Povežite se sa nama

OKO NAS

NASTAVLJA SE ŠTRAJK RADNIKA BRODOGRADILIŠTA BIJELA U STEČAJU: Nekom ulica, nekom plac

Objavljeno prije

na

Radnici Jadranskog brodogradilišta Bijela, koji se od uvođenja stečaja 30. juna okupljaju ispred kapije firme, nastaviće sa štrajkom, potvrdio je za Monitor predsjednik Sindikata Brodogradilišta Mladen Krivokapić. On je kazao da stoje pri svojoj odluci i da će u tome istrajati jer i dalje nema pismenih garancija da će im biti ispunjeni uslovi koje su postavili i koji ih po zakonu sleduju.

,,Imali smo ovih dana sastanke sa Ministarstvom pomorstva i saobraćaja i sa stečajnim upravnikom Žarkom Ostojićem, bili smo i sa predsjednicima opštine i skupštine, Draganom Jankovićem i Andrijom Radmanom. Na tim sastancima nam je rečeno da će se urgirati kod Vlade da se naše pitanje što prije riješi, a predstavnici lokalne uprave su nam obećali da će razgovarati sa bankama da se radnicima koji imaju kredite, obustavi naplata barem na određeni vremenski period”, kaže Krivokapić za naš list.

Radnici su na sastanku sa bivšim menadžmentom tražili da se precizira kolika su dosadašnja dugovanja fabrike prema Poreskoj upravi, jer su se, kako je rekao Krivokapić, pojavile neke oprečne izjave da je dug nije bio 6,5 nego čak ispod tri miliona. ,,Imamo uvjerenje da je 30. juna dug bio 6,5 miliona, ali da je Poreska uprava znala da će tri miliona biti uplaćena za nekih 15 do 20 dana, tako da se nije morao na brzinu uvoditi stečaj. Ovu informaciju potvrdio nam je i stečajni upravnik Žarko Ostojić”, kazao je Krivokapić i podsjetio da je od njih zatraženo da nastave remont brodova koji su se zatekli u Brodogradilištu na dan uvođena stečaja.

,,Stečajni upravnik je tražio da nastavimo remont, ali ne pristajemo na to, dok ne dobijemo pismene garancije za svoje zahtjeve, a tražićemo sastanak i sa predsjednikom Skupštine Crne Gore”, kaže Krivokapić.

Radnicima je zatraženo da nastave remont brodova, pošto im je isplaćena jedna od tri i po zaostale plate.,,Time je ministar saobraćaja Ivan Brajović ispunio obećanje dato 29. jula kada se zatekao u koloni automobila na magistrali”, podsjeća Krivokapić na jednu od akcija radnika koji su toga dana, sa porodicama i kooperantima, neprekidno sat vremena na pješačkom prelazu prelazili magistralu i tako blokirali tranzitni put kroz Bijelu.

Međutim, to nije ni blizu onoga što su zahtjevi radnika za nastavak rada – isplata zaostalih plata, izmirivanje svih ostalih obaveza, povezivanje radnog staža i otpremninu po kolektivnom ugovoru, odnosno 25 zarada plus po 500 eura po godinu staža.

,,Odluka je na svakom radniku pojedinačno hoće li prihvatiti ponudu stečajnog upravnika da bude angažovan 90 dana na remontu brodova, uz minimalne zarade. Niko radnike ne nagovara ili uslovljava ni da odbiju niti da prihvate ponudu stečajnog upravnika. Međutim, za sada svi su jedinstveni da dok ne dobijemo pismene garancije, nastavljamo sa protestom”, decidan je Krivokapić.

Specifičnost stečaja Brodogradilišta je da se vrlo rijetko dešava da zbog dugova prema državi, država uvodi stečaj u firmu u kojoj je ona većinski vlasnik. Stečaj je uveden na zahtjev Poreske uprave zbog duga od 6,5 miliona eura za neplaćene poreze i doprinose.

,,Stečaj u Brodogradilištu je nažalost posljednji čin agonije odumiranja bokeljske privrede. Brodogradilište iz Bijele, ne samo što je posljednji veliki privredni kolektiv u Boki, već i posljednje veliko domaće preduzeće koje se bavi brodogradnjom. Do juče uspješna firma koja je hranila na stotine bokeljskih porodica, voljom moćnika dovedena je u stečaj. Ne bi nas iznenadilo da imovina i zemljište brodogradilišta bude iskorišćeno za aktuelne ,,real estate” projekte crnogorske Vlade koje diktira Ministarstvo održivog razvoja i turizma, Branimira Gvozdenovića”, saopštio je predsjednik UO NVO Matica Boke Željko Komnenović. U saopštenju te NVO koja je iskazala punu podršku zahtjevima radnika Jadranskog brodogradilišta iz Bijele izraženo je očekivanje da će menadžment kompanije i Ministarstvo pomorstva i saobraćaja u najskorije vrijeme izaći u susret zahtjevima zaposlenih.

,,Dok se radnici na ulici bore za svoja osnovna prava, nema mjesta kalkulacijama i oduglovačenju. Radnicima treba isplatiti ono što su pošteno i odgovorno zaradili, a nadležni treba da se zamisle o novom talasu priliva bokeljskih radnika na biroe rada. Iako je ispričana priča, dužni smo zbog sebe i potomaka još jednom poručiti onima koji odlučuju o sudbinama zaposlenih. Ne može, se gospodo, živjeti samo od turizma. Moramo imati privredu, jer je tržište suviše malo da bi svi živjeli od uslužnih djelatnosti”, saopštila je Matica Boke podsjećajući da se već duže vrijeme pokušava Brodogradilište Bijela prodati kanadskom milijarderu Piteru Manku i njegovim partnerima kao plac za izgradnju remontnog centra za mega i super jahte.

,,Država pritom, postupa na gotovo identičan način na koji je u periodu 2006-2007 sprovela privatizaciju nekadašnjeg vojnog brodogradilišta Arsenal u Tivtu koje je prodato Manku, zatvoreno i pretvoreno u plac za gradnju stanova i poslovnih prostora, a preko 470 radnika Arsenala ostalo je bez posla”, podsjećaju iz Matice Boke uz konstataciju da je ,,jedina perspektiva naše djece koja neće da budu baštovani i portiri stranim investitorima jeste da krenu trbuhom za kruhom, tražeći perspektivu u drugim sredinama”.

Povjerioci Jadranskog brodogradilišta Bijela u stečaju izabrali su 31. jula u Privrednom sudu petočlani bord povjerilaca koji čine predstavnici Vlade (Poreske uprave), CKB-a, te firmi Boka pilot, Meser Tehnogas Beograd i Ilino promet Skoplje. Čudno je da u tom bordu nema predstavnika radnika kao ni predstavnika Opštine Herceg Novi. Stečajni upravnik je kazao da je u sud, do sada, stiglo 48 prijava sa ukupnim potraživanjima od 13,68 miliona eura. To nije konačna lista dugovanja, a ona će biti poznata nakon ročišta za ispitivanje potraživanja, koje je zakazano za 21. septembar. Brodogradilište pojedinačno najviše duguje Poreskoj upravi 6,34 miliona eura, CKB-u 1.017.054 eura, Boka pilotu 994.415 eura, Ministarstvu finansija (po drugom osnovu) 893.308 eura, firmi Hemosan Bar 687.043 eura, Meseru Tehnogas Beograd 444.145 eura, Ilino prometu Skoplje 460 hiljada.

Procjenjivalo se da su ukupni dugovi kompanije iz Bijele premašili iznos od 16 miliona eura, a stečajna uprava u konačnom će nakon provjere validnih dokumenata utvrditi koja će potraživanja biti priznata u stečajnom postupku, a koja će morati da se dokazuju u parnici.

Nebojša MANDIĆ

Komentari

Izdvojeno

KOLAŠIN U SURET LOKALNIM IZBORIMA: Doskorašnji protivnici pod istim političkim kišobranom

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Kolašinu su se odlučili da izborne liste ispune, uglavnom, novim licima. Takav pristup učesnika lokalnih izbora mogao bi  donijeti novi kvalitet, ali može biti i riskantan kada je riječ o rezultatima

 

Sastav izbornih lista učesnika lokalnih izbora u Kolašinu  svojevrsna je kombinacija  partijskog podmlađivanja i  političkih  transfera,  koji su,  u nekoliko slučajeva,  spojili čak i  doskora ljute političke  oponente. Uz to, neuobičajeno za kolašinske prillike, na listama gotovo svih partija, koalicija i pokreta dominiraju nova lica.

U izbornoj trci u Kolašinu učestvovaće  SNP, Grupa birača ,,Za naš Kolašin – dr Momčilo Vukčević”,  pokret „Zajedno gradimo Kolašin“ (DPS, SDP, SD i nestranačke ličnosti), Evropa sad,  koalicija ,,Idemo ljudi” (Demokrate i Ujedninjena), DF i URA.

Željka Vuksanović, koja je bila dugogodišnja predsjednica OO SPD i bivša predsjednica Opštine našla se na listi URA, na čijem je čelu  Miodrag Vlahović,  koji do sada nije bio aktivan u političkom životu garada. Vuksanović će tako ubuduće u Opštinskom odboru URA sarađivati sa Milanom Đukićem, aktuelnim predsjednikom Skupštine opštine (SO). I Đukić je, bez zvaničnog saopštenja, iz Grupe birača (GB), koja je u tom gradu dugogodišnji vjerni saveznik Demokratske partije socijalista (DPS), prešo u URA. Međutim za njega nije bilo mjesta na izbornoj listi te stranke.

Vuksanović  je, tokom minule skoro dvije decenije, najoštriji kritičar kako DPS-a, tako i GB-a, čije je lokalne lidere Mila Šukovića i pokojnog Miletu Bulatovića  optuživala za zloupotrebu, pa čak i podnosila krivične prijave protiv njih.

Kritički se osvrtala, tokom minule četiri godine, i na rad koalicije  čiji je kadar bio Đukić, kao i na način na koji je on obavljao funkciju predsjendika SO. Đukić je, pak, u drugoj polovini mandata aktuelne kolašinske vlasti (DPS, GB i Socijledmokrate)  oštro kritikovao rad nekih svojih koalicionih partnera iz izvršne vlasti. Kamen spoticanja u vladajućoj kolašinskoj koaliciji bilo je i neuspjelo osnivanje RTV-a, kao i infrastrukturni projekti za potrebe MOSI igara.

Razlaz sa GB-om u kojoj je započeo političku karijeru Đukić nikad nije objasnio, ali konflikti između njega a i lidera GB-a Šukovića traju, navodno, već više od godinu. Šuković se , međutim, odlučio da naziv, pa i vrh  izborne liste prepusti dr Momčilu Vukčeviću, koji je u lokalni parlament ušao kao odbornik DPS-a.  Odmah nakon parlamentarnih izbora 2020. godine, Vukčević je napustio tu stranku i do sada djelovao kao nezavisni odbornik, mada je svojim glasom davao podršku svim predlozima izvršne vlasti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NAKON LIKVIDACIJE JOVANA VUKOTIĆA – NAZIRE LI SE KRAJ RATU KLANOVA:  Krvavi niz

Objavljeno prije

na

Objavio:

Broj uniformisanih policajaca  i inspektora u civilu koji su u utorak obezbjeđivali sahranu Vukotića u selu Čevo nadomak Cetinja, upućuje  da službe nijesu željele da ovaj čin prepuste slučaju. Više je razloga zbog kojih se vjeruje da rat klanova nije stao

 

Da li će likvidacijom Kotoranina Jovana Vukotića biti okončan osmogodišnji krvavi rat između škaljarskog klana čiji je bio apsolutni vođa i kavačkog, čije vođe su većinom u zatvoru, pitanje je na koje ni bezbjednosne strukture nemaju odgovor.

Broj uniformisanih policajaca ali i inspektora u civilu koji su u utorak obezbjeđivali sahranu Vukotića u selu Čevo nadomak Cetinja, jasno upućuje  da službe nijesu željele da ovaj čin prepuste slučaju već se strogo vodilo računa da se i ovom prilikom očuva bezbjednost stotinak onih koji su došli da se oproste sa ubijenim.

U spisima  predmeta koji su formirani protiv pripadnika obje kriminalne grupe navedeni su njihovi planovi da određene članove suprostavljenog klana likvidiraju upravo u vrijeme sahrane Vukotića.  Do realizacije takvog plana ipak nije došlo.

S druge strane, broj oproštajnih poruka u vidu čitulja ali i sadržaj pojedinih, razlog je više da se vjeruje da će uslijediti nastavak krvavog rata. Tako se u nizu oproštajnih čitulja izdvojila i jedna kojom se poručuje da će  se nastaviti tamo gdje je Vukotić stao.

,,Škaljarski kriminalni klan jeste obezglavljen, ali to ne znači da je došao kraj likvidacijama. Ubistvom Vukotića škaljarci jesu zadobili težak udarac, ali upravo zato vjerujemo da će njegovi podanici krenuti osvetničkim putem”,  smatra sagovornik iz bezbjednosnog sektora.

Vukotić je ubijen 8. septembra u Istanbulu, a tamošnji istražitelji su za samo 8 dana uspjeli da sklope mozaik zločina i uhapse čak 14 osoba za koje se vjeruje da imaju veze sa njegovom likvidacijom. Tako su 16. septembra u opsežnoj akciji uhapšeni Radoje Živković, zvani Žuti i Zdravko Perunović, koji su, prema optužbama,  organizovali egzekuciju. Kako je zvanično saopšteno, pronađeno je i oružje iz kojeg je za milion i po eura ubijen Vukotić.

Tamošnji istražitelji su utvrdili da je, navodno, Radoje Živković platio milion i po eura lideru turske kriminalne grupe Binaliju Džamgozu za organizaciju ubistva, koji je u julu uhapšen u Crnoj Gori i nalazi se u Istražnom zatvoru.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TUŽILAŠTVO I POLICIJSKA TORTURA: Vide mučenje, ali ne i mučitelje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Službenici Uprave policije su tokom 2020. godine mučili Jovana Grujičića, Benjamina Mugošu i Marka Boljevića kako bi iznudili priznanja i dokaze za podmetanje bombe u Hotelu Grand i ispred kuće visokog policijskog funkcionera Duška Golubovića. Tužilaštvo u predmetu mučenja Grujičića vidi mučenje, ali ne i mučitelje

 

Crnogorski istražni organi od 2015. godine nijesu otkrili ko je bacio bombu na Hotel Grand i  na kuću tadašnjeg visokog policijskog službenika Duška Golubovića. Međutim, ponovo su otkrili da su službenici sistema skloni da upotrebom brutalne sile fabrikuju dokaze i iznude potrebna priznanja i svjedočenja.

Tužilaštvo je za ova krivična djela izvelo pred sudiju Jovana Grujičića i Benjamina Mugošu, dok je Marko Boljević naveden kao svjedok. Sva trojica su naveli da su pod prisilom dali prvobitne izjave u policiji. Međutim, u sudskom postupku pravosnažno su oslobođeni Grujičić i Mugoša. Njihov pravni zastupnik – advokat Damir Lekić za Monitor kaže da je utvrđeno kako je Grujičić u vrijeme izvršenja krivičnih djela bio na liječenju u psihijatrijskoj ustanovi u Dobroti.

Lekić i Boljevićev advokat Novica Milošević Osnovnom državnom tužilaštvu podnijeli su krivične prijave za torturu nad njihovim branjenicima. Domaći i strani vještaci medicinske struke utvrdili su da su sva trojica bili mučeni i zlostavljani u policijskoj stanici onako kako su opisivali tokom postupka.

Osnovno tužilaštvo je slučaj torture razdvojilo u tri predmeta. Za svaku žrtvu odvojeni predmet. Dok se u slučajevima Mugoše i Boljevića sumnjiče policajci i očekuju suđenja, u predmetu Grujičića je osnovna tužiteljka Maja Knežević po drugi put odbacila krivičnu prijavu protiv službenika policije.

Akcija za ljudska prava (HRA) izrazila je protest zbog takve odluke. Ističu da je tada medicinskim nalazima ,,potvrđeno da je mučen da bi se od njega iznudio iskaz”.

,,Grujičić je tada primoran da ‘prizna’ izvršenje krivičnog djela koje nije učinio – postavljanje eksplozivnih naprava na kuću Duška Golubovića i lokal Grand – a u međuvremenu ga je i sud pravosnažno oslobodio te optužbe”, saopštili su iz HRA.

U toj nevladinoj organizaciji smatraju da je odluka o odbacivanju krivične prijave donijeta bez sprovođenja djelotvorne istrage, koja bi bila ,,hitna, temeljna i nepristrasna”. Punomoćnik Jovana Grujičića, advokat Damir Lekić, podnio je pritužbu Višem državnom tužilaštvu u Podgorici protiv nove odluke o odbacivanju krivične prijave, a HRA je 9. septembra po drugi put podnijela pritužbu Tužilačkom savjetu zbog nesavjesnog i nezakonitog rada državnih tužilaca u tom predmetu.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo