Povežite se sa nama

OKO NAS

MUKE KOLAŠINSKIH STOČARA: Uzaludan posao

Objavljeno prije

na

Da bi prosječan kolašinski stočar prodao tele, june ili jagnje, po pristojnoj cijeni, potrebno je da bar nekoliko dana posveti tom poslu, da se raspituje kod destetina nakupaca, vlasnika trgovinskih preduzeća ili, eventualno, porodica koje su zainteresovane za veću količinu mesa. Kada neko i pokaže namjeru da otkupi grlo stoke, predstoji , kako tvrde Kolašinci u selima i katunima, naporno cjnjakanje, a vrlo često i ucjene otkupljivača. Na kraju dolazi i težak posao nalaženje prevoza za stoku do neke od improvizovanih klanica, jer oni koji kupuju svojim vozilima dolaze samo ako je riječ o većoj količini.

,,Najteže je prodati. Sva muka dok odgajiš tele ili june zaboravi se kada počnu pregovori oko cijene. Stvar je sreće pogoditi dobru cijenu i obezbijediti sigurnu naplatu. Nedavno smo prodavali dvoje teladi i june, potrošili smo 20 eura kredita na telefonu dok smo pregovarali sa pet-šest nakupaca i to po nekoliko puta. Potrošili smo i mnogo više dok sam stoku dotjerao do grada. Na kraju smo mjesec dana čekali da nam plate i saznali da smo mogli čak po euro skuplje po kilogramu ‘žive vage’ prodati da smo pitali kod drugog nakupca”, pričaju u domaćinstvu Asanovića na katunu u vasojevičkom dijelu Bjelasice.

Oni kažu da je veliki problem što neka bjelopoljska i podgorička preduzeća nude, recimo, svega tri eura po kilogramu ,,žive vage” za teletinu, dok različite vrste telećeg mesa u svojim maloprodajnim objektima prodaju po cijeni od šest pa do devet, odnosno 11 eura. Za prodaju stoke njima poljoprivrednici se ipak radije odlučuju, nego ,,nepoznatim” nakupcima, za koje nije sigurno da će ikada donijeti novac. ,,Iako smo svjesni da višestruko štetujemo, bar znamo da će biti onako kako smo pogodili. Rizik je prodavati nakupcima koji rade samostalno, jer smo poučeni iskustvom od prethodnih godina kada se dešavalo da na kamion natovare i po 50 jagnjadi, a da domaćin nikada više ne vidi ni njih ni pare”, objašnjavaju stočari.

Zbog svega toga za bavljenje stočarstvom na području kolašinske opštine, prema onome što se može čuti po selima i katunima, potrebno je više hrabrosti nego bilo čega drugog. Stočari su već decenijama bez garancije da će im se naporan rad isplatiti. Nema organizovanog otkupa mesa i mliječnih proizvoda, do katuna bez struje i dalje se stiže, uglavnom, lošim putevima, nedostaju i stručni savjeti nadležnih službi… To je razlog što i stočari s najbrojnijim stadima tvrde da rade uzaludan posao i da su na granici siromaštva.

,,Valjda zbog lošeg iskustva i neisplativosti, ove godine nedostaje teletine i junetine. Domaćini su zaključili da im se ne isplati i to razumijem. Na području kolašinske opštine potrebno je neko udruženje, čija bi djelatnost, između ostalog, bila i organizovanje otkupa, to jest prikupljanje najboljih ponuda i posredovanje između stočara i onih koji kupuju njihove proizvode. To bi olakšalo posao i nama koji kupujemo i onima koji prodaju stoku”, kaže Vesko Popović, vlasnik preduzeća Bambi trejd u okviru kojeg posluje nekoliko marketa i pečenjara u Kolašinu.

Broj grla stoke na području kolašinske opštine sada je manji od petine onog s kraja osamdesetih godina prošlog vijeka. Stručnjaci za poljoprivredu kažu da je za samo dvije decenije stočarstvo u opštini, koja je bogom dana za tu granu poljoprivrede, potpuno uništeno. Rijetki koji su izbarali da žive od držanja ovaca i goveda žale se da nemaju dovoljno podrške nadležnih, a najuspješniji od njih srećni su ako su im prihodi za par stotina eura mjesečno viši od rashoda.

Na ,,zlatne dane” kolašinskog stočarstva svježe je sjećanje i u opštinskoj savjetodavnoj službi za poljoprivredu. Sredinom devete decenije prošlog vijeka bilo je mnogo teže ,,prebrojati” stada na kolašinskim planinama. Osamdesetih

bilo je oko 33.000 ovaca, sada ih je na planinama oko 6.300. Prema tim istim podacima, stočari koji izdižu na katune imaju 981 grlo goveda, 467 koza i 145 konja. Jasno je da stočari na katunima nemaju dobre uslove. Nedostaju dobri putevi, struja, vodosnabdijevanje je, naročito na Sinjavini, problematično. To su sve razlozi smanjenja stočnog fonda – priznaju opštinski savjetnici za poljoprivredu.

Stočari kažu da su svi pomaci koji nadležni prave u poboljšanju uslova, s obzirom na to da je uz turizam stočarstvo definisano kao jedna od strateških razvojnih grana kolašinske privrede, ili spori ili kasni. Teško će se, smatraju na katunima, ponoviti statistika od prije samo dvije i po decenije, kada se na Snjavini za samo jedan dan otkupljivalo po 1.700 jagnjadi.

Još otkako je početkom devedesetih propalo preduzeće Sinjavina, nekadašnji OOUR Veletrgovine, u Kolašinu nema organizovanog otkupa mesa, ni klanice.

„Sada su napravljeni monopoli. To nikako nije dobro za one koji prodaju stoku. Svakako bi trebalo da postoji klanica, bar uslužna, za to je potrebno najviše 200.000 eura, a zaposlilo bi se pet-šest ljudi”, tvrde poznavaoci te oblasti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

PRETRESI POLICIJE U 13 GRADOVA: Puno akcije, malo rezultata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crnogorska policija je ove sedmice izvela  pretrese u Kolašinu, Mojkovcu, Plavu, Beranama, Bijelom Polju, Andrijevici, Rožajama, Nikšiću, Plužinama, Žabljaku, Baru, Ulcinju i Herceg Novom. Rezultat akcije sprovedene u 13 crnogorskih gradova je – hapšenje dvije osobe zbog nedozvoljenog držanja i nošenja oružja

 

 

Prijemno sanduče mejl adresa crnogorskih medija pretodnih dana punila su saopštenja iz policije. Obavještavali su javnost o pretresima koje su izveli u gotovo svim crnogorskim gradovima, uz najavu da će u narednom periodu nastaviti sa sprovođenjem proaktivnih, preventivnih i represivnih aktivnosti prema osobama koje važe za operativno interesantna lica (OIL).

U jednoj takvoj akciji tako su prošlog vikenda uhapšeni oni koji po novim policijskom rečniku važe za OIL, a koji su od ranije poznati policiji – Ilija Racanović (35) iz Budve, Aleksandar Đurđevac (28) iz Nikšica, Željko Moštrokol (33), Luka Gazivoda (37) i Igor Mašanović (32), svi iz Cetinja.

Uhapšeni su zbog sumnje da su počinili krivičnog djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, za koje je, kako je to saopšteno iz policije, zaprijećena kazna zatvora od dvije do 10 godina.

U istom saopštenju se dodaje da je policija njihovim pretresom ali i pregledom vozila pronašla dva pištolja marke „glock“ i “česka zbrojevka“ s uklonjenjenim serijskim brojevima, veću količinu municije, kao i druga sredstva koja su namijenjena izvršenju krivičnih djela.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VIŠI SUD ĆE PONOVO O KATNIĆU I LAZOVIĆU: Optužnica na novom ispitu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Optužnica SDT protiv  bivšeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg pomoćnika direktora UP  Zorana Lazovića vraćena je u Viši sud, koji je prethodno tražio njenu ispravku. O njoj će se raspravljati 24. februara

 

 

Optužnica protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića gotovo dva mjeseca kasnije vraćena je na doradu specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću. To je odlučio Viši sud nakon dva višečasovna ročišta i gotovo dva mjesca od saslušanja Katnića i Lazovića.

Odluku da vrate na ispravku optužnicu protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca i nekadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije donijelo je vijeće kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović, a u kom su bili i Nenad Vujanović i Vesna Kovačević. U rješenju kojim je vraćena optužnica piše da tužilac nije precizirao da li je kriminalna organizacija stvorena na početku 2020.godine ili nekom drugom dijelu te godine, ali i do kada je ona djelovala, odnosno, da li je tokom čitave 2022. godine. Tužilac nije ni precizirao kada su Katnić, bivši specijalni tužilac Saša Čađenović i bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Petar Lazović postali članovi kriminalne organizacije. Pojašnjeno je i da optužnicu čini nerazumljivom i to što je Katniću funkcija glavnog specijalnog tužioca prestala u februaru 2022. godine.

“U konkretnom slučaju, dobit za pripadnike kriminalne organizacije nije konkretizovan u činjeničnom opisu djela, niti se u opisu krivičnih djela zloupotreba službenog položaja navodi da su Zoran Lazović i Milivoje Katnić stekli imovinsku korist, što dodatno doprinosi nerazumljivosti optužnice”, konstatuju sudije.

Oni su tražili ispravku i u dijelu koji se odnosi na ukidanje zabrane ulaska u Crnu Goru “pripadnicima kriminalne organizacije Radoja ZviceraVeljku Belivuku i Marku Miljkoviću“, jer se iz iskaza nekadašnjeg pomoćnika direktora UP Enisa Bakovića dolazi do zaključka da rješenje o zabrani ulaska u Crnu Goru u odnosu na  Belivuka i  Miljkovića nije donijeto. To proističe i iz svjedočenja bivšeg vršioca dužnosti direktora policije Veska Damjanovića.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST PREDMETA PORODIČNOG NASILJA NA SJEVERU: Više nasilnika ili više povjerenja u institucije

Objavljeno prije

na

Objavio:

U gotovo svim osnovnim državnim tužilaštvima (ODT) na sjeveru države, lani je, u odnosu na 2023. godinu, formirano više predmeta za nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici. Analiza razloga za to, kažu tužioci, biće predočena u godišnjem izvještaju tužilaštva. Za sada ne mogu da kažu da li je broj krivičnih djela te vrste u porastu ili su žrtve ohrabrene da ih prijavljuju

 

Porast nasilja u porodici karakteriše minulu godinu u cijeloj državi. Prema zvaničnim podacima Uprave policije (UP), prijavljeno je čak 840 krivičnih djela nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, a gotovo 1.300 ljudi je pretrpjelo nasilje. Među žrtvama su čak 99 maloljetnika/ce, dok su počinioci najčešće muškarci. Porast broja tih krivičnih djela naročito je vidljiv na sjeveru, s obzirom na neslavnu praksu da se porodično nasilje u malim sredinama češće krije nego prijavljuje.

Osnovnom sudu (OS) u Pljevljima minule godine primljeno je 30 optužnih predloga zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, a donijeto je šest prvosnažnih odluka. Broj optužnih predloga je značajno viši, u odnosu na 2023. godinu, kada ih je bilo devet. Prvosnažne presude za krivična djela te vrste rezultirale su izrečenim kaznama u ukupnom trajanju od 365 dana. U jednom predmetu izrečena je mjera bezbjednosti obavezno psihijatrijsko liječenje na slobodi, u jednom je bila uslovna osuda, dok je u jednom slučaju ODT odustalo od krivičnog gonjenja.

Iz pljevaljskog Centra za socijalni rad nedavno su potvrdili da je broj žrtava porodičnog nasilja, prema njihovoj evidenciji, visok. Prema podacima te ustanove, lani je evidentirano 100 žrtava porodičnog nasilja, među kojima su dominirale žene srednje dobi, a trpjele su, uglavnom, emocionalno i fizičko nasilje.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo