Povežite se sa nama

OKO NAS

NOVE VRSTE RIBA U JADRANU: Dramatične promjene

Objavljeno prije

na

Ulcinjski ribari potvrdili su nam da love do sada nepoznate vrste riba: napuhaču, jednu vrstu raka – američku plavu krabu, a sve brojnija je i zubatica (pomatomus saltatrix), proždrljiva vrsta u Jadranu. Povećan je unos stranih vrsta među kojima su i primjerci iz dalekih mora, poput plavog raka, patuljastog patkoglavca, kreolskog vučića, itd… Samo najupućeniji ribari znaju imena ovih novih vrsta riba, koje se najčešće love mrežama namijenjenim salpama. Početkom ovog mjeseca pojavilo se veliko jato nepoznatih riba nalik sarunu. Ulcinjski ribari ostvarili su bogate ulove a neki primjerci bili su teži od dva kilograma. Riba je grizla najviše na udicu namijenjenu skuši. Šef laboratorije za ihtiologiju i ribarstvo u Institutu za biologiju mora u Kotoru Aleksandar Joksimović kaže da se Ulcinj nalazi na vratima Jadrana i da su stoga ulcinjski ribari prvi na udaru. Prema njegovim riječima, ulovi novih vrsta riba, poput carske iglice ili ribe trube, potvrđuju pretpostavku da su one uspostavile populaciju u južnom Jadranu. Poseban fenomen je ekspanzija ranije pomenute američke plave krabe. Njezina je postojbina istočna obala Atlantika, a da su joj baze na Jadranu močvare u Albaniji, gdje se razmnožila i odakle se širi. Smatra se da su odatle struje nanijele larve i ličinke do pogodnog tla gdje je uspostavila populaciju. Za sada nema podataka da se plava kraba komercijalno eksploatiše, ali upravo je jedini način kontrole njezin izlov. Posebno ako se zna da je jako ukusna i cijenjena vrsta, iako je još nema na trpezama i restoranima na našem Primorju. Još jedna vrsta, pomatomus saltatrix, poznata kao zubatica, predator je u ekspanziji na Jadranu. Riječ je o ribi koju zbog proždrljivosti i njezinih oštrih zuba ribolovci nazivaju ,,morskom piranom”. U stanju je da skakavicu, skušu ili oradu prepolovi – u sekundi. Vodeći istraživač invazivnih vrsta na Jadranu prof. dr Jakov Dulčić, s Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita, ovim je povodom nedavno boravio u Ulcinju. On je razgovarao s ribarima i uputio ih što mogu da očekuju kada su u pitanju nove vrste riba. Profesor Dulčić je na osnovu svih relevantnih podataka evidentirao 46 novih vrsta u Jadranu. Istraživanja je objavio u knjizi „Nove ribe Jadranskog i Sredozemnog mora” i u njoj su i tri crnogorska nalaza, među kojima su riba-truba (fistularia commersoni) iz Crvenog mora i dvije atlantske vrste carska iglica (tylosurus acus imperialis) i otrovna vrsta napuhače – četvorozupka (sphoeroides pachygaster). Riječ je o egzotičnim vrstama riba, uglavnom lesepsijskih migranata. To su invazivne vrste iz Crvenog mora koje su u istočni Mediteran prodrle nakon prokopavanja Sueckog kanala 1869. godine. Naziv su dobile po Ferdinandu De Lesepsu, koji slovi za upravnika izgradnje kanala. Mnogo je razloga koji su doveli do pojave novih vrsta riba u našem moru. Činjenica je da je ljudski faktor, direktno ili indirektno, dominatno uticao da ihtiofauna Jadrana doživi dramatične promjene od kada je, prije više od 100 godina, evidentirana prva invazivna vrsta. Naučnici takođe navode prirodne fenomene, poput jadranskih ingresija i pojačanu aktivnost sunca, kao i promjenu temperature mora, balastne vode s tankera, hranu i marikulturu. Prof. dr Ivona Marasović iz Splita smatra kako će porast temperature našeg mora izazvati promjene u funkcionisanju cjelovitog jadranskog ekosistema. Promjene su vidljive, na primjer na brojnost riblje populacije: sve je malobrojnija populacija škampa, a sve se češće primjećuju i promjene međuodnosa različitih ribljih populacija, smanjenje jednih u odnosu na druge. Recimo, smanjenje broja dugoživućih riba na račun kratkoživućih.

Naučnici, inače, uvijek upozoravaju da su neke nove vrste izrazito otrovne i da njihova upotreba u ishrani može izazvati smrt, što je već zabilježeno na Mediteranu. No, činjenica je da je riba uglavnom još izuzetno zdrava hrana, i da je ona gotovo jedini naš prehrambeni proizvod koji je ovđe jeftiniji nego u Evropi, što znači da je možemo izvoziti. To dalje znači da narednih godina mnogo više sredstava treba ulagati u ribarstvo, jer će se taj novac sigurno vrlo brzo vratiti. No, malo je naznaka da će Vlada premijera Mila Đukanovića i resornog ministra Petra Ivanovića znati da iskoristi ovaj ogroman resurs, odnosno realnije je očekivati da se ona nastavi ponašati kao vlade Mađarske, Slovačke ili Srbije, dakle, kao vlade zemalja koje nemaju more. A bez pomorstva i ribarstva, s dvomjesečnom turističkom sezonom i slabo razvijenim maslinarstvom, Crna Gora, u simboličkoj ravni, prestaje biti mediteranska država.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

PODRŠKA ŽENSKOM PREDUZETNIŠTVU NA SJEVERU: Mrvice iz opštinskih kasa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Većina opština ispoštovala je formalnu obavezu, pa su i ove godine opredijelili sredstva za podršku sugrađankama koje bi da pokrenu ili unaprijede svoje biznise. Međutim, prema broju i vrsti projekata kojima su konkurisale, jasno je da se žene na sjeveru još sa strahom upuštaju u preduzetništvo

 

Prema ocjeni Privredne komore Crne Gore (PKCG) žensko preduzetništvo je najbrže rastuća kategorija u preduzetničkom svijetu. Podrška s lokalnog nivoa tom vidu ženskih poslovnih incijativa, ipak, na sjeveru, stagnira već tri godine. U većini opština, bez obzira na visnu budžeta, sredstva koja se godišnje izdvaju da osnaže žene preduzetnice ne prelazi 10.000 eura. Tako je, na primjer, u Brenama, čija je opštinska kasa ove godine „teška“ više od devet miliona eura, ali i u Kolašinu i Mojkovcu čiji su dvanaestomjesečni prihodi polovinu tog iznosa.

Odluku da pomažu sugrađankama, koje bi da se oprobaju ili unaprijede svoje biznise, opštine u Crnoj Gori nijesu donijele same. Ženska politička mreža (ŽPM) uspjela je 2018. godine da se izbori da se u lokalnim budžetima opredijele posebna sredstva namijena podsticaju razvoja ženskog preduzetništva. Naredne godine, oko 15 opština uvelo je posebnu budžetsku liniju za podršku preduzetništvu  svojih sugrađanki.

No, od tada do danas, sredstva koja se izdvaju za tu namjenu ostaju ista, s izuzetkom rijetkih opština koje su ih povećale. Na primjer, nakon što je dvije godine zaredom u budžetu Opštine Bijelo Polje za žensko preduzetništvo izdvajano po 10.000 eura, ove godine su taj iznos udvostručili. Očekivano, s obzirom na to da su bjelopljski prihodi i rashodi planirani na skoro 12,5 milona eura.

Berane ne slijedi taj primjer. Iz budžeta će ove, kao i prethodne dvije  godine,  izdvojiti  samo 10.000 eura za sufinasiranje biznis planova žena u tom gradu.

Iz Opštine su najavili da će podržati projekte koji podstiču ekonomski razvoj opštine, predviđaju otvaranje novih radnih mjesta, podstiču razvoj poljoprivrede i ruralnog područja… Prednost će imati i projekti koji podstiču razvoj organske poljoprivredne proizvodnje, turizam, doprinose afirmaciji i valorizaciji kulturnog potencijala…

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BOGATSVO LJEKOVITOG I AROMATIČNOG BILJA U CRNOJ GORI: OD KANTARIONA DO BRĐANKE: Zaboravljeni rasadnik mogućnosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je, sa svojih četiri hiljade vrsta biljaka koje žive na njenoj teritoriji, u odnosu na svoju veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Šanse za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima

 

Sakupljanje ljekovitog i aromatičnog bilja može biti veoma isplativa  djelatnost u Crnoj Gori. Oko četiri hiljade vrsta bilja živi na njenoj teritoriji. Od toga, preko 700 vrsta ljekovitog bilja je u upotrebi. Flora Evrope broji oko 11 hiljada različitih biljaka, a Balkansko poluostrvo oko devet.  Crna Gora je, u odnosu na veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Mogućnosti za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima.

,,Prepoznavanje i poznavanje biljaka je velika vještina koja se stiče godinama”, objašnjava za Monitor biološkinja Dragana Saveljić. Pravilno sakupljanje ljekovitog bilja podrazumijeva posjedovanje osnovnog botaničkog znanja – sposobnost poznavanja vrste i njene biologije i ekologije, gdje raste, kako se razmnožava, u kojoj fazi je najbolje brati i slično. ,,Iako naizgled veoma slične, biljke se među sobom veoma razlikuju po sastavu i kvalitetu biljne droge. Ako se sakupi biljka koja nema upotrebnu vrijednost, sve mora da se baci, trud propada. Još je gore da  ljekovitu biljku zamijenite sa potencijalno ili stvarno otrovnom, odnosno štetnom vrstom.  Bilo je trovanja ljudi, i sa fatalnim ishodom, zbog nepoznavanja ljekovite flore”, kaže Saveljićeva.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME I POHARE: Ima li kraja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore upozoravaju da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta.  Ovih su dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem kako bi se hitno zaustavila  nezakonita eksploatacija državnih šuma od privilegovanih koncesionara, tajkuna

 

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore poručili su da se hitno mora zaustaviti dalja nezakonita eksploatacija državnih šuma od, kako kažu, privilegovanih koncesionara. Preciznije – tajkuna.

Oni su se ovih dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem i njegovim saradnicima. Cilj je definisanje daljih koraka oko gazdovanja državnim šumama.

Koliko štete trpe drvoprerađivači, građani, lokalne samouprave i država od gazdovanja neki od njih su stavili i na papir.

Plavljanin Edin Šarkinović kaže da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta. Prema njegovim riječima, koncesionari dobijaju drvnu masu po cijeni sedamnaest eura za kubik.

„Bilo koji od njih, koji se mogu na prste ruke prebrojati, za neku za njih smiješnu količinu od 5.000 kubika dobije za 85.000 eura, a PDV na tu sumu iznosi 17.500 eura. Ako bi tu količinu sirovine izrezali, osušili i uglačili na standardnu debljinu, dobili bi vrijednost od 1.550.000 eura, a PDV bi bio 325.000 eura” – kaže Šarkinović.

On napominje da bi složenije obrade, poput izrade vrata, dostizale trostruko veće iznose. „Ovo dovoljno govori koliko se gubi što nema finalne obrade i što se izvozi oblovina” – objašnjava Šarkinović. Da ovakav način gazdovanja šumama nije pošten i ne donosi nikakvu dodatnu vrijednost Crnoj Gori, prošle sedmice saopštio je i premijer Krivokapić. On je najavio suzbijanje mnogih problema koji su, kako je rekao, prerasli  čak i u organizovani kriminal. „Došlo je vrijeme da se stane na put svima koji bjesomučno koriste šume, uništavaju puteve, a ne daju nikakve dodatne vrijednosti Crnoj Gori” – izjavio je premijer prilikom posjete Beranama.

Ta izjava premijera Krivokapića je ohrabrila drvoprerađivače da se okupe u Plavu. Saglasili su se da se samo zajedničkim djelovanjem svih drvoprerađivača i nevladinih organizacija koje se bave zaštitom prirodnih i drugih vrijednosti, može zaustaviti pohara i uništavanje državnih šuma.

„Ovaj skup su podržale 62 nevladine organizacije iz čitave Crne Gore. Konačno se mora stati na kraj nezakonitim radnjama. Zadatak radnog tijela kojeg smo formirali biće da se u razgovoru sa premijerom Kivokapićem i njegovim saradnicima iznađe najbolji model za upravljanje državnim šumama. Tu se, prije svega, moraju zaštititi interesi lokalnog stanovništva i dati šansa drvoprerađivačima da, baveći se finalnom preradom drveta, lako dolaze do sirovine, što do sada nije bio slučaj” – kaže Esko Barjaktarović, drvoprerađivač iz Plava. Sa tog skupa je poručeno da se više ne smije dozvoliti da koncesionari sa strane raubuju državne šume, a da pritom lokalno stanovnioštvo ne može da obzbijedi ni ogrjevno drvo.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo