja o drugačijem  gazdovanju Domom mladih i sportskom halom

 

Sportska hala i Dom mladih u Kolašinu izgrađeni su prije 20 godina, a nijedan od ta dva objekta nije potpuno stavljen u funkciju. Štaviše,  Dom mladih je već deceniju bez ikave namjene i skoro je ruina.  Prema onome što je nedavno, prilikom posjete Kolašinu,  izjavio ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović, slijedi obiman posao rješavanja i pravnih i infrastrukturnih problema.

Oba objekta se nalaze u tzv. Sportskoj zoni i oba su dio premabicioznih višedecenijskih planova o Kolašinu kao centru za pripreme vrhunskih sportista. Zajedničko im je i to što ni posle dvije decenije od kako su izgrađeni,  nemaju upotrebne dozvole. Dom mladih, prema podacima,  Uprave za katastar i državnu imovinu Crne Gore,   ni građevinsku.

Taj turistički objekat radio je  svega nekoliko godina i bio je dat na upravljanje privatniku, odnosno Košarkaškom klubu (KK) Gorštak.  Nakon toga, Opština,  čije tada bio vlasništvo, prepustila ga je vandalima i zubu vremena.  Iz objekta je   ukraden namještaj, električni aprati,  polomljena vrata i prozori, fasada uništena…

Gradnja sportske hale u neposrednoj blizini, počela je u  maju 1996. godine. Bio je to  kapitalni projekat podrške  ekonomskom i turističkom razvoju Kolašina. Stavljena je u funkciju 13. jula 2001. godine, a već deceniju kasnije započela je njena kompletna rekonstrukcija. Izgradnju tog objekta, preko tadašnje Direkcije javnih radova, finansirala je Vlada.  Opština je samo ustupila zemljište.   Iz državnog budžeta izdvojen je novac i za rekonstrukciju, koja je podrazumijevala zamjenu  parketa, grijanje na plin i modernizovane svlačionice. Međutim, sve do sada nije završena fasada. Za rekonstrukciju je potrošeno  više od million eura.

Oba objekta su sada vlasništvo države. Dio  imovine u Sportskoj zoni,  prije nekoliko godina,   Opština  je ustupila državi i tako kompenzovala dio pozamašnog poreskog duga.

U više navrata propali su pokušaji kolašinske lokalne vlasti da halom i Domom mladih  gazduje domaćinski.  Formirano je bilo i preduzeće koje je trebalo da  upravlja tiim objektima i ostalom sportskom infrastrukturom.  Međutim, jedinu korist od njega je imao direktor Srećko Medenica.  On je, tokom 2011.  godine bio direktor JP Sportski centar i za to primao zaradu, a u preduzeću niti je bilo više  zaposlenih niti je poznata čime se bavilo.

Hala je Opštini postala prevelik teret i zbog tuga za utrošenu struju od skoro 200.000 eura.   Nekoliko godina  tom objektu je bila isključena električna energija. Sportisti trenirali uz svjetlost šterika, a prostorije su zagrijavali ložeći peći na drva.

U međuvremenu je država navila formiranje novog preduzeća Centar  za pripreme sportista. Te planove sugrađanima je 2014. godine prenio tadašnji predsjednik Opštine Darko Brajušković.

„Imam uvjeravanja sa državnih adresa i da će smještajni kapaciteti u Domu mladih biti preuređeni i podignuti na veći nivo, daleko uslovniji za boravak. Sve to, računajući i nadavno završeni fudbalski teren i još neke infrastrukturne investicije, omogućiće Kolašinu da postane konkurentno mjesto za pripreme sportista, za šta je klimatski idealan”, saopštio je tada  Brajušković.

Projektom, kako je najvaljivano, trebalo je da bude  biće obuhvaćena pored dva objekta i zemljište od 30.000 matara kvadratnih.  Planovi se nikad nijesu obistinili, pa su i Opština i država još jednom pokazale da nijesu imale  volje da brine o vrijednom dijelu sportske infrastrukture.  U Kolašinu sada opet imaju velika očekivanja od države.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo