Povežite se sa nama

DRUŠTVO

NOVI DETALJI IGRE OKO HOTELA PODGORICA: Nebo(der) je granica

Objavljeno prije

na

Glasovima odbornika DPS-a u, uz svesrdnu pomoć predsjednika Skupštine Podgorice Đorđa Suhiha, na posljednjoj sjednici ljetnjeg zasjedanja 31.jula prošle godine usvojena je odluka koja je Žarku Buriću i njegovoj Normal kompani omogućila da gradi neboder pored hotela Podgorica.

Burić je pored hotela Podgorica imao parcelu od 231 kvadrata, pa su stručne službe Glavnog grada utvrdile da je najbolje da mu grad proda svojih 1.312 kvadrata, da bi Burić dokompletirao urbanističku parcelu broj devet.

Opozicija je tada uskraćena za pitanja otkuda Buriću tih 231 kvadrat na najatraktivnijoj lokaciji? Ko je bio prethodni vlasnik tog zemljišta? A argumenti da je bolje da grad kupi od Burića 231 kvadrat, nego da mu ispod cijene za 600.000 eura prodaje 1.312 kvadrata nijesu uslišeni.

Mladen Ilić, direktor Direkcije za imovinu Glavnog grada objasnio je da je DUP-om koji se zove Rekreativno-kulturna zona na obali Morače, na toj parceli predviđeno zdanje koje će obuhvatiti sve sem kulture i rekreacije – poslovanje, administraciju, komercijalne, ugostiteljske i konačno turističke djelatnosti. Te da Glavni grad nema interesa da tu gradi neki objekat i istakao da kompanija Normal nudi veoma visoku cijenu.

Uz obrazloženje da se nada da je investitor legalno došao do svog dijela parcele, Đorđe Suhih je kazao da je želja da se poveća kapacitet hotela Podgorica i izjavio ,,Nećemo rušiti ništa”. Da je obećanje ispunio postalo je jasno prije dvadesetak dana kada je pored hotela nikla rupa za budući neboder od 12 spratova.

Iako neozbiljni nastupi predlagača, bili su dovoljno ubjedljivi da ovaj predlog izglasa 29 odbornika vladajuće koalicije. Burić je tako za 603.375,68 eura, ili za 459,89 eura po metru kvadratnom, kupio 1.312 m2 na jednoj od najatraktivnijih lokacija u Podgorici. Odlukom je propisano i da to plati u ratama. Službeni list je objavio da Burić stiče pravo svojine nakon uplate prve rate od 90.000 eura.

Monitor je u prošlom broju pisao o tome kako Burić tokom rekonstrukcije hotela 2004, nije ispoštovao precizna uputstva o očuvanju prvobitnog eksterijera. Nakon što je prvi put oskrnavio kulturno dobro, Burić je to ponovio i 2013. kada je srušio još jedan spomenik kulture – hotel Crna Gora.

Od kada je kupio hotel Podgoricu, Burić ima namjeru da proširi kapacitete i uljepša ga dogradnjom. U susret njegovim željama izašao je bivši gradonačelnik Miomir Mugoša krajem 2012. Izmjenama i dopunama DUP-a Rekreativno-kulturna zona na obali rijeke Morače – južni dio.

Grupa KANA (Ko ako ne arhitekta) koja je pred Novu godinu pokrenula proteste protiv izgradnje nebodera tik do arhitektonskog bisera, Monitoru je predstavila podatke o brojnim nezakonitostima i nepoznanicama u dosadašnjoj legalizaciji Burićevog nauma.

DUP-om iz 2009. na toj parceli postoji ucrtan objekat od pet spratova. Važećim DUP-om iz 2012. ucrtan je objekat, za koji će se spratnost utvrditi konkursom. Ukupna dozvoljena površina je 5.462 m2. A iz kompanije Normal su saopštili da će graditi 12 spratova, ili 5.756 kvadrata.

Iz KANE ističu da urbanističko-tehničkih uslova nema na sajtu Sekretarijata, a izdati su 12. aprila 2013. Na osnovu čega su izdati, ako nije bilo konkursa, pitaju se u KANI. Konkurs za idejno arhitektonsko rješenje bio je u oktobru 2013, dokumentacije nema.

Pobjedničko rješenje, 12-spratnica arhitektice Sanje Radović-Jelovac, pro­jekt­ni stu­dio Synthe­sis iz Pod­go­ri­ce, predstavljeno je tek tokom decembra na tabli pored iskopane rupe tik uz ulaz hotela.

,,Čudno je i da je glavni projekat za neboder urađen 27.07.2015, a revizija glavnog projekta urađena u julu 2015. Kad prije od 27 do 31. jula”, pitaju se u KANI.

Nakon protesta, o hotelu Podgorica, reagovali su i ministri Branimir Gvozdenović, Pavle Goranović i gradonačelnik Podgorice Slavoljub Stijepović. Ocijenili su, po službenoj dužnosti, da se mora zaštititi i hotel Podgorica, ali i investitor.

Jedini koji ne reaguju su oni koji su najpozvaniji, a to su nadležni u Upravi za zaštitu kulturnih dobara. Arhitekta Borislav Vukićević prozvao je arhitektu Aleksandra Dajkovića, generalnog direktora Direktorijata za kulturnu baštinu i Anastaziju Miranović direktoricu Uprave za zaštitu kulturnih dobara da zaštite hotel Podgoricu. Bezuspješno.

Isto tako, arhitekta Andrija Markuš, stalno podsjeća, da je još 2012. Upravi za zaštitu kulturnih dobara upućen predlog za zaštitu 48 najvrjednijih djela, među kojima i hotel Podgorica, a da do danas nije dobijen odgovor. Iako je Uprava dužna da to uradi u roku od 90 dana od dana podnošenja prijave.

,,Ako se dozvoli da se, kako je započeto, uništi jedno od četiri-pet najvrijednijih arhitektonskih djela XX vijeka Crne Gore – hotel Podgorica, Svetlane Kane Radević, koje nas je predstavljalo na Venecijanskom bijenalu, koje je jedino djelo u Crnoj Gori za koje je dobijena savezna Borbina nagrada, tada nema svrhe postojanju Uprave za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore”, navodi se u nedavnom dopisu Vladi i Glavnom gradu aktiva arhitekata Zlatni indeks Crne Gore, koje su podržale strukovne organizacije Arhitektonski forum i Savez arhitekata Crne Gore.

Očigledno je da su Uprava, kao i vladajući odbornici, donosioci planova…, na istom zadatku aminovanja, sve luđih, planova investitora.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo