Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Od prve droge do posljednje šanse

Objavljeno prije

na

Inicijativa Liberalne partije da se u Crnoj Gori dekriminalizuje upotreba marihuane dočekana je na nož. Predstavnici više stranaka protive se toj ideji, a stručnjaci upozoravaju da nema lakih i teških droga, te da bi dekriminalizacija, pa zatim legalizacija marihuane bila pogubna prvenstveno za omladinu. Inicijativa je pospješila javnu debatu o problemu narkomanije u Crnoj Gori.

Koliko je lako doći do droge govori i podatak od prije nekoliko godina kada je jedan zavisnik otkrio policiji da je drogu kupovao na trafici u podgoričkom naselju Konik. Prema podacima Uprave policije preko Crne Gore se godišnje prebaci na destine tona marihuane. Zaplijeni se svega 10 do 20 odsto droge koja prolazi kroz Crnu Goru. O imperijama izgrađenim na ovoj ,,privrednoj grani” svjedoče slučajevi Šarić i Kalić.

Dio od te silne droge ostaje u Crnoj Gori, pa se svake godine smanjuje starosna granica zavisnika. Nevladine organizacije stalno upozoravaju na slučajeve da i djeca od 10 godina koriste narkotike.

O tom problemu se uglavnom ćuti, a podaci da su početkom ovog mjeseca aktivisti nevladine organizacije Juventas u napuštenoj zgradi u centru Podgorice pronašli oko 900 igala i špriceva i odnijeli ih u Klinički centar na uništavanje zaprepastile su javnost.

Policija je tokom prošle godine zbog preprodaje droge uhapsila 201 osobu, među njima i pet žena i dva maloljetnika. U toku 2011. za samo dva mjeseca zbog krivičnih djela vezanih za drogu privedeno je 68 osnovaca i srednjoškolaca. Šestorica su bili dileri. Statistika kaže da se oko 50 odsto zatvorenika u crnogorskim zatvorima tamo nalazi zbog krivičnih djela koja imaju veze sa narkoticima.

Andrija Popović, predsjednik Liberalne partije, za Monitor kaže da zalaganje LP za dekriminalizaciju upotrebe marihuane ne treba shvatiti kao promociju upotrebe te droge. ,,Aktivnosti LP na ovom polju biće realizovane sa ciljem prevencije bolesti zavisnosti, donošenjem adekvatnih sankcija koje će rezultirati društveno korisnim radom i smanjenim brojem recidiva korištenja droge, ali i rasterećenjem državnog budžeta kada su u pitanju troškovi boravka osoba koje izdržavaju kazne zatvora zbog upotrebe marihuane za lične potrebe”, kaže Popović.

U praksi postoje različiti aršini kada je u pitanju odmjeravanje kazne za počinioce krivičnih djela u vezi sa drogama. Često se na istu dužinu kazne osudi osoba kojoj je nađen gram ili dva i ona koja je krijumčarila nekoliko desetina ili čak stotine kilograma droge.

Iz NVO 4life za Monitor navode primjer da se kod njih liječio zavisnik od heroina koji ima 56 godina i već je trideset godina registrovani zavisnik. Zbog jednog grama koji je, kako tvrdi, imao za svoju upotrebu, odležao je pet godina zatvora.

Popović podsjeća i da mnoge evropske države poput Španije, Portugalije, Italije, Belgije, Luksembugra i Slovenije ne smatraju posjedovanje droge za lične potrebe krivičnim djelom. Navodi i primjer Irske u kojoj se ne može kazniti osoba uhvaćena u posjedu kanabisa-marihuane, ako joj je to prvi put, te da su Njemačka, Danska, Holandija i Austrija propisale da je posjedovanje droge za lične potrebe kažnjivo djelo, ali ga praktično ne progone.

Jovan Bulajić, izvršni direktor NVO Preporod, smatra da je poprilično licemjerno govoriti o dekriminalizaciji, a ne očekivati i legalizaciju marihuane.

,,I kao što je to uobičajeno, droga uvijek ulazi na ‘mala vrata’. Razlozi koje smo mogli čuti iz Liberalne partije, nikako ne odslikavaju razumijevanje niti uopšte poznavanje ove problematike, kada je Crna Gora u pitanju”, kaže Bulajić za Monitor.

On tvrdi da ni u jednoj zemlji koju kao primjer ,,dobre prakse” navodi Popović nije došlo do smanjenja krivičnih djela u vezi sa drogama, niti do smanjenja broja zavisnika/ca, pa nije ni manje ostalih posljedica koje za sobom ,,vuče” zloupotreba narkotika – krvlju i polno prenosive infekcije, prostitucija (kada su zavisnice u pitanju), razoreni brakovi i cijele porodice…

I priča o rasterećenju zatvorskih kapaciteta od osoba kažnjenih zbog posjedovanja droge ne pije vodu, smatra Bulajić. ,,Detalj, koji niko ne pominje, a poprilično razobličava svu ovu ‘ideju’ o dekriminalaziciji, je da posjedovanje droge, po aktuelnom Zakonu o drogama, može već da se kažnjava novčanom, a ne zatvorskom kaznom”.

Zakonom o drogama je, između ostalog, predviđeno da se osoba koja posjeduje drogu za ličnu upotrebu kazni novčano od 30 do 2.000 eura.

Saša Mijović, izvršni direktor 4 Life, za Monitor kaže da ova NVO već dvije godine predlaže uvođenje alternativnih sankcija za počinioce krivičnih djela u vezi sa drogama.

,,Inače, model alternativnih sankcija je već zaživio u praksi u velikom broju zemalja Evrope i svijeta i samo se razlikuje u nijansama i nazivu od zemlje do zemlje”, kaže Mijović.

On navodi portugalski model Komisije za odvraćanje, koja je za deset godina postigla izvanredne rezultate, jer se smanjio broj povratnika za krivična djela za čak pedeset odsto. To je trend koji počinje da primjenjuje sve više zemalja kao primjer dobre prakse. Sistem kažnjavanja podrazumijeva da se neki počinioci krivičnih djela u vezi sa drogama tretiraju vaninstitucionalno i usmjeravaju na rehabilitaciju, resocijalizaciju i školovanje umjesto da idu u zatvor.

Mijović objašnjava da je prema novom hrvatskom zakonu, usvojenom u decembru 2012. droga dekriminalizovana, a strože kazne do 15 godina zatvora biće izrečene dilerima droge, pogotovo ako su uhvaćeni u blizini škole.

,,Tako se pravi razlika između dilera droge i onih koji su usljed bolesti prinuđeni da koriste droge, tj. zavisnici/ce, kojima u tom slučaju treba obezbijediti liječenje, a ne zatvor. Zavisnici od droga nijesu kriminalci, već bolesne osobe kojima treba pomoć”, kaže Mijović.

Stručnjaci su uglavnom protiv predloga LP. Navode da je marihuana okidač da se krene pogrešnim putem. Iskustva iz prakse potvrđuju da je u većini slučajeva marihuana takozvana ,,prva droga” i samo prelazna stepenica ka težim oblicima zavisnosti.

U Liberalnoj partiji kažu da neće odustati od svoje inicijative. Predstavnici ostalih partija uglavnom su se negativno izjasnili o ovom predlogu, uz opasku da ,,Crna Gora nije Amsterdam”.

Funkcioner Demokratskog fronta Slaven Radunović kazao je da oni neće podržati inicijativu LP-a, jer Crna Gora nije uređeno društvo, koje može da uredi i kontrolište takvu zakonsku mogućnost. ,,To što je to praksa u uređenim zemljama, ne znači da se može prepisati i kod nas, jer nemamo mehanizme koji bi mogli da kontrolišu tu oblast”.

Koliko nam mehanizama i svega ostalog fali, govori i podatak da u Crnoj Gori ne postoje vjerodostojni podaci o broju zavisnika. Posljednje ozbiljno istraživanje je radio Institut za javno zdravlje i to daleke 2006. Po njemu je bilo između 2500-3000 zavisnika u Crnoj Gori. Procjena nevladinih organizacija je da se taj broj sada kreće između 12.500 i 15.000, s tim da je alarmantan trend rasta sve mlađih konzumenata droge.

RETO CENTAR DANILOVGRAD
Marihuana za početak

,,Malo je onih koji nijesu počeli sa marihuanom. Ima i onih koji su ostali samo na marihuani. Ali i oni su zavisnici. Meni je ona otvorila vrata ka alkoholu, tabletama, pa heroinu. Dvije godine sam koristio marihuanu. Onda mi nije bilo dovoljno, tražio sam nešto jače dok to nisam našao u heroinu”, priča za Monitor Podgoričanin Nikola Rašović iz Reto centra u Danilovgradu.

Rašović je nakon liječenja u Reto centru uspio da se otrgne od droge.

Andrea Bujas kaže da je i njemu marihuana pomogla da prebrodi strah ka težim drogama. ,,Za marihuanu kažu da je djetinja i bezazlena. Vjerovatno će se vremenom ona i dekriminalizovati, ali mislim da će onda kod ljudi nestati obzir, strah od nje. Iako kažu da je trava laka droga – sa njom nijesi svoj”.

Bujas je iz Zadra, deset godina je bio heroinski zavisnik. ,,Došao sam iz zatvora, nisam mogao niže pasti, sljedeća stepenica je bila grob. Uspio sam da izgradim život iz početka. Oženio sam se, imam djete”.

Kaže da mu je dolazak u Reto centar bio posljednja šansa. Prije toga išao je na metadonske terapije, kod psihologa… Ništa nije pomoglo. ,,Bitno je to što sa zavisnicima u našim centrima rade bivši zavisnici. Pomažu svojim primjerom. Oni najbolje znaju kroz šta se prolazi”.

Reto centar za liječenje i rehabilitaciju zavisnosti u Danilovgradu postoji pet godina. Finansiraju se od svog rada, a liječenje je besplatno.

Prvi centar je otvoren početkom 90-ih u Splitu. Nakon toga u Zagrebu, Skoplju, Beogradu, posljednji u Ljubljani. Slični centri postoje u gotovo svim zemljama Evrope.

Bujas ističe da u centru uvijek ima mjesta za one koji odluče da se uhvate u koštac sa zavisnošću. On kaže da se većina onih koji uspiju da ostanu u centru godinu i po do dvije više ne vraćaju drogi. U centru kod Danilovgrada smješteno je oko 15 momaka. Pošto je cilj da se zavisnici maknu iz mjesta stanovanja, mladići iz Podgorice uglavnom su u centrima u drugim državama. Beograd je prebukiran, pa ih trenutno u Splitu ima oko 20 i tri djevojke. Dvije su sa djecom. U tretmanu su još dvije djevojke iz Podgorice, jedna od njih sa djecom.

,,Ovdje je problem i mentalitet. Zavisnici, a i porodice se zavaravaju i ne žele da priznaju da imaju narkomane. A narkoman se lako prepoznaje”, kaže Bujas.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo