Povežite se sa nama

DRUŠTVO

No pasaran

Objavljeno prije

na

Mještani „pobunjenog” Beransela održali su još jednu lekciju uspavanoj, potkupljenoj i zaplašenoj crnogorskoj javnosti. Oni su, uprkos silnim opstrukcijama i pritiscima koje je vršila tajna policija preko partijskih aktivista noć prije policijske intervencije, stali pred „oklopnu” jedinicu policije i još jednom vlastima poslali poruku – „no pasaran u Beranselo”, mimo Ustava i zakona.

Država je prošle sedmice domonstrirala silu, po osmi put naređujući policiji da razbije blokadu u ovom beranskom prigradskom naselju, kako bi omogućili prolazak kamionima komunalnog preduzeća prema smetlištu na Vasivim vodama. Stvari su, tako, dovedene do tačke usijanja i apsurda.

Situaciju je najbolje opisao američki državljanin porijeklom iz Berana Jovan Lončar kada je rekao da se ovdje više ne radi o deponiji, već o strahu režima da im se virus pobune iz Beransela ne proširi po Crnoj Gori.

„Žao mi je samo što nije bilo više slobodnih ljudi iz grada na barikadama u Beranselu. Ne mogu da vjerujem da se toliko plaše. Šta treba još da im se desi pa da im se čuje boja glasa. Hiljade njih su otrovali. Primaju infuzije, sjede na WC šolji, i ne smiju da podignu glavu. Ali, neće se na ovome završiti. Ovo je što se Beransela tiče samo još jedna intervencija policije, i mi idemo dalje”, poručio je Lončar.

„Pobuna” u Beranselu počela je upravo kada je ovaj čovjek prije tri godine zakupio bilbord u centru grada i na njemu zalijepio plakat sa fotografijom divljeg smetlišta na Vasovim vodama i pitanjem – dokle? Lokalne vlasti su taj plakat pocijepale, ali su poslije sudskog spora koji su izgubile morali da ga vrate. Tada su počele blokade gradskog smetlišta u Beranselu i opasno se proširio „virus pobune”. Beranselci su odavno stekli simpatije demokaratske javnosti Crne Gore, ali su istovremeno postali i „trn u oku” crnogorskim vlastima.

Za posljednju „maškaradu” u Beranselo su dovedene specijalne policijske jedinice iz Bijelog Polja i Pljevalja, u kompletnoj borbenoj opremi, kao da su se spremale za obračun sa razjarenim navijačima ili rušilačkim demonstrantima, a ne sa golorukim narodom ovog naselja, ženama i starcima. Nije pomoglo ni to što je osamdesetogodišnji Vaso Popović policiju dočekao pogačom, solju i čašicom rakije, i uputio im molbu – „djeco moja, činite sve, samo nemojte postupiti po naređenju”.

Naređenje „sa viših adresa” stiglo je, međutim, vrlo brzo, nakon što su mještani, koji su prosijedali po putu, odbili da se dobrovoljno sklone. Nastala je gužva i metež. Oklopljeni policajci su podizali jednog po jednog mještanina, čak i devedesetpetogodišnjeg Đorđija Tomovića, koji je legao ispred jednog policijskog vozila, i kao džakove krompira ih ubacivali u maricu. Do zgrade policije je sprovedeno dvadesetak Beranselaca i mještana susjednih mjesnih zajednica, koji su odmah proslijeđeni sudiji za prekršaje i poslije dva dana maltretiranja propisno kažnjeni.

Među prvima koji je priveden bio je odbornik Nove u beranskom lokalnom parlamentu Mladen Premović.

„Ja sam prije svega stanovnik Beransela, i nije mi na čelu pisalo da sam odbornik. Moja dužnost kao odbornika je da budem sa onima koje predstavljam. Ogorčenje je veliko. Mi nećemo odustati. Vrlo brzo bićemo ponovo na barikadama. Koliko god nas kažnjavali. Mi samo tražimo Ustavom garantovano pravo na zdravu sredinu i čist vazduh”, izjavio je Premović.

Najmučnija scena nastala je kada je jedna mlada Beranselka kolabirala, dok su tri policajke pokušale na silu da je odvuku u maricu. Ona je pala na put. Policija je u prvih mah pomislila da nije ništa ozbiljno, a onda se ispostavilo da se radi o teškom napadu. Pokazalo da „dobro osmišljena akcija” i nije bila tako dobra organizovana, jer u blizini nije bilo kola hitne pomoći niti ljekara. Drama je nastala dok je djevojka grcala i gubila svijest. Novinari i mještani su joj vadili jezik iz usta da se ne bi ugušila, a policija tek tada shvatila da je vrag odnio šalu. Kako je put bio zakrčen, policajci su djevojku na rukama odnijeli do prvih slobodnih kola, odakle je transportovana u Urgentni centar, gdje se poslije ukazane pomoći, povratila.

Razjarena masa je uzvikivala „hapsite lopove” i „Vuka lopove”, ali su ih daleko jače policijske snage brzo potisnule i udaljile sa puta, omogućivši kamionima komunalnog da prođu prema smetlištu.

„Ne zamjeram ja policajcima, ali zamjeram onom ministru koji je iz ovog grada, a koji na ovakav način šalje policiju u svoj grad” kaže jedan od učesnika protesta, odbornik SNP a Savo Vučetić. „Deponije nije od juče pa da se ovako rješava. To pitanje traje godinama. Ovdje je bilo policije i naroda ‘jedan na jedan’, jedan policajac jedan građanin. To govori o demonstraciji sile u odbrani režima. Nama ostaje ponos, a njima bruka”, kaže Vučetić.

Da će se policijska intervencija dogoditi, znalo se i po tome što je Vlada dan ranije obavezala beransku lokalnu samoupravu da hitno omogući deponovanje nagomilanog otpada na lokaciji Vasove vode, i bez odlaganja krene u saniranje oštećenih vodovodnih postrojenja kako bi se omogućilo snabdijevanje opštine bezbjednom vodom za piće.

Ekološki pokret Ozon podnio je krivičnu prijavu protiv JP Komunalno zbog kršenja Zakona o odlaganju otpada. Mještani Beransela nekoliko godina biju bitku sa lokalnim vlastima zbog nezakonitog odlaganja otpada na Vasovim vodama, na izvorištima pitke vode, gdje je nagomilano nekoliko stotina hiljada tona opasnog otpada i napravljena najveća planina smeća i najcrnja ekološka tačka na sjeveru Crne Gore. Osmi je put da ih policija silom rastjeruje sa barikada, ali su ovog puta prvi put dovedene specijalne policijske snage iz drugih gradova, koje su, prema opštem uvjerenju, bile spremne za mnogo gori scenario.

Taj scenario izbjegnut je modrošću rukovodstva ove mjesne zajednice, koje je po naumu ministra zdravlja Miodraga Radunovića pripremano za ,,kolektivnog krivca”. Pripreman je i teren da se na njih svali krivica za masovno trovanje vodom koje je zadesilo Berane. Kako bi izbjegli zamku, Savjet MZ od jedanaest članova, kao i petnaest članova Koordinacionog odbora za zaštitu životne sredine, noć prije policijske intervencije podnijeli su kolektivne ostavke. To je matiralo vlast, pa su sjutradan kidisali sa ratnom opremom na narod.

Kada se podvuče crta, do sada zbog epidemije izazvane neispravnom vodom iz gradskog vodovoda, zatvorski kažnjena petorica mještana Beransela?! Sud za prekršaje u ovom gradu je pretvoren u partijsku ispostavu DPS-a i ,,policijsku palicu” za udaranje po praznim džepovima Beranselaca. Izvjesno je da sve to neće spriječiti mještane ovog naselja da nastave borbu da se smetlište na izvorištima pitke vode u blizini njihovog sela hitno sanira i zabrani dalje odlaganje otpada na toj lokaciji. Ustav i zakoni, kao i međunarodne konvencije iz oblasti zaštite životne sredine, na njihovoj su strani. Vlasti na svojoj strani imaju tajnu i javnu policiju. U Beranselu su samo demonstrirali šta čeka one koji se usude da podignu glavu iz pijeska.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Štrajk advokata – preko 3.000 suđenja odloženo: Građani trpe, delinkventi i kriminalci izmiču pravdi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Advokatska komora Crne Gore i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja započeli su pregovore o uslovima fiskalizacije, ali još ništa konkretno nije dogovoreno. Najviše ispaštaju građani, pogotovo socijalno ugroženi, koji ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“

 

Nakon više od dvije sedmice štrajka crnogorskih advokata, konačno je počeo dijalog između Advokatske komore i Vlade Crne Gore. Advokati nijesu htjeli da fiskalizuju kase na isti način kao ostala preduzeća, dok su iz resornog Ministarstva finansija i socijalnog staranja bili uporni da svako mora platiti porez bez izuzetka. Poslije dvosedmičnog štrajka Vlada je uvidjela da pravosudni sistem ne može da izdrži obustavu rada advokata, što je podrazumijevalo nepristupanje suđenjima, ročištima, postupcima pred tužiocem i policijom.

Počeli su pregovori ali na sastanku ništa konkretno nije dogovoreno. Advokatska komora svoje predloge mora da formalizuje na skupštini tog tijela. Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović za Monitor kaže da je zadovoljan sastankom i da je riječ o pozitivnom iskoraku. „Advokatska komora će na skupštini odlučiti kako će ući u pregovore sa Vladom. Štrajk je i dalje na snazi i trajaće najvjerovatnije dok se ne ispuni naš osnovni zahtjev, da se Zakon o fiskalizaciji u ovakvom obliku ne primjenjuje na advokate”, istakao je Begović.

Iz resornog ministarstva su prilično šturo govorili o sastanku sa predstavnicima Advokatske komore. Oni su saopštili da su se njihovi stavovi „u najvećoj mjeri približili“, i da će raditi „na postizanju konkretnih dogovora koji će voditi ka prevazilaženju nastale situacije“.

Najviše ispaštaju građani, čija prava bi trebalo da štiti pravosudni sistem. Građani, pogotovo oni socijalno ugroženi, ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“ i izmiču pravdi. Najsvježiji je primjer Nikšićanina Luke Krivokapića koji je osumnjičen da je usred bijela dana, pred svjedocima, u centru grada ubio sugrađanina. Da se na poziv dežurnog tužioca nije odazvala advokatica Mirjana Pajković i prihvatila da zastupa osumnjičenog, Krivokapiću ne bi mogao biti određen pritvor. Advokatska komora je, međutim, suspendovala Pajkovićevu zbog prekida štrajka i protiv nje pokrenuli disciplinski postupak. Nedavno je specijalni povratnik, počinilac porodičnog nasilja, pušten da se brani sa slobode, a isto se može dogoditi i sa specijalnim povratnikom u predmetu koji se vodi za krivično djelo silovanje, ukoliko se štrajk nastavi.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo