Povežite se sa nama

OKO NAS

Muk i tama

Objavljeno prije

na

Punih četrnaest godina crnogorske vlasti nijesu ništa učinile da bi rasvijetlile nestanak Rožajaca Halita Nurkovića i Derviša Murića. Njima se trag izgubio na Kosovu 24. jula 1999, neposredno po završetku rata. Od tada traganjem se bave samo porodice stradalih.

„Nikada nećemo odustati od potrage za istinom šta se desilo sa našim ocem. Želimo makar da nađemo njegove kosti, da ga dostojanstveno sahranimo i izučimo fatihu”, kaže jedna od Halitovih ćerki, Indira Hrapović.

Halitovih šest kćerki – Indira, Adela, Azra, Samira, Elsana i Sanela, kao biseri rasute po svijetu, od Podgorice i Sarajeva, do Austrije, Njemačke, Holandije i daleke Australije, okupljaju se u porodičnoj kući svake godine na dan nestanka njihovog oca, i pokušavaju da raznim vrstama memorijala održe pažnju javnosti na ovaj zaboravljeni slučaj.

Muk i tama. „ I naša porodična potraga za ocem imala bi beskrajno više šansi na uspjeh kada bi je svojim riječima i djelima podržala i Vlada naše države. Iako je rješavanje problema nestalih osoba u međunarodnoj Konvenciji o prisilnim nestancima definisano kao obaveza država potpisnica, pa i naše, mi smatramo da je rješavanje ovog problema prije svega interes Crne Gore, kao što je interes svake države da zaštiti i pomogne svojim građanima kojima su prekršena prava na teritoriji druge države”, uzaludno su pisale crnogorskim državnim organima.

Danas ne gaje velike nade da će im se crnogorske vlasti pridružiti ili pružiti podršku u potrazi za nestalim ocem, ali, ipak, traže da se pokrene međudržavna istraga o ovom zločinu.

Halit Nurković je u trenutku nestanka imao šezdeset i dvije godine. Bio je profesionalni vozač u penziji. Da prekrati vrijeme nedugo poslije smrti supruge, ali i da obezbijedi bolji život djeci, počeo je da taksira. Nije strahovao od bilo koga, jer nikome nije učinio ništa loše. Naprotiv, kao i većina građana Rožaja, i on je u svojoj kući čuvao izbjeglice sa Kosova.

Toga dana, oko devet ujutru, Halit je bio na autobuskoj stanici u Rožajama čekajući putnike. Prema riječima onih koji su ga posljednji vidjeli, prišla mu je izvjesna kosovska Albanka Fatima Maraj iz sela Vrelo i zamolila ga da njenu kćerku preveze do Peći.

„U vožnji im se pridružio očev kolega Derviš Murić, koji je takođe morao do Peći, a auto mu je bio u kvaru. Sat, sat i po kasnije, otac je sa svojim autom prošao pored kuće svoje sestre, naše tetke, Nemke Čindrak, koja živi na ulazu u Vitomiricu, iz pravca Rožaja. Kroz prozor automobila pozdravio je i rekao da pristavi kafu, da će se on vratiti čim odbaci putnike. Tetka je pripremila kafu koju tata nikada nije popio”, priča Indira. Tu se Halitu i njegovom kolegi izgubio svaki trag.

„Postoje razne priče. Najbliža istini je ona koja govori da su se naš otac i njegov kolega uputili prema selu Gornji Petric. Trebalo je, navodno da kontaktiraju izvjesnog čovjeka po imenu Šaban Azemi i da se raspitaju za sudbinu sina jednog Srbina. Mi vjerujemo da su oni ubijeni nadomak tog sela. Ne možemo da vjerujemo da niko ništa nije vidio ni čuo”, pričaju za Monitor Halitove kćerke Indira i Adela.

Njihova sestra Elsana, koja živi u Holandiji, i koja je čitav život posvetila potrazi za ocem, pokušavala je, radeći u Haškom tribunalu, da stupi u kontakt sa albanskim osuđenicima i da preko njih dođe do nekih činjenica.

Osim lažnih tragova i pokušaja da im se izvuče novac za „informacije”, ništa nije urodilo plodom.

„Prema informacijama koje smo dobijali od Albanaca, saznale smo da su otac i njegov kolega zaustavljeni na raskrsnici, nedaleko od Šabanove kuće, tako što im je prepriječen put zaprežnim vozilom, a više osoba iz sela ih je opkolilo. Tako su ostali dok nijesu stigli vojnici OVK koji su ih odveli u OVK stanicu u Klini. Prema tim informacijama, dežurni u stanici bio je izvjesni Viktor Zefi. Porodica Murić i mi smo sljedećeg dana prijavili nestanak MUP-u u Rožajama, kao i KFOR-u u Peći. Nestanak smo ubrzo prijavili i Međunarodnom Crvenom krstu u Peći, UNMIK policiji, a zatim i svakoj drugoj instituciji i organizaciji za koju bismo čuli da postoji i da se bavi nestalim osobama. Uzalud”, kažu sestre Nurković.

Prepušteni sebi članovi ovih porodica su išli svuda, za glasinama. U njihove kuće dolazili su nedobronamjerni ljudi i uzimali im novac da bi im navodno dali izvjesne „sigurne” informacije.

„Iz provjerenijih izvora saznali smo da su za ono što se dogodilo našem ocu i Dervišu odgovorne tri osobe, pripadnici OVK, od kojih je jedan bio komandant koji je došao iz inostranstva da bi se borio na Kosovu. Mnogi od naših izvora ukazuju da Aljuš Aguši zna šta se desilo našem ocu i njegovom kolegi, ali do njega nikada nijesmo uspjeli da dođemo. Takođe smo saznali da je Šaban Azemi znao šta se desilo, ali je i on odveden iz svoje kuće u Petriću, mjesec kasnije, ubijen i njegovo tijelo još nije pronađeno”, kaže Indira.

Tragajući za ocem, sestre Nurković su upadale u opasne situacije kada su, idući za dojavama, provjeravale pronađene leševe po šumama.

„Početkom septembra 2005, došli smo do knjige Be not afraid for you have sons in America koju je napisala Staci Sullivan. Na stranama 295 i 296 ona piše o osvetničkim ubistvima koja su se desila nakon okončanja rata. Kao primjer takvog ubistva ona navodi slučaj našeg oca i njegovog kolege. Između ostalog piše da je Dževdet Krasnići bio komandant OVK za Peć, da on zna ko je izvršio ubistvo, ali da ne može da ih kazni jer su se istakli u borbi za oslobađanje Kosova. Stupile smo u kontakt i sa autorkom knjige i sa likovima o kojima je pisala. Dževdet je poslije mnogo razvlačenja rekao da je očevo tijelo navodno izmješteno i zapaljeno, ali da su ostali neki djelovi i da su premješteni na neku novu lokaciju. Te informacije o novoj lokaciji je trebalo, navodno, da zna neki borac OVK koji se krio u Albaniji. Godinu kasnije tražili su nam tatinu fotografiju, i na tome se završilo”, pričaju sestre Nurković.

Jednom godišnje one se i dalje okupljaju u Rožajama. To su učinile i prošle sedmice, kada su, uz pomoć planinara iz Rožaja organizovali javni susret sa planinarima iz Peći, i zajednički pohod na Hajlu. „Ovaj susret je nova nada, da će stići makar anonimna dojava od ljudi koji znaju istinu. Da će nam pomoći da dođemo do kostiju našeg oca”, kaže Adela, najmlađa od sestara Nurković.

Adela je tada imala samo sedamnaest godina. Prst sudbine i traumu pretače u likovnu umjetnost.

„Uprkos tragediji koja nas je zadesila, sve smo uspjele u životu i izašle iz svega hrabre. Mi imamo snage da se borimo za istinu, ali je krajnje vrijeme da nam vlade Crne Gore i Kosova pomognu. Zar to nije i njihova obaveza”, pitaju sestre Nurković.

Halit je stradao pomažući drugima. Njegove ćerke tugu ne gase mržnjom, nego povezivanjem ljudi. Zato zajednički pohod na Hajlu nije tek događaj koji traje jedan dan. Taj dirljivi, veličanstveni odgovor zlu, je norma ljudskosti. Koji bi morao obavezati vlast, ali i sve nas da ne dozvolimo da ovaj zločin ostane nerasvijetljen.

Halitove ćerke su i ovih dana išle na Kosovo i na mjestu gdje vjeruju da su njihov otac i njegov prijatelj ubijeni, u pratnji tamošnje policije, položile cvijeće.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

POLICIJA I JAVNOST: Ko kome služi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Šestostruko ranjavanje u samom centru Podgorice, pogibija šest osoba na crnogorskim drumovima, bjekstvo iz specijalizovane bolnice u Dobroti devetnaestogodišnjaka optuženog za ubistvo, samo su neki od ovonedjeljnih slučajeva povodom kojih se niko iz vrha policije nije obratio javnosti. Oglase se tek da se pohvale akcijama čišćenja svojih redova, ili zvučnim hapšenjima. Kao da zaboravljaju da su tu i zbog bezbjednosti građana

 

 

Pucnjava u Beranama kao nastavak višedecenijskog sukoba dvije tamošnje porodice, šestostruko ranjavanje u samom centru Podgorice, pogibija šest osoba na crnogorskim drumovima, bjekstvo iz specijalizovane bolnice u Dobroti devetnaestogodišnjaka optuženog za ubistvo, slučaj Nikšićanina koji je na smrt pretukao svoju osamdesetogodišnju majku, samo su neki od slučajeva koji su se desili između dva broja Monitora, a povodom kojih se niko iz vrha Sektora bezbjednosti pa ni iz Vlade nije obratio građanima Crne Gore.

U slučaju bjekstva devetnaestogodišnjaka L.H. iz bolnice u Dobroti, medijima je dostavljeno saopštenje tek kada je uhapšen. U međuvremenu, niko iz Sektora bezbjednosti nije upozorio građane da budu na oprezu jer se ubica slobodno šeta, pa ni da od od njih zatraže uobičajenu pomoć, da obavijeste policiju ukoliko ga primijete.

Policija je izdala saopštenje tek nakon što je devetnaestogodišnjak  uhapšen u Baru, gdje je dok je šetao slobodan ukrao četiri mobilna telefona, a potom i 300 eura. Ta informacija saopštena je iz policije. Uhapšen je nakon raspisane nacionalne potrage.

Inače, L.H. je prije dvije godine, kao maloljetnik, bježao i iz podgoričkog Centra “Ljubović”, u kojem je bio smješten.Njegovo bjekstvo iz Dobrote, dogodilo se samo dan pošto je tamo prebačen iz UIKS-a, gdje se nalazi na odsluženju kazne.

On služi osam godina zatvora, pošto je prije dvije godine na Vrelima Ribničkim ubio 72-godišnju staricu Fatu Beslimi. Nakon ubistva njeno tijelo je zatrpao otpadom. Ni surovost zločina koji je počinio, za policiju  nije bio razlog da javnost bude upozorena.

U proteklih sedam dana na crnogorskim putevima život je izgubilo šest osoba, među kojima i jednogodišnja beba. MUP je reagovao apelom – Strpljivom vožnjom sačuvajte svoj i živote drugih.

U apelu, koji je potipisao tim za odnose s javnošću, pozvali su sve učesnike u saobraćaju da putovanja planiraju unaprijed, a vožnju prilagode uslovima na putu, vodeći računa kako o sopstvenoj bezbjednosti, tako i o bezbjednosti drugih učesnika u saobraćaju.

„Upućujemo apel svakom vozaču da, prije nego što krene na put, odnosno kada sjedne u automobil, promisli o načinu svoje vožnje i uzdrži se od brze i nekontrolisane vožnje, jer jedino odgovornim ponašanjem može zaštititi sebe, ali i druge učesnike u saobraćaju koji mogu biti ugroženi“, navodi se.

Ministar policije Danilo Šaranović oglasio se tek  povodom privođenja suspendovanog policajca Slobodana Vulanovića, koji je odbio da se testira na opijate, a koji je nakon privođenja kod sudije za prekršaje zbog tog „zločina“ novčano kaženjen. Ministar je medijima uz svoju izjavu tim povodom  dostavio i  fotografiju.

„Ovakvi slučajevi potvrđuju da nije centralno pitanje da li je veting u policijskim strukturama potreban. Naprotiv, on je neophodan, a pitanje je samo kojim tempom se mora sprovesti. Ako smo donijeli odluku da je borba protiv kriminala apsolutni državni prioritet, to znači da nema kompromisa sa integritetom u policiji. I ovaj menadžment MUP-a i policije ga neće praviti. Ni sa kriminalom, ni sa službenicima koji nijesu imuni na kriminal i veze sa OKG, piše u Šarnovićevom saopštenju.

„Svako kome je sigurna država važna, neka nam pruži podršku da stvorimo najbolje uslove za rad policije, istu zaštitimo od kriminalnog uticaja i zahvalimo se na saradnji svim službenicima koji su umjesto Ustava, zakona i integriteta izabrali sluganstvo organizovanom kriminalu. Za one policijske službenike koji budu djelovali suprotno, slijediće posljedice. Vrijeme kada su pojedinci među nama, umjesto državi, služili kriminalu, je prošlo. Došlo je vrijeme kada je država najsnažniji oslonac poštenim i policijskom službenicima sa integritetom, koji su ubjedljiva većina u policiji“, zaključio je Šaranović.

Ubrzo se oglasio  i Boris Bogdanović, generalni sekretar i šef Kluba poslanika Demokratske Crne Gore, ističući da je slučaj uhapšenog suspendovanog policajca potvrda da su promjene konačno prošle i kroz one hodnike koji su decenijama bili zatvoreni za pravdu.

“Sada je svima jasno zašto su pojedine partije, pojedini mediji i interesne grupe sa tolikim žarom ustali u odbranu suspendovanih policijskih službenika. Jer, nisu branili zakon, branili su sistem u kojem su pojedini policajci radili za mafiju, dok su nosili uniformu ove države. Pitanje nije više političko. Pitanje je bezbjednosno i civilizacijsko. Da li ćemo imati državu u kojoj se zakon poštuje, ili državu u kojoj su narkotici, nelegalno oružje i organizovane kriminalne grupe bliže pojedinim službenicima nego zakon, čast i uniforma?“, saopštio je, dodajući da smatra da je vrijeme za nastavak odlučne borbe.

“Onaj ko odbija test na narkotike, a sjedi za volanom bez vozačke, bez papira i bez zakona, ne može nositi uniformu. I tačka. Neka svako ko još misli da može zaštititi taj sistem računajući na stare šeme, zna da dolazi vrijeme u kojem pravda ima dužu ruku od mafije. Ovo nije revanšizam. Ovo je dugo čekano oslobađanje institucija. I ono neće stati. Jer službe moraju biti čiste da bi država bila jaka”, poručio je Bogdanović.

Demokrate, koje kontrolišu Sektor bezbjednosti, oglasile su se i nakon   najnovije akcije hapšenja grupe koja se tereti da je krijumčarenjem cigareta oštetila državu za više od 18 miliona eura. Potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić čestitao je SDT-u, Specijalnom policijskom odjeljenju i drugim organizacionim jedinicama Uprave policije na odličnoj pripremljenoj i uspješno realizovanoj akciji hapšenja sedam osoba i krivičnog procesuiranja 15 osoba.

“Svakim danom, brojnim akcijama, istorijskim rezultatima, se pokazuje da je država odlučna i istrajna u borbi protiv svih oblika kriminala i da nema tog pojedinca ili kriminalne grupe koja može biti zaštićena”, poručio je Bečić.

“Nastavak odlučne borbe protiv kriminala i čišćenja institucija od svih nedozvoljenih uticaja je sveta dužnost svakog istinskog patriote ove države. Veting je ključni preduslov potpunog ozdravljenja crnogorskih institucija”, zaključio je .

Dobro je što čelnici u bezbjednosnom sektoru žele da očiste svoje redove od kriminala. Ipak, kao da zaboravljaju da su tu i zbog bezbjednosti građana.

Svetlana ĐOKIĆ  

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PRIMJENA NOVOG ZAKONA O UREĐENJU PROSTORA IZAZOV ZA SJEVERNE OPŠTINE: Za decentralizaciju fali kadar

Objavljeno prije

na

Objavio:

Novi Zakon o uređenju prostora za opštine na sjeveru  predstavlja još jedan u nizu izazova. Region koji već godinama kuburi sa stručnim kadrom, sada mora da u kratkom roku osnuje privredna društva zadužena za izradu planskih dokumenata. Volje ne fali, ali nedostaje urbanista, arhitekata, planera…

 

 

Novi Zakon o uređenju prostora, usvojen u februaru, povjerio je opštinama zahtjevan zadatak da u kratkom roku osnuju privredna društva koja će biti nadležna za izradu lokalnih planskih dokumenata i sprovođenje zakona na terenu. Time je odgovornost za prostorno planiranje formalno decentralizovana, ali su istovremeno opštine suočene s kadrovskim, organizacionim i finansijskim izazovima koje takva transformacija podrazumijeva.

Dok zakon formalno uvodi red u prostorno planiranje, u praksi je lokalnim samoupravama ostavljen ogroman izazov. Pored administrativnih i finansijskih prepreka, jedan od najvećih problema je hronični nedostatak stručnog kadra. Većina urbanista, arhitekata i planera, koji bi trebalo da čine okosnicu novih preduzeća odavno su angažovani u privatnom sektoru, gdje su uslovi rada i zarade znatno konkurentniji. Takvo stanje naročito je zakomplikovalo ispunjavanje nove obaveze opštinama na sjeveru,koje inače kubure sa kadrom u mnogim oblastima.

Prema zakonu, privredno društvo koje osniva skupština lokalne samouprave za izradu lokalnih planskih dokumenata mora da ima zaposlenog odgovornog planera i najmanje još četiri planera. Precizirano je da odgovorni planer može biti prostorni planer, odnosno arhitekta, koji ima najmanje VII-1 nivo kvalifikacije obrazovanja, najmanje deset godina radnog iskustva na poslovima prostornog, odnosno urbanističkog planiranja, položen stručni ispit i da je upisan u registar Komore. Ostali planeri zaposleni u lokalnom privrednom društvu treba da imaju najmanje VII-1 nivo kvalifikacije obrazovanja, najmanje pet godina radnog iskustva na poslovima prostornog, odnosno urbanističkog planiranja, položen stručni ispit i da su upisani u registar Komore.

Zakon omogućava da dvije ili više lokalnih samouprava osnuju zajedničko privredno društvo za izradu lokalnih planskih dokumenata, upoznavanje javnosti sa izradom planskog dokumenta, kao i učestvovanje u pripremi mišljenja opštine o urbanističko-tehničkim uslovima koje izdaje nadležni organ državne uprave. Agencije će učestvovati i u izradi Programa uređenja prostora opštine, izradi tehničke dokumentacije, obavljanju stručnog nadzora nad izvođenjem radova koji se finansiraju iz sredstava opštine, kao i iz drugih izvora finansiranja. Predviđeno je i da obavljaju reviziju tehničke dokumentacije i izrađuju izvještaj o stanju uređenja prostora.

U pokušaju da pronađu održiva rješenja, neke opštine razmatraju udruživanje kapaciteta i zajedničko osnivanje privrednih društava, dok se druge, samostalno, s nadom da će uspjeti da ispune uslove, upuštaju u sprovođenje zakonskih obaveza. Zakon je predvidio da ta obaveza bude ispunjena u roku od 60 dana, međutim, rijetke su lokalne uprave koje su uspjele da ispoštuju rok.

Kako za Monitor kaže Marjan Obradović, sekretar za planiranje i uređenje prostora u Beranama, ta lokalna uprava će vjerovatno agenciju formirati zajedno s Pljevljima, a moguće i sa Mojkovcem i Andrijevicom. Pregovori su u toku, a sekretar objašnjava da u Beranama nema kadrovskih potencijala da privredno društvo funkcioniše samostalno.

„Uslovi koje treba da ispune zaposleni u agenciji zaista su visoko postavljeni i, realno gledano, mi nemamo kadrovskih kapaciteta da tome odgovorimo. Navešću primjer – u Sekretarijatu sada postoji samo jedan građevinski inženjer i jedna arhitektica. Zbog toga smo pribjegli rješenju da se udružimo s nekoliko opština, a gotovo sigurno s pljevaljskom, kako bismo ispunili i kadrovske i ostale uslove, i mogli da formiramo kvalitetno privredno društvo koje će odgovoriti na potrebe svake od tih opština“, objašnjava Obradović.

Sagovornik Monitora podsjeća da već nekoliko godina u nadležnom ministarstvu traje rad na Prostorno-urbanističkom planu (PUP) Berana, te da se taj posao privodi kraju. Nastojanja iz beranske lokalne uprave su da taj planski dokument završi onaj ko ga je i započeo, pa će, vjerovatno, završna faza tog važnog dokumenta biti okončana u ministarstvu. Agencija će, nakon što bude formirana, raditi na više manjih planskih dokumenata, ali i na rješavanju krupnih problema u korišćenju prostora.

Obradović objašnjava da će agencija u budućnosti imati pune ruke posla kada je riječ o izmjeni aktuelnih Detaljno urbanističkih planova (DUP), ali i planiranju kada je riječ o beranskom dijelu Bjelasice. Buduće privredno društvo, ocjenjuje on, vjerovatno će se uhvatiti u koštac i s problemom divlje gradnje na planini.

U Bijelom Polju agenciju su osnovali samostalno. Kako je Monitoru kazao Haris Šahman, sekretar za planiranje i uređenje prostora, već rade na obezbjeđivanju kadra za to privredno društvo.

„Nije jednostavno, ali ulažemo značajan trud da dobijemo kadar koji će zadovoljiti i uslove novog zakona, ali i na kvalitetan način obavljati posao. Decentralizacija prostornog planiranja je jako bitna, jer mi u lokalnim upravama najbolje znamo šta nam je prioritet i kako da na održiv način raspolažemo prostorom. Predstoje izmjene i dopune PUP-a, ali činjenica je da imamo prilično dobar aktuelni PUP. Predstoje i izmjene i dopune nekoliko DUP-ova, od kojih su neki stari više od deceniju. Očekujem da taj posao bude obavljen na način koji najbolje odgovara građanima“, kaže Šahman.

Prednost bjelopoljske lokalne uprave je što već u svom sistemu ima stručni kadar, planere sa iskustvom i poznavanjem izazova planiranja prostora. Šahman podsjeća da u toj opštini nema krupnijih infrastrukturnih izazova, kao što je slučaj u nekim drugim, gdje je gradnja krenula bez riješenih osnovnih komunalnih uslova.

Kolašin se, takođe, samostalno upustio u zahtjevan posao, pa je agencija formirana 30.aprila. Odbornici su tog dana donijeli i statut tog društva sa ograničenom odgovornošću (doo). Tim društvom će upravljati izvršni direktor i Odbor direktora. Iako još nijesu krenuli u „zaokruživanje“ kadra, iz kolašinske opštine već znaju da agenciju čeka mnogo posla.

Predstoji donošenje nekoliko detaljnih urbanističkih planova, a prije svega onih koji se odnose na centar, Brezu i Smailagića Polje. DUP Centar, odnosno izmjene i dopune tog dokumenta, donijete su još prije deceniju i po. Donošenje novog DUP-a Centar biće, vjerovatno, prvi zadatak agencije. Pored toga, lokalna vlast trebalo bi da mijenja i DUP Breza iz 2011. godine, i DUP Smailagića Polje, donesen dvije godine ranije. Ti djelovi kolašinske opštine privukli su minulih godina značajno interesovanje investitora, pa je u toku intenzivna gradnja.

Iz klupa opozicije više puta je sugerisano  da se mora posvetiti velika pažnja odabiru kadra koji će raditi u agenciji, ali i sastavu Odbora direktora (OD) tog preduzeća. Parlamentarna većina, međutim, nije prihvatila amandman predsjednika kluba odbornika opozicionog Pokreta „Zajedno gradimo Kolašin“, Matije Bulatovića, da u odluci bude precizirano da u OD, između ostalog, mora biti diplomirani inženjer arhitekture, jedan stručnjak iz oblasti zaštite životne sredine i jedan  iz oblasti planiranja prostora.

Prema onome što je Vijestima nezvanično rečeno u lokalnim upravama, Žabljak i Plužine svoje lokalno planiranje povjeriće „regionalnoj“ agenciji, zajedno sa Nikšićem. U toj opštini je još prije skoro 20 godina formirana Direkcija za planiranje, koja od prošle godine funkcioniše kao društvo sa ograničenom odgovornošću (DOO). Do 2017. godine bavili su se arhitektonskom djelatnošću, projektnom dokumentacijom i nadzorom, kako za opštinu Nikšić, tako i za druge opštine. Sa tim poslom su prestali 2017., kada je ukinuto planiranje na opštinskom nivou, a poslove preuzelo nadležno ministarstvo.

Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, u saradnji sa Zajednicom opština, početkom aprila organizovalo je radionicu s ciljem unapređenja primjene Zakona o uređenju prostora. Razmatrana su, kako je ranije saopšteno iz tog resora, ključna pitanja, uključujući osnivanje privrednih društava za izradu planskih dokumenata.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMJENE I POSTAVLJENJA U AGENCIJI ZA NACIONALNU BEZBJEDNOST: Reforme ili čistka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Jedni tvrde da su smjene u ANB -u  koje sprovodi novi direktor Ivica Janović čistka koja otvara vrata za političke kadrove, drugi da se radi upravo suprotno – o čišćenju političkih poslušnika i duplih agenata. Šta god da je po srijedi, očigledni su različiti tonovi partnera u vlasti oko bezbjednosnog sektora

 

 

Nakon što je Vlada Milojka Spajića imenovala Ivicu Janovića za vd, a potom i direktora u punom mandatu Agencije za nacionalnu bezbjednos (ANB) , pojačana je kadrovska aktivnost u toj službi.

Samo tokom prošlog mjeseca dvadesetak službenika je degradirano, a najmanje deset njih je poslato kući. Platu će primati iako ne dolaze na posao.

“To su uglavnom iskusni operativci i profesionalci, koji su sada postali meta unutar-agencijske ‘čistke’. Nekoliko njih je poslato kući bez konkretnog radnog zadatka, a i dalje primaju platu. Niko od njih nije dobio rješenje o novom rasporedu, niti im je objašnjeno do kada će ‘čekati’ i na kojem zakonskom osnovu mogu primati platu a ne dolaziti na posao. Takođe, niko nije formalno obaviješten o mogućoj suspenziji. Pozadina svega ovoga je uklanjanje profesionalaca kako bi se otvorila vrata za politički, rodbinski ili prijateljski povezane kadrove, bliske dugogodišnjim agentima koji su okružili novog direktora. Dobar dio podnio je žalbe Vladinoj Komisiji za žalbe i očekuju odgovor”, objavile su Vijesti pozivajući se na svoje izvore.

Više sagovornika Monitora, međutim,  tvrdi da je u ovom slučaju riječ o suprtonom procesu –  čišćenju Agencije od dvostrukih agenata i političkih poslušnika.

Među onima koji su poslati kući je i donedavni direktor tajne policije Boris Bato Milić, ali i nekoliko njegovih saradnika.

Dobro upućeni sagovorici tvrde i da pored javne hajke protiv ovakvih odluka Janovića , razloga da sadašnji vrh tajne policije počisti dvorište koje je uređivao Milić ima više nego dovoljno. Upravo je u vrijeme njegovog mandata, tvrde,  omogućeno da se pojednim osobama iz dosijea izbrišu kompromitujući podaci, ali i da se nekima izda pozitivna ocjene kako bi mogli nesmetano da obavljaju poslove u Ministarstvu unutrašnjih poslova.

Sa olakim izdavanjem negativnih ocjena prestalo se, tvrdi Monitorov sagovornik, upravo dolaskom Janovića za prvog tajnog operativca, a za jednog od njegovih savjetnika bivšeg direktora Uprave policije Zorana Brđanina. Janović se  navodno odlučio na provjeru  kadra koji je dobio u nasleđe.

Jedan od razloga za nezadovoljstvo među pripadnicima tajne policije je i taj što je ponovo aktiviran i unaprijeđen službenik ANB-a, Filip Đuranović, koga je bivši premijer Dritan Abazović javno optužio da je bio administrator portala Udar.

“To je ime za koje postoje operativni podaci, vidjećemo što će biti u svemu, da je bio jedan od administratora portala. To je lice koje je u jednom trenutku udaljeno iz ANB, kasnije je vraćen”, rekao je Abazović 2. aprila 2024. godine.

Koliko su zakonite smjene i rokade  koje Janović vuče poslednjih mjeseci biće poznato nakon okončanih sudskih sporova, ali i nakon odluke Vladine komisije za žalbe kojoj se do sada obratilo 14 službenika Agencije za nacionalnu bezbjednost.

Smjene i preraspodjele poslova, u ovom trenutku nijesu sporne samo službenicima ANB. Očigledni su i različiti tonovi partnera u vlasti oko bezbjednosnog sektora, odnosno Agencije za nacionalnu bezbjednost.

Demokrate su nakon smjene Milića izgubile uticaj na tajnu službu.  Iako se nedavna  izjava člana Odbora za bezbjednost i odbranu i predsjednika Kluba poslanika Demokrata, Borisa Bogdanovića,  činila kao podrška Janoviću,  ima signala i da stvari među partnerima u Vladi nijesu  baš tako sjajne.

“Svaka služba, pa i ANB, mora služiti interesima države i građana, a ne interesima pojedinaca, klanova ili neformalne mreže uticaja. Zato podržavam reorganizaciju i unutrašnje promjene koje imaju za cilj izgradnju funkcionalnog, operativnog i zakonitog sistema. Istovremeno, podsjećam da je veting koji su pokrenuli potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić, ministar unutrašnjih poslova i direktor Uprave policije, a koji već daje rezultate u policiji, nezaustavljiv proces i da će, kao što je i najavljeno, biti nastavljen i u sektoru odbrane i bezbjednosti, uključujući ANB”, kazao je Bogdanović i zaključio da službe moraju biti oslobođene od neformalne kontrole i nezakonitog uticaja.

Samo par  sati kasnije isplivala je informacija da ANB nije odobrila pristup tajnim podacima državnoj sekretarki MUP-a Dragani Kažanegri Stanišić iz redova Demokrata čiji suprug Šakoje godinama važi za bezbjednosno interesantnu osobu.

Kažanegra Stanišić  je nedavno gostujući na jednoj televiziji kazala da bi  „kada bi bila u prilici, očistila  ANB od temelja do krova onako kako mi to radimo u Ministarstvu unutrašnjih poslova“.  Njen stav podržao je i Bečić .

Ostalo je nerazjašnjeno i da li  su potezi koje vuče Janović, jedan od razloga  nedavne izjave šefa crnogorskog parlamenta Andrije Mandića da se rasformira sadašnja i napravi nova Agencija za nacionalnu bezbjednost.

“Bezbjednosni sistem Crne Gore je kontaminiran, ANB treba rasformirati i formirati novu službu koja će raditi za interes građana ove zemlje”, kazao je Mandić na sjednici Anketnog odbora za postupanja državnih organa u političkim ubistvima i napadima na novinare i intelektualce, uključujući djelovanje „Crnih trojki”, stoji u Mandićevoj objavi na društvenoj mreži X.

Samo dan kasnije nakon što je Mandić saopštio da ANB treba rasformirati, ministri iz NSD-a Slaven Radunović, Budimir Aleksić, Simonida Kordić podržali su ipak predlog za imenovanje Janovića.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo