Povežite se sa nama

DRUŠTVO

NAŠE SUDSTVO: Efikasna nepravda

Objavljeno prije

na

Pljušte izvještaji prema kojima sudstvo u Crnoj Gori cvjeta. Efikasni su, kažu, preko sto odsto, imaju više potvrđenih presuda nego ranije, bolji su u transparentnosti, nema gdje ne napreduju.

Ti podaci nikako se ne slažu sa povjerenjem koje sudstvo ima kod građana, kao ni sa ocjenama evropskih institucija. Iako se nadležni hvale kako nam je sudska statistika usklađena sa evropskim standardima, ne bi se reklo da istim metrom mjere.

,,Ažurnost sudova, sve veći kvalitet u radu i ujednačavanje sudske prakse doprinosi jačanju Crne Gore kao demokratske i pravne države, ali nadasve uživanju, ostvarivanju i zaštiti prava građana”, pohvalio se ovih dana Sudski savjet. Prema podacima iz Izvještaja o radu te institucije, svi sudovi u Crnoj Gori u 2014. godini premašili su normu. Prosječna ostvarena kolektivna norma u osnovnim sudovima iznosi 107,52 odsto, u višim 13,55, u privrednim 15,54, u apelacionom 139,25 i u upravnom 118,98 procenata. Izračunat je i kvalitet rada sudova u procentima: osnovni – 63,06; viši 75, 48; privredni 74,55; apelacioni 77.86; upravni 87, 86.

Sudstvo se već neko vrijeme posebno diči smanjenjem broja zaostalih predmeta. Nedavno je i premijer Milo Đukanović potcrtao kako mu je jedan od zvaničnika iz razvijenih zemalja Evrope pozavidio na efikasnim sudovima. Prema najnovijem izvještaju, broj neriješenih predmeta starijih od tri godine, u odnosu na 2013, smanjen je za 21,65 odsto. Ukupan broj neriješenih predmeta na kraju prošle godine iznosio je 35.697, što je u odnosu na kraj prethodne godine manje za 1.468 predmeta, odnosno 4,11 odsto.

Kad se Izvještaj pažljivije pogleda, ima raznih zanimljivosti. Pregled neriješenih zaostalih predmeta iz 2010. godine i ranije pokazuje da je statistiku popravio, pored ostalih fakat da je lani riješen jedan predmet iz 1963. Od prije 20 godina – iz 1995. – riješeno je osam, ostalo 13 predmeta. Samo deset godina – od 2005 – trajalo je 85 predmeta, riješeno ih je prošle godine 78.

,,Crnogorski sudovi su počeli izvještajnu godinu sa 37.125 predmeta, primili 97.076, završili 97.247, a ostalo je neriješeno 35.697 predmeta ili 26,59 odsto. Po CEPEJ indikatorima stopa ažurnosti iznosi 100,18%, a stopa efikasnosti 86,14 procenta. Priliv predmeta bio je za 17,57, a broj riješenih 15,74 odsto manji u odnosu na prethodnu godinu”, piše u Izvještaju. Iz tog dijela da se naslutiti da se dio tajne o ekstremnoj efikasnosti krije u činjenici da je predmeta, prosto, bilo manje.

Prosječni mjesečni priliv po sudiji iznosio je 31,60 predmeta, što znači da je svaki sudija godišnje rješavao 379,2 predmeta.

,,U toku 2014. godine ispitivano je po pravnim ljekovima ukupno 11.308 odluka od kojih je 66,13 odsto potvrđeno, 4,66 preinačeno, 6,15 djelimično potvrđeno/preinačeno/ukinuto, dok je 22,86 ukinuto. Kako je u prethodnoj godini procenat potvrđenih odluka iznosio 64,76 uočava se porast kvaliteta rada sudova”, ocjenjuje Sudski savjet. Javnost je obaviještena da su dva Specijalizovana odeljenja pri višim sudovima koji sude predmete organizovanog kriminala, korupcije i ratnih zločina, ukupno u radu imala 56 predmeta – riješili su 32 predmeta, ostalo je neriješeno 23, odnosno 41,07 odsto. Priliv je bio jednak prilivu prethodne godine, broj riješenih je manji za 21 predmet u odnosu na prošlu godinu.

Negdje u tim brojkama krije se, na primjer, podatak da je Vrhovni sud u maju 2014. ukinuo presudu za ubistvo inspektora Slavoljuba Šćekića i predmet vratio Apelacionom sudu na ponovno odlučivanje.

Posljednji Izvještaj o napretku Evropske komisije, u odjeljku koji se odnosi na poglavlje 23 bilježi: „Ostvaren je ograničeni napredak kada su u pitanju istrage, krivično gonjenje i konačne presude u slučajevima korupcije, uključujući i onu na visokom nivou”.

Sasvim konkretno, Komisija je uočila da je u ponovljenom suđenju u slučaju Zavala, kada su zbog korupcije uhapšeni gradonačelnik Budve Rajko Kuljača i nekoliko lokalnih funkcionera među kojima je brat Svetozara Marovića, Dragan, opet donesena ista presuda, i da su osumnjičeni osuđeni na dvije do pet godina zatvora, ali da ta presuda nije konačna. Ukazali su i da je u slučaju afere Snimak, kada je državni vrh uhvaćen u organizovanju izborne krađe i zloupotrebe državnih resursa, oslobođeno 10 osoba, inače na nižim funkcijama, dok je samo jedna osoba osuđena.

I bez Evropljana znamo da nema nijedne pravosnažne presude za korupciju na viskom nivou, da se za ogranizovani kriminal sudi uglavnom članovima beznačajnijih grupa narko dilera i da zbog ratnih zločina nema nikoga u zatvoru.

Krajem prošle godine objavljeni su rezultati anonimne ankete

koju su među građanima i sudijama proveli NVO Građanska alijansa i Udruženje sudija. Pokazalo se da građani sumnjaju da sudije rade pod političkim pritiskom, da su korumpirani i da na njihov rad utiču rođačke i prijateljske veze. Sudije su se, s druge strane, žalile na uslove u kojima rade i preveliki broj predmeta.

„Procenat građana koji imaju pozitivan stav je opao sa 16,1 posto na 10, 1 posto dok se negativan stav blago povećao sa 26,1 na 29 posto. Kada je u pitanju efikasnost sudova građani pokazuju dodatno nepovjerenje u sudove u odnosu na prethodno istraživanje. Tu bilježimo pad sa 46,2 na 37,5 posto. Opao je takođe i procenat onih koji smatraju da sudije uvijek ili uglavnom sude po zakonu – sa prošlogodišnjih 46,1 na 39,5 posto”, kazao je za RFE koordinator programa vladavina prava u Građanskoj alijansi Zoran Vujičić.

Crna Gora spada u zemlje sa najvećim brojem profesionalnih sudija po glavi stanovnika u Evropi. Nije riječ o najsvježijim podacima, ali ispred nas su samo četiri zemlje – San Marino, Hrvatska, Slovenija i Monako. Imamo 254 sudije.

I predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica pohvalila se radom institucije na čijem je čelu. U Izvještaju o radu Vrhovnog suda piše da je 2014. godinu ,,nesumnjivo” obilježio – njen izbor za predsjednika Vrhovnog suda. Lani su sudije, recimo, usvojile i Etički kodeks, ali to je nekako ispalo manje važno.

,,U protekloj godini Vrhovni sud Crne Gore primio je u rad 2.976 predmeta i još neriješenih 139, što je ukupno 3.115 predmeta. Od tog broja završeno je 2.911 predmeta, ili 93,45 odsto, odnosno od priliva 97,82 odsto. Ostala su 204 nezavršena predmeta, koji su izvi-jećani, izuzev tri administrativno vraćena predmeta”, kazala je Medenica predstavljajući Izvještaj i, već tradicionalno, obrecnula se na novinare: ,,Voljela bih da mi neko od vas novinara, koji se bavite istraživačkim novinarstvom, kažete da li u okruženju ili šire postoji Vr-hovni sud koji na današnji dan nema predmeta iz prethodne godine”.

Odgovor na pitanje o suđenju za ubistvo inspektora Slavoljuba Šćekića prepustila je predsjedniku krivičnog odjeljenja Vrhovnog su-da Radulu Kojoviću, koji je kazao da ,,treći put Vrhovni sud mora presuditi.

Medenica je najavila da će uskoro početi sa audio snimanjem značajnijih suđenja koja su pod posebnom pažnjom javnosti.,,To će se distribuirati svim elektronskim i štampanim medijima. Tako da će-mo imati protivtežu onoga što branioci govore, onoga što tužilac go-vori, pa neka javnost ocjenjuje i procjenjuje”, kazala je predsjednica Vrhovnog suda.

Bilo bi lakše povjerovati Vesni Medenici da brine o pravu na javno suđenje da sa suđenja za ubistvo njenog zeta, nije, po prvi put u slučaju ,,teškog ubistva”, bila isključena javnost ,,radi zaštite interesa porodica oštećenih, kao i maloljetne djece stradalih”. Druga djeca u istim situacijama, prosto – nijesu bila unučad predsjednice Vrhovnog suda.

Iz budžeta je prošle godine za potrošačku jedinicu sudstvo izdvojeno 20.583.916 eura. Za Sudski savjet i Centar za edukaciju 675.600,

za sudstvo 10.146.655 i za administraciju 9.761.660 eura. Za te pare, za onakve ocjene evropskih institucija i domaće javnosti – valjalo bi da sudovi u ogledalo pogledaju malo pažljivije.

Miloš BAKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

GDJE SU TUŽIOCI KOJI SU NAPRAVILI PROPUSTE U SLUČAJEVIMA NAPADA NA NOVINARE: Greškama stigli do visokih pozicija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare u najvećem broju slučajeva su  napredovali ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i CIN CG. Odgovornost za njihove propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta

 

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare napredovali su ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG). Odgovornost za propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta.

Tužilaštvo godinama ponavlja da su im istrage napada na novinare među prioritetima. Ipak, najveći dio – oko 100 napada na novinare i imovinu medija koji su se dogodili u posljednjih 17 godina – nije dobio odgovarajući epilog.

Na rasvjetljavanje još čekaju i najteži slučajevi kao što je ubistvo suvlasnika, direktora i glavnog urednika dnevnika Dan Duška Jovanovića, pokušaji ubistva Tufika Softića i Olivere Lakić.

Tokom protekle godine zabilježen je napredak u ažurnosti istraga napada na novinare od strane policije i tužilaštva, pa su pojedini napadi u kratkom roku dobili sudski epilog. Ipak, za mnoge od ranijih slučajeva nema na vidiku razrješenja. Kao ni odgovornosti za tužilačke greške.

SLUČAJ TUFIKA SOFTIĆA: Jedan od najdrastičnijih primjera u kom su tužioci napravili ozbiljne propuste, a potom napredovali je istraga u slučaju pokušaja ubistva novinara Tufika Softića u novembru 2007. godine.

Softićev advokat Dalibor Tomović za Monitor podsjeća da su „počinjeni brojni propusti od strane Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama i Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, od kojih su mnogi konstatovani i u odluci Ustavnog suda i pravnosnažnoj presudi Osnovnog suda u Podgorici, a koji su doveli do toga da istraga i izviđaj nijesu bili djelotvorni“.

Državni tužioci koji su vodili istrage u slučaju Softića, od 2007. do 2015. godine, bili su: Jadranka Mićović, zamjenica osnovnog državnog tužioca u Beranama. Ona je bila dežurni tužilac u vrijeme napada na Softića 2007. godine. Sada je rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Beranama. Vladan Đalović, tadašnji zamjenik osnovnog državnog tužioca u Beranama ( saslušao Draška Vukovića 1. 07. 2014), sada je tužilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju. Rifat Hadrović, rukovodilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, sada je član Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije, dok je Gorica Golubović, tadašnji rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama, u međuvremenu penzionisana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

TURISTIČKA SEZONA 2022.: Patriotsko naštimavanje brojki

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ovogodišnja ljetna turistička sezona najkraća je do sada, sa izuzetkom one u vrijeme epidemije kovida. Veoma je kasno počela, poslije 15. jula i može trajati najduže do 15. ili 20. avgusta. Orijentisana je na regionalno tržište, na siromašniju klijentelu. Broj gostiju iz zemalja Zapadne Evrope je zanemarljiv

 

Da nam ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović nije pojasnio kako je promocija turizma poseban vid patriotizma, ne bismo znali da su pojedine izjave i tekstovi u medijima posvećeni turizmu, sa podacima o podbačaju turističke sezone, nepatriotske aktivnosti usmjerene protiv Vlade i države, koja mora održati imidž turističke sile sa više nego uspješnom turističkom sezonom, bila ona takva ili ne. Patriotski je iznositi naštimovane brojke, vješto ignorisati drugačiju sliku od one koju svaka vlast želi da vidi. Patriotski je, u suštini poručuje ministar, ili politički profitabilno, prosto lagati.

Na sjednici skupštinskog Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, koja je početkom ove sedmice održana u Budvi, Đurović je ocijenio  kako je ovogodišnja sezona ,,korektna i uspješna, da je daleko od katastrofalne kako neki žele da je predstave”.

Ministar je kritikovao medije iz susjednih država koji su prenijeli zvanične podatke o zabrinjavajuće lošoj posjeti u Crnoj Gori, polovinom jula, u špicu sezone, uz izjave turističkih radnika, fotografije polupraznih plaža i ugostiteljskih objekata. Zajednički naslov bio je – ,,pukla” sezona na Crnogorskom primorju.

,,Nažalost, i neki regionalni mediji dali su neku dozu ekskluziviteta da pričaju o nečemu što nije tačno, ali i pojedinci koji su dali vjetar u leđa i koji ne shvataju da je promocija turizma jedan čin patriotizma. Vrlo je lako kuditi, ali je pametnije da ne nasijedamo na zamke koje nam konkurencija nameće, koja želi da istakne svoje prednosti i tuđe mane. Zadovoljan sam što crnogorski mediji ne idu u tom pravcu“, kazao je ministar Đurović.

Mogao je ministar turizma najprije označiti premijera Dritana Abazovića kao prvog nepatriotu. On je javno potvrdio da sezona protiče ispod očekivanja, svaljujući dio krivice na turističke radnike i ugostitelje zbog nerealnog povećanja cijena usluga, smještaja, hrane i pića, kao da smo Azurna obala. I  priznao da je sezona u malom zakašnjenju.

Kada su se u Vladi presabrali, nakon odjeka lošeg glasa širom turističkih tržišta, odlučili su da stupe u akciju. Kao po komandi  iz turističkih organizacija primorskih gradova počele su da stižu ohrabrujuće vijesti o talasu masovnih dolazaka  krajem jula i početkom avgusta. Posjeta turista Crnoj Gori počinje da obara rekorde, pa čak i brojke iz mitske sezone, ljeta  2019. Uslijedilo je bombardovanje podacima o broju putnika sa graničnih prelaza, sa aerodroma, koji treba da nas uvjere da,  iako su malo kasnili, turisti  stižu, ispunjavaju sve nade i spasavaju sezonu.

Da je sezona ,,iznad svih očekivanja” uprkos negativnoj propagandi, zaključio je i premijer Abazović na svom tviter nalogu, komentarišući 6 kilometara duge kolone automobila koji se kreću ka Crnoj Gori. Zastoje i višesatno čekanje na granici nije pominjao.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DF I URA PREUZELI VLAST U BUDVI: Taster povjerenici u akciji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika opštine, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Marko Bato Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka

 

Julske tropske vrućine u Budvi, protesti odbornika, obezbjeđenje na vratima parlamenta i policija u prostorijama gradske uprave, podsjetile su u srijedu, 27. jula na burna politička događanja od prije dva ljeta. Opet arogancija, sila i zabrane predstavnicima građana Budve da prate zasijedanje parlamenta, koje, za razliku od svih dosadašnjih, vodi Odbor povjerenika, sedam  anonimnih osoba, koje po odluci Vlade, vrše funkciju Skupštine, do izbora nove.

Ponovo uzurpacija vlasti i ovlašćenja, zauzimanje pozicija pred zakazane izbore za 23. okotobar. Već viđeno, ali sa jednom bitnom promjenom. Uoči lokalnih i parlamentarnih izbora 2020. na vlast u Budvi jurišala je Demokratska partija socijalista uz obilatu logistiku policijskih snaga, državnih organa i svojih članova.

Sada to radi vlada premijera Dritana Abazovića preko Odbora povjerenika, grupe Vladinih namještenika i „nezavisnih” građana. Povjerenici su delegirani iz raznih ministrstava iz Podgorice i dvoje Budvana čija je politička orijentacija bliska partijama koje podržavaju aktuelnu manjinsku Vladu.

Za učvršćivanje vlasti pojedinih stranaka uoči oktobarskih izbora za Budvu je pripremljen poseban scenario institucionalng napada na Skupštinu Opštine. Vlada i partije koje je podržavaju, žele da po svaku cijenu iskoriste pravni vakuum i bezvlašće u Budvi, u kojoj je krajem marta uvedena prinudna uprava.

Svoje interese gura Demokratski front, čiji je istaknuti funkcioner i predsjednik Opštine Budva Marko Bato Carević uputio predlog Odboru povjerenika da na prvom zasijedanju, 27. jula, daju saglasnost za imenovanje funkcionera DF-a Mila Božovića, na upražnjenu funkciju potpredsjednika Opštine. Carević je prethodno, 7. juna, donio rješenje o imenovanju Božovića za svog pomoćnika. Ostalo je da njegov predlog Odbor povjerenika usvoji.

Već utvrđeni dnevni red sjednice Odbora, dopunjen je predlogom Carevića i o njemu će se povjerenici izjasniti u ponedeljak 1. avgusta, u nastavku sjednice koja je u srijedu prekinuta.

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka. Izbornu listu DF-a zbog, kako su kazali, samovolje Carevića, napustile su Prava Crna Gora i SNP, koje su kasnije sa te liste isključene.

Milo Božović je lider Opštinskog odbora DF-a u Budvi i nosilac izborne liste za predstojeće lokalne izbore, pa će njegovo imenovanje na funkciju potpredsjednika biti svojevrsni politički skandal u realizaciji Odbora povjerenika čiji su članovi bliski URA i partijama iz DF-a. Predsjednik Odbora povjerenika Nebojša Jušković imao je pripremljeno i potpisano rješenje o postavljenju Božovića prije održavanja sjednice. Podgoričanin Jušković dolazi iz Ministarstva finansija, uživio se u ulogu glavnog zakonodavca budvanskog parlamenta, te je na startu zabranio pristup odbornicima Demokrata koji su u svojstvu građana htjeli da prisustvuju sjednici. Došlo je do kraće prepirke, nakon čega su pripadnici policije stigli u hol zgrade budvanske Opštine.

Jušković, blizak Socijalističkoj narodnoj partiji koja participira u Abazovićevoj vladi, treba sda ispuni želje Carevića, koji je tu partiju u Budvi izbacio sa svoje izborne liste i posalo u opoziciju.

Na angažman Juškovića primjedbe imaju i Demokrate. Predsjednik OO Demokrata Budve Krsto Radović optužio je Juškovića da im se sveti jer su Demokrate bile protiv njegovog imenovanja za direktora Agencije za civilno vazduhoplovstvo, što je ovaj negirao.

Nakon incidenta u kome je predstavnicima ove partije zabranjeno da prisustvuju sjednici Odbora povjerenika, Demokrate su Specijalnom državnom tužiocu podnijele krivičnu prijavu protiv svih sedam članova tog tijela, optužujući ih za saučesništvo u prikrivanju krivičnog djela zloupotreba službenog položaja. Oni su, okupljeni ispred zgrade Opštine, kazali kako je Odbor povjerenika instaliran kako bi sprovodio politiku dvojice lidera, DF-a i URA-e, Andrije Mandića i Dritana Abazovića.

Demokrate navode da su htjeli da prisustvuju sjednici i raspravljaju o odlukama koje su bile sporne u mandatu Carevića koji je sebi dao za pravo da odlučuje o o onome što je u nadležnosti Skupštine. „Carević se pozivao na član 59. Zakona o lokalnoj samopupravi tri puta više nego svi predsjednici opština u Crnoj Gori, kako bi donosio odluke za koje nije imao većinu u parlamentu. To je i bio povod zbog kojeg su Demokrate izašle iz vlasti”, naveo je istaknuti član Demokrata Marko Marković.

Povjerenici će vladati Budvom sve do izbora. Tu se ukazala prilika da sve ono za šta se u skupštinskoj sali, u redovnoj proceduri, nije mogla obezbijediti odbornička većina, sada dobije zeleno svjetlo sa sedam glasova ljudi iza kojih ne stoji volja birača, koji nisu predstavnici građana Budve. U istoriji crnogorskog parlamentarizma i lokalne samouprave nije bilo slične situacije, da gotovo pet mjeseci grad vode osobe koje nisu birane u Budvi već nametnute od strane Vlade, po nepoznatim kriterijumima.

Oni usvajaju izvještaja o radu predsjednika Carevića za 2021. godinu, koji u redovnom zasijedanju nije dobio većinsku podršku odbornika. Usvajaju finansijske izvještaje opštinskih javnih preduzeća, ustanova i sportskih društava, o kojima ne znaju mnogo. Odbor povjerenika, na predlog predsjednika Carevića, kadroviše u Budvi, smjenjuje i razrješava članove odbora direktora i upravnih odbora i postavlja druge, bez mogućnosti da se o tome čuje stav predstavnika građana Budve. Sve ono o čemu se koalicione partije nisu mogle dogovoriti, povjerenici su glatko usvojili.

Povjerenici su pokazali zadivljujuću efikasnost u radu. Za par sati rada usvojili su 25 od 49 tačaka dnevnog reda u prvom dijelu sjednice Odbora. Neke od veoma važnih odluka za grad, usvojene su sa svega 4 ili 5 glasova. Četiri glasa bila su dovoljna da brojne odluke koje se tiču finansija jedne od najbogatijih opština u Crnoj Gori prođu sa samo četiri podignute ruke onih koji ne poznaju dovoljno ni temu ni suštinu onoga što usvajaju. Odluke su prolazile bez diskusije ili polemike. Bez drugačijeg stava. Pa čak i bez prisustva javnosti, jer je uobičajeni direktan prenos skupštinskih zasijedanja putem Radija i TV Budva izostao.

Sve što je naumio, predsjednik Carević je uz pomoć povjerenika realizovao. Efikasno, bez iscrpljujućih odborničkih nadgornjavanja i osporavanja. Učvrstio je nelegitimnu vlast, postavio svoje ljude na svako važno mjesto u izvršnoj vlasti. Spekuliše se kako je kandidaturom Božovića za mjesto potpredsjednika pripremio svoj odlazak sa mjesta predsjednika Opštine i iz politike.  U to malo ko vjeruje. Ali je ipak zastavicu čelnika izborne liste za izbore koji slijede, preuzeo Milo Božović, koji će izbore dočekati spreman, sa tri funkcije i kadrovima DF-a u svim bitnim segmentima lokalne uprave u Budvi.

Hvala Vladi i njenim povjerenicima.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo