Povežite se sa nama

Izdvojeno

NIVO VODE U BIOGRADSKOM JEZERU ZABRINJAVAJUĆI: Učinci prirode i nebrige

Objavljeno prije

na

Nivo vode u Biogradskom jezeru do sada je nekoliko puta bio alarmantno nizak. Naučnim i stručnim istraživanjima, identifikovano je nekoliko ključnih razloga zbog kojih varira vodostaj jezera u jednom od crnogorskih najposjećenijih nacionalnih parkova. Zbog ogromnih izdataka koje podrazumijeva, zaštita je, tokom godina, odlagana više puta

 

Biogradsko jezero izgleda gotovo apokaliptično. Čista voda se povukla  i ostavila za sobom  blato. Prizor je obišao region i izazvao mnoge polemike. Nije prvi put da najveće jezero Bjelasice šalje signale za uzbunu. To čini godinama.

Nivo vode u Biogradskom jezeru, tokom godina, bio je nekoliko puta zabrinjavajuće nizak. Sa hidrološkog aspekta, 2019. je bila jedna od najsušnijih godina u posljednjoj deceniji, i najkritičnija po jezero.

Vodostaj Biogradskog jezera, kažu iz Nacionalnih parkova Crne Gore (NPCG), djelimično je uslovljen prirodnim procesima kojima su obuhvaćena sva jezera ledničkog porijekla na svijetu. ,,Situacija sa vodostajem bolja je nego 2017. i 2019. godine kada je nivo vode na Biogradskom jezeru bio na istorijskom minimumu” navode oni.

Naučnim i stručnim istraživanjima, identifikovano je nekoliko ključnih razloga zbog kojih varira vodostaj jezera u jednom od crnogorskih najposjećenijih nacionalnih parkova.

Prvi se odnosi na antierozione procese Biogradske rijeke kao glavne pritoke Biogradskog jezera, zbog čega se decenijama smanjuje njegova zapremina. Drugi problem je pojava većeg broja ponora na dnu jezera. Najveća opasnost, međutim, leži u eroziji desne obale rijeke Jezerštice, otoke jezera.

U posljednjih četrdesetak godina urađeno je nekoliko istraživanja radi sanacije erozije i rješavanja problema vodostaja Biogradskog jezera. Još 1976. godine  Šumarski fakultet iz Beograda je uradio dva projekta zaštite jezera. Prvi se odnosio na problem zasipanja jezera nanosima iz Biogradske rijeke i Lalevog potoka, a drugi na pitanje saniranja klizišta izazvanog erozijom Jezerštice. Nijesu realizovana do kraja zbog tehničkih razloga, i manjka novca.

Krajem 80-ih, Nacionalni park (NP) Biogradska gora je, od Zavoda za geološka istraživanja SR Crne Gore naručio projekat čija je svrha bila hidrološka i geološka ispitivanja kako bi se jezero oporavilo. Zavod taj projekat nije sproveo. Prema informacijama sa kojima NPCG raspolažu, razlog za neuspjeh je ponovo nedostatak para.

Uslijedio je rat na prostoru bivše Jugoslavije i – tišina. Sanacija jezera ponovo je aktuelizovana tek 2005. Tada je Skupština Crne Gore izdvojila sredstva za projekat NVO Zelenih Crne Gore, odakle su uradili idejno rješenje zaštite. U njemu je upozoreno da jezeru prijeti nestajanje u vrlo kratkom periodu. Zbog toga su iz NPCG-a 2007. godine angažovali stručnjake iz Građevinskog fakulteta koji su uradili Studiju za sanaciju erozijom nastalog klizišta na desnoj obali Jezerštice.

Početkom juna ove godine nadležni iz NPCG-a su organizovali Međunarodnu naučnu konferenciju pod nazivom Antieroziona zaštita Biogradskog jezera i rješavanje hidroloških problema u slivu Biogradske rijeke i Biogradskog jezera. Konferencija održana pod pokroviteljstvom Svjetske komisije za zaštitu voda, i slučaj je internacionalizovan.

Tada su stručnjaci iz Crne Gore, ali i regiona dali svoja mišljenja. Prema dr Veselinu Luburiću, treba ponovo ispitati sve dosadašnje projekte sanacije. ,,Potrebno je uspostaviti prvobitno stanje Biogradskog jezera, gdje je njegova dubina tri puta veća od sadašnjeg maksimalnog vodostaja. Neophodni su geodetski, geološki i hidrološki radovi i hidrološka osmatranja. Posljednja faza sanacije jezera trebalo bi da bude čišćenje nanosa iz južnog i jugoistočnog dijela oko ušća Biogradske rijeke i Lalevog potoka. Metodologiju i procjenu svih istražnih i sanacionih radova treba da precizira glavni projekat sa kojim bi se paralelno radila i procjena uticaja na životnu sredinu, a neophodno je uspostaviti i monitoring svih bjelasičkih jezera”, kazao je tada on.

S obzirom na  kompleksnost  ovog problema, iz NPCG-a ističu da je neophodna međunarodna ekspertiza i podrška, kao i uključivanje cjelokupne naučne javnosti.  ,,I Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma (MEPG) je to prepoznalo. Apliciralo je  za sredstva iz IPA fonda kroz projekat koji podržava sektor životne sredine i klimatskih akcija u Crnoj Gori, a odnosi se na prvu fazu rehabilitacije Biogradskog jezera”, kazali su još iz NPCG-a.

Projekat je započet u drugoj polovini oktobra ove godine kada su potpisani ugovori sa ekspertima. Angažovano ih je nekoliko. Dina Skarep ispred nadležnog ministarstva (MEPG), Vladan Dubljević, Golub Ćulafić, Milan Radulović, Milić Ćurović i Roj Frenk, u saradnji sa rendžerima NP-a Biogradska gora nedavno su obišli teren, i, između ostalog, mjerili proticaj Biogradske rijeke. Rezultati se tek očekuju. Mnoštvo pokrenutih, nezavršenih inicijativa nameće pitanje – hoće li i ova biti takva?

Upućeni sagovornici Monitora kažu da, kako je jezero smješteno u jednoj od tri preostale prašume u Evropi, zaštiti treba pristupiti sa znatno većom pažnjom. ,,Biogradsko jezero je ledničko jezero. Sva jezera tog porijekla na tlu Evrope  su ugrožena i u opasnosti od nestajanja. Komplikovana je procedura koja bi dovela do toga da se taj proces makar uspori, jer se radi o zaštićenom području. Jedna od studija kaže da za to postoji ekološki prihvatljiv način. Sve to iziskuje ogroman novac, zbog čega su projekti za zaštitu jezera odlagani godinama”, kaže za Monitor ekološki aktivista Aleksandar Dragićević.

Djelovanje erozije, saglasni su stručnjaci, učinilo je da danas govorimo o pretposljednjem stadijumu života jezera. Sa naučnog, odnosno geološkog stanovišta, teško je reći još koliko mu je vremena ostalo. Mogu biti vjekovi. Ili mnogo manje.

Andrea JELIĆ

Komentari

FOKUS

VREMENSKA PROGNOZA VLADINE SUDBINE: Pretežno nestabilno sa mogućim padavinama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nije sporno da aktuelna Vlada nema podršku u parlamentu. Ali je upitan način na koji bi se to nepovjerenje moglo formalno iskazati, bez saradnje zvanično nepomirljivih protivnika. Izvjesna je samo politička neizvjesnost koja će se produžiti, kakav god da bude epilog opozicione inicijative

 

Uoči godišnjice formiranja prve višestranačke Vlade bez učešća Demokratske partije socijalista, u parlament je stigla i zvanična inicijativa za njeno rušenje.

Prijedlog za glasanje o nepovjerenju Vladi podržalo je svih 40 poslanika opozicije. Od ponedjeljka traju nagađanja da li će se u redovima skupštinske većine naći nedostajući 41. glas, neophodan da se obori Vlada Zdravka Krivokapića.

Premijer je optimista. On cijeni da je inicijativa opozicije „politički  marketing za lokalne izbore u Podgorici“. Krivokapić se, očigledno, uzda u pretpostavku da u vladajućoj većini nema onih koji bi bili sremni da ga sruše paktirajući sa DPS-om. I pored evidentnog, i javno iskazanog, nezadovoljstva (ne)radom njegovog kabineta koje unutar vladajuće većine traje  od formiranja Vlade.

,,Volja građana je tada (na prošlogodišnjim izborima – prim. Monitora) bila uperena protiv režima koji je ostavio mnogo posljedica”, podsjetio je  Krivokapić insistirajući kako on „ne vidi“  da bi iko iz tročlane koalicije na vlasti to mogao da preokrene.

Javni nastupi zvaničnika vladajuće većine tome idu u prilog.

,,Što god iz DF-a mislili o aktuelnoj Vladi i zloupotrebi izborne volje građana od premijera Zdravka Krivokapića i njegovog neformalnog zamjenika Milojka Spajića, glasanje za inicijativu opozicije o nepovjerenju Vladi, ne dolazi u obzir”, tvitovao je poslanik DF-a Nikola Bajčetić. I obrazložio na čemu se temelji stav koalicije kojoj pripada: DPS je neprijatelj Crne Gore, a s neprijateljima nema saradnje”.

Izrečeno je pritvrdio i Dragan Ivanović, poslanik SNP-a (zajedno sa DF-om dio koalicije Za budućnost Crne Gore): „Sigurno je da niko od nas neće rušiti Vladu s DPS-om, iako smo nezadovoljni Vladom”.

Demokrate su ponovile stav da oni ovu Vladu neće rušiti. Da bi i kolegama iz vladajuće većine poručile da bi podrška nekoga od njih opozicionoj inicijativi za smjenu izvršne vlasti značilo da je taj neko  uzeo novac. ,,Da li je uzeo milion ili 21 milion – nas to apsolutno nije briga. Ko god odluči da podrži inicijativu koju je uputila opozicija, to će biti ista ona korupcija oličena u liku i djelu Darka Pajovića i Pozitivne Crne Gore”, saopštio je u parlamentu poslanik Demokrata Vladimir Martinović.

To je i  elementarno upućenima, dovoljno da prepoznaju  da je Bečić potencijalno paktiranje sa DPS-om unaprijed osumnjičio poslanike Abazovićeve  koalicije Crno na bijelo (GP URA i CIVIS). Iz DF-a su bili radikalniji. Poslanik Jovan Vučurović, je poimenice prozvao koleginicu Boženu Jelušić:  „Postoje sumnje da je upravo ona taj džoker u koga se uzda DPS prilikom izglasavanja nepovjerenja Vladi“. Pa, kao bajagi, ograda: „A mi se, pored svih glasina, uzdamo u poslanicu Jelušić da neće popustiti“.

Iz URA su uzvratili. „Nema straha od povratka DPS-a na vlast. Građani mogu da budu relaksirani, DPS se vratiti neće“, kazao je predsjednik Pokreta i potpredsjednik Vlade Dritan Abazović, podsjećajući da je URA podržala sve dosadašnje inicijative Vlade. Za razliku od nekih koalicinih partnera (DF). Poslanik URA-e Miloš Konatar je podsjetio kako je Krivokapićeva Vlada „možda jedina Vlada u svijetu koja u svojih godinu dana možda i jače napade trpjela od strane poslanika parlamente većine nego od opozicije”. Uz napomenu: ,,Nije normalno da isti ti koji su od početka htjeli da ruše Vladu, pa i oni koji su htjeli da je rekonstruišu, danas love izdajnike po parlamentu, po Crnoj Gori, pominju se avioni, kamioni, prodaja, izdaja…”.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 3. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PEJOVIĆ OPET ŠALJE RADNIKE KUĆI: Ekologija i struja zatvaraju KAP

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ove nedjelje uprava KAP-a najavila je radnicima da se pripreme za postepeno gašenje ćelija i potpuni prestanak proizvodnje aluminijuma od 15. decembra zbog visokih cijena struje od 1. januara. Istovremeno, drama oko KAP-a, koja traje decenijama, mogla bi da dobije svoj epilog i zbog ekologije

 

„Šta si mi ovo poslao, se*em ti se u titulu? Je..ću ti majku, vidjećeš ti, pokazaću ti ja“, zaprijetio je vlasnik Kombinata aluminijuma Podgorica Veselin Pejović direktoru Agencije za zaštitu životne sredine Milanu Gazdiću. Razlog: Agencija je Pejoviću ispostavila rješenje o naplati eko naknade od 800.000 eura u roku od 15 dana, pod prijetnjom prinudne naplate.

Gazdić je prijavio prijetnje policiji. Pejović je uhapšen. Nakon saslušanja tužilaštvo je ocjenilo da u radnjama Pejovića nema elementa krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti. Ovog puta je sve ostalo na prijetnjama za razliku od incidenta iz 2015. kada je na beogradskom aerodromu Pejović nasrnuo na Nebojšu Medojevića. Kasnije je ponovio da će pljuvati i šamarati Medojevića gdje god ga vidi, da bi se nakon reakcija javnosti pravdao da su njegove riječi izvučene iz konteksta. Napad nije.

Prije nego što je izgubio takt i počeo sa uvredama i psovkama, Pejović je zaprijetio Gazdiću da će ga prijaviti Specijalnom državnom tužiocu. Izgleda da ga je dodatno razjarilo to što je Gazdić odgovorio da to slobodno učini.

SDT inače ni nakon osam godina nije utvrdilo da li, i ko treba da odgovara zbog nepravilnosti u vezi 137 miliona eura državnih garancija datih KAP-u. Državna revizorska institucija utvrdila je nepravilnosti u reviziji državnih garancija za 2010. i 2011. Potpise na sporne ugovore o državnim garancijama, bez procjene opravdanosti te pomoći i kontragarancija, stavili su u ime Vlade tadašnji ministri finansija i ekonomije Igor Lukšić i Branko Vujović, premijer u tom periodu bilo je Milo Đukanović, aktuelni predsjednik države. A KAP-om je upravljao ruski oligarh Oleg Deripaska.

I pored neažurnosti SDT-a, Pejović je Miliovju Katniću podnio krivičnu prijavu protiv premijera Zdravka Krivokapća, potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića, ministra ekologije, prostornog planiranja i turizma Ratka Mitrovića i direktora Agencije za zaštitu životne sredine Milana Gazdića. Prijavu je podnesena zbog udruženog kriminalnog djelovanja i zloupotrebe funkcija koje obavljaju a sve na štetu Pejovićeve kompanije Uniprom, koja gazduje KAP-om.

Izu Uniproma tvrde da je jasno da su ekološki otpad, povodom kojeg je došlo do incidenta sa Agencijom, ostavili Rusi, tačnije CEAC, jer je Uniprom preuzeo KAP u stečaju tek 2015. godine. „U nemogućnosti da naknadu naplati od CEAC-a a ni od KAP AD u stečaju, nakon pet godina ona mijenja dispozitiv rješenja dana 22. 11. 2021. godine. U dispozitivu mijenja subjekta koji je obavezan na plaćanje naknade, tako što sada tu obavezu ustanovljava na privredno društvo Uniprom d.o.o. Nikšić za iznos od 348.000 eura, a zatim i rješenja za sljedeće godine, stvarajući obavezu za Uniprom u iznosu većem od 700.000 eura“, naveo je Pejović.
Iz Agencije tvrde da su u posljednja dva mjeseca uspjeli da od Pejovićeve kompanije naplate 137.000 eura zaostalih eko naknada i naknada zbog zagađenja životne sredine. Te takse i kazne nijesu plaćene od 2016. godine. Direktor Agencije Gazdić je 1. oktobra donio rješenje kojim su preinačena sva prethodna, koja KAP nije platio, a kojima je Pejoviću bilo naloženo da ih plaća sukcesivno, svakog mjeseca do kraja godine. Sva rješenja ispostavljena su Unipromu, koji je preuzeo organizaciju proizvodnje tokom stečajnog postupka prodaje imovine KAP-a. Uz obrazloženje da je upravo Uniprom korisnik postrojenja, pa samim tim i obveznik plaćanja eko naknade u skladu sa propisima.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 3. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ARAPI GASE DUVANSKI KOMBINAT: Glavni grad pohitao da proda svoje akcije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prema saopštenju arapske kompanije, najviše ih je zaboljela odluka Vlade da zabrani skladištenje cigareta u takozvanoj „slobodnoj zoni“ Luke Bar. Vlada je krajem jula donijela takvu odluku, a zaključkom je, između ostalog, zatražila i uvođenje pojačanog nadzora u Slobodnoj zoni Novi duvanski kombinat

 

Duvanski kombinat se gasi. Tako su prije nekoliko dana saopštili predstavnici većinskog vlasnika Novog duvanskog kombinata, kompanije iz Ujedinjenih Arapskih Emirata –  Grand lnternational FZ-LLC. Menadžer kompanije Grand International FZ-LLC Ahmad Ibrahim Hamdan kaže da je kompanija sada u procesu prestanka obavljanja svoje djelatnosti.

Tako će, prema najavama,  prestati proizvodnja duvana, koja u Podgorici postoji od 1903. godine, kada je kralj Nikola osnovao fabriku Monopol duvana. Kasnije je to privredno društvo promijenilo mnogo oblika organizovanja i imena, a posljednje je Novi duvanski kombinat Podgorica (NDKP), pod kojim posluje i danas. Njega su osnovali Vlada Crne Gore i Glavni grad Podgorica, nakon što je u stečaj otišao stari Duvanski kombinat.  Njegova imovina prodata je građevinskom preduzeću Zetagradnja. Danas na mjestu, gdje je nekada bila fabrika, niče novi stambeni kvart.

Arapska kompanija preuzela je duvanski kombinat 2016.  Jedina se prijavila na tenderu za dokapitalizaciju NDKP-a. Ponudila je ulaganje od 20 miliona eura i zapošljavanje 75 radnika. Zaposlili  su šezdesetak radnika. Krajem maja 2018. godine počeli su sa probnom proizvodnjom, dok krajem septembra 2019. godine na dvije proizvodne linije počinju sa proizvodnjom cigareta. Kompanija Grand International FZ-LLC u julu ove godine kupila je i dio akcija u duvanskom kombunatu od Glavnog grada za nešto više do dva miliona eura. Vlada Crne Gore vlasnik je 1,16 odsto akcija. Međutim, firma je cijelo vrijeme poslovala sa gubitkom, a 2020. godinu završili su sa gubitkom od 3,4 miliona eura.

Interesantno, Glavni grad je  prodao svoje akcije u Duvanskom kombinatu dan nakon što je potpredsjednik Vlade Dritan Abazović saopštio da su inspektori počeli kontrolu tog preduzeća, po nalogu bivšeg rukovodioca Uprave prihoda i carina Aleksandra Damjanovića. Odluku o prodaji akcija su obrazložili lošim poslovanjem tog preduzeća u prošloj godini. Novac od prodaje će, kako je tada saopšteno, iskoristiti za razvojne projekte.

Prema saopštenju arapske kompanije, najviše ih je zaboljela odluka Vlade da zabrani skladištenje cigareta u takozvanoj „slobodnoj zoni“ Luke Bar. Vlada je krajem jula donijela takvu odluku, a zaključkom je, između ostalog, zatražila i uvođenje pojačanog nadzora u Slobodnoj zoni Novi duvanski kombinat. Iz preduzeća su saopštili da su više puta bili predmet kontrole carinskih organa i Poreske uprave.

,,Nakon čega nijesu utvrđene bilo kakve nepravilnosti, niti date primjedbe. Takođe, bili smo i predmet kontrole međunarodne organizacije koja se bavi borbom protiv krijumčarenja cigareta – OLAF, koja je dala pozitivno mišljenje na naše poslovanje. Nažalost, Grand International FZ-LLC i mendžment Novog duvanskog kombinata nije naišao na razumijevanje i podršku od strane Vlade Crne Gore. Obraćajući se u više navrata zvaničnim dopisima i propratnom dokumentacijom, a u vezi sa našim budućim investicijama i zainteresovanošću za otkup vlasničkog udjela države u Novom duvanskom kombinatu, unapređenjem i razvojem proizvodnje duvana, rješavanjem pitanja otpada, kao i nekih pitanja vezano za funkcionisanje Slobodne zone u skladu sa međunarodnim standardima, nijesmo dobili nijednu povratnu informaciju, kao ni odgovor na bilo koje zvanično obraćanje”, navodi Hamdan u pismu premijeru Zdravku Krivokapiću.

U Vladi, prema informacijama Monitora, sumnjaju da se i u Novom duvanskom kombinatu odvijaju nelegalne aktivnosti povezane sa švercom cigareta. Ali još nema zvaničnih saopštenja šta su pokazale brojne kontrole poslovanja NDKP-a. Zbog toga su, na predlog Damjanovića, naložili pojačan nadzor ovog preduzeća. To je ranije javno rekao i Abazović.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 3. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo