Povežite se sa nama

OKO NAS

NEREDI U ŠASU , OAZI STARINE I MIRA: Ko to tamo čerupa

Objavljeno prije

na

Ni najstariji građani Ulcinja ne pamte da su povodom održavanja jednog vjerskog događaja viđene nemile scene. Grupa mještana Anamalskog područja pokušala je u nedjelju da spriječi mitropolita crnogorsko-primorskog Srpske pravoslavne crkve Amfilohija Radovića da sa svještenstvom služi u Šasu arhijerejsku liturgiju. Nakon kraće i žučne rasprave, policija je obezbjedila prolaz. Liturgija je održana ispred ostataka crkve Sv. Jovana Krstitelja.

I dok su Radovićevi sljedbenici hvalili profesionalnost policije, iako je ona zabranila održavanje skupa jer nije bio blagovremeno prijavljen, nekoliko desetina mještana je bilo kivno što, kako su kazali, organi reda nijesu zaustavili otvorene provokacije Srpske pravoslavne crkve u njenom naumu da “obilježi teritoriju”.

Inspektori Komunalne policije u Ulcinju su dva dana ranije konstatovali da su bez saglasnosti Uprave za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore izvođeni radovi na tom objektu. Napisali su da je nelegalno nasipan šut i drugi materijal u arheološkom nalazištu, a da je sve objavljeno na FB stranici Crkvene opštine Ulcinj.

Preduzimanje hitnih mjera na zaštiti ovog kulturnog dobra od nadležnih organa i institucija su zatražili i Skupština opštine Ulcinj, Albanski nacionalni savjet i Mjesna zajednica Vladimir.

Iz SPC je navedeno da nijesu očekivali nikakve neprijatnosti, jer se liturgija na tom mjestu služila svake godine. „Nikada nije bilo problema sa državom koja je vlasnik lokaliteta i Hrama niti sa lokalnim mještanima Albancima koji su nerijetko bili i gosti na slavama”, istakli su iz te vjerske institucije.

Činjenica je da je u Šasu, na Ivanjdan, godinama služio umirovljeni paroh ulcinjski protojerej-stavrofor Radojica Božović, koji je bio tolerantan svještenik i koji je često viđan u društvu predstavnika drugih vjera.

Nekoliko časova je trebalo da prođe, pa da se potvrdi koliko malo treba da se u Crnoj Gori podignu tenzije. Amfilohije se još nije ni vratio na Cetinje, a reakcije iz članica Demokratskog fronta su stizale jedna drugu. Optuživani su „albanski muslimanski fanatici da brutalno krše slobodu vjeroispovjesti”. “Vrijeme je da svi mi, koji smo pravoslavni hrišćani, zajedno kažemo dosta ovakvom ponašanju, jer niko nema pravo da nasljedniku Vladike Danila, Svetog Petra Cetinjskog i Njegoša, pokušava da zabrani da slobodno vrši Božiju službu na prostoru Crne Gore, koja je kroz čitavu svoju istoriju prepoznata kao hrišćanska država”, poentirao je predsjednik Nove srpske demokratije Andrija Mandić.

Kako se u grupi protestanata našao i jedan funkcioner URE, koji živi na tom području, Nevryz Šaptafi, to se još jednom iskoristilo za napad čelnika DF-a na “Koaliciju za 21. vijek”.

“Srećni smo i ponosni na činjenicu što je u Crnoj Gori sve manje onih koji primitivno, zlonamjerno i suprotno našoj kulturi, našim korijenima i civilizacijskim vrijednostima atakuju na ljude drugačije vjerske, nacionalne ili političke profilacije”, saopšteno je iz Demokratske Crne Gore uz isticanje da „kada svako dobronamjerni pokušava smiriti tenzije, sijamski blizanci za raspirivanje mržnje i podjela trude se da lijepe etikete, politički piljare i šibicare kupajući se u blatu pećinskog nacionalizma”.

Reagovao je i Šaptafi koji je naveo da su mještani bili ogorčeni što državne institucije kojima su se obraćali nijesu reagovale. “Da su država i nadležni organi Opštine imali snage, a prije svega i volje, da sprovode sopstvene zakone kojima se reguliše položaj i štiti taj kulturno-istorijski spomenik, ne bi bilo potrebe da bilo ko svjedoči onakvim raspravama. Mještani ne žele svađu, ni sa Mitropolijom niti sa bilo kojom drugom vjerskom institucijom, ali smo bili revoltirani nezainteresovanim odnosom države i Opštine prema sopstvenom kulturnim dobrom odnosno ovim istorijskim spomenikom, koji je vlasništvo svih građana Crne Gore, a ne bilo koje vjerske instance”, dodao je on.

I u zvaničnim saopštenjima Mitropolije i Crkvene opštine Ulcinj prevladali su pomirljivi tonovi uz isticanje da “taj sraman čin neće narušiti dobre odnose među muslimanima, rimokatolicima i pravoslavnim vjernicima koji zajedno žive i rade na ovim prostorima poštujući tradicionalne, kulturne i vjerske razlike”.

Predsjednik Opštine Ulcinj Ljoro Nrekić je rekao da je na obje strane bilo onih koji su željeli incidente, te izrazio uvjerenje da neprijatna epizoda od nedjelje neće poremetiti dobre međunacionalne i međuvjerske odnose u Ulcinju.

“Šas je simbol i centar Anamalskog područja, duhovna vertikala tog naroda, neiscrpno vrelo za istraživače, nezaobilazno mjesto za sve one koji borave na ovom području, oaza starine i mira. Tako treba da ostane. To niko ne smije da čerupa.

Ako se uvijek navodi da je taj grad, a koji je prostorno bio veći od Kotora, ‘imao crkava koliko u godini dana’, onda se ne možete zakačiti samo za jednu jedinu, a ne vidjeti cjelinu i kontinuitet koji seže do Ilira. I da previdite narod koji tu živi stoljećima i cijeli taj lokalitet koji je svjedok milenijumskog trajanja na ovom prostoru”, kaže Fatmir Đeka, predsjednik Demokratske partije, stranke čije je uporište upravo na Anamalskom području.

Prema njegovim riječima, država Crna Gora i Opština Ulcinj su vlasnici zaštićenog kulturnog dobra Šas ili Svač i njihove institucije i organi moraju da poštuju i sprovode odluke koje su na snazi.

Iz Skupštine opštine Ulcinj je u nedjelju najavljeno da će, što je prije moguće, donijeti odluku o tome da se arheološkom lokalitetu Šas odredi muzejska namjena, kako bi se promovisala njegova kulturno-istorijska vrijednost i zaustavila devastacija. No, na sjednici lokalnog parlamenta koja je održana u srijedu, 11. jula, nijednom riječju nije pomenut Šas i dešavanja od nedjelje.

Neprijatne scene iz Ulcinja su, ipak, otišle u svijet. Ostao je gorak ukus. Među drevnim zidinama Šasa opet je zavladao mir. U njegovim ljepotama, u toj duhovnoj oazi, mogu ponovo nesmetano svi da uživaju.

Ministarstvo kulture planiralo aktivnosti u Šasu

U programu zaštite i očuvanja kulturnih dobara za 2018. godinu Ministarstva kulture planirane su dvije aktivnosti na Šasu: Geofizička istraživanja sa primjenom georadarske metode, arheološka i konzervatorska istraživanja, te realizacija II faze „Konzervatorskog projekata za sprovođenje konzervatorskih mjera na crkvi Sv. Jovana”. Navodi se da će se na taj način unaprijediti loše stanje objekta u kojem je Amfilohije planirao da održi liturgiju i omogućiti njegova adekvatna prezentacija. Ukupna vrijednost tih projekata trebalo bi da iznosi 67.506 eura

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

LIM ZATRPAN OTPADOM – SMEĆE SKUPLJAJU U SRBIJI: Plutajuća sramota

Objavljeno prije

na

Objavio:

Problem će postojati sve dok kese sa smećem umjesto u kontejnere, bacamo u potoke i rijeke. I sve dok ti kontejneri ne budu odlagani na sanitarne deponije. A sanitarnih deponija u slivu rijeke Lim na području Crne Gore za sada nema

 

Kada su na televiziji u posljednjem poplavnom talasu prikazani snimci velikih količina smeća u rijeci Lim, zaustavljenog na takozvanim lančanicama kod Priboja, ponovo je aktuelizovano pitanje zagađenja ove međunarodne rijeke na području Crne Gore.

Ekološki aktivisti iz Priboja tvrde da je iz Crne Gore u noći poplava, plutajući Limom, samo u prvom talasu, u novembru, u taj grad na jugu Srbije stiglo oko 15 hiljada kubika raznog otpada. Ista slika ponovila se mjesec kasnije, u drugom talasu, kao i ovih dana, kada je po treći put nivo Lima dostigao kritični nivo i pokupio sa obala sve što je stigao. Smeća, najviše.

Aktivisti iz Priboja apeluju da se u gornjem toku Lima, kroz Crnu Goru, smeće ne odlaže na obalama ove rijeke ili u rijeku. ,,Svi znamo da svako selo ima svoj potok, a svaki potok ima deponiju, i jednostavno svi zajedno treba da se prizovemo pameti”.

Mediji u Srbiji ukazju da poplave na površinu izbacuju posljedice naše nebrige o okruženju. ,,Lim po pravilu postaje plutajuća deponija – sve do brane Potpeć u Priboju. Tu se svakodnevno izvlači do 25 kamiona raznog smeća. Očekuje se da prekogranični EU projekat, vrijedan 366.000 evra, komunalnim preduzećima Bijelog Polja i Priboja obezbijedi bar osnovna sredstva u borbi protiv zagađenja rijeke. Samo je količina promjenjiva kategorija, sve ostalo je izvjesno – period pojave, razvoj i pravac uticaja na život, ekologiju i troškove”, prenio je Javni sevis u toj državi (RTS).

Oni su podsjetili da su opštine Priboj i Bijelo Polje ranije potpisale sporazum o međugraničnoj saradnji koji će doprinijeti zaštiti Lima. ,,Za nepunih sedam sati, smeće sa divlje deponije, nedaleko od Bijelog Polja, stići će nadomak HE Potpeć. Ovako nabujala rijeka pokupiće sav otpad sa priobalja svih šest opština kroz koje prolazi do Priboja i ne zna se koji je prizor mučniji – da li količina ili brzina kojom taj otpad stiže. Činjenica da su Bjelopoljci iz Lima prošle godine, sa 52 divlje lokacije, izvukli 1.500 kubika smeća, sada je zanemarljiva, zbog svih onih bahatih i nesavjesnih ljudi koji su nastavili po starom”, prenosi RTS.

Finansiran iz IPA projekata, ovaj program će Bijelom Polju donijeti novu opremu, omogućiti efikasniji rad, i borbu protiv plastike i svakog drugog otpada. ,,Najbitnije je da ćemo nabaviti dvije barijere za hvatanje i usmjeravanje plutajućeg otpada na rijeci Lim, koje ćemo postaviti na gornjem i donjem slivu rijeke, koja protiče kroz opštinu Bijelo Polje”, kazao je Radenko Bujošević, izvršni direktor DOO Komunalno Lim.

Za Pribojce iz tog projekta stiže katamaran i dodatna oprema, ali više od svega, ova saradnja bi trebalo da bude model kojim bi se razmrdala svijest u svih devet opština kroz koje Lim na svom 220 kilometara dugom putu teče do ušća u Drinu. Četiri su u Crnoj Gori, tri u Srbiji i dvije u Bosni i Hercegovini.

,,Nadam se da će ovaj ugovor biti povod i drugim opštinama u slivu rijeke Lim, da nastave našim stopama, kako bismo ovu rijeku očistili od divljih deponija i time doprineli boljem i zdravijem životu naših sugrađana”, izjavio je direktor JKP Usluga Priboj, Željko Ječmenica.

Da je kroz Crnu Goru Lim najugroženiji upravo na području Bijelog Polja, smatra novinar iz tog grada Milovan Novović. On je, kako kaže, napisao makar pedeset tekstova o zagađivanju rijeke Lim na području bjelopoljske opštine, ali je rezultat svega bio ,,jedna velika nula”. Novović je Monitoru kazao da su sve akcije koje su sprovedene nakon tih tekstova bile vrlo kratkotrajnog karaktera. On ukazuje na opasnu i nedopustivu uvezanost institucija i pojedinaca koji zagađuju rijeku.

,,Čitav sjever pokriva samo jedan inspektor, čije je sjedište u Beranama, i kada se njemu prijavi neki incident, ekocid ili nelegalna ekploatacija šljunka, istog trenutka se to nekako dojavljuje i vlasnicima pogona ili fabrika, i tako, dok inspektor stigne, već je uveliko kasno”, upozorava Novović.

Tufik SOFTić
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZAKAŠNJELI POČETAK ZIMSKE SEZONE U KOLAŠINU: Snijeg pokrio probleme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Turistička sezona u Kolašinu počela je sa 30-ak dana zakašnjenja i uz brojne probleme. Ipak, na stazama na Bjelasici ovih dana je respektabilan broj skijaša, što ostavlja prostor za nadu da sezona ipak može biti spašena

 

Skoro mjesec je prošao od kada je ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović otvorio zimsku turističku sezonu na Bjelasici do prvog skijaškog dana na stazama državnog Ski-centra Kolašin 1600 i privatnog Kolašin 1450. Vrijeme između ta dva datuma obilježilo je mnogo neizvjesnosti u kolašinskoj turističkoj privredi i prazni smještajni kapaciteti.

Sezona je stvarno počela 21. januara, uz dovoljno snijega i nedovoljnu spremnost zaduženih za infrastrukturu, pa je bilo očigledno da nije snijeg jedino što je falilo.    Prvog dana sezone, iako po punoj cijeni ski-pasa od 25 eura, skijaštima je bilo na raspolaganju samo nekoliko skijaških staza uz žičare K7 i K8. Sve do 24. januara privatno skijalište Zorana Ćoća Bećirovića, koje, od ove sezone, sa državnim predstavlja jedinstvenu ponudu, nije radilo.

Bojan Medenica, rukovodilac Ski-centra Kolašin 1600, te probleme obrazložio je lošim vremenom ali i „nadogradnjom sistema” to jest, omogućavanjem da državno i privatano skijalište funkcionišu kao jedinstven turistički proizvod. Mogućnost da država i Bećirović zajedno nastupaju na turističkom tržištu stvorena je prošle godine, izgradnjom žičare K7 i fizičkim spajanjem infrastrukture dva skijališta. Lani su se prihodi od prodaje zajedičkog ski-pasa raspodjeljivali u odnosu 30:70 u korist državnog skijališta, a kako će ove godine biti dijeljena dobit još nije precizno saopšteno. Međutim, ubuduće skijaši neće imati mogućnost da kupuju ponasob ski- pas za jedno ili drugo skijalište već samo jedinstveni za svih 45 kilometara staza.

Ove godine put do skijališta solidno je čišćen, ako se izuzmu teškoće prvog dana sezone, ali ostao je problem nedovoljno očišćenih i nedovoljno prostranih parkinga. Iako proširen, parking kod državnog ski-centra bio je tijesan za sve koji su došli svojim vozilima do Bjelasice. Manji parking na Bećirovićevom skijalištu, nažalost, iako besplatan, nije mogao da nadomjesti te nedostatke. Na nastavak radova na davno obećanoj garaži za potrebe skijališta još se čeka. Prema idejnom rješenju, nakon okončanja izgradnje, predviđeni parking bi imao pet etaža i time bi, kako je obećavala Vlada Duška Markovića, bili riješeni svi problemi sa gužvama.

Prema posljednjim zvaničnim informacijam, tokom izrade glavnog projekta garaže „došlo je do izmjene Idejnog rješenja na incijativu projektanta, a u cilju boljeg funkcionalnog rješenja objekta”. Navodno, dobijena je saglasnost investitora i u toku je izrada i revizija projektne dokumentacije. Nakon završetka izrade projektne dokumentacije, planirano je, kako je najavljeno, intenziviranje radova na izgradnji tog objekta.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NADLEŽNI NAJAVILI KONTROLU ŠKOLA ZBOG HIPERPRODUKCIJE LUČA: Temeljno nerazumijevanje nevolja u obrazovanju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz godine u godinu, bavimo se posljedicama, a uzroke lošeg sistema obrazovanja – ignorišemo. U najnovijem Izvještaju Evropske komisije (EK) za Crnu Goru za 2022. godinu, ističe se da naša država nema kvalitativnu, budžetiranu i višegodišnju strategiju obrazovanja, kao ni plan za održive reforme

 

Najava kontrole škola i kvaliteta rada u njima zbog hiperprodukcije diplome Luča koju je ove nedjelje obznanilo Ministarstvo prosvjete, prema mišljenju sagovornika Monitora, predstavlja temeljno nerazumijevanje suštine problema u obrazovno-vaspitnom sistemu Crne Gore.

U posljednjih pet godina, preko 10 hiljada Luča podijeljeno je u školama u Crnoj Gori – 5 165 u osnovnim i 5 005 u srednjim školama. Po broju odlikaša prednjače obrazovne ustanove u Andrijevici, Beranama, Rožajama, Budvi i Tuzima, gdje je u srednjim školama čak preko polovine dobitnika/ca Luče. To su podaci koje je Ministarstvo prosvjete dostavilo Centru za građansko obrazovanje (CGO). O poplavi  lučonoša Monitor je i ranije pisao.

Broj učenika koji završe osnovnu ili srednju školu sa diplomom Luča tokom godina razlikovao se u svega nekoliko procenata. Samo prošlu školsku godinu (2021/2022) sa diplomom Luča završilo je 1.079 polumaturanata i 942 maturnta. Tada je u Rožajama, u dvije gradske osnovne škole Luču dobilo 30 i 31 odsto đaka, dakle – gotovo svaki treći učenik. Tako je bilo i u  nikšićkoj OŠ Ratko Žarić. U Podgorici lučonoša je najviše bilo u osnovnim školama Sutjeska i Milorad Musa Burzan – između 24 i 25 odsto.

Rezultati PISA testiranja iz 2018. godine, koje se sprovodi na svake tri godine, demaskiraju zablude o našem sistemu obrazovanja. Crna Gora se te godine, na osnovu istraživanja poznavanja ključnih vještina poput čitanja, matematike, nauke i inovativnih oblasti kod đaka, među 79 zemalja učesnica našla tek na 52. mjestu. Skoro polovina naših učenika nije imala ni minimalni nivo znanja na testu.

Rezultati PISA testiranja šest hiljada crnogorskih učenika i učenica koje je sprovedeno 2022., biće javni u decembru 2023.

Jasminka Milošević, profesorica filozofije u podgoričkoj Gimnaziji Slobodan Škerović smatra da je odluka Ministarstva prosvjete da, pod pritiskom, krene u istragu Luča – pogrešna. ,,Događa se da nastavnici, u svakom odjeljenju, u manjoj ili većoj mjeri, poprave jednu ili par ocjena da se ne bi ’pokvarila Luča’. Uvijek je tako bilo i biće. Kada ne bude, ja više neću raditi u školi, jer one postoje zbog učenika. Ali, Luče su samo jedan od mnogih simptoma krize našeg društva, a svi se mogu svesti na jednu tvrdnju: mi dozvoljavamo da nam djeca završe škole u uvjerenju da imaju znanje, a suštinski ga nemaju“.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo