Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Ništa bez rodbine

Objavljeno prije

na

Ben-2-perks

Oko 320 djece bez roditeljskog staranja smješteno je u hraniteljskim porodicama, a svega četrnaestoro nije kod rođaka. Ti podaci saopšteni su prošle nedjelje prilikom posjete Crnoj Gori britanskog glumca Nikolasa Lundhartsa, poznatog kod nas po ulozi u BBC-ijevoj seriji Mućke. Lundharts je boravio u Crnoj Gori da pruži podršku kampanji za podizanje svijesti građana o hraniteljstvu, koju u saradnji sa Vladom i EU realizuje predstavništvo UNICEF-a.

 

,,Djeca treba da rastu u porodici, jer radost, sreća i osjećaj pripadnosti od suštinskog su značaja za normalan rast i razvoj svakog djeteta”, rekao je Lundharts.

Svjetska istraživanja pokazuju da se smještajem u domove djeca u ranom djetinjstvu izlažu riziku od zaostajanja u psihološkom, emotivnom i fizičkom razvoju.

,,Nijedno dijete mlađe od tri godine ne smije biti smješteno u institucije”, kazao je prošlog mjeseca, na predstavljanju kampanje hraniteljstva Svako dijete treba porodicu, šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Bendžamin Perks.

No, mi i tu svjetsku praksu uspješno ignorišemo. To je pokazalo istraživanje UNICEF-a o hraniteljstvu i usvajanju u Crnoj Gori, objavljeno prošlog mjeseca. Više od polovine anketiranih crnogorskih građana (58 odsto) smatra da je smještaj djece bez roditeljskog staranja u institucije dobro rješenje, dok svaki treći misli da to dijete ima iste šanse kao njegovi vršnjaci odrasli u porodici. Svaki drugi roditelj izjavio je da ne želi da usvoji dijete. Kao razlog navodili su – imaju ili planiraju da imaju još djece, nemaju uslove i finansijske mogućnosti za to, radi se o velikoj odgovornosti, nisu sposobni za to…

U opštem siromaštvu, koje godinama pritiska Crnu Goru, shvatljiva su ovakva objašnjenja. Uzgred, siromaštvo, nezaposlenost, nemanje stana – glavni su razlozi što se djevojke i mladići u Crnoj Gori sve rjeđe odlučuju za brak.

Većina ispitanika, čak 78 odsto, smatra da se država ne pretrže da pomogne osobama ili porodicama koje žive u uslovima u kojima je povećana vjerovatnoća da će napustiti dijete.

I šef Delegacije EU u Crnoj Gori Mitja Drobnič upozorio je povodom tog istraživanja da je ,,država dužna da pruži pomoć roditeljima i porodicama i podrži ostajanje djece u porodičnom okruženju”. Drobnič je iznio i podatak da je EU podržala sistem reforme dječje i socijalne zaštite sa oko tri miliona eura.

Sa takvim kritikama na račun države nije se složio premijer Milo Đukanović. On tvrdi da država vodi brigu o djeci kroz reformu sistema socijalne i dječje zaštite i pomaže roditeljima. Ipak, Đukanović je kazao da su u Vladi ,,svjesni da je taj proces dugotrajan i da zahtijeva ispunjavanje bitnih preduslova u pogledu jačanja institucionalnih kapaciteta, stvaranja finansijskih preduslova i uspostavljanja nacionalnog konsenzusa za takav cilj”.

Apelujući na građane Crne Gore da pomognu rješavanju jednog od osnovnih pitanja ljudskih prava, Bendžamin Perks je povodom najnovije kampanje UNICEF-a istakao da je korist od hraniteljstva, koju imaju djeca, porodice i zajednica, nemjerljiva. ,,Hraniteljstvo je i ekonomski efikasnije rješenje, jer, ne samo što bolje zadovoljava potrebe djece, već je i generalno tri puta jeftinije u odnosu na smještanje djece u instituciju tj. u dječji dom”. I on se slaže da je pred Crnom Gorom dug put da bi obezbijedila porodičnu brigu za svu djecu u Crnoj Gori, ali i da bi na tom putu mogla postati prva zemlja u regionu koja nema djecu mlađu od tri godine smještenu u institucije.

Pomenuta kampanja je dio aktivnosti UNICEF-a i Vlade Crne Gore na promovisanju hraniteljstva kao glavnog oblika zaštite djece bez roditeljskog staranja.

,,Naš cilj je da smještanje djece u institucije smanjimo za 30 odsto do 2016. godine”, objasnio je Predrag Bošković, ministar rada i socijalnog staranja.

Direktor Dječjeg doma Mladost Borislav Đukanović izjavio je da je tokom prošle godine usvojeno sedmoro djece, a u prvih šest mjeseci ove godine – jedno. Slično je bilo i u prethodne tri: 2009. usvojeno ih je petoro, a 2010. i 2011. po šestoro djece. Iz tog doma dosta djece usvojeno je u Njemačkoj, Austriji, Mađarskoj i Engleskoj, a najviše u Srbiji.

Dječji dom u Bijeloj godinama zbrinjava djecu bez roditeljskog staranja. Računa se da je od 1946. u njemu bilo smješteno oko dvije hiljade djece od mjesec dana, pa do punoljetstva.

Građani Crne Gore, kako rekosmo, nisu pretjerano zainteresovani za starateljstvo nad djecom, izuzimajući srodničke porodice. Pored socijalnih problema, ima i niz drugih koji otežavaju da se unaprijedi sistem hraniteljstva.

Uprkos određenom napretku kod nas se još robuje predrasudama. Ljetos je na evidenciji centara za socijalni rad nalazilo oko pedeset potencijalnih usvojiteljskih parova, od kojih svega šest iz Crne Gore.

Još se ćuti o primjerima zlostavljanja djece. Ne pamti se da su sudovi oduzeli roditeljska prava neodgovornim roditeljima. Ne poštuje se zakon koji kaže ako roditelji napušteno dijete ne obilaze duže od tri mjeseca sud im može oduzeti roditeljska prava. Primjera radi – ako u Norveškoj ošamarite svoje dijete, nikad više nećete doći u situaciju da ga vidite.

Prilično je komplikovana i procedura usvajanja djece bez starateljstva. Zahtjevi za usvajanje djece podnose se Ministarstvu rada i socijalnog staranja. Takvih zahtjeva svake godine stigne oko petnaestak. Na ovu adresu stigne po jedan ili dva zahtjeva godišnje za nesrodničko hraniteljstvo, dok je srodničko hraniteljstvo kao oblik zaštite djece kod nas tradicionalno razvijeno.

Prema Konvenciji o pravima djece, koju je potpisala i ratifikovala i Crna Gora, sva djeca i mladi imaju pravo da žive u porodici. Kada biološka porodica nije u stanju da brine o njima, traži se alternativno rješenje, što je u praksi većine zemalja najčešće hraniteljska porodica.

Nadoknada za hraniteljstvo, koju plaća Ministarstvo rada i socijalnog staranja iz državnog budžeta, iznosi oko 200 eura, a još 30 odsto tog iznosa dobija osoba koja pruža uslugu smještaja. Dijete bez roditeljskog staranja ima pravo na dječji dodatak, koji iznosi 30 eura mjesečno. Dodatno djeca imaju pravo na besplatan školski pribor i knjige, zimovanje i ljetovanje.

Ministarstvo je sprovodilo nekoliko kampanja da podstakne porodice da se odluče na starateljstvo. Vidjećemo da li će ova najnovija više od ranijih zainteresovati naše građane za ovakav oblik dobročinstva.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

UPRAVA ZA KADROVE ZA ŠEFA POLICIJE DISKVALIFIKUJE DOKAZANE PROFESIONALCE: Hoće li konkurs biti poništen  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dobro obaviješteni izvori Monitora tvrde da će konkurs najvjerovanije biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima

 

Ove sedmice završeno je testiranje kandidata za poziciju direktora pozicije. Iako se još ne zna kako je testiranje završeno, prema pouzdanim izvorima Monitora, konkurs će biti poništen.

Dobro obaviješteni izvori Monitora objašnjavaju da će konkurs biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška napravljena prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima. Uprava za kadrove odgovorila je da je prepreka to što je uslovno osuđivan. Međutim, uslovna kazna izrečena Šukoviću izbrisana je iz registra i njegova je kaznena evidencija čista. Na tu grešku je odmah ukazala Šukovićeva advokatica Marija Radulović.

„Zaključak Uprave za kadrove da Predrag Šuković ne ispunjava uslove iz Javnog konkursa koji je raspisan za radno mjesto Direktora Uprave policije je skandalozan, kaže za Monitor advokatica Radulović.

Objašnjava da je Uprava za kadrove, i pored saznanja da je u odnosu na Šukovića nastupila rehabilitacija i brisanje osude iz kaznene evidencije, zbog čega se isti nesporno smatra neosuđivanim, nezakonito zauzela drugačiji stav.

„Podsjećam javnost da je Šuković ranije osuđen za djelo za koje se postupak vodio po privatnoj tužbi prethodnog premijera Duška Markovića. Ovaj postupak uslijedio je nakon što je državno tužilaštvo povodom iste stvari procijenilo da nema nikakvog osnova za vođenje krivičnog postupka protiv Šukovića.  S obzirom na to da je osuda za ovo djelo izbrisana iz kaznene evidencije, nema bilo kakvog osnova da se Predrag Šuković označava kao ranije osuđeno lice“, navodi ona.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NEVOLJE RADNIKA  KOMBINATA ALUMINIJUMA: Bez osnovnih radnih prava  

Objavljeno prije

na

Objavio:

KAP je u stečaju već osam godina, a radnici nemaju pravo na godišnji odmor i druga osnovna prava. Radnik KAP-a Miroslav Jović, koji se pobunio zbog toga, prošao je kao Sandra Obradović prije šest godina. Dobio je otkaz. U Privrednom sudu kažu da je sve u skladu sa sudskom praksom

 

Miroslav Jović radnik Kombinata aluminijuma u Podgorici (KAP) dobio je otkaz 31. decembra. Tvrdi da je otkaz uslijedio kao odmazda zbog početka prikupljanja potpisa od strane radnika s ciljem da ostvare prava na godišnji odmor i druga prava koja im pripadaju po zakonu. Radnici KAP-a nemaju odmor od uvođenja stečaja u julu 2013. godine.

,,Nakon najave tužbe zbog godišnjih odmora, počeli su pritisci od strane mog nadređenog i generalnog menadžera, Nebojše Dožića. Striktni su da odmora ne može biti. Onda idu one priče da vlasnik Veselin Pejović drži KAP zbog nas da ne bi ostali na ulici i slično. Prijetili su otkazima. Meni su ga dali uz obrazloženje da sam otpušten zbog reorganizacije”, priča Jović za Monitor.

Stečajni upravnik KAP-a Veselin Perišić 31. decembra daje otkaz o radu Joviću, koji 5. januara podnosi prigovor Privrednom sudu. Predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić odbija Jovovićevu žalbu krajem januara ove godine.

Jovanić u obrazloženju kreće otpočetka pa objašnjava da je stečaj u KAP-u otvoren  davne 2013, u julu mjesecu, a oktobru je donijeto rješenje o bankrotstvu. Navodi se dalje da je tokom 2014. imovina stečajnog dužnika prodata privrednom društvu Uniprom za 28 miliona eura.

Objašnjava da zbog imovinsko-pravnih odnosa nije mogao da se okonča postupak prodaje, koji bi podrazumijevao i preuzimanje radnika od strane kupca imovine. Umjesto toga potpisan je Ugovor o poslovno-tehničkoj saradnji. Članom pet ovog ugovora stečajni upravnik se obavezuje da se radnicima koji se radno angažuju zaključi ugovor o radu na određeno vrijeme sa mogućnošću raskida ugovora u slučaju prestanka proizvodnje ili na zahtjev Uniproma.

Jovanić u presudi navodi da radnici koji su nakon otvaranja stečajnog postupka angažovani od strane stečajnog upravnika svoja prava mogu ostvarivati isključivo u skladu sa Zakonom o stečaju kao lex specialis propisom koji se primjenjuje u stečajnom postupku. S toga, Jovanić objašnjava, da se ovdje ne primjenjuje Zakon o radu niti drugi radno-pravni propisi, jer radno angažovana lica imaju samo ona prava koja su utvrđena i priznata rješenjem stečajnog upravnika. Onda Jovanić objašnjava da ,,radno angažovanim licima u toku stečaja ne pripada pravo na godišnji odmor, pravo na plaćeno odustvo za vrijeme privremene spriječenosti za rad, pravo na plaćeno odsustvo za dane državnih i vjerskih praznika, pravo na uplatu doprinosa na ime benificiranog radnog staža i dr., kao i predviđena zaštita u slučaju otkazivanja ugovora o radnom angažmanu”.

Drugim riječima sem isplate plate, nemaju nikakvih drugih prava. Tako su radnici KAP-a već osam godina onemogućeni da koriste Ustavom i međunarodnim konvencijama zagarantovana radna prava. A stečaj, iako je jedna od prvih odredbi u Zakonu o stečaju načelo hitnosti, traje li traje, bez najave da će biti okončan.

Jovanić se u donošenju pomenute  odluke poziva na brojne sudske odluke u ovom stečajnom postupku i ističe presudu Apelacionog suda iz januara 2016. Radi se o presudi u slučaju Sandre Obradović, koja je 2015. godine kao predsjednica sindikata KAP-a tražila da radnici imaju godišnje odmore i zbog toga dobila otkaz, kao sada Jović.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HAPŠENJA U VLADINOM PREDUZEĆU MORSKO DOBRO: Kako se krčmilo državno zemljište u zaštićenoj zoni

Objavljeno prije

na

Objavio:

Među hiljadama nelegalnih objekata koji su izgrađeni u zoni morskog dobra nalaze se i vile i vikendice, kafići i restorani istaknutih političara, sudija, bankara i biznismena. Državni funkcioneri gradili su vile na pjeni od mora, gazila se Barselonska konvencija, UNESCO standardi, betonirala šetališta, staze, pristaništa, ali nikome iz JP Morsko dobro do danas, to nije zasmetalo

 

Po nalogu Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića u utorak, 15. februara privedeno je više funkcionera Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, zbog osnovane sumnje za zloupotrebu službenog položaja u poslovima otuđenja djelova morske obale, koja je nizom pravnih vratolomija i nezakonitih radnji, prešla u privatno vlasništvo.

U Specijalnom tužilaštvu najavili su krajem prošle godine istragu o tome kako je značajan dio crnogorske obale, kojom gazduje JP Morsko dobro, na volšeban način uknjižen na pojedince i ko je sve u lancu donošenja odluka, tome doprinio.

Spektakularna akcija privođenja većeg broja funkcionera Vladinog preduzeća, odigrana je sticajem okolnosti opet u Budvi, u kojoj se nalazi sjedište JP Morsko dobro. Bila je to već viđena situacija na kakve su Budvani gotovo oguglali. Uhapšen je direktor preduzeća Predrag Jelušić, koji je istovremeno i prvi čovjek budvanskog DPS-a i član Glavnog odbora ove partije. Privedeni su i prethodni direktori Rajko Barović i Rajko Mihović, zatim bivši i sadašnji članovi Upravnog odbora MD Aleksandar Tičić, Boro Lazović, Ljubomirka Vidović i Selim Rsulbegović. Nalog za privođenje izdat je i za Zoricu Šarenac, Đura Marića,  Aleksandru Ivanović Kalezić i Ivana Kalezića.

Privedeni  funkcioneri JP Morsko dobro sumnjiče se za zloupotrebu službenog položaja, dozvolili su nelegalnu gradnju objekata na morskoj obali i učestvovali u poslovima knjiženja pojedinih parcela na privatna lica.

U konkretnom slučaju radi se o nekretninama u Tivatskom zalivu, u prostoru Luke Bonići, u kojoj duži niz godina posluje brodogradilište i remontni centar za jahte,  kompanije Navar iz Herceg Novog, u vlasništvu poznatog bokeljskog privrednika Branka Zgradića.

Polovinom januara po nalogu SDT Zgradić je uhapšen i njemu je tada određen pritvor od 30 dana. Radi se o nastavku akcije u kojoj je krajem decembra prošle godine uhapšen direktor Uprave za nekretnine Dragan Kovačević i Ana Lakićević Grdinić, kao i sudija kotorskog Osnovnog suda Marija Bilafer. Njima se stavlja na teret da su dio kriminalne organizacije koja je nelegalno upisivala pojedine objekte u zoni morskog dobra u katastar.

Specijalno tužilaštvo sumnjiči Zgradića za krivično djelo zloupotrebe službenog položaja putem pomaganja u produženom trajanju i krivično djelo zloupotrebe položaja u privrednom poslovanju, jer je poslovnim transakcijama kompanije Navar Doo, Herceg Novi, čiji je osnivač i vlasnik, sa preduzećem Morsko dobro, u periodu od 2009. do 2015. godine, upisao svoju firmu kao trajnog ili doživotnog korisnika parcela u zoni morskog dobra u Bonićima, površine od 14.500 kvadrata.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo