Povežite se sa nama

INTERVJU

NEBOJŠA MEDOJEVIĆ, LIDER POKRETA ZA PROMJENE: Protesti se nastavljaju i neće biti anti-NATO

Objavljeno prije

na

MONITOR: Pokret za promjene neće učestvovati u protestima dijela opozicije protiv ulaska Crne Gore u NATO, koji su zakazani za 12. decembar ove godine. Zašto?
MEDOJEVIĆ: DF je demokratska antirežimska koalicija sastavljena od različitih političkih subjekata. Naši programi se u mnogim pitanjima razlikuju, što je i prirodno.

Članstvo u NATO je pitanje oko kojeg postoji veoma jasna razlika između PzP i drugih konstituenata Fronta. Dogovor je da svi zadržimo svoja programska opredjeljenja i principe oko NATO-a, a da je zajednički stav DF-a da se o članstvu Crne Gore u NATO izjasne građani na fer i demokratskom referendumu.

MONITOR: Pozivnica je stigla i pored brojnih kritika na račun dometa reformi ovdašnjih bezbjednosnih službi, o čemu ste i sami više puta govorili. Kako to objašnjavate?
MEDOJEVIĆ: Dobijanje pozivnice u PzP-u doživljavamo kao iskazivanje geostrateškog interesa NATO-a, a ne rezultat sprovedenih reformi u sektoru bezbjednosti i odbrane, jačanju pravne države i borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala.

Stanje u zemlji sa aspekta vrijednosti i standarda NATO-a je mnogo lošije nego prošle godine. Haos i sukobi kriminalnih klanova u bezbjednosnom sektoru, rasulo u vojsci, nespremnost tužilaštva da sprovede istrage u slučajevima u kojima je uključen Diktator i njegovi rođaci i partneri, politička kriza zbog nepovjerenja u izborni proces i kriza legitimiteta institucija, nijesu preporuka za dobijanje pozivnice. Ipak, pozivnica je važna unutarpolitička činjenica.

Dugogodišna kohabitacija korumpiranih djelova bezbjednosnog sektora sa strukturama organizovanog kriminala i vrhom režima stvorila je opasnu hobotnicu koja drži državu zarobljenom i blokira reforme. Ona je i dio regionalnih i globalnih kriminalnih organizacija i predstavlja realnu prijetnju stabilnosti i Crne Gore i regiona. Nerealno je očekivati bilo kakve reforme bez smjene aktuelnog režima, koji je dio te hobotnice.

Slanjem pozivnice NATO je preuzeo odgovornost za teško stanje u sektoru bezbjednosti i moraće da se pozabavi i djelovanjem te hobotnice koja ugrožava i vitalne bezbjednosne interese NATO-a. Posebno u dijelu finansiranja terorizma, kao najveće prijetnje stabilnosti na globalnom planu. Očekujem da će se tek otvoriti pitanje neophodnosti radikalnih rezova u ovom sektoru

MONITOR: Ocijenili ste da i dalje postoji ,,dvostruka igra Đukanovića kојi nije raskinuo sve veze sa Rusijom, i da do pozivnice ne bi došlo da je Rusija bila tvrdo protiv”.
MEDOJEVIĆ: Snažne su i višeslojne veze Đukanovića sa ruskim strukturama. One su i političke, i poslovne, i bezbjednosne i kriminalne. Ruski faktor je podržao Đukanovićev projekat nezavisnosti i finansijski snažno ušao u Crnu Goru nakon obnove samostalnosti. Jedina crnogorska partija koja ima bilateralni sporazum sa Jedinstvenom Rusijom je DPS, a Đukanović je i poslovno duboko ušao u saradnju sa ruskim tajkunima koji su uložili preko tri milijarde eura u poslove u Crnoj Gori. Bezbjednosne službe su i danas pune visokih operativaca koji su godinama imali saradnju sa ruskim službama. Na to su ukazivali i iz NATO-a i upravo ta dvostruka igra Đukanovića je godinama bila prepreka za napredak Crne Gore u NATO integracijama.

Stanje nije bolje, ali je NATO, zbog svojih interesa odlučio da pošalje pozivnicu. Tako je preuzeo i sve rizike dvostuke igre Đukanovića. Rusija ima mnogo razloga da Đukanovića doživi kao svoju veoma lošu investiciju . Vidjećemo kako će reagovati.

MONITOR: Zalažete se da se odluka o ulasku u NATO donese na referendumu. Da li bi u Crnoj Gori sada bilo moguće organizovati fer i demokratski referendum o tom pitanju?
MEDOJEVIĆ: Naravno da ne. Za to je nepohodna prethodna demokratska promjena vlasti. Ma koliko bilo složeno pitanje koje duboko dijeli Crnu Goru, ulazak u NATO je demokratsko pitanje i svaka odluka koja bi bila donijeta bez legitimiteta i većinske podrške građana, bila bi osporavana i izazivala bi nove podjele.

MONITOR: Plašite li se da će se protesti koje DF organizuje od kraja septembra, a koje ste i sami okarakterisali kao ,,narodni bunt protiv diktatora”, pretvoriti u proteste protiv NATO-a, i tako rasuti energija građana koji žele promjenu režima?
MEDOJEVIĆ: Režim je uporno pokušavao da proteste DF-a protiv izbornih krađa i za formiranje prelazne vlade prikaže kao anti-NATO i antidržavne proteste. DF je pokazao da su mirni i nenasilni protesti upereni protiv režima koji dokazano krade izbore i nasiljem i korupcijom prekraja izbornu volju građana. Jedino nasilje je izazvao režim preko službi bezbjednosti i huligana koji su 24. oktobra izazvali incidente i policijski teror nad mirnim građanima.

U međuvremenu, ostatak opozicije je prihvatio da učestvuje u pregovorima sa Krivokapićem i NATO je poslao pozivnicu. Ta dva događaja su izazvala reakciju DF-a, odložili smo proteste, pružajući priliku kolegama da pokušaju da dogovore prelaznu vladu, uprkos našem negativnom stavu prema tom metodu političke borbe.

DF nastavlja politiku protesta i neučestvovanja u radu Skupštine , sve do ispunjenja zahtjeva i formiranja prelazne vlade. Ti protesti su i biće antirežimski i demokratski, usmjereni ka fer i poštenim izborima i neće biti anti-NATO. Protest koji će biti organizovan 12. decembra nije protest DF već partija koje su protiv učlanjenja Crne Gore u NATO.

MONITOR: Kazali ste da je Front spreman da se priključi pregovorima u Skupštini čim se otvori pitanje prelazne vlade.
MEDOJEVIĆ: DF je ranije pozvao sve političke partije da se rješenje duboke političke krize traži mirnim političkim sredstvima i predložio pregovore o formiranju prelazne vlade sastavljene od svih parlamentarnih subjekata u skladu sa zastupljenošću u parlamentu. DPS je odbio taj predlog, a SDP nastavio sa praksom da ostaju u vlasti, a djeluju kao opozicija, što je dovelo do nastavka krize legitmiteta institucija i primoralo nas da organizujemo proteste.

DF je aktivno učestvovao u pregovorima nakon krađe predsjedničkih izbora i detaljno su analizirani svi zakoni, usvojeni amandmani na izborne zakone, koje režim ili nije želio da primijeni ili ih je preko Ustavnog suda proglašavao neustavnim. Zato smo i pozvali ostatak opozicije da ne učestvuje u toj fazi pregovora i ne daje legitimitet Đukanoviću i Krivokapiću da opet prevare opoziciju, kao 2013.

Front je spreman da učestvuje u pregovorima o formiranju, sastavu i mandatu prelazne vlade. Samo kontrola na nivou vlade može spriječiti uhodane mehanizme krađe koje DPS razvija i usavršava od 1998. godine. Prvog dana pregovora Đukanović je saopštio da je DPS protiv prelazne vlade i time pregovore učinio besmislenim. Na ostatku opozicije je da ispuni javna obećanja da će se u tom slučaju pridružiti protestima i bojkotovati izbore koje ne organziuje prelazna vlada.

MONITOR: DF, i vi sami, ste više puta kritikovani da negativnom retorikom protiv ostatka opozicije, zapravo onemogućavate ujedinjene akcije opozicije protiv režima.
MEDOJEVIĆ: Ovih mjeseci se odlučuje o sudbini države u uslovima dramatične, političke, ekonomske i bezbjednosne krize. Lideri opozicije su pozvani, po prirodi stvari, da budu jedinstveni i pruže otpor korumpiranom režimu. DF je godinama bio meta djelovanja raznih interesnih struktura koji su uporno pokušavale da kreiraju politiku opozicije. Nije slučajno da je DF snažno napadnut u trenutku, kada je imao i preko 30 odsto podrške birača. Tada je počelo formiranje neke poslušne i konstruktivne opozicije, koja je trebala da bude zamjena za DF i mi smo pružili otpor. Pokrenuli smo najveće demokratske proteste u istoriji višestranačja, ostavljajući stalno otvorena vrata ostatku opozicije. Oni se nijesu pridružili, već su stalno kritikovali, opstruirali.

DF želi ujedinjenu opoziciju oko borbe za fer i poštene izbore. Sada je vrijeme da opozicija, bez obzira na razlike i animozitete, pošalje snažnu poruku da neće izaći na izbore ako ih ne organizuje prelazna vlada.

MONITOR: Vlada je najavila krivičnu prijavu protiv vas zbog apela na Specijalno tužilaštvo da pokrene istragu protiv ključnih ljudi iz vrha režima, i bezbjednosnih agencija zbog šverca oružja terorističkim organizacijama.
MEDOJEVIĆ: Prvi put se dešava da Vlada najavljuje krivičnu prijavu protiv poslanika zbog izjave u medijima. U toj izjavi sam izrazio sumnju da u Crnoj Gori djeluje organizovana kriminalna grupa koja se bavi švercom oružja, a povodom hapšenja jednog crnogorskog državljanina koji je vozio oružje u Pariz, nekoliko dana prije terorističkog napada 13. novembra. Ovo je školski primjer vraćanja verbalnog delikta i jedan u nizu dokaza da je ovaj režim totalitarni, korumpiran i povezan sa švercom i kriminalom. Ja ću podnijeti krivičnu pirjavu za lažno prijavljivanje protiv odgovornog lica koje bude u ime Vlade podnijelo takvu sramotnu prijavu.

MONITOR: U kom obimu i na koji način je režim upleten u šverc oružja?
MEDOJEVIĆ: Više godina se Crna Gora pominje u mnogim dokumentima kao zemlja u kojoj se obavljaju razni poslovi kriminalnih kartela na globalnom nivou. Po nalogu Interpola i DEA u Crnoj Gori je uhapšeno više osoba zbog optužbi za prodaju oružja teroristčkim organizacijama kao što su F.A.R.C. i Al Qaida. Postoji čitav niz indicija da se pod zaštitom djelova bezbjednosnih službi i režima nesmetano obavlja šverc oružja prema raznim terorističkim organzicajima, paramilicijama, paravojskama, pobunjeničkim grupacijama, od Ukrajine do Bliskog istoka, i sjevera Afrike. Ove priče se inteziviraju posljednjih godina, kada su javno obznanjene bliske veze Diktatora sa Mohamedom Dahlanom, kog Palestina optužuje za korupciju i šverc oružja, a koji je dobio crnogorsko državljanstvo i ima više firmi u Crnoj Gori. Sve je više informacija da su teroristi u Parizu koristili oružje koje potiče sa ovih prostora.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

INTERVJU

INES MRDOVIĆ, AKCIJA ZA SOCIJALNU PRAVDU: Opet hljeba i igara

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ništa manjinsku Vladu nije sprječavalo da joj standard građana bude prioritet, naročito zbog rata u Ukrajini i energetske krize, koje su uticale da cijene životnih troškova polete ka nebu. Dvocifrena inflacija u zemlji zahtijevala je propratnu zaštitu najugroženijih građana. U zemlji je maltene petina građanstva na margini

 

MONITOR: Kakav je Vaš stav po pitanju odluke Vlade da na ovakav način i sada riješi pitanje ugovora sa SPC-om?

MRDOVIĆ: Očito je ovaj tajming bio rezultat direktnog pritiska pojedinih političkih struktura u parlamentu da će podržati pravosudne reforme, ako se potpiše Temeljni ugovor, a to je bio i zahtjev jednog od konstituenata u  Vladi. Manjinski premijer je bio između dvije vatre, a potpisivanjem je pokušao da političke aktere u zemlji izgura na čistac uoči sjednice 16. avgusta, kada treba da se raspravlja o izboru članova Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika.

U politički iznuđenom potezu, a suočen sa padom povjerenja i sopstvene popularnosti kod građana, manjinski premijer je odlučio da presiječe.  Vrijeme će brzo pokazati da li će i koliko mu se ovaj potez ,,politički obiti o glavu” i da li će obezbijediti većinu za izbor nosilaca pravosudnih funkcija.

Način potpisivanja Temeljnog ugovora, bez obavještavanja javnosti i medija, implicira da je pokušao da izbjegne moguće incidente i podmetanja. On je potpisivanje tog ugovora sakrio ni manje ni više nego od onih koji su podrška njegovoj Vladi (a koji su u međuvremenu pokrenuli izglasavanje nepovjerenja Vladi) što dovoljno govori koliko je ta politička saradnja bila čvrsta. Neki će u javnosti reći da je imao kičmu da potpiše Temeljni ugovor. Ako pretpostavimo da je jeste imao, prosto se ne možete oteti utisku da je ta kičma, figurativno rečeno, ipak bila nešto savijena, a imajući u vidu tajnost potpisivanja Temeljnog ugovora.

Vidjeli smo i opšteprisutno licemjerstvo nakon tog čina – SDP ministri koji napadaju Vladu, ali neće da podnesu ostavke; DPS koji pokreće pitanje nepovjerenja Vladi, ali mu ne pada na pamet da povuče imenovanja i postavljenja svojih funkcionera ,,po dubini”, Demokrata koji tek treba da razmisle kakav će stav zauzeti u parlamentu oko izglasavanja nepovjerenja, a već sedmicama javnu scenu zasipaju porukama da su neophodni vanredni parlamentarni izbori.

Posebno naglasiti licemjerstvo DPS-a. Mislim da je za DPS Temeljni ugovor biti ili ne biti samo radi njihove političke propagande i pokušaja da se predstavljaju kao nekakvi zaštitnici nacionalnih interesa, odnosno da u predizbornoj kampanji drže i dalje fokus na vještačkim podjelama. Oni osim podjela nemaju šta drugo da ponude građanima,  nakon tri decenije u kojima je zemlja poharana i postala prepoznatljiva kao korumpirana, nepotistička i gdje nema vladavine prava. Da su željeli demokratiju i državu blagostanja imali su tri decenije da to postignu. Mislim da DPS ne ,,žulja” toliko Temeljni ugovor, koliko buduća postavljenja nosilaca pravosudnih funkcija. To je suština priče – da li će DPS uspjeti da utiče da se ponovo instaliraju neki od njihovih poslušnih kadrova, kako bi mnogi visoki funkcioneri te partije bili zaštićeni od nekih potencijalnih budućih sudskih procesa. U suštini,  manje se radi o Temeljnom ugovoru, već se iza brda valjaju bitnije stvari. Na Temeljni ugovor svakako treba staviti tačku, a vidjećemo da li će neki subjekti, koji javno iskazuju nezadovoljstvo njegovim sadržajem, iskoristiti pravne mehanizme koji stoje na raspolaganju.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

VLADIMIR BELJANSKI, PREDSJEDNIK ADVOKATSKE KOMORE VOJVODINE, PREDSTAVNIK SRBIJE U MEĐUNARODNOJ UNIJI ADVOKATA: Sudstvo u Srbiji nije treća grana vlasti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od toga šta ćemo sami preduzeti, koliko ćemo biti hrabri, mudri, uporni i sistematični zavisi u kakvoj ćemo zemlji živeti

 

MONITOR: Predsjednik Aleksandar Vučić je na TV Pink rekao je da se u Vojvodini radi o agresivnim građanski orijentisanim pojedincima i grupama. „Neću da kažem antisrpski orijentisanim“, rekao je pridajući  učesnicima protesta i niz „namera“ (uvođenje sankcija Rusiji, uništavanje Republike Srpske, podršku priznavanju nezavisnosti Kosova). Šta ovakva izjava govori?

BELJANSKI: Vučićeva izjava nije iznenađenje. Usmerena je na dodatnu diskreditaciju učesnika protesta i na opravdanje primene sile od strane policije i privatnog obezbeđenja. Vučić je veoma vešt političar i inteligentan čovek, ali čovek jedne dimenzije posvećen usmeravanju mišljenja građana. On se ovom izjavim ne obraća učesnicima protesta niti onima koji bi mogli da ih podrže, već onima koji imaju pojednostavljen način razmišljanja, a na čemu se u Srbiji vredno radi više od 30 godina. Batine su, dakle, dobili antisrbi, neprijatelji Rusije, srpskog Kosova i Republike Srpske. I tačka. Jednostavno, prihvatljivo, a da li je tačno je nešto do čega se uglavnom ni ne dolazi. Negovanje nekritičkog prihvatanja svega sto se ponudi sa pozicije autoriteta je preovlađujući način formiranja mišljenja većine. Odanost kao najveća vrlina je postala paradigma. Slepa vernost vođi, partiji, tuđim vrednosnim sudovima je postao skoro jedini način da se lagodno živi. To podrazumeva odricanje od značajnog dela slobode kojom bi trebalo da raspolažemo.

MONITOR: Svojevremeno ste se javno „pobunili“ zbog odbacivanja krivične prijave protiv dvojice policajaca koji su 2020. prebili mladića sa posebnim potrebama. Ovih dana svjedočimo i da moćnici preko tužilaštva pokušavaju da kriminalizuju poteze načelnika Odeljenja za borbu protiv trgovine narkoticima. Postoji li otpor prema pritiscima organizovanog kriminala i korumpiranog dijela policije?

BELJANSKI: Od policije se na opskuran način očekuje da se manje bavi svojim poslom, a više da štiti nezakonite aktivnosti pojedinih grupa. Načelnik Milenković je samo jedan od primera kakva je sudbina onih koji svoj posao pokušaju da rade nezavisno. Što se tiče premlaćivanja mladića sa posebnim potrebama u julu 2020-e, on nije bio učesnik demonstracija i tu je krivični postupak obustavljen nakon pogrešnih i deplasiranih istražnih radnji, jer bi inače mogao da bude osuđen policajac koji je podoban i potreban određenim grupama povezanim sa vlašću. Slično funkcionišu razne kriminalne organizacije. Sektor unutrašnje kontrole policije može da bude rešenje za ove probleme, ali se on mora izmestiti iz okvira MUP-a i mora postati vrsta nezavisne agencije. Nisam optimista  da će se to dogoditi, a ni da bi čak i tada takva agencija mogla da bude van domašaja vrha vlasti.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

MIODRAG VUJOVIĆ, ORGANIZACIJA KOD: Partije u borbi protiv struke

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bez ekonomske kreacije, bojim se da ćemo završtiti kao robovi iluzija koje je najslikovitije oslikao Živko Nikolić u filmu Čudo neviđeno. Samo što sada u narativu umjesto plantaže pamuka imamo digitalne nomade, za koje – mada ideja načelno jeste dobra – ja ne vidim zašto bi dolazili u zemlju gdje ne mogu da prime novac putem Paypal-a ili Stripe-a – velikih globalni servisa

 

MONITOR: U ovu godinu smo ušli sa idejom da ekonomija, uz evropske integracije, bude u centru naše pažnje. Da li je Abazovićeva vlada na tom kursu?

VUJOVIĆ: Teško je davati utemeljeniju ocjenu o radu Vlade a da ona nije završila ni svojih prvih sto dana. Ipak, može se vidjeti da je ona pokazala brojne nedosljednosti i protivrječnosti. Ne ulazeći u motive rasporeda koraka, počelo se sa temama koje nemaju direktne veze ni sa EU integracijama ni sa ekonomijom. Obrazloženje je bilo da se mora ostvariti pomirenje a dobili smo nove tenzije. Novi sastav Vlade očigledno još nije sasvim razumio da su oni najodgovorniji za stanje u državi – pocrtavam ne neko drugi, već oni.

MONITOR: Zašto ekonomske teme nemaju prioritet kod naših političara?

VUJOVIĆ: Lakše je ne baviti se konkretnim problemima već stalno indukovati krize. Ustaljuje se tako stil vladanja u kome ćemo biti obasipani ogromnim brojem informacija koje običan građanin ne može da obradi, dok se prividom izmjene političkih odnosa daje dovoljno materijala za „kupovinu vremena” za „velike teme”.

Ekonomija je mjerljiva, jasno je nakon relativno kratkog perioda da li neke ideje funkcionišu, da li se indikatori ispunjuju i da li mijenjate ekonomski krajolik. No, to podrazumijeva pun fokus i nerijetko situacije u kojima ćete objašanjavati zašto nijeste nešto ispunili, jer je ekonomija takva – dinamična i sa puno „dnevnih problema”. Mnogo je lakše stalno govoriti u apstrakntim kategorijama i ulaziti u političke rasprave bez kraja i smisla. Političari tu najbolje „plivaju” i ne žele da mijenjaju matricu koju su trasirale vlade i političari prije njih.

MONITOR: Talas poskupljenja je evidentan, a prema podacima Monstata već imamo dvocifrenu inflaciju na godišnjem nivou. Koliko je krivica naša, a koliko smo žrtve globalnih dešavanja i gdje nas to može odvesti?

VUJOVIĆ: Situacija nastala zbog stradanja Ukrajine se reflektuje i na našu ekonomiju. Inflacija postoji i u najrazvijenijim zapadnim ekonomijama. Sukob ovolikih razmjera koji prate sankcije nužno se održava na ekonomiju. Kod nas se nastavlja trend da kada imamo dobre vijesti iz regiona, one se ne prelivaju kod nas. Na primjer, mi nismo iskoristili godine velikog ekonomskog prosperiteta devedesetih već smo bili pod sankcijama i bavili smo se užasnim temama rata i njegovih posljedica.

Ali kada dođe negativni talas, čini se da on ne dolazi umanjen – već uvećan. Na to ukazuju i statistički podaci o rastu cijena iz maja 2022. godine u odnosu na isti mjesec prethodne. Inflacija u Crnoj Gori je 11,7 procenata, veća nego u Eurozoni gdje je izmjerena na 8,1 procenata.  Značajan dio uvećanja zarada koji se desio kroz Evropu sad su „pojela” poskupljenja. Litar ulja je u januaru koštao 1,04€, sada košta 2,04€. Mliječni proizvodi su u julu ove godine 25 procenata skuplji u odnosu na isti period prethodne godine.

Ako su prosječne neto zarade programom Evropa sad porasle za oko 26 procenata, a namirnice navedene kao primjer iznad poskupile između 25 i čak skoro 100 procenata, onda je jasno da su se oni građani koji koriste dosta ovih namirnica, koji ne žive u luskuzu, približili standradu iz decembra prošle godine, sa trendom daljeg opadanja.

MONITOR: Zvaničnici i turistički radnici sa primorja različito ocjenjuju tok glavne turističke sezone. Odoka se vidi da ne ide dobro. Zašto?

VUJOVIĆ: Priprema turističke sezone nije obavljena kako treba i za nas je sasvim irelevantno ko je kriv, dok bivši i sadašnji ministri razmjenjuju optužbe, a cijenu njihovog prepucavanja na kraju plaćamo mi – građani. Nijesmo nadomjestili gubitak tržišta Rusije i Ukrajine – koji su činili preko četvrtinu noćenja stranih turista u 2019. godini i da je priča o tome da smo hit u Evropi bila populistička fraza bez utemeljenja u realnosti.

Mada je najavljivana rekordna sezona, s obzirom na dosadašnju statistiku teško će se doseći 2019. kada smo prihodovali preko 1,1 milijardi eura od turizma.

MONITOR: Iz EPCG stižu apeli za štednju struje. Možemo li izbjeći restrikcije i poskupljenja?

VUJOVIĆ: Očigledno je da se i ovdje želio frizirati veliki uspjeh energetske kompanije sa početka godine, bez ideje koje posljedice mogu biti takvog „natezanja” sistema. Dosta zavisi od hidrologije i od toga kakvo će biti ljeto. Olakšavajuća okolnost je to što mi ne koristimo gas u omjeru u kojem ga troše velike evropske ekonomije. Izvjesno je da bi uvozna struja bila skupa do nepodnošljivih razmjera i da bi na kraju ona mogla dovesti do ugrožavanja solventnosti državnog elektronergetskog sistema, jer on toliki rast cijena teško da bi mogao „preliti” građanima.

Moramo ubrzno poboljšati energetsku efikasnost. Ujedno mora se ići u optimizovanje sistema sa stanovišta uključivanja solarnih i vjetroleketrana a,  koliko god nam se to sviđalo ili ne, moraćemo pokazati i dozu štedljivosti. Ako bogata Evropa na to priprema svoje stanovništvo, šta je sporno i da mi preduzmemo korake u tom pravcu? Neodgovorne su izjave koje minimizuju ove rizike.

MONITOR: Kako Vi gledate na ideju priključenja projektu Otvoreni Balkan?

VUJOVIĆ: Prvo da vidimo što je to Open Balkan. Mada to nije vezano za tu inicijativu, ali premijer i ministri su nakon posjete Beogradu obećavali uvođenje platnog prometa između Crne Gore i Srbije – kada će to biti gotovo? Ovaj detalj je lakmus papir koliko je nešto ekonomska, a koliko politička priča. Ako budemo imali brzo ovo obećanje ispunjeno, onda možemo govoriti o nečem opipljivom, ako ne, onda imamo nastavak obećanja sa malo ili nimalo realizacije.  Mi smo malo i ranjivo tržište i moramo biti jako oprezni u svakoj vrsti sklapanja aranžmana koje našu malu ekonomiju može oslabiti jer ona nije u poziciji da se takmiči sa ostalima. Njoj su najčešće potrebne subvenije a ne utakmica. Mi smo ekonomski gledano onaj igrač koji je umoran, dehidrirao i koji je povrijeđen, i vi sada želite prije nego ga oporavite i osvježite da pošaljete u utakmicu koja je još zahtjevnija za njega.

Ukupna spoljnotrgovinska robna razmjena Crne Gore u prošloj godini je bila skoro 3 milijarde eura, od čega je izvoz bio 437 miliona, a uvoz 2.505 miliona eura. Pokrivenost uvoza izvozom je bila svega 17,4 procenta. Naš najvažniji spoljnotgovinski partner u uvozu i izvozu je bila Srbija, s tim što je uvoz skoro 5 puta veći od izvoza i postavlja se pitanje da li ćemo kao mala ekonomija imati više benefita ili izazova kada je ovaj odnos u pitanju ukoliko zaživi projekat Otvoreni Balkan, ali ponavljam ostaje prvo da vidimo stvarno značenje projekta Open Balkan.

MONITOR: Menadžerske funkcije u državnim preduzećima ostale su predmet političke trgovine. Vidite li alternativu?

VUJOVIĆ: Alternativa je nužna. Moraju se uvesti javni konkursi i moraju se postavljati indikatori uspješnosti. Samo tako biste mogli zaštiti i one uspješne upravljačke strukture. Najočigledniji primjer naopake prakse je bio u Crnogorskoj plovidbi kada je jedan od najboljih i najuspješnijih menadžmenata u državnim preduzećima smijenjen da bi bio postavljen novi partijski kadar. Moramo izlaziti iz tog naopakog modela svemoći partija u borbi protiv struke i dobrog menadžemnta.

MONITOR: Projekat Evropa sad, nakon mjeseci primjene?

VUJOVIĆ: Taj projekat je dobio i svoj politički iskaz, jer su ministri koji su ga ključno promovisali osnovali politički pokret pod tim nazivom. Sad se i zove drugačije „Nova poreska politika” – što je istina i bliže stvarnom karakteru ove poreske reforme. Dobra stvar je što je tema, makar nakratko, bila povećanje plata i što su građani osjetli neku korist i tako amortizovali poskupljenja o kojima smo govorili. Upitno je koliko će biti održiva. Tačno je da će porastom inflacije biti veći i poreski prihodi i da bi poreska disciplina mogla dati određene rezultate, ali sve to bez sistemske promjene u našoj ekonomiji će biti gola kalkualcija u kojoj će uvijek faliti par stotina miliona eura da bi se isplatila budžetska godišnja davanja – a koja bi se obezbjeđivala iz kredita. Mi moramo imati poreske prihode iz realnih izvora koji generišu nova radna mjesta, nove tehnologije, novi privredni sektori i revitalizacija onih koji su nekada postojali. Od poljoprivrede, do zanatstva, ali i drugih djelatnosti koje bi davale finalni proizvod, koji i više vrijedi na tržištu. Na primjer, šansa bi mogla biti drvoprerađivačka industrija.

Bez ekonomske kreacije, bojim se da ćemo završtiti kao robovi iluzija koje je najslikovitije oslikao Živko Nikolić u filmu Čudo neviđeno. Samo što sada u narativu umjesto plantaže pamuka imamo digitalne nomade, za koje – mada ideja načelno jeste dobra – ja ne vidim zašto bi dolazili u zemlju gdje ne mogu da prime novac putem Paypal-a ili Stripe-a – velikih globalni servisa.

MONITOR: Problem nedostatka radne snage svih nivoa kvalifikacije sve je izraženiji. Ima li rješenja?

VUJOVIĆ: Ima dugoročno, ali za to je potrebna strategija i predan rad. Prvo se mora promijeniti populaciona, potom obrazovna i na kraju poslovna politika.  Sve mimo takvog sistemskog rješenja će nas vrlo brzo dovesti da smo tržište niskokvalifikovane i niskoplaćene radne snage – ako već i nijesmo tamo. Od nas zavisi.

 

Ko će snositi odgovornost za Montenegro Works

MONITOR: Vlada je odlučila da ugasi Montenegro Works. Kako komentarišete tu odluku i dosadašnji učinak tog preduzeća?

VUJOVIĆ: Nije bilo zakonito postojanje tog preduzeća sa stanovišta djelokruga rada. Da bi nešto tako bilo moguće, bilo je potrebno donijeti čitav set zakona koji bi to omogućio. Radilo se očigledno o političkim momentima da jedan ministar tada ima kontrolu nad što više resursa. I tako to biva kada sistemska rješenja prilagođavate personalnim rješenjima. Preambiciozno je bilo očekivati da to preduzeće može ispratiti toliko raznorodne sisteme, od avio i željezničkog saobraćaja, pa sve do energetike i poštanske djelatnosti.

Odluka je donešena na progrešan način, bez zakonskog utemeljnja i podređena političkim ambicijima. Jasno je bilo da to ne može trajati. Ključno pitanje je ko će snositi odgovornost za to? Nova vlada, koja je bila dio stare, raniji ministri, niko? Čini mi se ovo posljednje, to je naša boljka od koje se teško liječimo. Dok neko ne podnese odgovornost za svoje poteze, teško ćemo imati bolje rezultate, posebno u privredi.

Sada jedino znamo da će ovaj eksperiment platiti građani novcem iz budžeta – za plate i moguće otrpemnine.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo