Povežite se sa nama

MONITORING

Nas i Srba – masa Crnogoraca

Objavljeno prije

13 godina

na

popis

   Male su, sva je prilika, šanse da prvi popis nakon obnove crnogorske državnosti, zakazan za proljeće naredne godine, bude urađen s anđelima.

Prvo je opozicija tražila da Zakon o popisu bude povučen iz procedure. Ukazivala je na opasnost da popis bude politički, a ne statistički. Nakon razgovora lidera opozicije sa ministrom finansija Igorom Lukšićem i potpredsjednikom Skupštine Željkom Šturanovićem prihvaćeni su opozicioni amandmani kojima je predviđeno da u popisu učestvuju višestranačke komisije. Zakon o popisu usvojen je glasovima DPS-a i opozicije, SDP je bio protiv. U toj partiji spornom smatraju obredbu prema kojoj će se ljudi izjašnjavati o etničkoj, a ne o nacionalnoj pripadnosti.

 

Popisima 1948, 1953, 1961. u Crnoj Gori prikupljani su popisi o narodnosti; 1971. ljudi su se izjašnjavali o narodnosti ili etničkoj pripadnosti; 1981, o pripadnosti narodu, narodnosti ili etničkoj grupi; 1991. o nacionalnoj pripadnosti i 2003. o nacionalnoj ili etničkoj pripadnosti. Sad nam je ostala samo etnička.

Potpredsjednik SDP-a Rifat Rastoder najavio je da će njegova partija od Ustavnog suda tražiti da ispita ustavnost odredbe Zakona o popisu stanovništva.

,,Usvojenom odredbom zakonski je ugrađena diskriminacija i stavljene su sugestivne odredbe koje upućuju građanina kako bi trebalo da se izjasni. Zamjena pojma nacionalnost pojmom etnička pripadnost je protivustavna, jer se u Ustavu pominje i etnička pripadnost i nacionalnost”, kazao je Rastoder.

SDP nije rekao na koji član Ustava misli.

Crnogorsko društvo nezavisnih književnika i Crnogorski P.E.N. centar ocijenili su da Zakon o popisu stvara opasnu konfuziju. Smatraju da je pitanje o etničkoj, a ne nacionalnoj pripadnosti stanovništva politički sračunato da bi potpuno marginalizovalo crnogorsku naciju i projektovalo Crnu Goru kao drugu srpsku državu. ,,Politička pozadina ovakve besprimjerne etnonacionalističke klasifikacije crnogorskog stanovništva ima prvenstveni cilj da se oni pripadnici crnogorske nacije koji vjeruju da su Crnogorci jedna grana iz srpskog etničkog stabla na sljedećem popisu izjasne kao Srbi, i da Crnogorci postanu nacionalna manjina u sopstvenoj zemlji”, tvrde u CDNK i P.E.N-u.

Radomir Đurović, direktor Monstata, u izjavi za Monitor podsjeća da su pitanja o nacionalnoj ili etničkoj pripadnosti, jeziku i vjeroispovijesti uvijek izazivala političke tenzije ,,nasuprot struci”.

On objašnjava da je, u skladu sa preporukama UN, u probnom popisu građanima postavljano pitanje o etničkoj pripadnosti. ,,Pošto smo tada vidjeli da je zbunjujuće, predložili smo da piše nacionalna ili etnička pripadnost. Opozicija je tražila da bude samo etnička i to je prihvaćeno”.

Često ovih dana pominjane preporuke za popis usvojila je Konferencija evropskih statističara koja djeluje u okviru Ekonomske komisija UN za Evropu. Pitanja koja nas bole svrstana su u ‘etničko kulturološke karakteristike’ i obuhvataju etničku pripadnost, maternji jezik i vjeroispovijest. Stvar koja nama zvuči neshvatljivo je da se ta pitanja smatraju neobaveznim i na popisima se ne moraju prikupljati.

U popisu 2000/2001, recimo, zemlje zapadne Evrope nijesu prikupljale ovaj podatak. Međunarodna iskustva govore da su podaci o etničkoj pripadnosti stanovništva bili zanimljivi u zemljama centralne i istočne Evrope, Velikoj Britaniji i onima koje su po tradiciji imigrantske – Austaraliji, Kanadi, SAD-u, Izraelu.

Preporuka na koju se poziva Monstat, i koju je prihvatila većina u parlamentu zapisana je pod brojem 424 i glasi: ,,Podatke o etničkoj pripadnosti ne treba miješati sa podacima o državljanstvu ili državi rođenja. Treba izbjegavati upotrebu termina ‘nacionalnost’ umjesto termina ‘etnička pripadnost'”.

Potpredsjednik Udruženja pravnika Željko Tomović za Monitor kaže da ne vidi nikakve razloge za politizaciju ovih pitanja.

„Nacionalnost je građanski pojam koji više nije ni teorijski ni politički nego pravni i niko nema pravo da značenje pojma nacionalnost daje po svom nahođenju. Pojam nacionalnosti je određen Evropskom konvencijom o nacionalnosti koja je stupila na snagu 2000. godine i znači legalnu vezu između osobe i države i nije određen etničkom, odnosno narodnom pripadnošću te osobe. Ovo znači da je građanin koji ima državljanstvo određene države po nacionalnosti određen tom vezom. Konkretno – svaki državljanin Crne Gore je po nacionalnosti Crnogorac.”

Na pitanje koliko je javnosti u Crnoj Gori bliska takva vrsta definicije Tomović kaže: „Hoće li to biti prihvaćeno ili ne stvar je lične kulture, ali to je pravni standard”. Dok je nacionalna pripadnost određena državljanstvom, po Tomovićevom mišljenju, pripadnost određenom narodu je privatna stvar pojedinca. „Unutar nacionalnosti je etnička pripadnost, odnosno pripadnost određenom narodu. To je individualno, subjektivno opredjeljenje o kojem će se građani izjašnjavati tokom popisa.”

Tomović ne misli da je Zakonom o popisu povrijeđen Ustav. „Ne znam koji bi član Ustava bio povrijeđen, niti znam neki međunarodni dokument sa kojim ovakvo rješenje nije u skladu.”

Direktor Monstata kaže da će u uputstvima za popisivače biti detaljno objašnjeno šta je etnička pripadnost, te da će na taj način biti izbjegnute zabune. U Udruženju pravnika smatraju da je pravo rješenje da se na vrijeme počne sa edukacijom stanovništva o značenju nacionalnosti sa jedne i etničke pripadnosti sa druge strane.

Pitanje o etničkoj pripadnosti očigledno je bliže evropskim standardima, ali je problematično koliko će ono biti blisko domaćem đedu, u Kučima, na primjer. Preporuke su, ipak, samo preporuke i u njima, kao što piše ovo na šta se poziva vlast, piše i da je u nekim državama etnička pripadnost vezana za fizičke karakteristike populacije – konkretno boju, na primjer bijelu, crnu. Jedna od preporuka glasi i da neke države mogu da rezmotre prikupljanje podataka o ,,porijeklu i etničkim korijenima roditelja i baba i đedova”. Mogli smo prihvatiti i tu preporuku, pa da tek onda bude veselo.

U cijeloj priči, dabome, nije izostala ni proizvodnja prigodne teorije zavjere. Skraćeno glasi: DPS je SNP-u napravio uslugu jer bi broj onih koji bi se nacionalno izjasnili kao Crnogorci bio veći u odnosu na one koji su etnički Crnogorci. Na pitanje – zašto – ne postoji lako razumljiv odgovor, ali zagovornici ove teorije objašnjavaju da postoje ,,rubna polja” u kojima nacionalno nadvaladava etničko, te da je riječ o nekoliko procenata koji su ,,veoma važni”.

Prema podacima sa popisa 2003. u Crnoj Gori živi 43 odsto Crnogoraca i 32 odsto Srba. Srpski govori 63 odsto stanovnika, crnogorski 21. Pravoslavnih je 74 odsto. Dvanaest godina ranije, Crnogoraca je bilo 61, Srba devet odsto.

U preporukama evropskih statističara piše i da etnička pripadnost nužno ima subjektivnu dimenziju i da su neke etničke grupe veoma male. Slučaj sa dvjema grupacijama približne veličine nigdje nije prepoznat, te zato uputstvo koje bi se moglo primijeniti na naš slučaj ne postoji. Možda bi od nas bilo dosta kad bismo obezbijedili poštovanje preporuke da ,,informacije o etničkoj pripadnosti treba da uvijek budu zasnovane na slobodnom samoizjašnjavanju osobe”, te da ,,upitnici treba da sadrže otvorena pitanja i osobe koje vrše intervju treba da se suzdrže od sugerisanja odgovora”.

Priča o tome kako smo svi Crnogorci, lijepa je, samo je više tužna. Bezočna je kad dolazi od onih koji su, zbog opstanka na vlasti, kad god je trebalo, a trebalo je često, produbljivali sve moguće podjele u ovoj državi.

Kosara K. BEGOVIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:
nastavi čitati

Izdvojeno

I POMOĆNIK UPRAVE POLICIJE U ZATVORU ZBOG SUMNJI DA JE SARAĐIVAO SA KAVAČKIM KLANOM: Ko je kome gazda

Objavljeno prije

2 dana

na

24 Marta, 2023

Objavio:

Dejan Knežević je uhapšen zbog sumnje da je povezan sa grupom koju SDT tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge. Nadležni najavljuju nova hapšenja policajaca osumnjičenih da su uključeni u organizovani kriminal

 

Nastavlja se akcija razotkrivanja i hapšenja policajaca i policijskih funkcionera koji su se  godinama, držeći uz sebe policijsku značku, bavili najtežim oblicima kriminala, i međunarodnim krijumčarenjem kokaina iz Južne Amerike u Evropu.

Pomoćnik direktora Uprave policije za borbu protiv organizovanog kriminala Dejan Knežević uhapšen je u srijedu zbog sumnje da je povezan sa dijelom nedavno uhapšene grupe, koju Specijalno državno tužilaštvo (SDT) tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge.

Na osnovu kojih dokaza je Knežević uhapšen nije za sada poznato, ali postoje sumnje da je hapšenje povezano sa transkriptima Sky aplikacije koje je dostavio EUROPOL. Upravo na osnovu tih podataka u nedavnoj akciji Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), kojom rukovodi SDT, uhapšeno je 15 osoba među kojima su sadašnji i bivši policajci.

Knežević je u policijskoj službi više od 20 godina i važi za hrabrog profesionalca i časnog čovjeka, kažu nam njegove kolege ali i novinari koji godinama prate rad policije. „Dao je doprinos brojnim akcijama zapljena velike količine droge kako na domaćem tako i na međunarodnom planu,  prvenstveno kroz Odsjek za borbu protiv narkotika i Specijalno policijsko odjeljenje, ali i kao pomoćnik policije za borbu protiv kirminala“, piše portal Standard.

Zvanično, iz Uprave policije bili su škrti na riječima. „Imajući u vidu fazu postupka, odnosno zakonska ograničenja, ne može se saopštiti više detalja. Policija sarađuje i postupa po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva u ovom slučaju”, stoji u kratkom saopštenju objavljenom nakon Knaževićevog privođenja.

Kolege policajci i novinari nijesu jedini koji su bili spremni da pohvale Kneževićev dugogodišnji doprinos službi. „Za svoj dosadašnji rad i ostvarene rezultate višestruko je nagrađivan”, piše na sajtu Vlade u njegovoj službenoj biografiji. Tu možemo saznati da Knežević u crnogorskom MUP-u radi od 2000. godine, dok se na rukovodećim pozicijama nalazi od 2004.

Od 2004. do 2009. godine obavljao je poslove načelnika Odjeljenja za borbu protiv droge u CB Podgorica. Potom je, do 2018. bio rukovodilac grupe pa potom i cijelog Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u sjedištu Sektora kriminalističke policije. Narednih godinu dana je u Specijalnom policijskom odjeljenju rukovodio Grupom za istrage organizovanog kriminala, terorizma i ratnih zločina, da bi u periodu od 2019. do 2021. godine obavljao poslove rukovodioca Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije kojim je rukovodio Zoran Lazović.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAKO PRONAĆI IMOVINU JAVNIH FUNKCIONERA SKRIVENU U INOSTRANSTVU: ASK dobija oštrije zube

Objavljeno prije

2 dana

na

24 Marta, 2023

Objavio:

Istovremeno sa donošenjem novog Zakona o sprečavanju korupcije, Ministarstvo pravde najavljuje sporazum po osnovu koga će se moći kontrolisati imovina ovdašnjih funkcionera u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji

 

Prema izvještaju globalne nevladine organizacije Transparensi Internešnel, prošle godine se povećala percepcija korupcije u Crnoj Gori, zbog čega je naša zemlja nazadovala na njihovom Indeksu korupcije.

Još od 2014, kada je prvi put donesen Zakon o sprečavanju korupcije, Crna Gora pokušava da pronađe način da se izbori sa funkcionerima koji su javni interes podredili vlastitom. Primjena tog zakona uglavnom se svela na (samo)popisivanje imovine državnih funkcionera, bez ozbiljnijih provjera tačnosti dostavljenih podataka ili ispitivanja porijekla kapitala kojim raspolažu ljudi kojima su povjereni odgovorni državni poslovi.

Prvi državni organ koji se bavio ovim poslom bila je Vladina Komisija za sprečavanje konflikta interesa, koja je vodila imovinske kartone funkcionera. Njen bivši predsjednik Slobodan Leković nazvao je taj organ „tigar bez zuba“. Aludirao je na to kako funkcioner formalno mora da prijavi imovinu, ali ukoliko to ne bi učinio – Komisija nije mogla da ga natjera, niti da ga sankcioniše.

Odredbe Zakona o sprečavanju korupcije izmijenjene su i rođena je današnja Agencija za sprečavanje korupcije (ASK). Iako joj je zakon dao zube, odnosno nadlženosti i alate da natjera funkcionere da prijave imovinu, a njoj mogućnost da istu provjeri i ispita, Agencija je bježala od nekih funkcionera, poput predsjednika Mila Đukanovića, kasnije i premijera Dritana Abazovića, dok je na drugima oštrila i zube i kandže, poput bivše članice Savjeta ASK Vanje Ćalović Marković.

Međutim, poslovi Agencije su se svodili, kada je riječ o sukobu interesa i eventualnim zloupotrebama, uglavnom na kršenja formalnosti i tehnikalija, a ne na ispitivanje imovine i utvrđivanje njenog porijekla.

Predstavnici ASK-a su se više puta pravdali da je to posao za tužilaštvo, a ne za njih. Demantuje ih ipak slovo Zakona o sprečavanju korupcije koji kaže da Agencija vrši provjeru podataka iz Izvještaja (imovinskih kartona) „upoređivanjem tih podataka sa prikupljenim podacima o imovini i prihodima javnog funkcionera od organa vlasti i pravnih lica koji raspolažu tim podacima“.

Ti organi vlasti i pravna lica dužni su da, u roku i na način koji odredi Agencija, dostave sve tražene podatke i obavještenja, odnosno stave na uvid traženu dokumentaciju u skladu sa zakonom. „Ukoliko Agencija u postupku provjere utvrdi da su imovina i prihodi javnog funkcionera i povezanih lica sa javnim funkcionerom veći u odnosu na realne prihode, javni funkcioner je dužan da, na zahtjev Agencije, u roku od 30 dana, dostavi detaljne podatke o osnovima sticanja imovine i prihoda“, piše u zakonu.

Manjkavosti Agencije primijetili su, uz javnost i državne organe, i naši evropski partneri. Savjet Evrope nedavno je izradio studiju o reformi Agencije za sprečavanje korupcije. Eksperti SE predložili su da se razmotri uvođenje prava ASK-u da traži informacije, zaključuje i sprovodi sporazume sa drugim zemljama.  To se navodi u analizi djelova Zakona o sprečavanju korupcije koji uređuju sukob interesa, ograničenja i izvještaje o prihodima i imovini, poklone, donacije i sponzorstva, koju su izradili eksperti Valts Kalniš i Jure Škrbec.

Taj dokument, između ostalog, predviđa i da treba „razmotriti eksplicitno propisivanje obaveza i ovlašćenja Agencije u pogledu praćenja načina života, uključujući i sagledavanje stvarnih okolnosti na terenu (nekretnine, prevozna sredstva)”.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MONITOROVA ANKETA: Iz neizvjesnog u neizvjesno

Objavljeno prije

2 dana

na

24 Marta, 2023

Objavio:

Pitali smo: kako komentarišete prvi krug predsjedničkih izbora

 

PREDRAG ZENOVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR
Mobilizacija glasača koji nisu dio ,,partijske mašinerije”

Iako su svi lideri političkih partija zadržali svoj izborni rezultat, uspjeh Jakova Milatovića govori o izbornoj mobilizaciji birača koji nisu dio „partijske mašinerije“, koji su postali dijelom i imuni na partijsko zapošljavanje, svih onih koji razmišljaju van identitetske matrice, desne nacionalističke politike, a koji su u svom svakodnevnom životu vidjeli efekte socio-ekonomskog programa Evropa sad.

DUŠKO VUKOVIĆ, NOVINAR
Prošlo vrijeme lidera partija

Prvi krug izbora za predsjednika Crne Gore pokazao je, nadam se, da je prošlo vrijeme kandidovanja za ovu državnu funkciju lidera političkih partija i da se ubuduće mora voditi računa o tome da je predsjednik države neko ko, prema Ustavu, predstavlja svu raznolikost crnogorskog društva, odnosno političke zajednice.

DEJAN MILOVAC, MANS
Rezultat najviše iznenadio Đukanovića i Mandića

Rezultat prvog kruga ovogodišnjih izbora je iznenadio mnoge, možda najviše same takozvane favorite Mila Đukanovića i Andriju Mandića kao reprezente polarizovane Crne Gore i dva suprostavljena politička i nacionalna ekstrema. Rezultat koji je ostvario Jakov Milatović je vjerujem iznenađenje i za ljude iz Pokreta Evropa sad (PES), naročito nakon svega onoga što se dešavalo sa kandidaturom Milojka Spajića.

OMER ŠARKIĆ, GRAĐANSKI AKTIVISTA
Drugi krug neće biti miran

Izvanredan rezultat Milatovića, očekivani stepen podrške Đukanoviću, neuspjela „transformacija“ Mandića i razočaravajući rezultat po njega i Front, Bečićevo tavorenje i izostanak za njega očekivane podrške, fijasko Vuksanovićke i Danilovića – bio bi najkraći opis prvog kruga rezultata izbora. Koliko god biračima Draginja Vuksanović bila simpatična ili ne, jedina je povukla onaj potez koji se očekuje od političara kada naprave loš izborni rezultat – da podnesu neopozivu ostavku.

 

ANA NENEZIĆ, CEMI
Poruka građana parlamentarnoj većini

Predsjednički izbori su održani u kontekstu političke i institucionalne krize, uz jaku političku polarizaciju crnogorskog društva, po pravilima nereformisanog seta izbornih zakona, čiju implementaciju hronično prate problemi koji se ponavljaju iz jednog u drugi izborni ciklus. Višegodišnje preporuke Venecijanske komisije, OSCE ODIHR misija i domaćih posmatračkih organizacija nijesu uvažene, niti inkorporirane u izborno zakonodavstvo.

 

MILICA KOVAČEVIĆ, CDT
Izborna reforma neophodna

Prvi krug predsjedničkih izbora u Crnoj Gori obilježili su slabost i politizovanost institucija koje sprovode izbore, pravni i praktični problemi koji su prouzrokovani izostankom političke volje da se sprovede temeljna izborna reforma, te apsolutna nepripremljenost institucija i društvenih činilaca na odbranu izbornog procesa od dezinformacija i stranih uticaja. Ono što ostaje kao najsnažniji utisak je sporni proces potvrđivanja predsjedničkih kandidatura, u kome su ponovljene zloupotrebe ličnih podataka građana, a Državna izborna komisija je preuzimanjem nadležnosti druge institucije, većinskom voljom njenih članova iz političkih partija, postala direktni učesnik izbornog procesa i u njega na velika vrata uvela uticaj drugih država.

 

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo