Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Ni slova neprijatelju

Objavljeno prije

na

,,Ne ostvarujemo komunikaciju sa nedjeljnikom Monitor”. Ovu učtivu poruku Monitor je dobio od Ministarstva rada i socijalnog staranja Crne Gore umjesto podataka o usvajanju djece bez roditeljskog staranja. Toj temi posvetili smo prilog u prošlom broju našeg nedjeljnika, s ciljem da podržimo kampanju o hraniteljstvu, koju u saradnji sa Vladom i EU realizuje predstavništvo UNICEF-a.

Od ministra Predraga Boškovića potpisnik ovih redova zatražio je u ponedjeljak 21. oktobra, preko portparola Ministarstva Marije Jovović, podatke o broju usvojene djece i komentar o tome. Dobili smo obećanje – imaćete traženo do srijede veče. Međutim, do dogovorenog termina ni slova iz Ministarstva. Kada smo sjutradan o tome novom e-mail porukom obavijestili Mariju Jovović, stigao je sljedeći odgovor:

,,Zao mi je ali odgovore na pitanja nećete dobiti iz ministarstva. Ja nijesam znala, ali Ministarstvo rada i socijalnog staranja ne ostvaruje

komunikaciju sa nedjeljnikom Monitor”. (Poruku nismo lektorisali).

Tim povodom u ime redakcije ponovo smo se obratili ministru Boškoviću da odgovori ,,ko je, kada, zašto i na kojem sastanku odlučio da Ministarstvo rada i socijalnog staranja ‘ne ostvaruje komunikaciju sa nedjeljnikom Monitor'”?

Iz Ministarstva se nisu udostojili da nam do izlaska ovog broja Monitora objasne zašto se naš nedjeljnik našao na njihovoj crnoj listi.

Veselin Radulović, advokat, u izjavi za Monitor, ovako je prokomentarisao poruku kojom nam je saopšteno da Boškovićevo ministarstvo ,,ne ostvaruje komunikaciju” a našim listom:

,,Državni organi su obavezni da saopštavaju informacije iz djelokruga svog rada ne samo medijima nego i bilo kom građaninu ako im se obrati tim povodom. Ovakvo ponašanje samo doprinosi sumnjama i više puta javno iznesenim činjenicama da državni organi prikrivaju svoj nezakoniti rad, a vrlo je moguće i zloupotrebu položaja i druga krivična djela. Tim prije kada se takav odnos pokaže prema medijima koji se kritički odnose prema radu državnih organa i objektivno ukazuju na njihove propuste i nezakonit rad”.

Nedavno je Monitor imao slično iskustvo i sa Ministarstvom vanjskih poslova Crne Gore. Naš novinar Marko Milačić tražio je od tog ministarstva odgovor na pitanje koji su kriterijumi da neko postane počasni konzul Crne Gore i objašnjenje šta je preporučilo osamnaest osoba, koje je naveo imenom i prezimenom, da predstavljaju Crnu Goru kao počasni konzuli.

Nakon obećanja iz Ministarstva vanjskih poslova da će uredno poslati odgovore o svim počasnim konzulima ponaosob, javili su da za to nemaju dovoljno vremena za Monitor od 18. oktobra. Zbog toga je redakcija odlučila da Ministarstvu izađe u susret i prolongira objavljivanje teksta o toj temi za naredni broj.

Potom je stiglo obećanje da će odgovori sigurno biti gotovi u ponedjeljak 21. oktobra. Nešto kasnije javljeno je da će ih proslijediti najkasnije sjutradan u podne. U utorak nova poruka – teško mogu da stignu, jer je riječ o velikom broju počasnih konzula… Proslijedili su tek kratak, uopšteni, odgovor koji se mogao pročitati i u Zakonu o vanjskim poslovima. Na tome se oko tog priloga završila naša saradnja sa ministarstvom Igora Lukšića.

Javna je tajna da nezavisni mediji odavno imaju velikih problema da dobiju zvanične informacije od nadležnih državnih organa. Na tim adresama često se prave selekcije ne samo podobnih medija, nego i podobnih novinara. Razlog je providan. Vlast hvalospjeve o sebi i svemu i svačemu sigurno može da plasira samo preko njoj odanih medija i novinara. One koji je argumentovano kritikuju i objektivno informišu javnost – stavlja na crne liste. O tome svjedoči i sljedeći slučaj.

Portparolka Željezničkog prevoza Crne Gore Kalina Adrović-Vulić, požalila se nedavno Vijestima da je njen poslodavac izvršni direktor Milojica Zindović onemogućio da obavlja svoj posao da bi dao prioritet – državnoj Pobjedi.

Dok je Adrović-Vulić bila na bolovanju direktor Zindović je oformio Tim za korporativne komunikacije. Na čelu tog tima je Teodora Kusovac, supruga bivšeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede i sadašnjeg šefa Vladinog biroa Srđana Kusovca.

,,Kada sam se vratila sa porodiljskog odsustva 1. oktobra 2012. godine, Milojica Zindović nije mi dozvolio da obavljam poslove koji su navedeni u mom ugovoru o radu. Zindović mi je saopštio da ne smijem Danu i Vijestima da dam nijednu informaciju, jer pišu negativne tekstove o Željezničkom prevozu”, rekla Adrović-Vulić.

Kaže da nije mogla da obavlja svoj posao ni u vrijeme željezničke nesreće kod Mojkovca. Tada su je kao portparolku kontaktirali novinari, ali nije mogla ništa da im saopšti. Tražila je informacije od Zindovića, ali nije ih dao njoj nego Teodori Kusovac. Kada je pitala direktora zašto je to uradio i da li je Pobjeda jedini medij koji informiše za javnost, Zindović joj je rekao da napusti kancelariju.

Zbog toga je početkom februara podnijela tužbu Osnovnom sudu u Podgorici protiv Željezničkog prevoza Crne Gore, zbog ,,kontinuiranog zlostavljanja na radu, povrede prava ličnosti, favorizovanja drugih zaposlenih i svojevrsne stigmatizacije, diskriminacije kao trudnice, porodilje i majke djeteta sa posebnim potrebama”.

Crnogorska vlast je devedesetih godina tretirala Monitor kao državnog neprijatelja broj jedan. Momir Bulatović, Milo Đukanović i ostali tadašnji čelnici države i vladajućeg DPS-a hvalili su se da ne čitaju Monitor. Tih turbulentnih godina, kada su crnogorski državni mediji dotakli dno dna novinarstva ratnohuškačkim i ,,patriotskim” prilozima, Monitor je bio jedina svijetla tačka na mračnoj informativnoj vjetrometini. Čitati i u ruci nositi Monitor ulicom bilo je ravno podvigu. I tada su nam bila zatvorena vrata državnih institucija. Izgleda da u tom vremenu još žive ministarstva i neke državne firme. Njihovi čelnici pretvorili su ih u zabrane u koje je, što se tiče dobijanja informacija o njihovom radu, pristup nezavisnim medijima zabranjen.

Nekadašnju direktivu – ni zrno žita neprijatelju, takvi su preveli na – ni slova neprijatelju.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER NEĆE RADITI NI OVOGA LJETA: Biseri pod ključem

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje

 

Najluksuzniji crnogorski turistički brend, grad-hotel Sveti Stefan sa hotelom Miločer, neće otvoriti svoja vrata za turiste ni ovoga ljeta. To je odluka zakupca, kompanije Adriatic properties, koja zapravo nije javno izrečena, ali su hoteli na kraju juna i dalje zatvoreni, bez znakova bilo kakvih radova koji bi se odnosili na pripremu objekata za prijem gostiju.

Ekskluzivno ljetovalište u Paštrovićima, pored dva hotela sadrži nekoliko zasebnih vila u miločerskom parku, restorane i kafeterije, veliki spa centar i tri najljepše prirodne pješčane plaže na Crnogorskom primorju. Svi navedeni objekti su zatvoreni, parkovi i travnjaci su već duže vrijeme neodržavani, plaže napuštene i neuređene, bez mobilijara i pratećih usluga, zbog čega poznati turistički kompleks na junskoj vrelini djeluje zaista tužno.

Sudbina zakupljenog ekskluzivnog ljetovališta, pitanja u vezi sa nastupajućom sezonom i planovima zakupca koji blokadom Svetog Stefana nanosi veliku štetu crnogorskom turizmu, pokrivena su velom tajne. Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje.

U Budvanskoj kompaniji Adriatic properties na početku prošlogodišnje turističke sezone odlučili su  da zatvore hotele kao reakciju na proteste mještana koji su se protivili izgradnji stanova za tržište u Miločeru, na lokaciji starog Hotela Kraljičina plaža, i tražili da im se omogući prolaz javnim stazama kroz naselje koje je zakupac blokirao. Mještani su porušili kapije koje su sprečavale prolaz stazom iza male Kraljičine plaže, što je bio okidač za zakupca da zatvori hotele pod izgovorm da su njegovi gosti izgubili zagarantovanu privatnost.

Najagilniji među učesnicima protesta bili su čelnici lokalnog odbora URA-e, partije čiji funkcioneri u Vladi nemaju odgovor kako riješiti nastalu situaciju koja traje drugu godinu zaredom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŽU SE ŽRTVE PORODIČNOG NASILJA: Sistem kao saučesnik u zločinu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz Ženskog kluba Skupštine Crne Gore su saopštili da je ,,zrelo da femicid propišemo kao posebno krivično djelo u Krivičnom zakoniku Crne Gore”. Konstatovali su i da je sistem ,,negdje zatajio”, te da izostaje preventiva i da se ,,svako malo ponavlja nasilje nad ženama i to na najbrutalniji način”

 

Četrdesetsedmogodišnja Branka Petrović iz Herceg Novog ubijena je u ponedjeljak u zoru. Nešto prije šest sati u nju je pucao njen bivši suprug Bojan Rašović (47). Nakon ubistva Rašović se, po pisanju medija, u vidno lošem psihičkom stanju, predao policiji. Oko 20 sati priveden je dežurnom tužiocu – branio se ćutanjem.

,,Za proteklih devet mjeseci ubijeno je najmanje pet žena od strane sadašnjeg ili bivšeg partnera. To je brojka koja zahtijeva hitno reagovanje institucija”, kaže za Monitor  Nataša Međedović, koordinarka SOS telefona Nikšić. Ona ističe da Crna Gora nema javno dostupnih statističkih podataka o rasprostranjenosti femicida: ,,Crna Gora mora uspostaviti sistem prikupljanja i analize podataka o nasilju nad ženama i otkrivanju propusta koji dovode do ubistava žena od strane njihovih bivših ili sadašnjih supruga i partnera kao preduslov za kreiranje uspješnih strategija za sprečavanje budućih femicida. Ubistvima žena je skoro uvijek prethodila duga istorija porodičnog nasilja, a femicid se uglavnom dešavao ili dešava u trenutku kada žena odluči da napusti nasilnu situaciju”.

Dan nakon ovog femicida u istom gradu Bjelopoljac Z.A. (37), sa privremenim boravkom u Herceg Novom, pretukao je vanbračnu suprugu M.D. On je u večernjim časovima 28. juna, vrijeđao svoju vanbračnu suprugu, prijetio da će je ubiti, a zatim joj zadao više udaraca  po glavi i ramenima  držeći u ruci kuhinjsku drvenu dasku. Sud za prekršaje u Budvi, Odjeljenje u Herceg Novom, izrekao mu je maksimalnu kaznu od 60 dana zatvora, uz mjeru zabrane približavanja oštećenoj u trajanju od pola godine.

Istog dana Više tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Dalibora Nikolića (34) za svirepo ubistvo trudne supruge Zimrite Nerde koju je u noći između 15. i 16. januara tukao osam sati. U optužnici su jezivi detalji: Nikolić je od 22 sata 15. janura do 6 sati narednog dana tukao i na svirep način, sa umišljajem, lišio života bremenitu suprugu… za vrijeme dok se troje njihove maloljetne djece (od 10, osam i četiri godine) nalazilo u porodičnoj kući. Od više desetina udaraca pesnicama i improvizovanom bejzbol palicom koje je Nerda primila skoro da nije bilo mjesta na njenom tijelu bez krvavih podliva.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

LUKSUZ NA CRNOGORSKOM PRIMORJU: Par ležaljki i suncobran 500 eura dan, noćenje u vili 14 hiljada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima priličan broj domaćih gostiju

 

Turistički kompleks sa hotelima Sveti Stefan i Miločer, decenijski simbol elitnog turizma na Crnogorskom primorju, vidno propada, zatvoren za goste već drugu sezonu zaredom. Zaključan grad hotel Sveti Stefan, prepušten zubu vremena, napuštene i neuređene hotelske plaže našeg najpoznatijeg ljetovališta, na početku turističke sezone pružaju sliku propasti, neuspjeha i nebrige, kako države tako i zakupca, of šor kompanije Adway Investment sa Britanskih Djevičanskih Ostrva, i njene budvanske filijale Adriatic properties, kojom upravlja grčki biznismen Petros Statis.

Na drugoj strani, duž obale podignuti su novi rizorti sa hotelima, vilama i apartmanima, koji luksuzom i cijenama sa kojima su izašli na tržište, daleko nadmašuju ponudu Hotela Aman Sveti Stefan. Novi ekskluzivni turistički kompleksi, nikli na lokalitetima koji se ne mogu mjeriti sa prirodnim, kulturnim i istorijskim odlikama Sveca, posluju sa cijenama usluga koje ni na Svetom Stefanu do sada nisu postignute.

Po luksuzu koji nudi, izdvaja se kompleks One&Only Portonovi, izgrađen na mjestu nekadašnje vojne baze Kumbor, na obalama Bokokotorskog zaliva. Mlade ćerke predsjednika Azerbejdžana Ilhana Alijeva Arzu i Lejla, koje, prema podacima CIN-a, stoje kao krajnji vlasnici iza kompanije koja je gradila Portonovi, imaju trenutno,  u objektima sa 5 zvjezdica, najskuplju turističku ponudu u Crnoj Gori.

Najluksuzniji objekat novog rizorta, raskošna Vila One, površine 460 kvadrata, nudi se po nevjerovatnoj cijeni od 14.000 eura za jednu noć. Vila se reklamira kao ambijent koji nudi „božanski život“ i zagarantovanu sreću onom ko je iznajmi. Pored niza specijalnih usluga, privatnog bazena, bazena za hidroterapiju, privatnog kuvara, gosti dobijaju na raspolaganju  „stručnjaka za sreću“, ličnog batlera na 24 časa, koji je zadužen da svaki trenutak u vili gostima učini sretnim i nezaboravnim. Sa sopstvenim vrtom i bogatim modernim enterijerom, Vila One predviđena je za boravak najviše 6 osoba i dvoje djece.

Kompanija One&Only raspolaže sa dodatne tri „originalne vile“, nazvane po crnogorskim planinama. U vilama Orjen, Lovćen i Rumija  smještaj je nešto jeftiniji. Jedno noćenje sa doručkom za dvoje, staje od 12.800 eura pa do 16.000, u zavisnosti od broja soba u vili. Svaka od njih ima svoj bazen i sopstvenu pješčanu plažu. To je pet puta više od cijene po kojoj se izdavala čuvena Vila 118 na Svetom Stefanu, ikona skupog i luksuznog smještaja na crnogorskom primorju. Zakupac je ovu vilu površine 165 kvadrata, u kojoj se odmarao veliki broj slavnih i bogatih gostiju, preimenovao u Vila Sveti Stefan, čija je cijena za jednu noć iznosila 3.500 eura.

Cijene soba i apartmana u hotelu One&Only prava su sitnica u odnosu na basnoslovne sume koje treba izdvojiti za uživanje u vilama. Noćenje i doručak u standardnoj dvokrevetnoj sobi staje od 1.520 do 1.930 eura, tokom jula ove turističke sezone.

Znatno su niže cijene smještaja u apartmanima kojima upravlja kompanija Portonovi. Kreću se od 490 eura pa sve do 1.900 eura za komforne stanove sa bazenom.

Ko su klijenti novog rizorta pored Herceg Novog, nije poznato. I koji su to gosti koji plaćaju na destine hijada eura za noć u izdvojenom kompleksu koji okružuje običan, domaći svijet i morska voda zaliva? Kako uopšte stižu u oazu blještavog  lukusuza i sjaja nakon što slete na aerodom Tivat? Čekaju na trajekt ili ostatak zaliva prelijeću helikopterom? Na pitanje da li uopšte ima zainteresovanih za bukiranje vila, dobili smo odgovor da je za Vilu One teško naći slobodan termin u julu mjesecu.

Astronomske cijene smještaja i usluga formirane su i u turističkom naselju Dukley Hotel&Resort sa 5 zvjezdica, izgrađenom na budvanskom Rtu Zavala. U tom stambeno-turističkom kompleksu na Budvanskoj rivijeri sve pršti od luksuza i visokih cijena.

Penthaus apartman na Zavali izdaje se po cijeni od 3.500 eura za jednu noć. Isti takav sa tri spavaće sobe cijeni se 3.936 eura. Apartmani u vilama prodaju se od 1.125 do 1.470 eura dnevno, zavisno od broja soba.

Međutim, pravo iznenađenje slijedi kod takozvanog plažnog programa i uslova za korišćenje plaža koje okružuju Rt Zavala. Za posjetioce koji nisu gosti hotela, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom na pješčanoj plaži Guvance, preimenovanoj u Dukley Beach&Bar, staje 250 eura na dan. Uz tu cijenu sleduje flaša francuskog šampanjca, tanjir voća i 4 flaše vode marke Suza.

Postoji i premijum paket sa nešto komfornijim ležaljkama, odnosno krevetima,  koji košta 500 eura za jedan dan korišćenja. Uz ovu fantastičnu cijenu, vjerovatno jedinstvenu na Crnogorskom primorju, kompanija daje bocu skupljeg šampanjca, porciju svežih ostriga, tanjir sa biranim šumskim voćem i Suza vodu.

Nudi se i alternativa. Ukoliko gost na plaži u toku dana potroši najmanje 450 eura, one dvije ležaljke doći će mu za džaba. Ili u premijum aranžmanu, mora potrošiti najmanje 1.000 eura na jelo i piće, da bi komplet bio gratis. Šta ljudi mogu popiti i pojesti na plaži Zavale za 1.000 eura, mogu da pitaju samo neupućeni.

Na drugim dvjema plažama koje je investitor Zavale izgradio u stijenju ispod vila, pod naziovm Key west  i Escape beach, poznatog brenda Nikki beach, cijene plažnog mobilijara su slične, a ponuda obiluje specijalitetima poput jastoga, ostriga, lososa, skupocjenog šampanjca i voća. Hedonizam u punom sjaju. Kupanje i sunčanje uz ispijanje skupocjenog pjenušca na vrelom pijesku.

Sve se odigrava u neposrednoj blizini populističke Slovenske plaže, na kojoj se odmaraju i oni turisti koji smještaj plate po 20 eura za noć.

Cijene ležaljki i suncobrana na plažama i pontama Zavale nadmašile su one koje su važile na dugim prirodnim pješčanim kupalištima Miločera i Svetog Stefana u vrijeme kada su hoteli bili u funkciji. Prestankom rada najljepših plaža u režimu koji podrazumijeva propisno uređenje, plažni mobilijar, tuševe, klijentela koja ih je koristila, ostala je bez alternative. Ove plaže postale su javne, na koršćenje svih namjernika koji su voljni da sa sobom donesu sve što im je za boravak na suncu potrebno. Situaciju su iskoristili drugi hotelijeri koji su podigli cijene usluga na kupalištima kojima gazduju.

Na plaži ispred Hotela Maestral u Pržnu, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom izdaje se za 150 eura na dan. Istovremeno noćenje sa doručkom u dvokrevetnoj sobi hotela, tokom juna, može se rezervisati po cijeni od 220-250 eura. Ludovanje sa naplatom plastičnih ležaljki i pijeska ide toliko daleko da će, po svemu sudeći, one dostići cijenu udobnog kreveta u hotelskoj sobi.

Među gostima koji borave na navednim prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima i priličan broj domaćih gostiju. Nismo ni znali da tu oko nas živi i uživa neki prebogati svijet koji baca novac i bahati se po plažama, jahtama, hotelima. To su mali izdvojeni zabrani za super bogate iza čijih kapija i ograda postoji posve drugačija realnost. Sirotinja, masovni turizam, prebukirane plaže, jeftinoća, gužva, buka… i nečisto zagađeno more koje svi jednako eksploatišu.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo