Povežite se sa nama

MONITORING

Od Kolumbijaca drogu uzimali na poček

Objavljeno prije

na

U akciji Šah-mat italijanska policija je presjekla još jedan kanal krijumčarenja droge na Apeninsko poluostrvo i dalje u zemlje Zapadne Evrope. Prošle neđelje je uhapšeno 30 osoba – šareno društvo Crnogoraca, Srba, Hrvata, Albanaca, te po jedan Bošnjak i Kolumbijac – od kojih je 25 zadržano u zatvoru, a pet u kućnom pritvoru, dok je protiv 37 drugih osoba pokrenut postupak bez hapšenja. Navodno je ova multinacionalna družina kupovala velike količine čistog kokaina i preprodavala ga u Bariju preko lokalnih saradnika, koji su takođe uhapšeni u Milanu, Rimu, Riminiju, Pratu i Raveni. Zaplijenjeno je 10 kilograma kokaina, imovina vrijedna dva miliona eura, traga se za još 76 kilograma kokaina.
Krijumčarenje je rađeno na najvišem nivou – direktno sa Kolumbijcima, glavnim brendom u branši narkotika, pa ne čudi publicitet i zadovoljstvo italijanskih medija akcijom njihovih vlasti.

TRANS-JADRANSKA MAFIJA: Finansijska policija u Bariju i državni tužilac za borbu protiv mafije Pjero Graso su vodili cijelu akciju. Tužilac Graso je na konferenciji za novinare rekao da je razotkrivena kriminalna organizacija “imala ulogu uslužne agencije za transport i snabdijevanje kokaina” u korist raznih grupa širom Italije.
“Rasvijetlili smo aktivnost velike srpsko-crnogorske organizacije koja snabdijeva tržište Barija kokainom, a za kratko vrijeme je uspjela da se nađe na tržištu čitave Evrope” izjavio je Graso. Tužilac je dodao da je uspjeh akcije Šah-mat „zavisio od međunarodne saradnje, koja očigledno nije izostala”.
Tužilac iz Barija Antonio Laudati ocijenjuje da je “značaj akcije veliki i zbog toga što prvi put identifikuje novi koncept trans-jadranske mafije” a “centar za upravljanje organizacijom koja je kokain iz Južne Amerike dopremala prekookeanskim brodovima, bio je ukorijenjen na Balkanu, između Beograda i Crne Gore”(otprilike u Pljevljima, rekli bi zlobnici).
Istovremeno je italijanska policija poslala zamolnice kolegama iz drugih zemalja za hapšenje preostalih članova grupe. Crnogorskoj policiji je dostavljen zahtjev za hapšenje petorice naših državljana – Barana Luke Đurovića, Vojislava Milatovića i Saše Subačeva, Nikšićana Gorana Kneževića koji živi u Švajcarskoj i Zdravka Radonjića, poznatog i kao vođe spektakularne bande Pink Panter koja je proteklih godina ojadila mnoge draguljarnice širom Evrope i Azije (vidi boks).
Zasad je uhapšen samo Subačev, po zanimanju moreplovac, a policija je specijalnom tužiocu za organizovani kriminal u Podgorici podnijela krivičnu prijavu protiv njega. Tvrdi se kako postoji osnovana sumnja da je Subačev bio član zločinačkih organizacija koje su se bavile proizvodnjom i krijumčarenjem droga. Subačev je odbacio optužbe i tvrdi da ,,već izvjesno vrijeme” nije ni putovao za Italiju.
Luka Đurović je rođak Slobodana Kardinala Đurovića, kuma i saradnika Sretena Joca Amsterdama Jocića; sada su, kao što je poznato, kumovi optuženi za ubistvo šefa hrvatskog neđeljnika Nacional Iva Pukanića .

VETERAN PODZEMLJA: Italijanska policija raspisala je naloge za hapšenje i za srpskim državljaninom Duškom Dukom Mićunović, porijeklom iz Nikšića, koji je označen kao vođa kriminalne grupe. Duka je brat od strica Branislava Brana Mićunovića koji se u Bariju nalazi na ,,duvanskoj optužnici” dr Đuzepea Šelzija.
O Duki Mićunoviću se više zna u Srbiji – gdje decenijama živi – sa prebivalištem u Barajevu kod Beograda. Večernje novosti, pozivajući se na italijanske izvore, pišu kako je Duka Mićunović oko sebe okupio tim kriminalaca, uglavnom sa velikim ratničkim iskustvom stečenim za vrijeme sukoba na teritoriji bivše Jugoslavije.
S tim u vezi je tvrdnja tužioca iz Barija Antonija Laude, kako se najveći broj uhvaćenih Srba i Crnogoraca borio 1990-ih u redovima Srpske dobrovoljačke garde, formacije Željka Ražnatovića Arkana, koji je 2000. izrešetan u beogradskom hotelu Interkontinental.
MUP Srbije je Duku Mićunovića, sa varijantom nadimka Dule, u Bijeloj knjizi 2001. označio kao pripadnika organizovanog kriminala sa jakim vezama u crnogorskom podzemlju. Duka Mićunović se pominje kao pripadnik grupe Amerika, koja je okupljala veterane podzemlja, ali navodno regrutovala i buduće zvijezde, poput Darka Šarića – o svemu tome Monitor je već pisao.
Sada u Italiji tvrde da je Duka Mićunović razvio odlične kontakte sa kartelima u Kolumbiji, domovini kokaina. Navodno su od kolumbijskih narko-dilera Duka i družina kupovali kokain, ali na poček, jer su Kolumbijci shvatali da se uvijek nema keš pri ruci. Naime, tvrde italijanski investigatori, snabdjevači iz Kolumbije davali su drogu na kredit, a potom su je naplaćivali na tržištu u Milanu.
Organizovalo se dopremanje tona kokaina iz Južne Amerike u utrobama prekookeanskih trgovačkih brodova. Inovativan pristup poslovanju, ogleda se I u tome što su kolumbijski meštri, preko određenih hemijskih procesa, drogu presovali da bi ličila na podmetače za kompjuterske miševe. Zatim su je kolumbijski hemičari vraćali u stanje pogodno za konzumiranje.

TRIKOVI: Droga je, izvještavaju italijanski mediji, dopremana do Luke Bar, odate gliserima via Italija, u Bari – baš kao u dobra stara vremena prekomorskog šverca duvana. Članovi kartela su prethodnih godina razvili dobre poslovne veze u Bariju, otvorili mnogobrojne zanatske radnje koje su, tvrdi se, poslužile kao fasada za šverc kokaina.
Svjesni da je italijanska policija rigorozna u kontrolama, opet bi se, na italijanskim carinarnicama, pribjegavalo hemijskim trikovima. Kokain su miješali sa plastikom ili ga pretvarali u tečno stanje i natapali u razne tkanine.
Istraga protiv Duke Mićunovića i družine počela je još prije tri godine. Pa su italijanski investigatori pribjegli svojim trikovima. Uspjeli su da u ovaj gang ubače nekoliko agenata, zahvaljujući kojima su dokumentovani dokazi, razotkriveni mreža i način funkcionisanja. Uslijedila su telefonska prisluškivanja osumnjičenih i praćenje njihovog kretanja.
I kada je u Bari stigla još jedna od narko-pošiljki, policajci su krenuli u akciju. Italijani bi rekli sha mat, u prijevodu: šah-mat.

Naš čovjek iz Nikšića

Osoba pod imenom Petar Radonjić (49) uhapšena je po potjernici iz Japana 2006. na beogradskom aerodromu sa kartom za let do Bejruta. Radonjića, u Nikšiću poznatog kao Zdravko Radonjić – najuticajniji svjetski listovi su proglasili “arhitektom Pink Pantera”, globtroterske grupe koja je ojadila juvelirnice od Japana do Londona.
Reputaciju globalno poznatog kriminalca Radonjić je stekao nakon što je 14. maja 2000. uhapšen pri pokušaju krađe dijamantskog prstena u japanskom gradu Ikeda. Prethodnih osam dana, skupa sa svojim saradnicima, tokom ,,razgledanja” luksuzne prodavnice od Osake ido Ikeda su olakšali za 20 dijamanata, šest skupocjenih satova i 47 prstenova s dragim kamenjem. I “pali” su na 48. prstenu.
Početkom 2001. čak je i Amnesti internešenel tvrdio da je Radonjić – iznuren zbog štrajka glađu u japanskom zatvoru – na samrti, da ne može da se kreće i da ga hrane preko nozdrva. Poslije silnih alarma, japanske vlasti su popuštile, odvele Radonjića u bolnicu, odakle je zbrisao.
Pojavio se u Beogradu, gdje je Nikšićanin Zdravko Radonjić, uprkos japanskoj potjernici, legalno promijenio ime rješenjem Odjeljenja za opštu upravu Novog Beograda pod brojem IV-201-2/04 od 13. februara 2004. i postao Novobeograđanin Petar Radonjić, trgovac, razveden, otac troje đece.
Pretpostavlja se da je Radonjić sa novim imenom i urednim putnim ispravama sve do 2006. globusom krstario u aranžmanima Pink Pantera.
Na teret mu je, tokom suđenja u Beogradu 2006, stavljano 13 krađa počinjenih u maja 2000. godine, ali, sve zajedno, plijen je ,,jedva” vrijedio nekih 57.000 eura, plus pokušaj krađe dijamantskog prstena vrijednog 7.000 eura. Vijeće za organizovani kriminal Okružnog suda u Beogradu osudilo ga je na četiri godina, Radonjić se žalio nije.
Sada ga zbog šverca narkotika potražuju iz Italije, što znači da je ,,odležao” dijamante, ali i da je u međuvremenu možda prešao na narkotike.

Vladimir JOVANOVIĆ / Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

KOLIKO NAS KOŠTAJU POLITIČKA PREPUCAVANJA UNUTAR VLASTI: Cijena frustracije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Računica pokazuje da bi Crna Gora, samo po osnovu niže kamate, do kraja otplate kredita za refinansiranje – pod uslovom da Kinezi prihvate takav aranžman – uštedjela oko 100 miliona. Pride bi vraćanje duga počela tek za šest godina. Za sve to u DF-u nijesu htjeli ni da čuju

 

Priča o neodgovornosti ovdašnjih političara dobila je novo poglavlje. Od prošle nedjelje imamo egzaktnu računicu koja pokazuje (jedan dio) cijene koju plaćamo zbog previranja unutar vladajuće većine. Taj trošak nije mali. U pitanju je više novca nego što je ovogodišnjim budžetom, konačno usvojenim prošle nedjelje, predviđeno za buduće naknade majkama sa troje i više djece (25 miliona).

Novi požar buknuo je bez najave. Uoči glasanja o budžetu, ministar finansija Milojko Spajić predložio je parlamentu amandman koji predviđa mogućnost zaduženja „do 900 miliona eura“ u svrhu refinansiranja tzv. kineskog kredita za gradnju autoputa čija prva rata, u iznosu od 29 miliona, dospijeva na naplatu 21. jula. Dok bi naredne i sljedećih godina bili u obavezi da plaćamo dvije polugodišnje rate – u januaru i julu.

Ministar Spajić je u Skupštini kazao da je Vlada blizu dogovora da dobiju kredit u eurima, po kamatnoj stopi od jedan odsto, rokom otplate 20 godina, grejs periodom od šest godina i – bez hipoteka nad državnom imovinom. S tim što sve predočene podatke treba uzeti sa rezervom, pošto pregovori s potencijalnim kreditorima (kreditorom) i dalje traju. A potom valja pregovarati i o prijevremenoj otplati duga.

Tim novcem, predočeno je prisutnim poslanicima, Vlada bi prijevremeno otplatila kredit dobijen od kineske Exim banke od 945 miliona dolara. Pošto je kredit za gradnju prve dionice autoputa uzet u stranoj valuti (USA dolari), od početka je bilo jasno da je Vlada zaključenjem tog ugovora preuzela veliki rizik. Da je taj strah bio opravdan pokazuje podatak da je kredit, kada je ugovoren, vrijedio 690 miliona eura dok je danas njegova vrijednost, preračunata u eure, veća za nekih 100 miliona. Dodatno, ugovorena kamata je dva odsto, a grejs period od šest godina je istekao. Tako bi sa otplatom duga, suprotno nekadašnjim planovima, počeli prije završetka dionice Smokovac – Mateševo.

Kinezi su se potrudili da osiguraju dobit u ovom poslu, pa se u ugovoru o kreditu našla i odredba prema kojoj se Crna Gora „odriče imuniteta po osnovu suverenosti ili na drugi način za sebe ili svoju imovinu, osim imovine koja se odnosi na diplomatsko-konzularna predstavništva i vojne imovine, u vezi sa bilo kojim arbitražnim postupkom u skladu sa ugovorom…”. To je, prema tumačenju stručnjaka, značilo da bi Exim banka svoj dug mogla naplatiti i preuzimanjem dijela teritorije Crne Gore, pod uslovom da nije riječ o kasarni ili ambasadi. Zato se ministar i pohvalio da ugovor o refinansiranju o kome se pregovara ne podrazumijeva hipoteku.

Predočena računica je pokazivala da bi Crna Gora, samo po osnovu niže kamate, uzimanjem novog kredita za refinansiranje duga – pod uslovom da Kinezi prihvate takav aranžman pod nekim normalnim uslovima – uštedjela oko 100 miliona. Pride bi vraćanje duga počela tek za šest godina, što znači da bi Crna Gora nekih 300 miliona mogla, umjesto za vraćanje duga, uložiti u razvoj neophodne infrastrukture. Uz realnu šansu da se, kada dug prispije za plaćanje, dio potrebnog novca prikupi i od naplate putarine na dionici Smokovac – Mateševo. Koja će, valjda, biti završena u nekom doglednom roku.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

REAGOVANJA NA REZOLUCIJU O GENOCIDU U SREBRENICI: Zločin nepriznavanja zločina

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zvanična Srbija je usvajanje rezolucije proglasila antisrpstvom. Kritički nastrojeni intelektulaci u Srbiji optužuju srpsku vlast da ona čitavom narodu podmeće kolektivnu krivicu

 

Prije jedanaest godina Skupština Srbije usvojila je Deklaraciju o Srebrenici. Termina genocid nema. Danas se u tamošnjem parlamentu nalaze dva prijedloga rezolucije o Srebrenici. SDA Sandžaka traži osudu genocida, a u tekstu koji je kao odgovor u tom domu podnio Marijan Rističević, poslanik liste SNS-a, traži se osuđivanje zločina.

Iz vrha Srbije stižu glasovi: „Šta je sa genocidom i zločinima nad Srbima?” Poneki iz opozicije tvrde da je rezolucija SDA na istom zadatku kao i ona u Crnoj Gori – da se, kako vele, pojača pritisak na Srbiju i RS po nalogu iz Brisela i Vašingtona.

SRAMNO! Prvo nas proglase za GENOCIDAN narod, pa nas zovu da im SPASIMO letnju sezonu; Osudili čitav narod za genocid: Najgori, najcrnji udar na Srbiju; GORI SU I OD USTAŠA! Đukanović, Krivokapić i Bečić optužili Srbe i Srbiju za genocide, Gori od Britanaca i Mila: Krivokapić i Bečić Srbima udarili žig genocidnih… samo je dio huškačkih naslova koji su preplavili kioske u Srbiji sa naslovnica Novosti, Kurira, Informera…

Politički vrh radi u istom pravcu, a predvodnik Aleksandar Vučić se pita: „Kakve veze Srebrenica ima sa Crnom Gorom? Što se oni mešaju u nečije tuđe odnose? Ko smo mi da danas arbitriramo između Turske i Jermenije… ”. Obećao je da se sa donošenjem rezolucije o Srebrenici u Skupštini Srbije „neće saglasiti dok je predsednik Srbije”.

Predsjednik Skupštine Srbije Ivica Dačić smatra ovo dijelom projekta čiji je cilj da optereti Srbiju i srpski narod, da bi se dokazalo da je RS nastala na genocidu.

Aleksandar Vulin, ministar unutrašnjih poslova Srbije je istomišljenike našao u Srpskoj radikalnoj stranci Vojislava Šešelja. Njihova ideja je selektivna propusnost crnogorsko-srpske granice.

Ovakve reakcije iz Beograda, na usvajanje rezolucije u crnogorskom parlamentu  ovako je ocijenio analitičar Cvjetin Milivojević. „Ova Vlada je formirana sa velikim očekivanjima iz Srbije, da će sa jedne strane zaštititi imovinu Mitropolije SPC u Crnoj Gori, a sa druge da će povući neke korake u planu odustajanja od priznanja Kosova, što je bilo nerealno očekivati jer je riječ o koalicionoj Vladi. S obzirom na to da očekivanja nisu ispunjena, sada zvanični Beograd podmeće priču da je prioritet Krivokapića da se bavi ‘izmišljenim genocidom u Srebrenici i izmišljenim zločincima iz redova srpskog naroda'“, prenijela je RSE.

Prema njegovim riječima Vučić pokušava da u Crnoj Gori uradi isto što čini na Kosovu, „gdje ima jednu satelitsku stranku, kao što je Srpska lista, koja se više bavi stranačkim pitanjima opstanka Vučića na vlasti, nego problemima lokalnog stanovništva“. Milivojević smatra da su ovakva reagovanja pokušaj da se vrati politika kada su apsolutni vladari, Vučić i Milo Đukanović raspirivali anticrnogorstvo, odnosno antisrpstvo i na tome gradili  moć.

Za Stašu Zajović iz Žena u crnom usvajanje rezolucije je izuzetno važan čin. „Jasno je da Vučić nastavlja destabilizaciju CG i cele regije preko ratnohuškačkih medija u Srbiji, koji govore ono što se on iz pragmatičnih spoljnopolitičkih razloga ne usuđuje“.

Dragan LUČIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMANJENJE STAROSNE GRANICE ZA PENZIJU: Ni javnog interesa, ni smjene Katnića

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zakon o radu je izmijenjen bez javne rasprave, bez konsultacija sa socijalnim partnerima, finansijskih analiza, bez procjene štete po budžet…

 

Nakon što je početkom decembra poslije višemjesečnih peripetija nekako sklopljena  izvršna vlast, smjena glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića bio je prvi zahtjev Demokratskog fronta (DF). Čak su pokušali da izmjenama Zakona o državnom tužilaštvu ukinu SDT, ali taj dokument nije prošao Venecijansku komisiju, jer nije ispunjavao evropske standarde.

U srijedu su izglasane izmjene Zakona o radu koje su predložili Milan Knežević (DF) i Maja Vukićević (DF) kojim će građani biti obavezni da idu u penziju sa 66 godina, umjesto za 67, kako je to do sada bio slučaj.

Zakon je izglasan na brzinu, bez javne rasprave, bez konsultacija sa Socijalnim savjetom, niti drugim socijalnim partnerima. Vlada je odavno pokazala da je izvršno tijelo bez „izvršne moći“. Zato ne čudi što nijesu prstom mrdnuli. Sve to da bi se jedan čovjek poslao u penziju. Milivoje Katnić je, međutim, i dalje na funkciji, dok je, po riječima sindikalnih predstavnika, veliki broj ljudi prijevremeno ostao bez posla zbog izmjena Zakona o radu, a ostale su im kreditne i druge obaveze koje penzijom ne mogu da finansiraju.

Knežević je rekao da nije imao namjeru da izmjenama Zakona o radu ubrza odlazak Katnića u penziju, već da taj akt uskladi sa Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju kojim je već predviđeno da osiguranik stiče pravo na penziju sa 66 godina starosti i 15 godina radnog staža. On je naveo da desetine hiljada mladih čeka da se zaposli, što je bio još jedan motiv izmjena ovog zakona.

,,Da je ovaj zakon donešen protiv specijalnog državnog tužioca, Milivoja Katnića, on bi u ponedjeljak dobio rješenje o penziji, a to se nije desilo. Zakon o tužilaštvu jasno je normirao da Katniću treba Tužilački savjet da konstatuje prestanak mandata”, kazao je Knežević tokom skupštinske rasprave.

Iz Unije slobodnih sindikata i Akcije za ljudska prava tvrde da Zakon o radu i Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO) ne treba usklađivati, jer nijesu u koliziji. Zakon o PIO propisao je starosnu granicu za penziju od 66 navršenih godina, međutim, Zakon o radu je davao mogućnost radniku da nastavi da radi do 67 godine. Dakle, građaninu je data mogućnost da pođe u penziju godinu ranije, ali je imao izbor da to ne učini ukoliko se osjeća sposobnim da radi duže. Novim izmjenama zakona im je taj izbor ukinut.

Slaven Radunović (DF) je još tokom skupštinske rasprave u vezi sa radom tužilaštva, nedvosmisleno rekao da su „nadmudrili“ i „pobijedili“ Katnića i donijeli izmjene Zakona o radu zbog kojih će mu prestati mandat. On je rekao da će Katnić otići sa funkcije 12. juna, kada je prvobitno stupio na snagu Zakon o radu.

,,Mi iz Demokratskog fronta uz kolege iz parlamentarne većine smo se potrudili da se nešto pomjeri sa mrtve tačke. Mogu svečano da obavijestim javnost u Crnoj Gori, da će se krupni korak u oslobađanju institucija desiti za nekoliko dana, kada 12. juna pratimo sa funkcije Milivoja Katnića”, rekao je Radunović.

Knežević je takođe u srijedu najavio da će poslanici DF-a podnijeti krivičnu prijavu protiv vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca Dražena Burića ako ne konstatuje prestanak mandata Katniću na sjednici Tužilačkog savjeta.

On je, međutim, zbog bure koja se u javnosti digla zbog smanjenja starosne granice za penziju, amandmanski izmijenio svoj predlog tako da će primjena novog Zakona o radu početi u januaru 2022.  Skupština je usvojila i amndmane, koji su podneseni na inicijativu Unije slobodnih sindikata da se od 12. juna (kada je prvobitno stupio izmijenjeni Zakon o radu) pa do primjene novog zakona primjenjuje odredba, kojom je starosna granica za penziju 67 godina. Unija je ovu inicijativu podnijela kako bi građani koji su već 12. juna dobili otkaze mogli na sudovima da traže poravnanje. Do januara sljedeće godine biće vremena da se pravno uredi pitanje prestanka radnog odnosa.

U Uniji slobodnih sindikata smatraju da je izmjena Zakona o radu dovela brojne radnike u nezavidan položaj. Kažu da i u vezi sa izmjenom i dopunom Zakona nije sačinjena odgovarajuća procjena uticaja na budžet, što je bilo neophodno sačiniti imajući u vidu neminovan uticaj koji će imati na penzioni sistem, ali i ukupan budžet. Zaposlenima iz javnog sektora  moraće biti isplaćene otpremnine zbog odlaska u penziju, naknada štete za neiskorišćeni godišnji odmor i drugo.

„Posebno je važno imati u vidu i negativne posljedice koje će primjena sporne izmjene imati na standard zaposlenih koje direktno pogađa budući da je veliki broj njih planirao kreditna zaduženja zarad rješavanja određenih egzistencijalnih pitanja, očekujući da će raditi do 67 godine“, navodi se u inicijativi Unije.

Profesorica radnog prava Vesna Simović Zvicer saopštila je da je proceduri usvajanja izmjena i dopuna Zakona morala da prethodi finansijska analiza, procjena  u kojoj mjeri će nova rješenja uticati na održivost penzionog sistema. Isplata penzija obavlja  se po osnovu isplate doprinosa od strane poslodavaca za zaposlene. Sa ovakvim finansijskim sistemom, da bi fond za penzijsko i invalidsko osiguranje bio samoodrživ, potrebno je imati odnos između zaposlenih i penzionera 3:1.

„Ozbiljnost problema najbolje potvrđuje broj zaposlenih i penzionera u Crnoj Gori. Broj zaposlenih prije krize kovida bio je oko 200.000, najnoviji podaci iz maja 2021. godine ukazuju da je  broj zaposlenih u Crnoj Gori pao za skoro 50.000, pa je sada 153.171. Ako se ima u vidu da je  broj penzionera u Crnoj Gori 121.148, može se zaključiti da je odnos zaposlenih i penzionera u Crnoj Gori 1,26:1. Jasno je da u takvoj situaciji naš PIO fond nije samoodrživ, a za redovnu uslugu penzija neophodna je podrška iz budžeta Crne Gore“, navodi Simović Zvicer.

Zakon o radu je izmijenjen prije samo dvije godine. Skupština je 2019. godine usvojila izmjene Zakona o radu, a prethodna Vlada je na izmjenama radila gotovo tri godine.  Skupština  je novi Zakon izglasala za svega nekoliko mjeseci. Zbog jednog čovjeka.

 

Neodgovorni potez poslaničke većine

Iz Akcije za ljduska prava podsjetili su da su poslanici vladajuće većine na jednako netransparentan način krenuli u izmjene zakona koji uređuju državno tužilaštvo. Kažu da je proces učinjen transparentnijim poslije protesta domaće javnosti i međunarodnih organizacija, ali da je neprimjereno izbjegnut proces pripreme zakona i javne rasprave od najmanje 20 dana koji se morao održati da je predlagač propisa bila Vlada. U odnosu na predlog da se putem izmjene zakona smijeni glavni specijalni tužilac, Venecijanska komisija je izrazila zabrinutost zbog takve ,,zloupotrebe zakonodavnih ovlašćenja” i objasnila da je takvo ponašanje ,,suprotno prirodi zakonodavne djelatnosti, koja definiše opšta pravila ponašanja, a ne preduzimanje izvršnih radnji u odnosu na određene pojedince ili situacije”.

„Posljednju odluku vladajuće većine, da se veliki broj ljudi bez opravdanog razloga otjera u penziju samo da bi joj se približio i glavni specijalni tužilac, smatramo izrazito neodgovornim potezom na štetu građana i vladavine prava u Crnoj Gori“, navodi u saopštenju Akcija za ljudska prava.

 

Pravo izbora bilo najveći iskorak prethodnog zakona

Iz Unije sindikata podsjetili su da su se sindikalne centrale, kroz višegodišnji socijalni dijalog, izborile za sniženje starosne granice za odlazak u penziju i za muškarce (66 godina) i za žene (64 godine). Kažu da to smatraju jednim od najznačajnijih postignuća.

„Istovremeno podsjećamo da su socijalni partneri, u pregovorima koji su trajali gotovo četiri godine, postigli najviši stepen kompromisa o tekstu novog Zakona o radu u kom  je, pored ostalog, bila sadržana odredba o prestanku radnog odnosa po sili zakona koja je sada, bez prethodne najave ali i bez upoznavanja i konsultovanja socijalnih partnera i javnosti, izmijenjena. Upravo ranije važeća odredba Zakona o radu o prestanku radnog odnosa po sili zakona sa navršenih 67 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja, predstavljala je jedan od argumenata za konačno sniženje starosne granice za sticanje uslova za penziju, budući da je kao takva omogućavala pravo izbora svim zaposlenima ali i išla u korak sa evropskim trendovima da, usljed aktuelnih demografskih kretanja i starenja stanovništva, zaposleni što duže ostanu na tržištu rada. Sindikati su, smatrajući da u Crnoj Gori nijesu zreli uslovi da zaposleni imperativno ostaju na tržištu rada do 67 godine života uspjeli da snize starosnu granicu za odlazak u penziju, ali ostave mogućnost svima koji to žele da ostanu u radnom odnosu do 67 godine”, navodi se u inicijativi Unije sindikata.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo