Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Nagrada za rušenje

Objavljeno prije

na

Protekle nedjelje građevinske mašine srušile su i ostatke terase nekadašnjeg hotela Crna Gora u Podgorici. Gotovo istovremeno stigla je vijest da će Žarko Burić, vlasnik Normal Company, koja je zaslužna za rušenje hotela, 10. novembra primiti nagradu za razvoj turizma u Podgorici u ovoj godini.

Kompanija koja je početkom avgusta nezakonito obrušila dio hotela Crna Gora prepoznata je od strane Turističke organizacije Podgorica (TOP) kao lider u turizmu i ugostiteljstvu glavnog grada. Burić je tako za samo par mjeseci prešao put od javno žigosanog rušitelja kultnog podgoričkog toponima do laureata.

Povodom nagrade od partija se jedini oglasio Pokret za promjene, navodeći da je ,,nagrađivanje kompanije koja je u djelo sprovela rušenje hotela Crna Gora vrhunac cinizma i veliki šamar javnosti”. A javnost kratkog pamćenja slabo pamti i šamare.

Početkom avgusta Normal Company je ,,bez ikakve najave, indikacije ili upozorenja”, kako su konstatovali u nadležnom Ministarstvu održivog razvoja i turizma, srušila dobar dio terase i narušila izgled glavne fasade ka Ulici slobode i Bulevaru. Javnost je bila zgrožena, a ministar Branimir Gvozdenović i Uprava za inspekcijski nadzor su saopštili da je Burić postupio nezakonito. Javno se pokajao i Burić i branio se zvaničnim nalazom da se hotel nije srušio već obrušio.

Na naše pitanje da li je posljednje rušenje Normal Company u skladu sa naredbom Uprave za inspekcijske poslove toj kompaniji da vrati terasu hotela u prvobitno stanje, iz te kompanije do zaključenja ovog broja nijesu odgovorili.

Rušenje onog što je preteklo raniju intervenciju nije izazvalo neku veću reakciju javnosti. ,,Sve je to vjerovatno zakonski pokriveno i tu nema neke zamjerke. Mi imamo zamjerku na ponašanje ljudi iz struke, arhitekata i projektanata, i na sami čin rušenja”, kratko su nam rekli u Komori arhitekta uz obrazloženje da ne žele da daju zvaničnu izjavu jer spremaju saopštenje o slučaju hotela Crna Gora.

Da je sve zakonski potkovano potvrdili su iz Uprave za inspekcijske poslove. ,,Investitor je obavijestio Upravu za inspekcijske poslove 28.11.2013. godine da su tri stuba uklonjena i konzervirana radi sigurnosti gradilišta i očuvanja stubova, dok se ne izvrši ojačanje i sigurnost temeljne jame u skladu sa izmijenjenim revidovanim Glavnim projektom”, saopštili su Monitoru iz Uprave za inspekcijske poslove.

iz Uprave su iznijeli istoriju svog rada nakon obrušavanja. Inspekcija je izvršena 14. avgusta, tek nedjelju dana nakon rušenja. Tada je zabranjeno rušenje preostalih stubova i djelova terase. Zbog rušenja terase investitor je morao da izmjeni Glavni projekat.

Izmijenjenim Glavnim projektom ustanovljeno je da ,,temeljni podrumski zidovi nemaju dovoljan kapacitet nosivosti da prihvate nova opterećenja od konstrukcije na kojoj je predviđena povećana spratnost”. Zbog toga je investitor obavezan ,,da na bezbjedan način demontira kolonadu stubova i preostali dio kamene fasade prizemlja radi očuvanja od oštećenja, kao i da ih u određenoj fazi izgradnje vrati u prvobitno stanje, koristeći metode konzervatorskih i restauratorskih radova”.

Stručna javnost je i nakon prve odluke nadležnih da se terasa vrati u prvobitno stanje bila vrlo skeptična da je to izvodljivo. ,,Moguće je da će novi hotel imati terasu na mjestu bivše terase, moguće je i da će se nova terasa nastavljati na centralnu hotelsku salu, ali je teško vjerovati da će biti vraćen originalni materijal, tj. kamen sa starog hotela”, piše arhitekta Borislav Vukićević u autorskom članaku u posljednjem broju časopisa Inženjerske komore Pogled.

Rušenje, obrušavanje, uklanjanje, restauracija, tek od Uprave nijesmo dobili odgovor na pitanje – Da li su izvođaču radova Normal Company propisane sankcije, koje, i da li su one sprovedene? A nakon rušenja u avgustu u javnosti su se čule i ocjene da bi se rušenjem hotela pored inspekcija, trebalo pozabavi i tužilaštvo. Na to je Burić odgovorio: ,,Spreman sam da odgovaram zbog tog propusta pred nadležnim institucijama u skladu sa zakonima Crne Gore”.

Da smo od odgovrnosti daleko, potvrđuje i posljednja vijest. Iz Turističke organizacije Podgorice su Monitoru izjavili da je odluku o nagrađivanju Normal Company donio odbor u kome su bili univerzitetski profesori i novinari. Stiglo je čak sedam predloga da se ova kompanija zbog vizionarstva gradnje Hiltona u Podgorici nagradi, a članovi odbora su jednoglasno donijeli odluku.

Pokude i nagrade ne utiču mnogo da Burića i njegovu kompaniju, oni i pored svih prepreka stameno grade prvi Hilton u Crnoj Gori. Na sajtu Normal Company piše: ,,Presvući postojeći hotel u novo ruho, dati mu sjaj i raskoš zapada i upakovati ga u tradicionalno-kulturni okvir koji odiše lokalnim, tipičnim gradskim i crnogorskim postalo je naš cilj”. Ovo tipično crnogorski je već ispunjeno.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo