Povežite se sa nama

MONITORING

Nas i Srba – masa Crnogoraca

Objavljeno prije

na

popis

   Male su, sva je prilika, šanse da prvi popis nakon obnove crnogorske državnosti, zakazan za proljeće naredne godine, bude urađen s anđelima.

Prvo je opozicija tražila da Zakon o popisu bude povučen iz procedure. Ukazivala je na opasnost da popis bude politički, a ne statistički. Nakon razgovora lidera opozicije sa ministrom finansija Igorom Lukšićem i potpredsjednikom Skupštine Željkom Šturanovićem prihvaćeni su opozicioni amandmani kojima je predviđeno da u popisu učestvuju višestranačke komisije. Zakon o popisu usvojen je glasovima DPS-a i opozicije, SDP je bio protiv. U toj partiji spornom smatraju obredbu prema kojoj će se ljudi izjašnjavati o etničkoj, a ne o nacionalnoj pripadnosti.

 

Popisima 1948, 1953, 1961. u Crnoj Gori prikupljani su popisi o narodnosti; 1971. ljudi su se izjašnjavali o narodnosti ili etničkoj pripadnosti; 1981, o pripadnosti narodu, narodnosti ili etničkoj grupi; 1991. o nacionalnoj pripadnosti i 2003. o nacionalnoj ili etničkoj pripadnosti. Sad nam je ostala samo etnička.

Potpredsjednik SDP-a Rifat Rastoder najavio je da će njegova partija od Ustavnog suda tražiti da ispita ustavnost odredbe Zakona o popisu stanovništva.

,,Usvojenom odredbom zakonski je ugrađena diskriminacija i stavljene su sugestivne odredbe koje upućuju građanina kako bi trebalo da se izjasni. Zamjena pojma nacionalnost pojmom etnička pripadnost je protivustavna, jer se u Ustavu pominje i etnička pripadnost i nacionalnost”, kazao je Rastoder.

SDP nije rekao na koji član Ustava misli.

Crnogorsko društvo nezavisnih književnika i Crnogorski P.E.N. centar ocijenili su da Zakon o popisu stvara opasnu konfuziju. Smatraju da je pitanje o etničkoj, a ne nacionalnoj pripadnosti stanovništva politički sračunato da bi potpuno marginalizovalo crnogorsku naciju i projektovalo Crnu Goru kao drugu srpsku državu. ,,Politička pozadina ovakve besprimjerne etnonacionalističke klasifikacije crnogorskog stanovništva ima prvenstveni cilj da se oni pripadnici crnogorske nacije koji vjeruju da su Crnogorci jedna grana iz srpskog etničkog stabla na sljedećem popisu izjasne kao Srbi, i da Crnogorci postanu nacionalna manjina u sopstvenoj zemlji”, tvrde u CDNK i P.E.N-u.

Radomir Đurović, direktor Monstata, u izjavi za Monitor podsjeća da su pitanja o nacionalnoj ili etničkoj pripadnosti, jeziku i vjeroispovijesti uvijek izazivala političke tenzije ,,nasuprot struci”.

On objašnjava da je, u skladu sa preporukama UN, u probnom popisu građanima postavljano pitanje o etničkoj pripadnosti. ,,Pošto smo tada vidjeli da je zbunjujuće, predložili smo da piše nacionalna ili etnička pripadnost. Opozicija je tražila da bude samo etnička i to je prihvaćeno”.

Često ovih dana pominjane preporuke za popis usvojila je Konferencija evropskih statističara koja djeluje u okviru Ekonomske komisija UN za Evropu. Pitanja koja nas bole svrstana su u ‘etničko kulturološke karakteristike’ i obuhvataju etničku pripadnost, maternji jezik i vjeroispovijest. Stvar koja nama zvuči neshvatljivo je da se ta pitanja smatraju neobaveznim i na popisima se ne moraju prikupljati.

U popisu 2000/2001, recimo, zemlje zapadne Evrope nijesu prikupljale ovaj podatak. Međunarodna iskustva govore da su podaci o etničkoj pripadnosti stanovništva bili zanimljivi u zemljama centralne i istočne Evrope, Velikoj Britaniji i onima koje su po tradiciji imigrantske – Austaraliji, Kanadi, SAD-u, Izraelu.

Preporuka na koju se poziva Monstat, i koju je prihvatila većina u parlamentu zapisana je pod brojem 424 i glasi: ,,Podatke o etničkoj pripadnosti ne treba miješati sa podacima o državljanstvu ili državi rođenja. Treba izbjegavati upotrebu termina ‘nacionalnost’ umjesto termina ‘etnička pripadnost'”.

Potpredsjednik Udruženja pravnika Željko Tomović za Monitor kaže da ne vidi nikakve razloge za politizaciju ovih pitanja.

„Nacionalnost je građanski pojam koji više nije ni teorijski ni politički nego pravni i niko nema pravo da značenje pojma nacionalnost daje po svom nahođenju. Pojam nacionalnosti je određen Evropskom konvencijom o nacionalnosti koja je stupila na snagu 2000. godine i znači legalnu vezu između osobe i države i nije određen etničkom, odnosno narodnom pripadnošću te osobe. Ovo znači da je građanin koji ima državljanstvo određene države po nacionalnosti određen tom vezom. Konkretno – svaki državljanin Crne Gore je po nacionalnosti Crnogorac.”

Na pitanje koliko je javnosti u Crnoj Gori bliska takva vrsta definicije Tomović kaže: „Hoće li to biti prihvaćeno ili ne stvar je lične kulture, ali to je pravni standard”. Dok je nacionalna pripadnost određena državljanstvom, po Tomovićevom mišljenju, pripadnost određenom narodu je privatna stvar pojedinca. „Unutar nacionalnosti je etnička pripadnost, odnosno pripadnost određenom narodu. To je individualno, subjektivno opredjeljenje o kojem će se građani izjašnjavati tokom popisa.”

Tomović ne misli da je Zakonom o popisu povrijeđen Ustav. „Ne znam koji bi član Ustava bio povrijeđen, niti znam neki međunarodni dokument sa kojim ovakvo rješenje nije u skladu.”

Direktor Monstata kaže da će u uputstvima za popisivače biti detaljno objašnjeno šta je etnička pripadnost, te da će na taj način biti izbjegnute zabune. U Udruženju pravnika smatraju da je pravo rješenje da se na vrijeme počne sa edukacijom stanovništva o značenju nacionalnosti sa jedne i etničke pripadnosti sa druge strane.

Pitanje o etničkoj pripadnosti očigledno je bliže evropskim standardima, ali je problematično koliko će ono biti blisko domaćem đedu, u Kučima, na primjer. Preporuke su, ipak, samo preporuke i u njima, kao što piše ovo na šta se poziva vlast, piše i da je u nekim državama etnička pripadnost vezana za fizičke karakteristike populacije – konkretno boju, na primjer bijelu, crnu. Jedna od preporuka glasi i da neke države mogu da rezmotre prikupljanje podataka o ,,porijeklu i etničkim korijenima roditelja i baba i đedova”. Mogli smo prihvatiti i tu preporuku, pa da tek onda bude veselo.

U cijeloj priči, dabome, nije izostala ni proizvodnja prigodne teorije zavjere. Skraćeno glasi: DPS je SNP-u napravio uslugu jer bi broj onih koji bi se nacionalno izjasnili kao Crnogorci bio veći u odnosu na one koji su etnički Crnogorci. Na pitanje – zašto – ne postoji lako razumljiv odgovor, ali zagovornici ove teorije objašnjavaju da postoje ,,rubna polja” u kojima nacionalno nadvaladava etničko, te da je riječ o nekoliko procenata koji su ,,veoma važni”.

Prema podacima sa popisa 2003. u Crnoj Gori živi 43 odsto Crnogoraca i 32 odsto Srba. Srpski govori 63 odsto stanovnika, crnogorski 21. Pravoslavnih je 74 odsto. Dvanaest godina ranije, Crnogoraca je bilo 61, Srba devet odsto.

U preporukama evropskih statističara piše i da etnička pripadnost nužno ima subjektivnu dimenziju i da su neke etničke grupe veoma male. Slučaj sa dvjema grupacijama približne veličine nigdje nije prepoznat, te zato uputstvo koje bi se moglo primijeniti na naš slučaj ne postoji. Možda bi od nas bilo dosta kad bismo obezbijedili poštovanje preporuke da ,,informacije o etničkoj pripadnosti treba da uvijek budu zasnovane na slobodnom samoizjašnjavanju osobe”, te da ,,upitnici treba da sadrže otvorena pitanja i osobe koje vrše intervju treba da se suzdrže od sugerisanja odgovora”.

Priča o tome kako smo svi Crnogorci, lijepa je, samo je više tužna. Bezočna je kad dolazi od onih koji su, zbog opstanka na vlasti, kad god je trebalo, a trebalo je često, produbljivali sve moguće podjele u ovoj državi.

Kosara K. BEGOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KORONA I NEODGOVORNOST: Budi odgovoran, ne budi kao premijer

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored najave potpunog zaključavanja kao jedinog spasa, ono je odloženo do izborne šutnje u Nikšiću. Znaju se prioriteti. Premijer Krivokapić je obrazložio da trenutno stanje nije izazvano lošim mjerema, već da je problem nepoštovanje mjera. Počevši od njega

 

Što je korona žešća, neodgovornost je veća. Podržavaju je i najviši zvaničnici. Premijer Zdravko Krivokapić je u nedjelju u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici uslikan kako cjeliva pričesnu pogaču, preporučujući tako drugima da ga slijede, jer vjera planine pomjera. Nepoštovanje preventivnih mjera postalo je običajno pravo za crkvena i ostala okupljanja.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojoviće je, nakon osude javnosti, prekorila premijera. Kazala je da je obećao da će poštovati mjere: „I da će se potruditi da utiče na ostale svojim primjerom da poštuju mjere“.  To se traži – snaga ličnog primjera. I premijer se nakon tri dana izvinio građanima što u određenom periodu nije nosio masku, a pravdao se da ima antitjela. Ovako se izvinjavao i nakon nenošenja maske na sahrani mitropolita Amfilohija, pa obećanje ne održa.

Neozbiljnost, sa najviše adrese, se dešava u nedjelji kada je broj umrlih od korona virusa premašio hiljadu. Podaci Instituta za javno zdravlje govore da je smrtnost od kovida u februaru, u odnosu na januar, povećana za 70 odsto.

Iz opština stižu alarmantni podaci. U Baru je zabilježen rekordni broj pacijenata u Regionalnom kovid centru za Primorje – 113, a bolnički kapaciteti za kovid pacijente se stalno povećavaju pa ih je sada 115. Problem je i nedostatak osoblja, jer su neki ljekari i medicinske sestre i po drugi put zaraženi – tri doktora su u izolaciji, odustno je i 13 sestara, a do sada je virus imalo 26 doktora, kazali su iz bolnice u Baru.

Od 20. do 28. februara na Cetinju je umrlo osam osoba, a dnevno do 100 pacijenata posjeti kovid ambulantu, saopšteno je iz Kriznog štaba Prijestonice.  Nadležni građane najčešće opominju zbog nenošenja maske i nepridržavanja distanca na otvorenom, a veliki je i broj onih koji krše mjere samoizolacije.

Slike na portalima iz Nikšića i Ulcinja pokazuju svakodnevne gužve u kovid ambulantama u ovim gradovima.

Iz Kliničkog centra, u kome se liječi preko 130 pacijenata od virusa, kažu da su spremni i za gori scenario te da najveća zdravstvena ustanova raspolaže sa 774 kovid kreveta.

Ministarka zdravlja je ove nedjelje izjavila da je situacija zabrinjavajuća ali da nije alarmantna, kazavši da je popunjenost bolnica 75 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ MIDDLE POINT: Na divljem zapadu ništa novo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je ruskoj kompaniji Middle Point, koja je radi izgradnje hotela u Budvi angažovala nikšićku kompaniju LD gradnja, zahvaljujući ovdašnjem pravosuđu, izvršiteljima i Privrednom sudu, oduzeta imovina vrijedna preko četiri miliona eura

 

Ovo je još jedna priča o tome kako su se, dok su se bivše crnogorske vlasti klele u strane investicije, investitiori koji su iz daleka stigli da posluju ovdje, susretali sa neizvjesnostima, ali i pravnim siledžijstvom. Umjesto da ulažu i grade, nerijetko bi jedino tek gubili novac u vrtlogu zarobljenih institucija. A investicije čekale neka bolja vremena.

Priča počinje 2008. godine, kada ruska kompanija Middle Point doo angažuje građevinsku firmu iz Nikšića LD gradnja radi izgradnje kondo hotela u Budvi. Nakon što je sklopljen ugovor i Middle Point uplatio avans od 300.000 eura, gradnja godinama nije počinjala. Uprkos tome, nikšićka kompanija je svih tih godina ruskom investitoru ispostavljala  fakture u iznosu 50.000 eura godišnje na ime  „održavanja gradilišta“. Ova nikšićka kompanija, čiji je osnivač, prema podacima Privrednog registra, Ilija Nikčević, radila je brojne projekte za državne i lokalne vlast (vidi box).

Nakon sedam godina, gradnja je intenzivirana.  No, iako se izgradnja hotela nije bližila kraju, ukupna vrijednost dogovorenih poslova, u iznosu od 2.833.000 eura kako je predviđeno ugovorom, bila je već potrošena. Ruski investitor odlučio je da ne plaća dalje dok se tačno ne utvrdi koliko je LD gradnja do tada i u šta trošila.  Izgradnja hotela je opet stopirana, što zbog neusglasica investitora i izvođača, što zbog zabrane gradnje na primorju u to doba. U jesen 2017. godine. LD Gradnja nije nastavila radove, da bi nekoliko mjeseci kasnije, u zimu 2018.

predala pet prvih saturacija (faktura) javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću, tražeći naplatu od Middle Pointa. Prema tvrdnjama kompanije Middle Point te fakture, u iznosu od 800.000 eura, su već bile plaćene. Bez obzira, investitoru je na osnovu tog duga uzeta imovina vrijedna milione. I to bez vještačenja ili utvrđivanja fakata o visini stvarnog duga.

Aleksandar Bošković, izvršitelj koji je vodio postupak, javnosti je poznat nakon što je u njegovoj kancelariji samoubistvo izvršio pedesetčetvorogodišnji E.M. 2015. godine. Takođe, Ministarstvo pravde svojevremeno je pokrenulo disciplinski  postupak protiv Boškovića zbog nezakonitosti koje su utvrđene u njegovom radu tokom redovnih i vanrednih kontrola i pritužbi građana.

Middle Ponit uz sve nije bio obaviješten da se postupak izvršenja vodi, tako da ruski investitor nije imao priliku da reaguje. Da se vodi postupak, saznali su nakon što im je blokiran račun, a kada je izvršenje već postalo pravosnažno.

Pošto je bilo kasno za žalbe, ruski investitor tada podnosi tužbu Privrednom sudu.

Priča o zarobljenim institucijama tek tada, u stvari, počinje. Dok je izvršenje po nalogu LD gradnje teklo u rekordno brzom roku, na reakcije Privrednog suda, na čijem se čelu nalazi Blažo Jovanić, čekalo se mjesecima. Jovanić je javnosti poznat kao jedan od stubova prethodnog režima u pravosuđu.

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVA: POLA GODINE NAKON IZBORA PODIJELILI RESORE: Odluka o budžetu bez Skupštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Imenovanjima čelnika u upravnim odborima opštinskih preduzeća i savjetima javnih ustanova, stvoren je preduslov za podjelu rukovodećih mjesta u izvršnoj vlasti u skladu sa izbornim rezultatima, na koja pretenduje  ukupno šest partija. Možda su na smirivanje strasti u Budvi i postizanje dogovora uticali lideri iz partijskih centrala zbog  izbora u Nikšiću

 

Partije koje su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi osvojile većinu odborničkih mandata u budvanskom parlamentu, konačno su, pola godine kasnije, dogovorile podjelu resora u upravljačkim tijelima opštinskih preduzeća i javnih ustanova. Predstavnici stranaka Demokratskog fronta i Demokrata uspjeli su da prebrode ozbiljnu krizu vlasti u Budvi i postignu dogovor u posljednjem trenutku, kako bi usvojili budžet, donijeli Plan investicija i imenovali članove upravnih odbora preduzeća i savjeta kulturnih institucija u Opštini.

Međutim, ovaj dogovor realizovaće se u posve neuobičajenoj proceduri, bez skupštinskog zasjedanja i parlamentarne debate o bužetskim izdacima i prioritetnim investicionim projektima. Zbog posebno loše epidemiološke situacije u Budvi, sjednica Skupštine Opštine ne može biti održana, pa su predstavnici vladajućih partija bili saglasni, da predsjednik Marko – Bato Carević donese navedene odluke, u skladu sa zakonom, kako bi lokalna uprava mogla nesmetano da funkcioniše.

Prema članu 59 Zakona o lokalnoj samoupravi, predsjednik opštine privremeno donosi akte iz nadležnosti skupštine, ako skupština nije u mogućnosti da se sastane ili je iz drugih razloga onemogućen njen rad. Zakonom je propisano takođe, da se tako usvojene odluke, moraju podnijeti na potvrdu skupštini na prvoj narednoj sjednici.

Ukoliko ih odbornici ne podrže, njihova važnost prestaje u roku od tri mjeseca od njihovog donošenja. Što se u budvanskom parlamentu neće dogoditi, jer partije koje čine vlast imaju 20 od ukupno 33 odbornička mandata.

Donošenje budžeta bilo je neophodno jer je Opština funkcionisala na bazi odluke o privremenom finansiranju. Predloženi iznos budžeta budvanske Opštine za 2021. godinu utvrđen je na 31,5 miliona eura.

Poslije izborne pobjede na lokalnim izborima u kojoj su DF i Demokrate osvojile većinu mandata u budvanskom parlamentu čime su u duboku opoziciju poslale Demokratsku partiju socijalista, ,,proslavljenu” u predizbornoj akciji nasilnog preotimanja vlasti, pobjedničke partije nisu uspjele postići dogovor oko podjele resora u izvršnoj vlasti. Od 15. septembra prošle godine vlast u Budvi funkcioniše po starom rasporedu, ustanovljenom poslije izbora 2016.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo