Povežite se sa nama

INTERVJU

NEBOJŠA MEDOJEVIĆ, LIDER POKRETA ZA PROMJENE: Država je u fazi slobodnog pada

Objavljeno prije

na

MONITOR: Nedavno ste rekli da u vladajućoj koaliciji vlada potpuna konfuzija i da se ona raspada. Na osnovu čega to zaključujete?

MEDOJEVIĆ: Vlada nema većinu u parlamentu za najkrupnije političke odluke, kao što je usvajanje budžeta. Nijesu prošli neki sistemski zakoni. Koalicioni partneri ne mogu da se dogovore o sve većem broju važnih pitanja. Vlada nema većinsku podršku za ekonomsku politiku, privatizaciju KAP-a, poresku politiku. Na svjetlo dana su se pojavili audio snimci sa organa DPS-a koji dokazuju da su izbori pokradeni i da DPS nema legitimitet da pravi vladu. Sukobi u vrhu DPS-a oko kontrole bezbjednosnog sektora i švercerskih poslova se intenziviraju i bezbjednosne službe su blokirane u aktivnostima vezanim za ispunjavanje uslova za otvaranje pregovora u poglavljima 23 i 24. Uticaj organizovanog kriminala na sve pore društva je takav da se već može govoriti i o ustanovljavanju četvrte grane vlasti – mafije. Mafija kontroliše dominantno određene sektore ekonomije, korumpirane djelove policije, ANB, tužilaštva, sudstva, državne i sopstvene medije. Dugogodišnja kohabitacija države i mafije dovela je do prenošenja moći od države ka mafiji i sada je država nemoćna da se otrgne iz tog smrtonosnog zagrljaja i polako postaje eksponent interesa organizovanog kriminala, njihov zaštitnik i promoter. Siromaštvo raste eksponencijalnom brzinom, spoljni dug ulazi u zonu neodrživog, novac se odliva van zemlje, budžet je pred bankrotom i dovedeno je u pitanje elementarno funkcionisanje državnog aparata. Vlast je zaokupljena unutrašnjim sukobima i rezmiricama oko raspodjele kolača, državi prijete enormne tužbe i arbitraže od ključnih strateških partnera za KAP i EPCG. SDP nema odgovor na ključno demokratsko pitanje u ovom trenutku: Zbog čega podržavaju ovakvu vlast i blokiraju demokratske promjene? Stiče se utisak da državu, u suštini, niko ne vodi i da se nalazimo u fazi slobodnog pada. DPS i SDP čekaju da se nagomilani problemi riješe sami. To je pogrešno i vodi zemlju u bankrot, političku, ekonomsku i socijalnu nestabilnost.

MONITOR: Organizovani kriminal i korupcija, i prema upozorenjima zvaničnika iz EU, i dalje nesmetano cvjetaju.
MEDOJEVIĆ: Ovaj režim je od početka 90-ih u bliskim vezama sa strukturama organizovanog kriminala. Poslije 2006. režim je uspostavio bliske veze i sa globalnim kartelima organizovanog kriminala, tako da su morale da se angažuju i najmoćnije bezbjednosne službe svijeta u borbi protiv ovih organizacija, jer je djelovanje Balkanske konfederacije organizovanog kriminala postalo prijetnja nacionalnim interesima SAD i EU. Mafija je godinama ulagala ogromni novac u korupciju crnogorskih političara na vlasti i ključnih ljudi bezbjednosnog sektora i oni neće dopustiti da ih isti ljudi sada hapse i tjeraju na robiju. S druge strane, EU ne može dozvoliti da Crna Gora postane platforma za djelovanje mafije prema zemljama EU i pritisak na vlast će biti sve veći. Svima je jasno da je ključna prepreka efikasnijoj borbi protiv mafije i korupcije pozicija Mila Đukanovića na mjestu premijera i zbog toga je od njega u Briselu traženo da se povuče. On bi se i povukao da je vlasnik svoga života i mandata. Kako je mafija ta kojoj polaže račune, on ne može da podnese ostavku. Đukanović je talac svojih veza sa mafijom, a Crna Gora kolateralna šteta ovog pakta sa đavolom.

MONITOR: U toku je afera ,,crne trojke”.
MEDOJEVIĆ: Zloupotreba represivnog aparata, prebijanja, zastrašivanja, likvidacije, prisluškivanja, zloupotreba državnih i kontrolisanih medija, ubacivanje spavača u opoziciju, preotimanje odbornika i poslanika, razbijanje partija i druge metode borbe protiv opozicije i neistomišljenika režima su karakteristika nedemokratskih i despotskih režima. Od afere Listing bilo je jasno da je bezbjednosni sistem razoren i da je izgubio integritet. Kada osjetljivi bezbjednosni materijali počnu da cure iz policije i ANB i da se upotrebljavaju za ostvarivanje nekih političkih, ali i grupnih i ličnih interesa u vlasti, to je jasan signal da su ugroženi nacionalna bezbjednost i demokratski ustavni poredak. Ova vlast odavno nema izborni legitimitet i ključna odgovornost je na SDP-u koji u ovom trenutku može da promijeni kurs političke i ekonomske propasti u koju nas vodi ova Vlada. Nerealno je očekivati od policije, tužilaštva i sudstva, čije je čelne ljude postavila upravo ova vlast, da urade bilo šta na rasvjetljavanju organizatora, nalogodavaca i finansijera ovih falangi.

MONITOR: Kako komentarišete domete tri prethodne afere – Telekom, Listing i Snimak?
MEDOJEVIĆ: Afere Listing i Snimak su generisane u vlasti sa motivom da se ostvare lični interesi i ambicije ljudi u vrhu vlasti. Radi se o vrlo rizičnim i opasnim pokušajima zloupotrebe službi i to može da se završi tragično. Opasno je kada službe bezbjednosti počnu da se bave politikom. Posebno u državi koja godinama koketira i aktivno sarađuje sa narko mafijom. Suviše veliki ulozi su u igri i mafija sigurno neće mirno sjedjeti i posmatrati kako ih hapse vlasti koje su na njenom platnom spisku. Afera Snimak je specifična po tome što je skrenula pažnju EU i SAD na neravnopravne uslove pod kojima opozicija učestvuje na izborima i na monstruozne zloupotrebe države od strane DPS-a. Uz neviđeni skandal sa krađom struje iz Evropske interkonekcije, afera Snimak je značajno uticala na gubitak međunarodnog ugleda ove vlasti. Afera Telekom je autonomna pravna akcija pravosudnih organa SAD i tu je sve jasno i dokazano.

MONITOR: Govorili ste ovih dana o savezu Vučić – Nikolić – Đukanović. Ko ih je povezao i zbog čega?
MEDOJEVIĆ: Bio sam ne malo iznenađen kada je Tomislav Nikolić u više navrata pozvao Novu da uđe u koaliciju sa mafijaškom vlašću Mila Đukanovića, koja je kao svoj temeljni dio političkog programa imala antisrpsku politiku. To je otvorilo mnoga pitanja o motivima i razlozima takve političke vratolomije SNS. Skidanje sa Interpolove optužnice Stanka Subotića, ključnog čovjeka Balkanske mafije, koji povezuje Šarića i Đukanovića, smanjenje kaucije i ukidanje presude otvorilo je nove sumnje i dileme o pravim motivima naglog otpoljavanja odnosa vlasti Srbije i Crne Gore. Uključenje srbijanskih medija pod kontrolom aktuelne vlasti u Srbiji u kampanju protiv opozicije u Crnoj Gori je nova činjenica koju treba ozbiljno analizirati, jer se radi o direktnom miješanju vlasti i interesnih struktura Srbije u unutrašnja politička pitanja Crne Gore.

MONITOR: Zbog toga ste se našli na meti srpskih vlasti. Zašto su tako oštro nasrnuli na Vas?
MEDOJEVIĆ: Ja sam samo odgovorio na uplitanje vlasti i medija iz Srbije u unutrašnja pitanja Crne Gore i na napade na opoziciju. PzP je uložio čitav svoj kredibilitet u projekat crnogorsko-srpskog pomirenja i pokazali da je taj projekat narod prihvatio i da stalno jača. Mafija je veoma zabrinuta za svoje pozicije, jer zna vrlo dobro da će DF povesti opšti rat protiv mafije i korupcije i zbog toga je Đukanović otvorio medijsku prljavu kampanju protiv mene, ali i protiv PzP i Nove kao osovine ovog projekta. Uticaj mafije na politiku u regionu je ogroman i to predstavlja najveću prijetnju miru, stabilnosti regiona i zaustavljanju EU i NATO integracija. Vlasti u Srbiji moraju da pronađu snage da se uključe u regionalnu borbu protiv mafije i da ne podržavaju režim Đukanovića koji je sam vrh te organizacije. Aleksandar Vučić očigledno nije navikao da mu neko kaže istinu i argumentovano ukaže na ozbiljne propuste njegove Vlade u borbi protiv mafije. Umjesto odgovora na konkretne primjedbe u vezi hapšenja Darka Šarića i ukidanje presude Subotiću, Vučić je krenuo da koristi stare propale floskule DPS-a o mojim vezama sa zemunskim klanom. Ja se protiv mafije borim 15 godina i nema viđenijeg mafijaša a da me nije optužio da me je plaćao ili da ga napadam zato što me neko plaća.

Igra sa Vašingtonom i Moskvom

MONITOR: Zašto se s vremena na vrijeme agresivno aktuelizuje priča o ulasku Crne Gore u NATO? Koliko je to pitanje presudno za njenu budućnost?
MEDOJEVIĆ: Aktuelni režim nikada nije bio iskren prema NATO, jer je Đukanović svjestan da članstvo u NATO podrazumijeva reforme bezbjednosnog sektora i sistema odbrane prema NATO standardima. To podrazumijeva demokratsku kontrolu službi bezbjednosti i odbrane i efikasnu borbu protiv mafije, pranja novca i finansiranja terorizma. S druge strane, Đukanović i Milan Roćen su Moskvi obećavali nešto drugo, a Moskva ih je nagrađivala obimnim količinama novca. Ova dvostruka igra Đukanovića sa Vašingtonom i Moskvom ovih dana se pretvara u pravu agoniju za Crnu Goru. NATO nas nije pozvao u članstvo, a Moskva otvoreno prijeti tužbom državi sa milijardom eura zbog KAP-a. Nijesu u pitanju Deripaska i KAP, već iznevjerena obećanja crnogorskog režima o blokadi NATO integracija. U NATO su svjesni činjenice da je problem u DPS-u, čijih samo 40 odsto birača podržava članstvo, i sada su dali precizne zadatke Đukanoviću da na djelu dokaže svoju privrženost NATO. To neće biti blagonaklono dočekano u Moskvi, koja je potrošila ogromni novac za podršku Đukanovićevom režimu.

 

Slobodni izbori jedino rješenje

MONITOR: Da li su vanredni izbori rješenje aktuelne krize vlasti u Crnoj Gori?
MEDOJEVIĆ: Ne postoji drugo demokratsko rješenje u ovoj situaciji osim vanredni parlamentarni izbori. Naravno, ostaje problem nedemokratskih i nepoštenih uslova za izbore i potreba da se otvori dijalog među demokratskim partijama u parlamentu o uslovima za održavanje prvih slobodnih i poštenih izbora u Crnoj Gori. Ovaj dijalog se ne može voditi sa DPS-om koji nije demokratska partija, već zločinačka organizacija udružena sa mafijom. I ovdje najveću odgovornost imaju SDP i partije manjinskih naroda koje i dalje podržavaju mafiju i DPS. Takav dijalog između demokratskih snaga mogao bi imati kao rezultat formiranje tehničke, prelazne vlade koja bi imala zadatak da spriječi bankrot javnih finansija, demontira totalitarne mehanizme vladavine DPS-a i organizuje prve slobodne izbore u istoriji Crne Gore. Ali to zavisi od SDP-a i partija manjina. DF je uvijek spreman na taj dijalog.

MONITOR: Zašto onda lider SDP-a odgađa vanredne parlamentarne izbore?
MEDOJEVIĆ: Pretpostavljam da je Ranko Krivokapić morao obećati nešto onima koji su mu pomogli da postane predsjednik Parlamentarne Skupštine OSCE. Pretpostavljam da je sebe preporučio kao lidera koji će voditi mirnu demokratsku transformaciju u Crnoj Gori. Izgleda da je i njemu i Lukšiću, nešto ranije, mnogo lakše u Briselu i Berlinu obećati razvlašćivanje DPS-a i borbu protiv mafije, a da im taj entuzijazam naglo padne kada se vrate u Crnu Goru.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

INTERVJU

BUDISLAV MINIĆ, ADVOKAT: Daleko od suštinskih promjena u pravosuđu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne samo hvalisanje aktuelne vlasti već i hvalospjevi dobijeni od međunarodnih partnera koji su neskrivenim olakšanjem prokomentarisali prekid dugovremene blokade vrha pravosuđa, kazuje o dubini potonuća na koje smo bili svikli s vladama i nakon promjene vlasti

 

MONITOR: Ministarstvo evropskih poslova opet je saopštilo da očekuje završna mjerila za poglavlje 23, 24 u junu ove godine. Gdje je Crna Gora kada je u pitanju vladavina prava danas i koliko je realno da ispunimo zadatke koji se od nas traže u tom zahtjevnom poglavlju do ljeta da bi dobili završna mjerila?

MINIĆ: Crna Gora i danas, kao i u prethodnom periodu, simulacija demokratije i vladavine prava. Ona značajno zaostaje u zadovoljenju prije svega svojih potreba u oblasti uspostavljanja vladavine prava a onda i u ispunjenju zadataka na putu priključenja Evropskoj uniji. Taj značajan zaostatak dijelom je posljedica svjesne opstrukcije od strane dobitnika tranzicije koji su do 30. avgusta 2020. godine bili na vlasti i koncipirali pravni, obrazovni, kao i ukupni sistem u skladu sa svojim ličnim, grupnim i drugim partikularnim interesima, na štetu opštih, u sistemu rigidne partitokratije transformisane u mafiokratiju.

Ispunjenje zadataka u vezi sa dosadašnjim mjerilima za poglavlja 23 i 24 nije bilo pretjerano zahtjevno. Odnosilo se na ispunjenje nužnih pretpostavki za uspostavljanje osnova za izgradnju i otpočinjanje djelovanja pravosuđa u skladu sa evropskim standardima.  Međutim, ključni problem je predstavljalo odsustvo političke volje vladajućih struktura da se iskreno posvete tom cilju. Njegovo  ispunjenje je predstavljalo ozbiljnu prijetnju najvišim nosiocima vlasti i njima bliskim strukturama “ostvarenim” u vrijeme i na način koji zahtijevaju ozbiljna preispitivanja u pravičnim postupcima pred samostalnim i nezavisnim organima efikasnog pravosuđa, koncipiranog od kredibilnih i kompetentnih ljudi na svim nivoima.

Dosadašnje  (podsticajne) ocjene našeg napretka od strane međunarodnih partnera, pozitivnije su od iskustva nas praktičara u svakodnevnom suočavanju sa tim sistemom. Vjerujem da će  ubuduće najozbiljniji problem biti ljudski potencijal obrazovan u postojećem obrazovnom sistemu i sa radnim iskustvom i navikama dosadašnjeg pravosuđa.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DR ŽARKO PUHOVSKI, PROFESOR POLITIČKE FILOZOFIJE IZ ZAGREBA: Postkomunizam se širio sa Zapada na Istok, a sada se proces obrće

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zapad se suočava s desničarskim primitivizmom koji je sa zgražanjem prije tridesetak godina gledao u Rusiji, Srbiji, Hrvatskoj, Slovačkoj, na Baltiku…Recentne su metode, dakako, obogaćene iskustvom amerikanskoga populizma

 

MONITOR: U Hrvatskoj se  očekuju  i predsjednički izbori krajem godine. Da li će se Zoran Milanović ponovo kandidovati  SDP-a ?

PUHOVSKI: Milanović će se gotovo sigurno kandidirati za još jedan mandat. I pritom je formula, izgleda, dosta jednostavna – pobjedi li HDZ opet na parlamentarnim izborima, Milanović najvjerojatnije pobjeđuje na predsjedničkima. On je zaposjeo i značajan dio desnoga biračkog spektra, a ljevica ga dobrim dijelom gleda kao svojega. Zeleno-lijeva opcija može kandidirati nekoga od svojih, no bit će to, gotovo sigurno, alibi-kandidat/kinja.

MONITOR: Dugo traje i verbalno izražena netrpeljivost Predsjednika i Premijera Hrvatske.  Postoji li ili ne, manje-više stabilna podrška djelova javnog mnjenja jednom odnosno drugom visokom dužnosniku RH?

PUHOVSKI: Biračko je tijelo u Hrvatskoj već dugo stabilno, katkada se čini čak i petrificirano, svakih nekoliko godina dolazi tek do prelaska manjega dijela neodlučnih na neku novu političku adresu, koja se uskoro najčešće gasi. Milanoviću je sada uspjelo privući dio desnice upravo agresivnošću, pa i prostaklukom. No, pravi je problem u tomu što između dvojice funkcionara, predsjednika i premijera, nema bitnih razlika u političkim pozicijama. Radi se, kako bi to davno („Pozorište u kući“) rekao Đuza Stojiljković: “Al’ da mi se da da sam glavni ja!“

MONITOR: Kada je u Saboru nedavno Ivan Turudić izglasan za državnog tužioca sudija Visokog krivičnog suda, Milanović je tražio sastanak Vijeća za nacionalnu sigurnost. Turudić se zbog bliskosti HDZ-u i afera koje su ga pratile još kao sudiju u zagrebačkom Županijskom sudu, smatra-od strane opozicije i dijela javnosti, pogrešnim izborom. Plenković ga hvali jer je poništio presudu kardinalu Alojziju Stepincu…Da li i u Hrvatskoj postoje „partijske“ sudije i tužioci?

PUHOVSKI: I u Hrvatskoj postoje partijski suci i tužitelji, Turudić se od ostalih razlikuje „samo“ po javnoj brbljavosti i nedostatku opreza, što je oporba zdušno koristila. No, to nije dugoročna tema, jer opozicija i tako već godinama tvrdi da je Državno odvjetništvo pod HDZ-ovom kontrolom (iako hapse uglavnom njihove funkcionar(k)e zbog korupcije, što je i logično, jer imaju decenijama vlast u rukama). S druge strane, tužitelj nije bitna figura ni u jednome pravosudnom modelu, ipak sud odlučuje na kraju.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

VANJA ĆALOVIĆ MARKOVIĆ, MANS: Sveopšte blaćenje koje pogoduje DPS-u

Objavljeno prije

na

Objavio:

Najdegutantnija je  hiperprodukcija afera, gdje svi svakog optužuju za korupciju, a nema nikakvih dokaza. Imamo sveopšte blaćenje koje najviše pogoduje DPS-u. U  javnosti se stvara utisak da su oni ako ne isti, onda makar da se služe istim ili sličnim metodama

 

 

MONITOR: Kako komentarišete posljednju sjednicu Odbora za bezbjednost, ono što joj je prethodilo i reakcije poslije?

ĆALOVIĆ MARKOVIĆ: Meni se čini da ministar  Milović na neki način preuzima ingerencije nekih drugih institucija i da se ponajmanje ponaša kao ministar pravde. Iako nam je izuzetno potrebna upravo ta funkcija kada su u pitanju neke ključne reforme,  od vetinga,  preko Zakona o oduzimanju imovine, do Zakona o sprečavanju korupcije i niza drugih zakona koji građani godinama čekaju. Umjesto toga,  Milović se ponaša više kao ministar unutrašnjh poslova ili možda šef Agencije za nacionalnu bezbjednost.

Rasprava održana na Odboru je do sada nezapamćeno i nezabilježeno kompromitovanje sa svake strane. Zaista sam iznenađena da smo došli u fazu gdje je potpuno zaboravljeno sve ono što je radio prethodni režim zahvaljujući takvim optužbama. I stanje u koje nas je doveo kada su u pitanju sektor bezbjednosti ali i druge oblasti. To je krajnje razočaravajuće i pokazuje da umjesto da pokušavamo da izgradimo institucije, te se institucije sve više kompromituju.

Nadam se da će Vlada naći način i mehanizme da, poučena iskustvima svega onoga što se dešavalo na sjednici Odbora, nikad više ne dozvoli tu vrstu komunikacije između njenih visokih predstavnika.

MONITOR: Premijer se za sada drži po strani.  Kako vidite komentar ministra pravde  da je on Spajićeva politička kičma ?

ĆALOVIĆ MARKOVIĆ: Mislim da Milović najviše šteti  Spajiću i da on trenutno predstavlja veliki teret za izvršnu vlast. Sigurna sam da nikome ne bi bilo ugodno da neko  govori da je njegova kičma, jer to implicira da on kičme nema.  To je velika uvreda za premijera Spajića. Iznenađena sam da se bilo koji ministar usudio da na takav način govori o predsjedniku  vlade u kojoj vrši funkciju.

MONITOR: Kako vidite relaciju Demokrate – PES vezano za bezbjednosni sektor?

ĆALOVIĆ MARKOVIĆ : Očigledno je da tu postoje ozbiljne nesuglasice za koje mislim da su izuzetno loše i po Vladu i po društvo. Negdje je bilo za očekivati, s obzirom na sličnost u politikama PES-a i Demokrata, da između njih postoji skladnija  saradnja. Međutim, svjedočimo tome da se ti odnosi dodatno komplikuju pogotovo sa ovim prozivanjem od strane gospodina Milovića.

Za društvo bi  bilo važno kada bi se što prije dođe do nekog rešenja i kompromisa i kada je u pitanju slučaj Brđanin i sektor bezbjednosti. Taj  sektor je duboko kriminalizovan od strane prethodnog režima, i mislim da  ove nesuglasice tome samo pogoduju.

MONITOR: U raspravama koje smo imali prilike da slušamo pominju se slučajevi međunarodnih bjegunaca. Čekajući da se utvrdi jesu li optužbe osnovane, čini se jasnim da se  bjegunci koriste za domaću upotrebu?

ĆALOVIĆ MARKOVIĆ:  Umjesto da mijenjamo  sistem i ona diskreciona ovlašćenja koja je prethodna  vlast integrisala u sistem kako bi omogućila trgovinu sa kriminalnim strukturama, mi smo došli u situaciju da se ta rešenja itekako koriste. I veliko je pitanje da li se zloupotrebljavaju,  ili je to urađeno iz nekih konkretnih ličnih interesa.

Kada je u pitanju slučaj Čamgoz, evidentno je da je on optužen za najteža krivična djela i da je zahvaljujuči odluci ministra pravde i dalje u Crnoj Gori. Građani plaćaju ogroman novac da bi ga štitili, umjesto da bude isporučen Turskoj.

Da li je to pitanje neke loše procjene ili loše namjere, to treba da odgovori Specijalno tužilaštvo. Opet kažem, umjesto da se bavimo time šta se dešavalo u prethodnom periodu, da loše prakse i zakone ispravljamo, mi svjedočimo da se sada  multiplikuju afere koje se vezuju za aktuelnu vlast. Ono što je najdegutantnije je  hiperprodukcija afera, gdje svi svakog optužuju za korupciju, a nema  dokaza. Imamo jedno sveopšte blaćenje koje najviše pogoduje DPS-u.Tako se  u javnosti stvara utisak da su oni ako ne isti, onda makar da se služe istim ili sličnim metodama.

MONTOR: Kad smo već kod DPS, kako vidite izbore novog rukovostva te partije?

ĆALOVIĆ MARKOVIĆ: Mislim da niko ne doživljava novo rukovodstvo kao nekoga ko zaista donosi odluke u DPS-u. Do refrome te partije apsolutno nije došlo. Tamo se i dalje nalaze svi oni mračni kadrovi iz prethodnog sistema koji suštinski povlače konce iza scene. Vjerovati da odluke u DPS- u donosi Danijel Živković a ne Milo Đukanović ne može ni najnaivnija osoba na planeti. Mislim da je ta šansa propuštena iz razloga što se vrlo teško može naći snage u toj partiji da se oslobodi tako moćnih i uticajnih kadrova koji su okruživali Đukanovića. Ovo je na neki način najveća neusluga tim  mladim ljudima koji su došli i koje niko ne shvata ozbiljno. Oni  služe kao neka vrsta maske illi pokrića za one koji bi danas trebalo da budu u zatvoru.

MONITOR: Koliko je Crna Gora danas, tri godine nakon pada DPS-a, promijenila  sistem i krenula u drugom smjeru?

ĆALOVIĆ MARKOVIĆ : Gotovo nimalo, upravo iz razloga što ne postoji sistemski pristup rešavanju ogromnih problema koje je DPS ostavio. Imamo neke napore od strane SDT i hapšenja pojedinih visokih funkcionera, međutim to je i dalje izuzetno malo, znajući sa kakvim obimom kriminalnih aktivnosti smo se suočavali. Moje očekivanje je bilo da će svaka izvršna vlast koja dođe posle DPS –a staviti sve resurse na raspolaganje Specijalnom tužilaštvu da bi se taj sistem što prije očistio. Evo vidimo da  ni tri godine poslije smjene vlasti SDT nema nove prostorne kapacitete, a kamoli da imaju pristup bazama podataka. Tri godine nakon smjene vlasti nemamo gotovo nijedan slučaj koji su nove vlasti objavile, da se odnosi na zloupotrebe prethodnog režima. Naprotiv, na nekom manjem nivou, ali vrlo zabrinjavajućem, imamo preuzimanje tih praksi, pogotovo kada je u pitanju partijsko zapošljavanje i nedostatak odgovornosti za izostanak rezultata. Očekivanja građana u velikoj mjeri su iznevjerena.

Moje očekivanje je bilo da će izvršna vlast, recimo, učiniti sve da utvrdi gdje se nalazi imovina koja je iznesena iz CG tokom  tri decenije vladavine DPS-a. Za to ne vidim da postoje bilo kakvi napori i da  je to bilo kome prioritet. Mislim da je prioritet da se ostane na vlasti,da se funkcije zgrabe i podijele  kako bi se što duže ostalo na vlasti, a ne da se uspostavi pravda. A ona je bitna, ne samo zbog radnji prethodnog režima, nego zbog toga što ako niko iz DPS-a ne bude odgovarao, neće odgovarati ni vlast posle . Mislim da je to i razlog zašto oni i ne pokušavaju da utvrde šta se ranije dešavalo nego iz tih praksi uče i očigledno, bar neke od njih, primjenjuju. Posebno me  strah je da će ako ostanu dugo na funkcijama, početi  da primjenjuju sve više tih praksi. Tako ćemo ući u  začarani krug gdje nema prevelike razlike između jednih i drugih struktura. Zato je strašno važno da insistiramo da postoji ogovornost DPS-a, da oni koji su uzeli ogroman novac zloupotrebama funkcija iz ove države taj novac vrate i završe u zatvoru, a ne da to postane normalizovano, pa da svako ko dođe na vlast može na taj način da se ponaša.

MONITOR: Tri godine kasnije, neobjašnjivom imovinom se gotovo ne bave institucije,već MANS. Objavili ste nedavno podatke vezano za slučaj Golubović, nakon čega je SDT formirao predmet.

MRKOVIĆ ĆALOVIČ: ASK je ona ista koja je bila u vrijeme prethodnog režima, čak je u pitanju i isti kadar koji je tu imenovan zahvaljujući očito i  preporukama Vesne Medenice. Skupština nije uradila ništa što je mogla da uradi i za šta je imala mehanizme da u prethodne tri godine promijeni takvo stanje. Sve dok na čelu bude kadar DPS-a sigurno nećemo imati ozbiljnijih rezultata. Ali je pitanje, zbog svega što sam ranije navela, da li će kadrovi nove vlasti postupati drugačije. Posebno brine to što nakon tri godine, od  našeg objavljivanja  slučaja gdje je u pitanju neko ko je u javnosti vrlo poznat, nismo imali maltene nikakvu reakciju od strane državnih organa. Ranije, dok su bili opozciija,  kada bi objavili takve informacije, oni bi danima komentarisali i pozivali institucije da djeluju. Sada je ta reakcija potpuno izostala. Dodatno, ukazujem da dva sina gospodina Golubovića i dalje rade u institucijama sistema. Na njih se vodi značajan dio te imovine. Jedan radi u Ministarstvu unutrašnjih poslova, drugi u Ministarstvu odbrane.  Makar u tom smislu bi institucije trebalo da krenu da djeluju i da vide odakle ta imovina i da li oni treba i dalje da ostanu na tim radnim mjestima, u tako osjetljivim institucijama sistema.

MONTOR: Koliko je onda realna najava da bismo do ljeta mogli ispuniti prelazna mjerla za poglavlje 23, 24?

ĆALOVIĆ MARKOVIĆ: U posljednje vrijeme se pokazalo da je proces evropskih integracija mnogo više politički nego što je zasnovan na stvarnim postignućima. Postoji veliki interes u EU da se što prije ubrza proces proširenja zbog rata u Ukrajini. U tom smislu je možda i realno da nam Brisel progleda kroz prste i neke formalne korake prihvati kao suštinske. Ako bi smo govorili o suštinskim reformama apolutno nije realno. Nijesmo napravili ništa ozbiljnije u prethodne tri godine, a kamoli da to završimo za par mjeseci.

MONITOR: Kako vidite 100 dana Spajićeve vlade?

MARKOVIĆ ĆALOVIĆ:  Kada je  u pitanju borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, oblast koju MANS prati, tu nemamo puno napretka ako ne računamo trule kompromise oko imenovanja u pravosuđu. Za koje vjerujem da će nam se debelo osvetiti jer nismo,  po mom mišljenju,  došli do osoba, koje će imati dovoljno hrabrosti da se suprotstave organizovanom kriminalu i korupciji na najvišim nivoima.

Nemamo nijedan novi predlog zakona, iako smo imali mnoge predloge koji su dolazili iz ovih struktura dok su bili opozicija. Osim Zakona o slobodnom pristupu informacijama koji je kao predlog usvojen krajem prošle godine. Taj zakon bi tek trebala da razmatra Skupština. Ukoliko on bude usvojen u onoj formi u kojoj ga je Vlada preložila, to će biti ogroman napredak i daće dodatne alate i civilnom društvu i medijima da vrše jaču kontrolu vlasti i otkrivaju slučajeve korupcije i raznih zloupotreba. To je pozitivan signal  izvršne vlasti, da je spremna da predloži zakon koji će nju izložiti mnogo većoj javnoj kontroli.

Vidjećemo da li će on u toj formi biti usvojen u parlamentu ili će ga prekrajati amandmanima.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo