Povežite se sa nama

DRUŠTVO

NOVINE U CRNOGORSKOM ZDRAVSTVU: Elektronski eksperiment sa pacijentima

Objavljeno prije

na

Građani Crne Gore od 15. juna više neće zakazivati specijalističke preglede u Kliničkom centru Crne Gore. Umjesto njih to će elektronski obavljati izabrani ljekar.

Projekat elektronskog zakazivanja specijalističkih pregleda startuje da bi se izbjegli dugi redovi i smanjile liste čekanja, saopštili su iz Ministarstva zdravlja.

,,Izabrani doktor prvi specijalistički pregled na tercijalnom nivou zakazuje ne znajući kod kojeg ljekara pacijent ide. Na taj način postižemo da svi ljekari u KCCG budu podjednako opterećeni brojem pacijenata”, objasnila je na konferenciji za novinare direktorica Direktorata za kontrolu kvaliteta zdravstvene zaštite i unaprjeđenje ljudskih resursa u zdravstvu Vesna Miranović.

Klinički centar je spreman za centralno zakazivanje pregleda, pohvalila se direktorica Zorica Kovačević.

No, ovom novinom nisu oduševljeni oni koji su dobro upućeni u crnogorski zdravstveni sistem.

,,Program za centralno zakazivanje uskraćuje pravo pacijentu da izabere doktora specijalistu medicine, odnosno stomatologije, u skladu sa kadrovskim mogućnostima ustanove, koje mu je garantovano Zakonom o pravima pacijenata. Dakle, iako im je Zakon dao to pravo, pacijenti neće biti u mogućnosti da direktno biraju svog ljekara specijalistu određene oblasti, jer ih program za zakazivanje vodi ka prvom slobodnom specijalisti, a ne ka onom kojeg je pacijent izabrao”, kazala je na konferenciji za novinare poslanica Demokratske Crne Gore Valentina Minić.

Osim toga što je to ,,apsolutno neprihvatljivo i potpuno nezakonito”, ona tvrdi da je krajnje maliciozna namjera Ministarstva zdravlja da takvim eksperimentom stvori opasan razdor između ljekara, sa jedne, i korisnika zdravstvene zaštite, sa druge strane.

,,I umjesto što eksperimentiše sa građankama i građanima Crne Gore, trebalo bi da ministar zdravlja učini nešto konkretno da se pomjerimo sa posljednjeg, odnosno pretposljednjeg mjesta na koje nas stavlja Evropski potrošački zdravstveni indeks”, kazala je Minić.

Prema njenom mišljenju ovom reformom od pacijenata se prave žrtve bez prava na izbor, a od ljekara, naročito mladih, žrtve bez prava na prigovor.

Princip elektronskog zakazivanja u suštini treba da bude konačni efekat i produkt dobre organizacije i povezanosti zdravstvenog sistema na svim nivoima, kaže, u razgovoru sa Monitor, jedan ljekar Kliničkog centra, koji je želio da ostane anoniman.

Ključni su, dodaje, dobra organizacija sistema i međusobna integrisanost nivoa zdravstvene zaštite i institucija u sistemu.

,,Proces kvalitetnog zakazivanja pregleda na drugom nivou zahtijeva ispunjenje nekoliko vrlo bitnih pretpostavki. Prije svega to je dugoročno planiranje (bar dva do tri mjeseca) dostupnosti svih ljekara i njihovo radno vrijeme u ambulanti. Dalje, mora se poštovati pravo pacijenta na njegov izbor konkretnog ljekara a ne samo no-name osobe u nekoj od specijalističkih ambulanti. Takođe, potrebno je poštovati i pravo ljekara da upravlja ‘svojim’ vremenom, odnosno da ima određeni period kada će pregledati pacijente kojima zakazuje kontrolne preglede”, kaže on.

Veoma je važno, prema njegovim riječima, i sa aspekta pacijenta i sa aspekta ljekara, a pogotovo u finansijskom dijelu, da se uobičajeno vrijeme za pojedine preglede i medicinske procedure ne skraćuje na uštrb kvaliteta i povećanja troškova.

Prema našem izvoru, postoji još niz problema, jer se krenulo potpuno obrnuto – sa tanjeg kraja. Reaguje se na posljedicu (ogromne gužve), a ne utiče se na uzrok. Po njegovom mišljenju neophodni su sasvim drugačija organizaciju zdravstvenog sistema i način vrednovanja ljekara i ostalog medicinskog osoblja, pa i drugačiji odnos prema privatnom zdravstvenom sektoru.

,,Ipak, elektronsko zakazivanje, samo po sebi, ukoliko dolazi kao dio zaokruženog procesa reformi, može da donese značajne prednosti. Uvodeći ga na ovaj način, ‘direktivom’, ono može biti samo kontraproduktivno i na kratak rok zadovoljiti apetite naredbodavaca. No za ovu prvu varijantu neophodni su veliko znanje, organizacione sposobnosti donosilaca odluka, mudro upravljanje i rukovođenje najznačajnijim sistemom u državi i iskrena posvećenost svim tim aktivnostima”, objašnjava naš sagovornik.

On kaže da se u vezi pomenutih novina postavlja pitanje zašto nije u proteklih 6-7 godina nastavljena reforma sekundarnog i tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite, već je prekinuta na primarnom nivou.

,,Reforma zdravstvenog sistema se morala provesti do kraja na svim nivoima i tek je u tim uslovima bilo šanse da on bude kvalitetniji, a ne da bude na posljednjem mjestu u Evropi”.

Ovakvim elektronskim zakazivanjem specijalističkih pregleda nije oduševljen ni dr Ivo Đurišić, prvi specijalista za organizaciju zdravstvene zaštite u Crnoj Gori.

,,Ovakvo elektronsko zakazivanje pregleda je promašaj, jer je pacijentu ne samo oduzeto pravo izbora ljekara što mu garantuje zakon, nego će sada izabrani ljekar biti dodatno opterećen, a da ne govorimo o tome kako će ovo prihvatiti pacijenti koji su se godinama liječili kod istog specijaliste i u njega stekli veliko povjerenje”, kaže Đurišić.

No, ko ovaj eksperiment preživi – pričaće.

DR MILENA SAMARDŽIĆ-POPOVIĆ, PREDSJEDNICA SINDIKATA DOKTORA MEDICINE
Neozbiljan plan Ministarstva zdravlja

– Samo neki od prioriteta Master plana razvoja zdravstva Crne Gore su uvođenje elektronskog zakazivanja pregleda pacijenata i to zajedno sa e-receptom, e-upućivanjem, e-smjernicama propisivanja, e-kliničkim smjernicama, e-listama lijekova, e-prijavama. Informatizacija zdravstvenog sistema je korisna i neophodna, čemu mi, nažalost, još težimo dok je to uveliko realnost čak i u zemljama okruženja. Međutim, selektivno ostvarivanje prioriteta neće nas dovesti do željenih rezultata. Tako, uvođenje elektronskog zakazivanja bez elektronskih smjernica, elektronskih kliničkih smjernica, bez elektronskih kartona, bez obezbjeđivanja jednakih uslova i standarda za kvalitetan rad na nivou svih zdravstvenih ustanova stavlja naše pacijenate u neravnopravan ili diskriminatoran položaj.

Prema planu Ministarstva zdravlja pacijenti se upućuju na više nivoe zdravstvene zaštite ukoliko u svojoj opštini ne mogu dobiti adekvatnu zdravstvenu uslugu. Ali to je tako funkcionisalo i do sada. Plašimo se da će se na ovaj način zapravo povećati liste čekanja, što će ljekare izložiti još većem pritisku, a pacijente nezadovoljstvu. Plan Ministarstva zdravlja da probleme u vezi sa uvođenjem elektronskog zakazivanja rješava u hodu je neozbiljan i može biti opasan i po pacijente i po ljekare. Naši ljekari pregledaju pacijente i koji nisu u sistemu elektronskog zakazivanja, a ta pružena usluga se nigdje ne evidentira. Dakle, ovaj sistem ne daje preciznu informaciju koliko je stvarno opterećenje naših ljekara poslom. Cijeli projekat je stavljen u primjenu prije nego što su stvoreni neophodni uslovi za njegovo uvođenje.

Pored svega ovoga niko ne pominje uvođenje informatičkog sistema u Klinički centar i tri specijalne bolnice, te informatičko uvezivanje svih zdravstvenih ustanova. To je projekat koji ne samo da će obezbijediti veći kvalitet u pružanju zdravstvene usluge već će dovesti do racionalizacije potrošnje. Od Ministarstva zdravlja očekujemo veću i efikasniju posvećenost ovom prioritetu.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KRIMINAL U SLUŽBI DRŽAVE I OBRNUTO: Belivuk i Miljković – državni vojnici oba oka u glavi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Veljko BelivukMarko Miljkovići njihova kriminalna grupa se pred Specijalnim sudom u Beogradu terete , za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje. Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana, koji je  kasnije likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu

 

 

Skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru dvojici elitnih beogradskih kriminalaca 28. decembra 2020. godine je nedavno koštalo slobode dvojicu možda najvažnijih menadžera bivšeg režima Demokratske partije socijalista (DPS). Veljko BelivukMarko Miljković i njihova kriminalna grupa se suočavaju sa ozbiljnim optužbama pred Specijalnim sudom u Beogradu. Terete se, za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje.

Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana. Radulović je kasnije takođe likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu. Ova ubistva su dotični komentirali preko SKY aplikacije. Belivuk i Miljković su na ove okolnosti prvi put saslušani u Beogradu krajem 2021. godine od strane tadašnjeg Glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića i njegovog zamjenika Saše Čađenovića. Obojica su sada u pritvoru. I Belivuk i Miljković su negirali djela tvrdeći da tada nisu bili u Crnoj Gori jer su imali zabranu ulaska u zemlju.

Međutim, oni su godinama imali podršku osoba iz vrha dva bratska režima – vučićevskog i đukanovićevskog. Suđenje Belivuku i Miljkoviću za ubistvo bivšeg karate reprezentativca Vlastimira Miloševića (upucanog i “overenog u glavu” 30. januara 2017. u centru Beograda) je ogolilo zarobljenost srpskog pravosuđa i države. Maskirani ubica se lagodno ponašao ne obazirući se ni na svjedoke ni na ulični video-nadzor. Terenski operativci srbijanske policije su prikupili obilje dokaza među kojima i tri uzorka DNK Belivuka – jedan na vratima zgrade gdje je živio pokojni Milošević, drugi na vozilu korišćenom za bjekstvo (po policijskoj pretpostavci), dok je navodno treći uzorak nađen na tijelu ubijenog. Zahvaljujući kamerama policija je rekonstruirala rutu kojom su se kretali likvidatori dok je snimak  bio dovoljnog kvaliteta da se odradi i antropološko vještačenje. Policija je Belivuku i Miljkoviću oduzela mobilne telefone prilikom hapšenja pet dana nakon ubistva.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PREMIJER OBEĆAVA JOŠ VEĆE PLATE: EU da nam zavidi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U premijerovom obećanju o “mogućoj” plati većoj od EU prosjeka nema preciznijih rokova pa bi se moglo pokazati da smo mi, a ne Milojko Spajić nepopravljivi optimisti. Dok on to samo vješto koristi

 

Premijer Milojko Spajić ostaje nepopravljivi optimista. Ili je čovjek sa rijetko viđenim talentom da relativizuje činjenice. Uglavnom, umjesto ispunjenja prošlogodišnjih, predizbornih, obećanja dobili smo nova. Ljepša, bolja, veća. “Do vremena kad Crna Gora bude bila predložena za članicu Evropske unije, mogla bi da ima prosječnu zaradu veću od prosjeka EU”, prenijeli su mediji premijerovu izjavu datu pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta.

Spajić je ovo rekao odgovarajući na pitanja evropskih poslanika. To mu, začudo, nije bilo “gubljenje vremena”. Dolazak u parlament u kome je izabran i gdje je dužan da, makar s vremena na vrijeme, podnosi račune – jeste. Ali, da se vratimo ljepšim temama: kako ćemo trošiti tih skoro 2.200 eura, koliko danas iznosi prosječna neto zarada u Evropskoj uniji? Čim ih zaradimo (uzajmimo) – mi ili država.

Jedni su na ove najave veselo trljali ruke, drugi zbunjeno slijegali ramenima, a traći pokušali racionalizovati premijerovo obećanje. Tražeći odgovor na pitanja kad i kako. I ko će to da plati. A ko da vrati (kredit).

Pomalo bajati podaci s kraja 2022. pokazuju da je prosječna zarada u privatnom sektoru bila za skoro 160 eura manja od prosječne (555 naspram 712 eura, koliko je tada iznosila prosječna neto zarada).  Pa kako smo onda dobacili do prosjeka?

Da je broj zaposlenih u javnom i privatnom sektoru jednak, a nije, to bi značilo da je zaposleni koji je platu primao iz državnog ili nekog od lokalnih budžeta, ili je zarađivao u nekom državnom (javnom) preduzeću, prije dvije godine, u prosjeku, primao zaradu za 300 eura veću od zaposlenog u privatnom sektoru. Pošto je odnos broja zaposlenih u javnom i privatnom sektoru ipak nešto drugačiji (više je zapošljenih u privatnim firmama), to znači da je razlika u zaradama jednih i drugih bila još veća. U korist tzv. budžetskih korisnika.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

AKO JE VESNA BRATIĆ IZABRANA U ZVANJE REDOVNE PROFESORICE UCG: Komisija po resavskom modelu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbor su pratile brojne primjedbe i sumnje na nepravilnosti. Bratićeva protivkandidatkinja Tanja Bakić tvrdi da Vijeće Filološkog niti Senat nisu sankcinisali Komisiju za pisanje izvještaja o kandidatima, iako su dva člana predala potpuno identične tekstove

 

Senat Univerziteta Crne Gore je 15. marta ove godine izabrao dr Vesnu  Bratić u akademsko zvanje redovne profesorica iz oblasti Anglistika – Anglofona književnost i civilizacija i Engleski jezik na Filološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Bratić je od kraja 2020. do kraja aprila 2022. bila ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta u 42. Vladi. Bratić nije bila jedina kandidatkinja, pored nje na konkursu za izbor u akademsko zvanje iz navedenih oblasti, koji je raspisan u junu prošle godine, prijavila se i dr Tanja Bakić.

Sam tok konkursa i izbor zanimljivi su zbog brojnih primjedbi i sumnje  na nepravilnosti koje su se dešavale tokom njegovog trajanja.

U septembru 2023. imenovana je Komisija za razmatranje konkursnog materijala i pisanje izvještaja u sastavu prof. dr Radojka Vukčevič sa Filološkog fakulteta u Beogradu, prof. dr Janko Andrijašević sa Filološkog fakulteta UCG i prof. dr Zoran Paunović sa Filološkog fakulteta u Beogradu. Nakon što je Andrijašević u oktobru iz zdravstvenih razloga odustao od rada u komisiji, za novog člana je imenovana prof. dr Vesna Lopičić sa Univerziteta u Nišu.

Krajem prošle godine u Biltenu UCG objavljeni su izvještaji o kandidatima članova Komisije. Sva tri člana Komisije pozitivno su ocijenili kandidatatkinju Bratić i dali preporuku da se Bratić izabere.

Prigovor na recenzije, u januaru ove godine, Vijeću Filozofskog fakulteta UCG, upućuje Tanja Bakić. Ona u njemu kao apsurd ocjenjuje da su dva člana komisije potpisala istovjetne recenzije. Dr Bakić tvrdi da su izvještaji prof. dr Zorana Paunovića i prof. dr Radojke Vukčević potpuno identični:  ,,Jedina razlika je u tome što je dr Paunović, redovni profesor Univerziteta u Beogradu, koji izvorno govori ekavicu, pokušao da ekavizira tekst profesorke Vukčević, izvorno napisan na ijekavici. Nažalost, u tome nije savim uspio, ostavivši znatan dio predatog teksta u ijekavici”, napisala je dr Bakić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo