Povežite se sa nama

DRUŠTVO

NAŠE SUDSTVO: Efikasna nepravda

Objavljeno prije

na

Pljušte izvještaji prema kojima sudstvo u Crnoj Gori cvjeta. Efikasni su, kažu, preko sto odsto, imaju više potvrđenih presuda nego ranije, bolji su u transparentnosti, nema gdje ne napreduju.

Ti podaci nikako se ne slažu sa povjerenjem koje sudstvo ima kod građana, kao ni sa ocjenama evropskih institucija. Iako se nadležni hvale kako nam je sudska statistika usklađena sa evropskim standardima, ne bi se reklo da istim metrom mjere.

,,Ažurnost sudova, sve veći kvalitet u radu i ujednačavanje sudske prakse doprinosi jačanju Crne Gore kao demokratske i pravne države, ali nadasve uživanju, ostvarivanju i zaštiti prava građana”, pohvalio se ovih dana Sudski savjet. Prema podacima iz Izvještaja o radu te institucije, svi sudovi u Crnoj Gori u 2014. godini premašili su normu. Prosječna ostvarena kolektivna norma u osnovnim sudovima iznosi 107,52 odsto, u višim 13,55, u privrednim 15,54, u apelacionom 139,25 i u upravnom 118,98 procenata. Izračunat je i kvalitet rada sudova u procentima: osnovni – 63,06; viši 75, 48; privredni 74,55; apelacioni 77.86; upravni 87, 86.

Sudstvo se već neko vrijeme posebno diči smanjenjem broja zaostalih predmeta. Nedavno je i premijer Milo Đukanović potcrtao kako mu je jedan od zvaničnika iz razvijenih zemalja Evrope pozavidio na efikasnim sudovima. Prema najnovijem izvještaju, broj neriješenih predmeta starijih od tri godine, u odnosu na 2013, smanjen je za 21,65 odsto. Ukupan broj neriješenih predmeta na kraju prošle godine iznosio je 35.697, što je u odnosu na kraj prethodne godine manje za 1.468 predmeta, odnosno 4,11 odsto.

Kad se Izvještaj pažljivije pogleda, ima raznih zanimljivosti. Pregled neriješenih zaostalih predmeta iz 2010. godine i ranije pokazuje da je statistiku popravio, pored ostalih fakat da je lani riješen jedan predmet iz 1963. Od prije 20 godina – iz 1995. – riješeno je osam, ostalo 13 predmeta. Samo deset godina – od 2005 – trajalo je 85 predmeta, riješeno ih je prošle godine 78.

,,Crnogorski sudovi su počeli izvještajnu godinu sa 37.125 predmeta, primili 97.076, završili 97.247, a ostalo je neriješeno 35.697 predmeta ili 26,59 odsto. Po CEPEJ indikatorima stopa ažurnosti iznosi 100,18%, a stopa efikasnosti 86,14 procenta. Priliv predmeta bio je za 17,57, a broj riješenih 15,74 odsto manji u odnosu na prethodnu godinu”, piše u Izvještaju. Iz tog dijela da se naslutiti da se dio tajne o ekstremnoj efikasnosti krije u činjenici da je predmeta, prosto, bilo manje.

Prosječni mjesečni priliv po sudiji iznosio je 31,60 predmeta, što znači da je svaki sudija godišnje rješavao 379,2 predmeta.

,,U toku 2014. godine ispitivano je po pravnim ljekovima ukupno 11.308 odluka od kojih je 66,13 odsto potvrđeno, 4,66 preinačeno, 6,15 djelimično potvrđeno/preinačeno/ukinuto, dok je 22,86 ukinuto. Kako je u prethodnoj godini procenat potvrđenih odluka iznosio 64,76 uočava se porast kvaliteta rada sudova”, ocjenjuje Sudski savjet. Javnost je obaviještena da su dva Specijalizovana odeljenja pri višim sudovima koji sude predmete organizovanog kriminala, korupcije i ratnih zločina, ukupno u radu imala 56 predmeta – riješili su 32 predmeta, ostalo je neriješeno 23, odnosno 41,07 odsto. Priliv je bio jednak prilivu prethodne godine, broj riješenih je manji za 21 predmet u odnosu na prošlu godinu.

Negdje u tim brojkama krije se, na primjer, podatak da je Vrhovni sud u maju 2014. ukinuo presudu za ubistvo inspektora Slavoljuba Šćekića i predmet vratio Apelacionom sudu na ponovno odlučivanje.

Posljednji Izvještaj o napretku Evropske komisije, u odjeljku koji se odnosi na poglavlje 23 bilježi: „Ostvaren je ograničeni napredak kada su u pitanju istrage, krivično gonjenje i konačne presude u slučajevima korupcije, uključujući i onu na visokom nivou”.

Sasvim konkretno, Komisija je uočila da je u ponovljenom suđenju u slučaju Zavala, kada su zbog korupcije uhapšeni gradonačelnik Budve Rajko Kuljača i nekoliko lokalnih funkcionera među kojima je brat Svetozara Marovića, Dragan, opet donesena ista presuda, i da su osumnjičeni osuđeni na dvije do pet godina zatvora, ali da ta presuda nije konačna. Ukazali su i da je u slučaju afere Snimak, kada je državni vrh uhvaćen u organizovanju izborne krađe i zloupotrebe državnih resursa, oslobođeno 10 osoba, inače na nižim funkcijama, dok je samo jedna osoba osuđena.

I bez Evropljana znamo da nema nijedne pravosnažne presude za korupciju na viskom nivou, da se za ogranizovani kriminal sudi uglavnom članovima beznačajnijih grupa narko dilera i da zbog ratnih zločina nema nikoga u zatvoru.

Krajem prošle godine objavljeni su rezultati anonimne ankete

koju su među građanima i sudijama proveli NVO Građanska alijansa i Udruženje sudija. Pokazalo se da građani sumnjaju da sudije rade pod političkim pritiskom, da su korumpirani i da na njihov rad utiču rođačke i prijateljske veze. Sudije su se, s druge strane, žalile na uslove u kojima rade i preveliki broj predmeta.

„Procenat građana koji imaju pozitivan stav je opao sa 16,1 posto na 10, 1 posto dok se negativan stav blago povećao sa 26,1 na 29 posto. Kada je u pitanju efikasnost sudova građani pokazuju dodatno nepovjerenje u sudove u odnosu na prethodno istraživanje. Tu bilježimo pad sa 46,2 na 37,5 posto. Opao je takođe i procenat onih koji smatraju da sudije uvijek ili uglavnom sude po zakonu – sa prošlogodišnjih 46,1 na 39,5 posto”, kazao je za RFE koordinator programa vladavina prava u Građanskoj alijansi Zoran Vujičić.

Crna Gora spada u zemlje sa najvećim brojem profesionalnih sudija po glavi stanovnika u Evropi. Nije riječ o najsvježijim podacima, ali ispred nas su samo četiri zemlje – San Marino, Hrvatska, Slovenija i Monako. Imamo 254 sudije.

I predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica pohvalila se radom institucije na čijem je čelu. U Izvještaju o radu Vrhovnog suda piše da je 2014. godinu ,,nesumnjivo” obilježio – njen izbor za predsjednika Vrhovnog suda. Lani su sudije, recimo, usvojile i Etički kodeks, ali to je nekako ispalo manje važno.

,,U protekloj godini Vrhovni sud Crne Gore primio je u rad 2.976 predmeta i još neriješenih 139, što je ukupno 3.115 predmeta. Od tog broja završeno je 2.911 predmeta, ili 93,45 odsto, odnosno od priliva 97,82 odsto. Ostala su 204 nezavršena predmeta, koji su izvi-jećani, izuzev tri administrativno vraćena predmeta”, kazala je Medenica predstavljajući Izvještaj i, već tradicionalno, obrecnula se na novinare: ,,Voljela bih da mi neko od vas novinara, koji se bavite istraživačkim novinarstvom, kažete da li u okruženju ili šire postoji Vr-hovni sud koji na današnji dan nema predmeta iz prethodne godine”.

Odgovor na pitanje o suđenju za ubistvo inspektora Slavoljuba Šćekića prepustila je predsjedniku krivičnog odjeljenja Vrhovnog su-da Radulu Kojoviću, koji je kazao da ,,treći put Vrhovni sud mora presuditi.

Medenica je najavila da će uskoro početi sa audio snimanjem značajnijih suđenja koja su pod posebnom pažnjom javnosti.,,To će se distribuirati svim elektronskim i štampanim medijima. Tako da će-mo imati protivtežu onoga što branioci govore, onoga što tužilac go-vori, pa neka javnost ocjenjuje i procjenjuje”, kazala je predsjednica Vrhovnog suda.

Bilo bi lakše povjerovati Vesni Medenici da brine o pravu na javno suđenje da sa suđenja za ubistvo njenog zeta, nije, po prvi put u slučaju ,,teškog ubistva”, bila isključena javnost ,,radi zaštite interesa porodica oštećenih, kao i maloljetne djece stradalih”. Druga djeca u istim situacijama, prosto – nijesu bila unučad predsjednice Vrhovnog suda.

Iz budžeta je prošle godine za potrošačku jedinicu sudstvo izdvojeno 20.583.916 eura. Za Sudski savjet i Centar za edukaciju 675.600,

za sudstvo 10.146.655 i za administraciju 9.761.660 eura. Za te pare, za onakve ocjene evropskih institucija i domaće javnosti – valjalo bi da sudovi u ogledalo pogledaju malo pažljivije.

Miloš BAKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NAJAVE UVOĐENJA VJERONAUKE U DRŽAVNE ŠKOLE: Novo raspirivanje podjela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako zaživi zamisao mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija o uvođenju vjeronauke u državne škole, stare i nove podjele među odraslima sele se i među djecu. Svih uzrasta. Ne može biti da mitropolit to ne zna. Samo, ne haje

 

Nanovo se raspiruju podjele u crnogorskom društvu. Priču o potencijalnom uvođenju vjeronauke u državne škole, prije nekoliko dana, pokrenuo je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije.

„Uvođenje vjeronauke u škole bi bilo sporno iz više razloga. To bi predstavljalo još jedno u nizu miješanja vjerskih organizacija u rad države (i obratno), od čega konačno treba napraviti otklon shodno Ustavu Crne Gore. Sem toga, vjerske organizacije raspolažu sa dovoljno kako ljudskih, tako i prostornih kapaciteta za sprovođenje svojih učenja, na šta polažu pravo. Ipak, to ne znači da se u okviru redovnog školovanja ne treba učiti o religijama i vjeri“, kaže za Monitor kolumnista Milivoje Krivokapić.

Ideja o uvođenju vjeronauke u škole u Crnoj Gori nije nova. I ranije su postojale te inicijative. Ponovo je dospjela u žižu javnosti nakon što su Vijesti prije desetak dana objavile šta piše u nacrtu Temeljnog ugovora koji treba da potpišu država Crna Gora i Srpske pravoslavne crkve (SPC). U članu 16 tog dokumenta navodi se da će pravoslavna vjerska nastava u javnim školama biti regulisana posebnim ugovorom između strana ugovornica. Mitropolit Joanikije je, u nedavnom razgovoru za beogradsku Politiku, kazao da nema sumnje da pravo na vjeronauku spada u osnovna ljudska prava i prava djeteta na takvu vrstu obrazovanja. „Kao što je izvan svake sumnje da se Crna Gora ubraja među svega nekoliko evropskih zemalja koje nemaju nikakav oblik vjeronauke u svojim školama”, napomenuo je.

Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju propisuje svjetovni karakter javnih ustanova i ustanova kojima je dodijeljena koncesija za izvođenje javnog obrazovnog programa i zabranjuje religijsko djelovanje u školama, koje nisu licencirane kao srednje vjerske škole.

Slikarka-konzervatorka Svetlana Dukić protiv je uvođenja vjeronauke u državne škole. „Ništa nepametnije od toga nijesam čula. Vjeronauci nije tu mjesto, posebno u momentu kada smo, kao zajednica, nikad podijeljeniji. Njenim uvođenjem podjele bi počinjale od malih nogu. Svaki roditelj, ako želi, može dijete voditi u crkvu, džamiju ili sinagogu na časove vjeronauke. Umjesto nje, bolje bi bilo, kao obavezan predmet, vratiti prijeko potrebno – građansko obrazovanje. U školama, o religiji i vjeri djeca mogu saznati izučavajući druge predmete, od kojih neki već postoje”, kaže ona za Monitor.

Jedan takav, Istorija religije, ima status izbornog predmeta u pojedinim srednjim školama u Crnoj Gori, poput gimnazija. U okviru njega izučavaju se sve politeističke i monoteističke religije. Krivokapić ističe da bi i predmeti poput istorije, sociologije i filozofije trebalo detaljno da obrađuju temu religije u okviru svojih kurikuluma. „Bez takvog učenja bilo bi nemoguće na pravi način razumjeti istorijske tokove koji uključuju razvoj društva, civilizacija, umjetnosti i filozofske misli. Religija je krupan društveni fenomen, ostavila je i ostavlja značajan trag na čovječanstvo i kao takva mora naći svoje mjesto u obrazovanju, ali isključivo kroz objektivno izučavanje i kritičko promišljanje, a ne kroz afirmativni pristup kakav bi bio uvođenje predmeta vjeronauke. Obrazovanje mora biti sekularno i objektivno, što, između ostalog, znači da u okviru njega obavezno treba učiti činjenice o religijama, ali ne i religijska predanja kao činjenice”, objašnjava Milivoje Krivokapić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PROTEST KULTURNIH DJELATNIKA: Žigosani u kulturi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarka Bratić kadriranjem u svojim resorima kao da namjerno doliva ulje na užarenoj političkoj sceni. Bila osnivačica ili samo kandidatkinja na listi ultradesnog pokreta Dveri, imenovanje direktorice Filmskog centra Aleksandre Božović izaziva podozrenje. Pogotovu što ovo nije prvi put da ministarka poseže za kadrovima veoma upitnih biografija. To je ove nedjelje gurpa građana i kulturnih djelatnika na protestu poručila Vladi

 

Kulturni djelatnici su u ponedjeljak ispred zgrade Vlade upriličili protest sa koga su poručili da traže smjenu ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić i novoizabrane direktorke Filmskog centra Crne Gore Aleksandre Božović.

U proglasu grupe građana, kulturnih aktivista i stvaralaca, koji je pročitan na protestu, navodi se da ministarki zamjeraju „otvorenu i očiglednu diskriminaciju prema građanima koji su po nacionalnosti Crnogorci“. Dodali su i vjersku diskriminaciju, animozitet prema svemu crnogorskom, otvoreni i beskrupulozni revanšizam prema svima za koje ona sumnja da su pripadali bivšem režimu, protiv bahatosti, svojeglavosti, nepristupačnosti i egoizma… ministarke Bratić. Za direktorku Filmskog centra traže razrješenje zato što nema državljanstvo Crne Gore, osporavaju njene stručne reference i navode da je pripadnica ideološki neonacističke partije.

„Mi se ovdje nismo okupili da branimo nijednu fotelju, niti partijsko-klanovsko-drugarsko zapošljavanje bivše vlasti. Naprotiv, takvih nam je preko glave. Ali smo promjenom vlasti upravo očekivali promjenu takvog sistema bezvrijednosti. A umjesto toga dobili revanšističko-osvetnički-jednovjerski resor››, naglašava se na početku proglasa.

Protestu je prethodilo pismo koje je preko 80 stvaralaca i kulturnih djelatnika uputilo premijeru Zdravku Krivokapiću, vicepremijeru Dritanu Abazoviću, ministarki Bratić, povodom, kako su kazali, nezakonitog imenovanja Božović za direktoricu Filmskog centra Crne Gore. Oni navode da „Zakon o kulturi propisuje da se na mjesto direktora ustanove kulture može imenovati afirmisani umjetnik, afirmisani stručnjak u kulturi ili afirmisani stručnjak iz oblasti društvenih djelatnosti.  Imenovana gospođa nije niti jedno niti drugo niti treće, čime je grubo prekršen Zakon o kulturi, a institucija Filmski centar i filmska struka poniženi. Po sopstvenom priznanju, gospođa Mandarić Božović je svoj dosadašnji radni vijek posvetila pretežno produkciji reklama“. Ističu i da je novoimenovana direktorica Mandarić Božović bila na listi  Dveri, političke organizacije koja otvoreno zastupa nacističku ideologiju, velikosrpski hegemonizam i negira postojanje crnogorskog naroda.

„Tako je, ja sam državljanka Republike Srbije, sa stalnim prebivalištem u Crnoj Gori na osnovu braka s državljaninom Crne Gore… Bojim se da je moja politička karijera u nekim medijima ozbiljno preuveličana. Tačno je da sam kao nestranački kandidat na izborima 2012. godine bila na listi Dveri, upravo zato što su smatrali da im mogu pomoći na polju kulturne politike i medija. Nikada nisam bila ni član, a kamoli osnivač Dveri“, kazala je Božović za Vijesti.

Ona je, kako je kazala, diplomirana filmska i televizijska producentkinja i filmskom, televizijskom i produkcijom reklama se bavim više od 15 godina. Od 2012. Bila je dio tima koji je vodio Kulturni centar Novog Sada, a najponosnija je na svoj rad na kandidaturi Novog Sada za Evropsku prijestonicu kulture 2021. i projekat digitalizacije kulturne baštine Novog Sada.

Otkada je u Crnoj Gori, Božović je bila saradnica u produkciji TV serije Grudi Marije Perović, koprodukciji RTCG-a i Meander filma iz Nikšića, producentkinja Malog festivala kulture življenja Jugoslavija Fest Nikšić, direktorka filmskog festivala Uhvati film Kotor koji prikazuje filmove koji se bave temom invaliditeta, a  kao saradnica Kulturnog centra Novog Sada za međunarodne odnose aktivno učestvuje na povezivanju kulturnih centara iz Srbije i Crne Gore.

Tokom protekle nedjelje DPS, tačnije Komisija za prosvjetu ove partije, je izdala saopštenje u kome se kaže: „Desant na Filmski centar ne smije proći!“ A portal CdM najavio je protest uz objašnjenje da Božović nema nikavog radnog iskustva na filmu, te da je jedna od osnivača nacionalističke stranke Dveri“.

„Bilo je tog pokušaja da DPS instruiše protest. Pojedini mediji su najavljivali protest protiv svih imenovanja, ali to nije uspjelo. Na protestu su se jasno tražila smjena Bratićke i Božovićeve“, kaže jedan od učesnika protesta koji je želio da ostane anoniman.

Nakon protesta IN4S je osuo paljbu po glumcu Zoranu Vujoviću koji je pročitao proglas. On je je 2019. na svom Fejsbuk profilu ispisao niz uvreda na račun sprskog naroda. Kasnije se izvinio javnosti.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NA GODIŠNJICU EKOLOŠKE DRŽAVE, PRIVOĐENJE EKOLOŠKIH AKTIVISTA: Dok ignorišu dokaze protiv bahatih funkcionera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gomila službenih i privatnih automobila bila je nepropisno parkirana u šumi oko Crnog jezera, a policija je zbog performansa privela ekološke aktiviste Milorada Mitrovića i Huseina Pajevića

 

Aktivisti nevladine organizacije Breznica krenuli su ka Crnom jezeru. Tradicionalna svečana sjednica Skupštine Crne Gore povodom godišnjice od proglašenja prve ekološke države na svijetu počinje u dva sata. Ove godine riječ je o tridesetoj godišnjici.

Nezadovoljni stanjem u ekologiji i očuvanju životne sredine, aktivisti ove organizacije Milorad Mitrović i Husein Pajević raširili su transparent na kojem je crnim slovima ispisano: „30 godina kasnije, a tek smo na početku“. Nekoliko minuta prije početka sjednice Mitrović i Pajević su, takođe, tradicionalno sa gas maskama i u zaštitnim odijelima oglasili sirene za uzbunu.

Iako su cijeli performans odradili u dogovoru sa službenicima policije, poštujući većinu njihovih preporuka, nakon performansa su obojica odvedeni u stanicu policije. Zanimljivo je da su ih službenici policije pratili pored desetina službenih automobila, parkiranih po šumama i livadama strogo zaštićene zone Nacionalnog parka Durmitor. Većina funkcionera nije se udostojila da vozila parkiraju ispred rampe, na parkingu, i prepješače vekoliko stotina metara do mjesta gdje se održavala sjednica.

Službenicima policije, međutim, nije „bola oči“ gomila nepropisno parkiranih automobila među drvećem oko Crnog jezera, ali jeste performans ekoloških aktivista koji godinama ukazuju na devastaciju prirode. Mitrović i Pajević su privedeni u Centar bezbjednosti Žabljak, gdje su u svojstvu građana dali izjave povodom „remećenja javnog reda i mira“. Osnovna državna tužiteljka u Pljevljima Nataša Bajčeta donijela je odluku da u perfromansu Mitrovića i Pajevića nema elemenata krivičnog djela.

„Jedina razlika između ove i prošle vlasti jeste ta što su me prošli poslali u zatvor, a ovi još nijesu“, kazao je Mitrović za Monitor.

On kaže da su im, kada se završio performans, prišla dva uniformisana policajca i jedan u civilu da ih obavijeste da u žabljačkom Centru bezbjednosti moraju dati izjave povodom remećenja javnog reda i mira. Nakon što su dali izjave, Mitrović tvrdi da je on podnio krivičnu prijavu protiv NN lica za lažno prijavljivanje.

„Kada sam pitao policajca da li će postupiti po mojoj prijavi, on je rekao da će postupiti kroz nekoliko dana. Dakle, kada se ekološki aktivisti prijave – odmah se uzima izjava i odmah se procesuiramo. Što nije slučaj kada mi prijavimo nekog drugog“, kazao je Mitrović.

Mitrović vjeruje da su nekom od funkcionera ili gostiju zasmetali, pa je naredio policiji da ih privedu. On nije znao ko bi to mogao biti, ali vjeruje da se radi o nekome ko ima jak uticaj na policiju. Očito je drugo. Iako su partije, koje čine parlamentarnu većinu, u predizbornoj kampanji posebno isticale ekološke teme, na isti način tretiraju ekološke aktiviste kao i prethodna vlast. Pa tako na tridesetogodišnjicu od proglašenja ekološke države, državni službenici privode ekološke aktiviste zbog ekološkog performansa.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo