Povežite se sa nama

DRUŠTVO

NOVI DETALJI IGRE OKO HOTELA PODGORICA: Nebo(der) je granica

Objavljeno prije

na

Glasovima odbornika DPS-a u, uz svesrdnu pomoć predsjednika Skupštine Podgorice Đorđa Suhiha, na posljednjoj sjednici ljetnjeg zasjedanja 31.jula prošle godine usvojena je odluka koja je Žarku Buriću i njegovoj Normal kompani omogućila da gradi neboder pored hotela Podgorica.

Burić je pored hotela Podgorica imao parcelu od 231 kvadrata, pa su stručne službe Glavnog grada utvrdile da je najbolje da mu grad proda svojih 1.312 kvadrata, da bi Burić dokompletirao urbanističku parcelu broj devet.

Opozicija je tada uskraćena za pitanja otkuda Buriću tih 231 kvadrat na najatraktivnijoj lokaciji? Ko je bio prethodni vlasnik tog zemljišta? A argumenti da je bolje da grad kupi od Burića 231 kvadrat, nego da mu ispod cijene za 600.000 eura prodaje 1.312 kvadrata nijesu uslišeni.

Mladen Ilić, direktor Direkcije za imovinu Glavnog grada objasnio je da je DUP-om koji se zove Rekreativno-kulturna zona na obali Morače, na toj parceli predviđeno zdanje koje će obuhvatiti sve sem kulture i rekreacije – poslovanje, administraciju, komercijalne, ugostiteljske i konačno turističke djelatnosti. Te da Glavni grad nema interesa da tu gradi neki objekat i istakao da kompanija Normal nudi veoma visoku cijenu.

Uz obrazloženje da se nada da je investitor legalno došao do svog dijela parcele, Đorđe Suhih je kazao da je želja da se poveća kapacitet hotela Podgorica i izjavio ,,Nećemo rušiti ništa”. Da je obećanje ispunio postalo je jasno prije dvadesetak dana kada je pored hotela nikla rupa za budući neboder od 12 spratova.

Iako neozbiljni nastupi predlagača, bili su dovoljno ubjedljivi da ovaj predlog izglasa 29 odbornika vladajuće koalicije. Burić je tako za 603.375,68 eura, ili za 459,89 eura po metru kvadratnom, kupio 1.312 m2 na jednoj od najatraktivnijih lokacija u Podgorici. Odlukom je propisano i da to plati u ratama. Službeni list je objavio da Burić stiče pravo svojine nakon uplate prve rate od 90.000 eura.

Monitor je u prošlom broju pisao o tome kako Burić tokom rekonstrukcije hotela 2004, nije ispoštovao precizna uputstva o očuvanju prvobitnog eksterijera. Nakon što je prvi put oskrnavio kulturno dobro, Burić je to ponovio i 2013. kada je srušio još jedan spomenik kulture – hotel Crna Gora.

Od kada je kupio hotel Podgoricu, Burić ima namjeru da proširi kapacitete i uljepša ga dogradnjom. U susret njegovim željama izašao je bivši gradonačelnik Miomir Mugoša krajem 2012. Izmjenama i dopunama DUP-a Rekreativno-kulturna zona na obali rijeke Morače – južni dio.

Grupa KANA (Ko ako ne arhitekta) koja je pred Novu godinu pokrenula proteste protiv izgradnje nebodera tik do arhitektonskog bisera, Monitoru je predstavila podatke o brojnim nezakonitostima i nepoznanicama u dosadašnjoj legalizaciji Burićevog nauma.

DUP-om iz 2009. na toj parceli postoji ucrtan objekat od pet spratova. Važećim DUP-om iz 2012. ucrtan je objekat, za koji će se spratnost utvrditi konkursom. Ukupna dozvoljena površina je 5.462 m2. A iz kompanije Normal su saopštili da će graditi 12 spratova, ili 5.756 kvadrata.

Iz KANE ističu da urbanističko-tehničkih uslova nema na sajtu Sekretarijata, a izdati su 12. aprila 2013. Na osnovu čega su izdati, ako nije bilo konkursa, pitaju se u KANI. Konkurs za idejno arhitektonsko rješenje bio je u oktobru 2013, dokumentacije nema.

Pobjedničko rješenje, 12-spratnica arhitektice Sanje Radović-Jelovac, pro­jekt­ni stu­dio Synthe­sis iz Pod­go­ri­ce, predstavljeno je tek tokom decembra na tabli pored iskopane rupe tik uz ulaz hotela.

,,Čudno je i da je glavni projekat za neboder urađen 27.07.2015, a revizija glavnog projekta urađena u julu 2015. Kad prije od 27 do 31. jula”, pitaju se u KANI.

Nakon protesta, o hotelu Podgorica, reagovali su i ministri Branimir Gvozdenović, Pavle Goranović i gradonačelnik Podgorice Slavoljub Stijepović. Ocijenili su, po službenoj dužnosti, da se mora zaštititi i hotel Podgorica, ali i investitor.

Jedini koji ne reaguju su oni koji su najpozvaniji, a to su nadležni u Upravi za zaštitu kulturnih dobara. Arhitekta Borislav Vukićević prozvao je arhitektu Aleksandra Dajkovića, generalnog direktora Direktorijata za kulturnu baštinu i Anastaziju Miranović direktoricu Uprave za zaštitu kulturnih dobara da zaštite hotel Podgoricu. Bezuspješno.

Isto tako, arhitekta Andrija Markuš, stalno podsjeća, da je još 2012. Upravi za zaštitu kulturnih dobara upućen predlog za zaštitu 48 najvrjednijih djela, među kojima i hotel Podgorica, a da do danas nije dobijen odgovor. Iako je Uprava dužna da to uradi u roku od 90 dana od dana podnošenja prijave.

,,Ako se dozvoli da se, kako je započeto, uništi jedno od četiri-pet najvrijednijih arhitektonskih djela XX vijeka Crne Gore – hotel Podgorica, Svetlane Kane Radević, koje nas je predstavljalo na Venecijanskom bijenalu, koje je jedino djelo u Crnoj Gori za koje je dobijena savezna Borbina nagrada, tada nema svrhe postojanju Uprave za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore”, navodi se u nedavnom dopisu Vladi i Glavnom gradu aktiva arhitekata Zlatni indeks Crne Gore, koje su podržale strukovne organizacije Arhitektonski forum i Savez arhitekata Crne Gore.

Očigledno je da su Uprava, kao i vladajući odbornici, donosioci planova…, na istom zadatku aminovanja, sve luđih, planova investitora.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

POVEĆANJE PLATA I PROSVJETA: Nijesu na spisku prioriteta

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored obećanja nove vlade da će, nakon zdravstva, njima prvima biti povećana plata, prosvjetni radnici su strpani, kako kažu, u isti koš sa ostalima. O najavljenom povećanju koje će obuhvatiti sve zaposlene u Crnoj Gori malo znaju jer dijaloga sa Ministarstvom nema

 

Prosvjetni radnici koji su, pored zdravstvenih, već godinu i po u prvoj liniji borbe protiv korona virusa – ponovo se osjećaju izigranima. Prema podacima Monstata prosječna plata u zdravstvu je za 100 eura veća od one u prosvjeti, a za razliku od prosvjetara, zdravstveni radnici su dobili obećanje o povećanju plate za 12 odsto, pored onog od 17 odsto koje će od početka sljedeće godine, kako je najavljeno, sljedovati sve zaposlene u Crnoj Gori.

Povećanje koje je najavljeno za sve u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta pripisali su kao svoj uspjeh, pa su najavili da će zarade prosvjetnih radnika od 1. januara 2022. godine biti veće za 17 odsto. Iz resora Vesne Bratić poručuju da su od početka mandata pokazali i dokazali da su im na prvom mjestu djeca i prosvjetni radnici, što je misija i vizija koja mora biti primarna, posebno u resoru prosvjete.

„Jako smo nezadovoljni činjenicom da smo i pored obećanja ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića, datom na našem prvom zajedničkom sastanku u januaru mjesecu ove godine, da će prosvjetni radnici poslije zdravstvenih biti prva adresa sa kojom će razgovarati u vezi sa povećanjem njihovih zarada, ostali, da tako kažem, u košu sa ostalim zaposlenima u Crnoj Gori. Bez ulaganja u obrazovni sistem i plata prosvjetnim radnicima nema napretka društva u cjelini. Sve ozbiljne zemlje, sa uspješnim ekonomijama, najviše izdavajaju upravo za prosvjetu“, kaže za Monitor Nikolaj Knežević, potpredsjednik Sidikata prosvjete Crne Gore (SPCG).

Posebnu brigu o obrazovanju najavio je i premijer Zdravko Krivokapić u svom ekspozeu. I pored najava, posljednje povećanje postignuto je u socijalnom dijalogu i pregovorima sa prethodnom Vladom. Tada su se plate u prosvjeti uvećale za devet odsto 2020. i početkom januara 2021. dodatnih tri odsto. Trenutno se kreću malo iznad državnog prosjeka, po posljednjim podacima Monstata za avgust ove godine prosječna zarada u prosvjeti iznosi 553 eura.

„Nesumnjivo su zapošljeni u zdravstvu i prosvjeti ponijeli najveći teret odgovornosti od početka pandemije COVID-19 virusa. Iako su ti sektori pokazali da su u ovim kriznim situacijama u stanju da idu i preko sopstveih
granica, to se i dalje ne cijeni adekvatno, a posebno kad je riječ o zapošljenim u prosvjeti“, kaže za Monitor Snežana Kaluđerović, viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO). Ona smatra da je neobjašnjivo što najavljeni talas povećanja zarada nije kao posebnu kategoriju prepoznao i zapošljene u prosvjeti i što pitanje njihovih zarada nije zasebno razmatrano od strane resornih ministarstava.

„S obzirom da nacrt Zakon o budžetu još nije ni podnešen Skupštini, prostor za ispravljanje ove greške postoji. Vjerujemo da bi to imalo stimulativan uticaj na prosvjetne radnike, koji  tokom pandemije, za razliku od zdravstvenih radnika, nisu imali dodatke na zaradu na račun povećanog
obima rada. CGO podsjeća da su nove okolnosti rada nastavnika pedagoški vrlo zahtjevne i da je količina nastavnog materijala ostala ista, dok je količina odgovornosti i obaveza nastavnika samo rasla“, kaže Kaluđerović.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POKRENUT POSTUPAK ZA VRAĆANJE CITADELE U BUDVI: Sporna privatizacija kulturnog dobra

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dajući nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Branko Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi

 

Skandalozna razmjena nepokretnosti između Ministarstva odbrane SRJ i privatne firme Imobilia sa Svetog Stefana, čiji je vlasnik kontroverzni biznismen Branko Ćupić, obavljena u decembru 1992. godine, ne prestaje da intrigira građane Budve, koji se ne mire sa tim da je jedan od značajnijih  spomenika kuture drevne Budve, na volšeban način trajno prešao u privatne ruke.

Sekretarijat za zaštitu imovine opštine Budva započeo je prije dvije godine postupak za poništenje Ugovora o razmjeni nepokretnosti u cilju zaštite prava i interesa Opštine Budva i države Crne Gore, obraćajući se instituciji Zaštitnika imovinsko pravnih interesa CG. Na dopise Sekretarijata, koje potpisuje Đorđe Zenović, odgovora nije bilo sve do nedavno, kada je iz Podgorice stigao dopis Zaštitnika, Bojane Ćorović, kojim se traži dostava kompletne dokumentacije o Citadeli i sudskom sporu vođenom od 1993. do 1998. u Osnovnom sudu u Kotoru.

Tvrđava Citadela uzdiže se nad Starim gradom, zahvata površinu od ukupno 2.650 kvadrata, odnosno 8 odsto površine stare Budve. Tu je izgrađeno više objekata ukupne površine 650 m2, dok je ostao slobodan prostor koji čine prolazi, terase, kule, stražare… Nakon zemljotresa slobodan prostor na Citadeli adaptiran je za pozorišne scene tada uspješnog budvanskog festivala Grad teatar.

Kupoprodaja Citadele između Ministarstva odbrane SRJ – VP Podgorica, kao vlasnika tvrđave i Branka Ćupića uznemirila je tada građane Budve. Iza ustupanja značajnog kuturnog dobra prebogatom biznismenu stajali su tada pojedini funkcioneri DPS-a, među kojima i Svetozar Marović. Ugovorom o razmjeni  Ministarstvo odbrane prenijelo je na preduzeće Imobilia tri nepokretnosti, objekat austrougarske kasarne korisne površine 615 m2, staru kulu od 56 kvadrata i suterenski prostor ispod velikog platoa od 12,50 kvadrata. To je ukupno 684,39 m2.

Zauzvrat, Imobilia je preuzela obavezu da Ministrastvu odbrane preda isto toliko, 680 m2 stambene površine na lokaciji Delfin u Tivtu, u stanovima koji tek treba da se sagrade. Građani su ogorčeni ovakvom razmjenom po kojoj je  kvadrat na budvanskoj Citadeli vrijedio isto koliko i kvadrat u nekoj stambenoj zgradi u Tivtu.

Pored toga, Ministarstvo odbrane ustupa Ćupiću na korišćenje cjelokupan neizgrađen prostor Citadele, za koji navode da predstavlja gradsko građevinsko zemljište, površine nešto manje od 3.000 kvadrata. U međuvremenu, kupac je korišćenje pretvorio u vlasništvo, te je u katastru nepokretnosti pod firmom Citadela d.o.o, uknjižen kao vlasnik cijelog prostora.

Dakle, za nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke tri mjeseca zatvora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Božidar Filipović osuđen na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti Milke Tadić-Mijović. Ovakve, preblage presude, ohrabruju nasilje nad novinarima.

 

Božidar Boško Filipović (56) osuđen je u srijedu na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti direktorice Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore Milke Tadić-Mijović.

Tu odluku donijela je sutkinja Osnovnog suda u Kotoru Momirka Tešić, koja je Filipoviću produžila pritvor. U njenoj sudnici saslušani su svjedoci, a sutkinja je nakon više opomena, udaljila Filipovića iz sudnice. Tokom iznošenja završnih riječi, državna tužiteljka Anđa Radovanović tražila je da se produži pritvor Filipoviću.

Punomoćnik oštećene Tadić-Mijović, advokat Aleksandar Đurišić u završnim riječima ocijenio je da je dokaznim postupkom nesumnjivo utvrđeno činjenično stanje, odnosno dokazano da su ostvareni elementi bića krivičnog djela koje se optužnim predlogom Filipoviću stavlja na teret. On je istakao da dugogodišnja novinarka ne podnosi imovinsko-pravni zahtjev i da se pridružuje krivičnom gonjenju okrivljenog Filipovića.

Đurišić je istakao da, kada se radi o otežavajućim okolnostima, podržavaju završne riječi tužiteljke: ,,I smatramo da su dvije osnovne – njegovo (Filipovićevo) nepriznavanje djela i neiskreno odnos sa jedne strane, a sa druge povrat u konkretnoj pravnoj stvari, čak i specijalni, što se vidi iz izvoda kaznene evidencije”.

Branilac okrivljenog, advokatica Slavica Ilić, u završnim riječima tražila je ukidanje pritvora Filipoviću. Isto je tražio i okrivljeni.

Podsjetimo – sredinom avgusta Filipović je psovao i prijetio novinarki, na parkingu u Petrovcu kod supermarketa Voli. Novinari Vijesti lažu, pišu bez dokaza protiv škaljaraca i Mila Đukanovića, ispričala je detalje napada na nju Tadić – Mijović. Prijetnje su se ređale od toga da će izbušiti gume do toga da pojedine treba ubiti. Policija je ovoga puta brzo reagovala, pa je Filipovića uhapsila za manje od pola sata.

Filipović, bivši bokser koji je u policijskoj evidenciji označen kao bezbjednosno interesantno lice, ni u jednoj fazi postupka nije priznao krivicu, već je tvrdio da je pokušavao da novinarku zaštiti od verbalnog napada izvjesne osobe u trenutku dok se parkirala.

Njega je sud u Beogradu u julu 2018. osudio  na 11 mjeseci kućnog pritvora zbog prijetnji smrću predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i bivšem ministru MUP-a Nebojši Stefanoviću. On je skinuo ,,nanogicu” i utočište našao u Crnoj Gori, gdje je ubrzo uhapšen nakon što je u jednom petrovačkom kafiću vitlao pištoljem i prijetio osoblju i gostima. Beogradski mediji su pisali da srpsko tužilaštvo i sud razmatraju da Crnoj Gori pošalju zahtjev za uvažavanje presude srpskih sudova, na osnovu koje će Filipović biti poslat u zatvor.

,,Kod specijalnog povrata vrlo je neuobičajeno da se dobije ista kazna kao i ranije, obično se dobija oštrija kazna u ovom slučaju najmanje dvostruko veća”, kaže za Monitor advokat Aleksandar Đurišić. ,,Ići će  žalba koju će na prvostepenu presudu, ne sumnjam u to, uložiti tužilaštvo. Vidjećemo  kakav će biti epilog pravosnažne presude”.

Ovakve,  preblage presude,  ohrabruju nasilje nad novinarima.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo