Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Ništa bez rodbine

Objavljeno prije

na

Oko 320 djece bez roditeljskog staranja smješteno je u hraniteljskim porodicama, a svega četrnaestoro nije kod rođaka. Ti podaci saopšteni su prošle nedjelje prilikom posjete Crnoj Gori britanskog glumca Nikolasa Lundhartsa, poznatog kod nas po ulozi u BBC-ijevoj seriji Mućke. Lundharts je boravio u Crnoj Gori da pruži podršku kampanji za podizanje svijesti građana o hraniteljstvu, koju u saradnji sa Vladom i EU realizuje predstavništvo UNICEF-a.

 

,,Djeca treba da rastu u porodici, jer radost, sreća i osjećaj pripadnosti od suštinskog su značaja za normalan rast i razvoj svakog djeteta”, rekao je Lundharts.

Svjetska istraživanja pokazuju da se smještajem u domove djeca u ranom djetinjstvu izlažu riziku od zaostajanja u psihološkom, emotivnom i fizičkom razvoju.

,,Nijedno dijete mlađe od tri godine ne smije biti smješteno u institucije”, kazao je prošlog mjeseca, na predstavljanju kampanje hraniteljstva Svako dijete treba porodicu, šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Bendžamin Perks.

No, mi i tu svjetsku praksu uspješno ignorišemo. To je pokazalo istraživanje UNICEF-a o hraniteljstvu i usvajanju u Crnoj Gori, objavljeno prošlog mjeseca. Više od polovine anketiranih crnogorskih građana (58 odsto) smatra da je smještaj djece bez roditeljskog staranja u institucije dobro rješenje, dok svaki treći misli da to dijete ima iste šanse kao njegovi vršnjaci odrasli u porodici. Svaki drugi roditelj izjavio je da ne želi da usvoji dijete. Kao razlog navodili su – imaju ili planiraju da imaju još djece, nemaju uslove i finansijske mogućnosti za to, radi se o velikoj odgovornosti, nisu sposobni za to…

U opštem siromaštvu, koje godinama pritiska Crnu Goru, shvatljiva su ovakva objašnjenja. Uzgred, siromaštvo, nezaposlenost, nemanje stana – glavni su razlozi što se djevojke i mladići u Crnoj Gori sve rjeđe odlučuju za brak.

Većina ispitanika, čak 78 odsto, smatra da se država ne pretrže da pomogne osobama ili porodicama koje žive u uslovima u kojima je povećana vjerovatnoća da će napustiti dijete.

I šef Delegacije EU u Crnoj Gori Mitja Drobnič upozorio je povodom tog istraživanja da je ,,država dužna da pruži pomoć roditeljima i porodicama i podrži ostajanje djece u porodičnom okruženju”. Drobnič je iznio i podatak da je EU podržala sistem reforme dječje i socijalne zaštite sa oko tri miliona eura.

Sa takvim kritikama na račun države nije se složio premijer Milo Đukanović. On tvrdi da država vodi brigu o djeci kroz reformu sistema socijalne i dječje zaštite i pomaže roditeljima. Ipak, Đukanović je kazao da su u Vladi ,,svjesni da je taj proces dugotrajan i da zahtijeva ispunjavanje bitnih preduslova u pogledu jačanja institucionalnih kapaciteta, stvaranja finansijskih preduslova i uspostavljanja nacionalnog konsenzusa za takav cilj”.

Apelujući na građane Crne Gore da pomognu rješavanju jednog od osnovnih pitanja ljudskih prava, Bendžamin Perks je povodom najnovije kampanje UNICEF-a istakao da je korist od hraniteljstva, koju imaju djeca, porodice i zajednica, nemjerljiva. ,,Hraniteljstvo je i ekonomski efikasnije rješenje, jer, ne samo što bolje zadovoljava potrebe djece, već je i generalno tri puta jeftinije u odnosu na smještanje djece u instituciju tj. u dječji dom”. I on se slaže da je pred Crnom Gorom dug put da bi obezbijedila porodičnu brigu za svu djecu u Crnoj Gori, ali i da bi na tom putu mogla postati prva zemlja u regionu koja nema djecu mlađu od tri godine smještenu u institucije.

Pomenuta kampanja je dio aktivnosti UNICEF-a i Vlade Crne Gore na promovisanju hraniteljstva kao glavnog oblika zaštite djece bez roditeljskog staranja.

,,Naš cilj je da smještanje djece u institucije smanjimo za 30 odsto do 2016. godine”, objasnio je Predrag Bošković, ministar rada i socijalnog staranja.

Direktor Dječjeg doma Mladost Borislav Đukanović izjavio je da je tokom prošle godine usvojeno sedmoro djece, a u prvih šest mjeseci ove godine – jedno. Slično je bilo i u prethodne tri: 2009. usvojeno ih je petoro, a 2010. i 2011. po šestoro djece. Iz tog doma dosta djece usvojeno je u Njemačkoj, Austriji, Mađarskoj i Engleskoj, a najviše u Srbiji.

Dječji dom u Bijeloj godinama zbrinjava djecu bez roditeljskog staranja. Računa se da je od 1946. u njemu bilo smješteno oko dvije hiljade djece od mjesec dana, pa do punoljetstva.

Građani Crne Gore, kako rekosmo, nisu pretjerano zainteresovani za starateljstvo nad djecom, izuzimajući srodničke porodice. Pored socijalnih problema, ima i niz drugih koji otežavaju da se unaprijedi sistem hraniteljstva.

Uprkos određenom napretku kod nas se još robuje predrasudama. Ljetos je na evidenciji centara za socijalni rad nalazilo oko pedeset potencijalnih usvojiteljskih parova, od kojih svega šest iz Crne Gore.

Još se ćuti o primjerima zlostavljanja djece. Ne pamti se da su sudovi oduzeli roditeljska prava neodgovornim roditeljima. Ne poštuje se zakon koji kaže ako roditelji napušteno dijete ne obilaze duže od tri mjeseca sud im može oduzeti roditeljska prava. Primjera radi – ako u Norveškoj ošamarite svoje dijete, nikad više nećete doći u situaciju da ga vidite.

Prilično je komplikovana i procedura usvajanja djece bez starateljstva. Zahtjevi za usvajanje djece podnose se Ministarstvu rada i socijalnog staranja. Takvih zahtjeva svake godine stigne oko petnaestak. Na ovu adresu stigne po jedan ili dva zahtjeva godišnje za nesrodničko hraniteljstvo, dok je srodničko hraniteljstvo kao oblik zaštite djece kod nas tradicionalno razvijeno.

Prema Konvenciji o pravima djece, koju je potpisala i ratifikovala i Crna Gora, sva djeca i mladi imaju pravo da žive u porodici. Kada biološka porodica nije u stanju da brine o njima, traži se alternativno rješenje, što je u praksi većine zemalja najčešće hraniteljska porodica.

Nadoknada za hraniteljstvo, koju plaća Ministarstvo rada i socijalnog staranja iz državnog budžeta, iznosi oko 200 eura, a još 30 odsto tog iznosa dobija osoba koja pruža uslugu smještaja. Dijete bez roditeljskog staranja ima pravo na dječji dodatak, koji iznosi 30 eura mjesečno. Dodatno djeca imaju pravo na besplatan školski pribor i knjige, zimovanje i ljetovanje.

Ministarstvo je sprovodilo nekoliko kampanja da podstakne porodice da se odluče na starateljstvo. Vidjećemo da li će ova najnovija više od ranijih zainteresovati naše građane za ovakav oblik dobročinstva.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo