Povežite se sa nama

OKO NAS

MUKE KOLAŠINACA KOJI SU ULAGALI U ZIMSKI TURIZAM: Stigle rate, gostiju nigdje

Objavljeno prije

na

Kako bi napravio nekoliko apartmana, dovoljno luksuznih i za probirljivije goste, Kolašinac Zlatko Mrđa morao je da uzme kredit od 35 000 eura, sa mjesečnom ratom otplate od 500 eura. Kao zalog poslužila je porodična kuća, građena tokom godina dok je radio u preduzeću Veletrgovina. Bio je siguran da je to ulaganje pouzdan način način da obezbijedi stalne prihode za četvoročlanu porodicu u kojoj niko ne radi. Kaže da je imao dosta razloga da bude optimista. Ovih dana, koji je trebalo da budu špic zimske turističke sezone u Kolašinu, njegovi apartmani su prazni. Očekivani prihod je izostao, kao i prethodne dvije godine. A kredite treba vraćati.

„Svi su govorili da za nas u Kolašinu nema drugog izbora – turizam ili poljoprivreda. Stalno je isticano kako u ovom gradu fali kreveta za turiste. Gostiju nemam, evo cijeli januar, ako se izuzmu dva tri dana novogodišnjih praznika. Ne samo da mi se nije isplatilo, nego već duže nijesam u stanju da redovno otplaćujem rate. Banka je raskinula ugovor, a sve što sam imao stavio sam pod hipoteku kao zalog”, kaže za Monitor Zlatko Mrđa.

Ni prethodne dvije godine nije imao gostiju. „Prošle godine sezona je propala zbog toga što nije bilo struje pet šest dana u sred sezone. Pretprošle ono nevrijeme”.

Porodica Mrđa je imala još jedno negativno poslovno iskustvo. Oslanjajući se na istu računicu, da će Kolašin tokom ljeta i zime biti pun turista, otvorili su pekaru sa najsavremenijom opremom. Desetine hiljada eura, kažu, uzalud su potrošili, jer od obećanog turističkog razvoja rodnog im grada nije bilo ništa, a u međuvremenu je otvoreno još nekoliko pekara, pa je posao stao. Na korak od bankrota, zatvorili su radnju.

Zlatko Mrđa nije jedini u Kolašinu sa dugovima jer je ulagao u turizam. Bar petnaestak njegovih sugrađana ove zime muči istu muku.

Dragica i njen sin Nebojša Ćetković decenijama se bave isključivo ugostiteljstvom. Prije dvije godine na atraktivnoj lokaciji sagradili su pansion. Dali mu ime Kolašin i uložili nekoliko stotina hiljada eura. Veći dio novca obezbijedili su kreditima. Sve do nedavno uspijevali su da radovno izmiruju obaveze prema bankama. Pred kraj ovog mjeseca biće, kažu, u velikoj nevolji. Teško će skupiti novac da uplate ratu banci. Nijesu zaradili ni da pokriju troškove.

„Teško je povjerovati, ali ja sam prinuđen da pozajmljujem i novac za osnovne potrebe svoje porodice. Pansion je trebalo da nam bude pun Ukrajinaca i Rusa tokom cijelog mjeseca. Oni su, naravno, otkazali rezervaciju. Gosti koji su došli oko nove godine ubrzo su otišli”, kaže Nebojša Ćetković. I on podsjeća na razloge koji su uništili zimsku sezonu i prethodne dvije godine. „Nemamo prihode, ali imamo troškove”, priča Nebojša Ćetković. „Poslije ove zime moj posao će se teško oporaviti”.

Za pripremu ove turističke sezone, uključujući i gradnju restorana u dvorištu pansiona, tvrdi, potrošili su oko 40 000 eura. Za ranija ulaganja kod banka su se zadužili pet puta više. Dobro je krenulo u drugoj polovini decembra, a već sa božićnim praznicima pansion se ispraznio.

„Pomoći niotkud, ako izuzmemo ovo što je Vlada najavila prolongiranje plaćanja poreza. To nije dovoljno. Plaćamo najskuplju vodu u Crnoj Gori, usred ‘grada voda’ kako zovu Kolašin. Koliko ja znam cijena vode je ista kao u Budvi u kojoj se za jedan dan zaradi od turizma koliko za cijelu sezonu na sjeveru Crne Gore. Ovakva situacija nas je natjerala da razmišljamo šta je alternativa kad nema snijega”, kaže Ćetković. „O tome treba da razmišljaju i oni koji na nivou opštine i države brinu o turizmu, da promovišu ono što grad može osim skijanja ponuditi, a može mnogo toga”.

Iako žive u zimskom turističkom centru Ćetkovići se nadaju da će ih ljetnja sezona malo oporaviti i izvući iz finansijskih nevolja. Tako je, objašnjavaju, bilo prošle godine. Razmišljaju kako da izdejstvuju organizovanje nekih manifestacija u zimskim mjesecima. Sve to je, svjesni su Ćetkovići, vrlo teško bez organizovanijeg nastupa vlasnika apartmana, pansiona i hotela u Kolašinu.

„Jasno je da ćemo morati drugačije, kreativnije, organizovanije, ako želimo da nam se ovakve zime ne ponavljaju. Mnogi od nas ne smiju više rizikovati i dozvoliti da im porodični poslovi zavise od toga hoće li padati snijeg. Previše smo uložili i hrabro odlučili da podignemo standarde kada je riječ o smještajnim kapacitetima, sve to uz vrlo povoljne cijene usluga, na granici isplativosti. Očekujemo podršku i grada i države”, kažu Ćetkovići.

Minulih nekoliko godina u Kolašinu je, tvrde u lokalnoj Turističkoj organizaciji, izgrađen veliki broj apartmana, pansiona i malih hotela. Sve to po visokim standardima, kojih se ne bi postidjela i čuvenija turistička mjesta. Kolašinci su gradili, uglavnom novcem od kredita, sve u nadi da će se ostvariti ambiciozna obećanja lokalne vlasti da bi do 2016. godine Kolašin trebalo da postane „najveći turistički zimski centar na zapadnom Balkanu”. To prognozira i Strateški plan razvoja Kolašina iz 2012. Teško se oteti utisku da lokalna vlast do sada nije učinila ništa da se bar korak približi tom cilju.

Savjetnik za turizam u kabinetu predsjednika Opštine Dragoljub Bulatović svjestan je štete koju su vlasnici pansiona i hotela pretrpjeli ove i minule dvije godine. No, Opština ne može da pomogne.

„Na žalost, za sada im se nikako ne može pomoći jer je finansijska situacija vrlo loša. Jasno je da je kopna zemlja u januaru za Kolašin elementarna nepogoda. Država treba da pomogne prije svega oživljavanjem sportske infrastrukture koja je sada njeno vlasništvo. To bi nas smjestilo na mapu gradova pogodnih za pripreme sportista. Naša je obaveza da ubuduće osmislimo manifestacije koje će zadržati turiste , čak iako ne mogu na skijanje” kaže Bulatović.

Jedan od vlasnika malih hotela dočarava stanje u Kolašinu, „Do podne molim agenta banke da sačeka još malo, a od podne gledam u nebo i molim boga da već jednom počne da pada snijeg”.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

NACIONALNI PARK PROKLETIJE:  Potkornjak u šumi i u institucijama       

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Nacionalnom parku Prokletije bolest potkornjaka trenutno se  prostire na oko stotinu hiljada kubika čamove šume, ali i zaštićene vrste molike. Istovremeno Agencija za zaštitu životne sredine zabranjuje sanitarnu sječu do završetka monitoringa

 

 

U Nacionalnom parku Prokletije bolest potkornjaka trenutno se  prostire na oko stotinu hiljada kubika čamove šume, ali i zaštićene vrste molike, dok istovremeno Agencija za zaštitu životne sredine rertroaktivnim aktom zabranjuje sanitarnu sječu do završetka monitoringa.

Šumarski inspektor, inženjer Hakija Jasavić, kaže da nema više nikavu dilemu i da će   sasvim izvjesno ovih dana podnijeti krivične prijave i protiv odgovornih lica u Agenciji za zaštitu životne sredine, i njenog direktora Milana Gazdića koji je potpisao sporni akt.

„Ovo što se radi ja ne znam kako bih opisao osim da je zla namjera. Kakav monitoring, bolest potkornjaka je vidljiva golim okom, i na jesen ćemo imati katastrofalno stanje u šumama Nacionalnog parka“ – kaže Jasavić.

On postavlja pitanje kako je Agencija za zaštitu životne sredine donijela retroaktivno rješenje, kada je 29. aprila dokumentom, koji nam je dostavio, naložila mjere monitoringa za mart i april.

„Ovdje se radi o nekavoj igri i pokrivanju neaktivnosti. Zamislite da donesete rješenje šta treba raditi u martu i aprilu na kraju aprila? Da nije smiješno, bilo bi tragično. Još je tragičnije da oni iz Podgorice nama diktiraju šta treba da radimo, a nama pred očima šume  nestaju“ – ističe Jasavić.

Prema njegovim saznanjima sve što je do sada urađeno od strane Nacionalnih parkova je postavljanje takozvanih feromonskih klopki.

„Postavili su koliko je meni poznato 50 do 70 takozvanih feromonskih klopki. Znate li šta to znači? Ništa. Za 16 hiljada hektara, koliko zahvata površina Nacionalnog parka, potrebno bi bilo pet hiljada feromonskih klopki da je već postavljeno i da može da se djeluje u pravcu sprečavanja bolesti“ – kaže Jasavić.

On kaže da je sa svime što radi upoznao Upravu za inspekcijske poslove, i da je insistirao da nadlažni državni organi proglase epidemiju potkornjaka u NP Prokletije.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BEZ KOMPROMISA ZA NASTAVAK GRADNJE DALEKOVODA ČEVO-PLJEVLJA: Mještani i vlada  još na startnim pozicijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nema pomaka u dogovorima između resornih ministarstava i mještana Đurđevića Tare oko nastavka gradnje dalekovoda kroz to pljevaljsko selo. Iz Vlade poručuju da projektovana trasa može pretrpjeti samo manje izmjene, a mještani i dalje odlučni da takvo rješenje neće dozvoliti

 

 

Trasa dijela dalekovoda Lastva- Čevo- Pljevlja, preko  sela Đurđevića Tara,   jedino je izvodljivo rješenje, čvrst je  u stavu ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janko Odović.To je poslednje što su mještani tog dijela pljavaljske opštine,  poslije mnogo  razgovora sa predstavnicima Vlade i Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES), protesta, te zvaničnog zahtjeva  lokalnog parlamenta  da se dio projekta obustavi, čuli minule sedmice.

Zatim je, dan pred praznike , uslijedio još jedan pokušaj dogovora  sa ministrom  energetike Sašom  Mujovićem. Susret nije donio ništa novo,  pa stavovi dvije stane nijesu bliže, nego što su bili sredinom prošle godine, kada su mještani stopirali radove na  dijelu dalekovoda koji prolazi kroz njihovo selo. Ministar je ponovo objašnjavao da projekat  „neće imati negativne implikacije po zdravlje“ i podsjećao na važnost i međunarodne obaveze.  Mještani su opet probelmatizovali uticaj projekta, na kom se radi duže od deceniju,  na ekonomski  potencijal i  turističke  resursa Đurđevića Tare.

Izgradnja dalekovoda Lastva-Pljevlja je trenutno najznačajniji projekat u energetici u Crnoj Gori i dio je evropskog projekta Transbalkanskog energetskog koridora od Rumunije preko Srbije, Crne Gore pa sve do Italije. Od  EU dobio je status PECI (Projekat od interesa za Energetsku zajednicu). Završetkom tog  projekta omogućiće se stvaranje 400 kV prstena našoj zemlji,  što, navodno,  treba značajno da podigne  pouzdanost rada elektroenergetskog sistema. Do sada je završeno 95 odsto projekta koji prolazi kroz osam opština, dva nacionalna parka i preko 30 naselja sa oko 1.400 predmeta eksproprijacije.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Advokat nekadašnjeg direktora UP i visokopozicioniranog funkcionera u sistemu bezbjednosti tokom vladavine DPS, objašnjava zašto se on i njegov klijent raduju potvrđivanju optužnice. „Konačno izlazimo na sud gdje možemo da ukrstimo argumente sa tužilaštvom i gdje možda možemo da sagledamo mogućnost da Veselin Veljović počne da se brani sa slobode“, rekao nam je Volkov.

Naš sagovornik je komentarisao i saopštenje SDT-a povodom potvrđivanje optužmice. Njega Volkov vidi kao jedan vid pritiska na sud. „Ali vidim ga i kao strah. Iz prostog razloga što vanraspravno vijeće Višeg suda nije odlučivalo o krivici Veselina Veljovića već se odlučivalo o najnižem stepenu osnovane sumnje da li taj postupak da se nastavi ili da se obustavi“, kaže Volkov. „Čisto sumnjam da će sudeće vijeće dozvoliti sebi da zasniva osuđujuću odluku na bazi Skaja kao jedinog dokaza. I ono što treba da imamo u vidu da od momenta kontrole optužnice do današnjeg dana, imamo odluku Evropskog suda za ljudska prava koji je na jasan način izdvojio tri kriterijuma koja moraju da budu ispunjena da bi se Skaj prepiska mogla uzeti kao dokaz. Nijedan od ta tri kriterijuma  nijesu ispunjena u konkretnom slučaju“, istakao je Volkov, objašnjavajući da i u pomenutom saopštenju SDT-a prepoznaje bojazan da će veliki broj predmeta koji se zasnivaju samo na skaj prepisci, „propasti“. Odnosno, da će za ishod imati oslobađajuće presude.

„Nijesam očekivao da će tužilaštvo nakon te odluke da se povuče i da odustane od daljeg gonjenja. To jeste takvo prvo njihovo saopštenje nakon te odluke, jer oni vjerovatno osjećaju pritisak, i advokatske i kompletne pravničke struke, povodom odluke Evropskog suda. Iskoračili su sa tom izjavom kako bi prebacili teret odgovornosti na sud, pa su rekli – vidite da nismo mi jedini koji smatramo da je to dokaz, nego je i sudeće vijeće Borisa Savića našlo da je to dokaz. Probali su u tom saopštenju, tako ja to vidim, da dobiju širi konsenzus, odnosno  širu podršku da je to dokaz. Ali namjerno prenebregavaju činjenicu da vanraspravno vijeće nije vijeće koje će u konačnom odlučivati o krivici. Tako da je loptica sad u dvorište suda i očekujem pravne kuraži od strane sudećih vijeća koji će se u tom postupku postaviti na pravi način“, ocijenio je Veljovićev advokat.

Zbog nedavnog zauzetog pravnog stava Evropskog suda za ljudska prava, Volkov očekuje da će, ne samo njegov klijent koji se u pritvoru nalazi 10 mjeseci, već i veliki dio pritvorenika, biti pušteni da se brane sa slobode.

„Jer otpada osnovana sumnja kao materijalno pravni element samog pritvora i onda ne vidim razlog zbog čega bi se istrajavalo na pritvoru. Želim da vjerujem da će sada sudovi polako da otpuštaju ruku u pravcu pritvora i da prihvataju prijedloge za ukidanje pritvora ili prijedloge za jemstvo. Vjerujem u to, jer bi svako drugo postupanje bilo ne samo nezakonito, nego bi bilo nesvjesno istrajavanje na nezakonitosti“, poručio je advokat Mihailo Volkov.

Suprotno mišljenju advokata, SDT ostaje pri stavu da je dešifrovana skay komunikacija, “kao zakonito pribavljen dokaz od strane francuskih vlasti i dostavljen putem međunarodne pravne pomoći”, zakonit dokaz. Prilično je izvjesno da će se tim pitanjem baviti i Ustavni sud, ali tek nakon donošenja presuda i stavova (različitih ili istih) koje će zauzeti sudska vijeća kada se pred njima nađu predmeti zasnovani (isključivo) na osnovu sadržaja skay komunikacije.

 

Niko ne haje za zdravlje pritvorenika

Volkov se osvrnuo i na zdravstveno stanje njegovog branjenika. Smatra da je u Crnoj Gori stvorena takva klima da nikoga nije briga za zdravstveno stanje pritvorenih lica već da ih, kako kaže, samo treba utamničiti.

„Veselin Veljović je konstantno lošeg zdravstvenog stanja, mi smo to vše puta isticali. Dva puta je bio u Kliničkom centru za vrijeme boravka u ZIKS-u. Nekoliko puta sam pisao, obraćao se tim povodom, čini mi se da niko ne haje za to. Prosto je stvorena neka klima da se pritvorena lica utamniče. U kakvim zdravstvenim stanjima se oni nalaze, mislim da više nikoga nije briga“, ocijenio je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo