Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Od prve droge do posljednje šanse

Objavljeno prije

na

rukometasice

Inicijativa Liberalne partije da se u Crnoj Gori dekriminalizuje upotreba marihuane dočekana je na nož. Predstavnici više stranaka protive se toj ideji, a stručnjaci upozoravaju da nema lakih i teških droga, te da bi dekriminalizacija, pa zatim legalizacija marihuane bila pogubna prvenstveno za omladinu. Inicijativa je pospješila javnu debatu o problemu narkomanije u Crnoj Gori.

Koliko je lako doći do droge govori i podatak od prije nekoliko godina kada je jedan zavisnik otkrio policiji da je drogu kupovao na trafici u podgoričkom naselju Konik. Prema podacima Uprave policije preko Crne Gore se godišnje prebaci na destine tona marihuane. Zaplijeni se svega 10 do 20 odsto droge koja prolazi kroz Crnu Goru. O imperijama izgrađenim na ovoj ,,privrednoj grani” svjedoče slučajevi Šarić i Kalić.

Dio od te silne droge ostaje u Crnoj Gori, pa se svake godine smanjuje starosna granica zavisnika. Nevladine organizacije stalno upozoravaju na slučajeve da i djeca od 10 godina koriste narkotike.

O tom problemu se uglavnom ćuti, a podaci da su početkom ovog mjeseca aktivisti nevladine organizacije Juventas u napuštenoj zgradi u centru Podgorice pronašli oko 900 igala i špriceva i odnijeli ih u Klinički centar na uništavanje zaprepastile su javnost.

Policija je tokom prošle godine zbog preprodaje droge uhapsila 201 osobu, među njima i pet žena i dva maloljetnika. U toku 2011. za samo dva mjeseca zbog krivičnih djela vezanih za drogu privedeno je 68 osnovaca i srednjoškolaca. Šestorica su bili dileri. Statistika kaže da se oko 50 odsto zatvorenika u crnogorskim zatvorima tamo nalazi zbog krivičnih djela koja imaju veze sa narkoticima.

Andrija Popović, predsjednik Liberalne partije, za Monitor kaže da zalaganje LP za dekriminalizaciju upotrebe marihuane ne treba shvatiti kao promociju upotrebe te droge. ,,Aktivnosti LP na ovom polju biće realizovane sa ciljem prevencije bolesti zavisnosti, donošenjem adekvatnih sankcija koje će rezultirati društveno korisnim radom i smanjenim brojem recidiva korištenja droge, ali i rasterećenjem državnog budžeta kada su u pitanju troškovi boravka osoba koje izdržavaju kazne zatvora zbog upotrebe marihuane za lične potrebe”, kaže Popović.

U praksi postoje različiti aršini kada je u pitanju odmjeravanje kazne za počinioce krivičnih djela u vezi sa drogama. Često se na istu dužinu kazne osudi osoba kojoj je nađen gram ili dva i ona koja je krijumčarila nekoliko desetina ili čak stotine kilograma droge.

Iz NVO 4life za Monitor navode primjer da se kod njih liječio zavisnik od heroina koji ima 56 godina i već je trideset godina registrovani zavisnik. Zbog jednog grama koji je, kako tvrdi, imao za svoju upotrebu, odležao je pet godina zatvora.

Popović podsjeća i da mnoge evropske države poput Španije, Portugalije, Italije, Belgije, Luksembugra i Slovenije ne smatraju posjedovanje droge za lične potrebe krivičnim djelom. Navodi i primjer Irske u kojoj se ne može kazniti osoba uhvaćena u posjedu kanabisa-marihuane, ako joj je to prvi put, te da su Njemačka, Danska, Holandija i Austrija propisale da je posjedovanje droge za lične potrebe kažnjivo djelo, ali ga praktično ne progone.

Jovan Bulajić, izvršni direktor NVO Preporod, smatra da je poprilično licemjerno govoriti o dekriminalizaciji, a ne očekivati i legalizaciju marihuane.

,,I kao što je to uobičajeno, droga uvijek ulazi na ‘mala vrata’. Razlozi koje smo mogli čuti iz Liberalne partije, nikako ne odslikavaju razumijevanje niti uopšte poznavanje ove problematike, kada je Crna Gora u pitanju”, kaže Bulajić za Monitor.

On tvrdi da ni u jednoj zemlji koju kao primjer ,,dobre prakse” navodi Popović nije došlo do smanjenja krivičnih djela u vezi sa drogama, niti do smanjenja broja zavisnika/ca, pa nije ni manje ostalih posljedica koje za sobom ,,vuče” zloupotreba narkotika – krvlju i polno prenosive infekcije, prostitucija (kada su zavisnice u pitanju), razoreni brakovi i cijele porodice…

I priča o rasterećenju zatvorskih kapaciteta od osoba kažnjenih zbog posjedovanja droge ne pije vodu, smatra Bulajić. ,,Detalj, koji niko ne pominje, a poprilično razobličava svu ovu ‘ideju’ o dekriminalaziciji, je da posjedovanje droge, po aktuelnom Zakonu o drogama, može već da se kažnjava novčanom, a ne zatvorskom kaznom”.

Zakonom o drogama je, između ostalog, predviđeno da se osoba koja posjeduje drogu za ličnu upotrebu kazni novčano od 30 do 2.000 eura.

Saša Mijović, izvršni direktor 4 Life, za Monitor kaže da ova NVO već dvije godine predlaže uvođenje alternativnih sankcija za počinioce krivičnih djela u vezi sa drogama.

,,Inače, model alternativnih sankcija je već zaživio u praksi u velikom broju zemalja Evrope i svijeta i samo se razlikuje u nijansama i nazivu od zemlje do zemlje”, kaže Mijović.

On navodi portugalski model Komisije za odvraćanje, koja je za deset godina postigla izvanredne rezultate, jer se smanjio broj povratnika za krivična djela za čak pedeset odsto. To je trend koji počinje da primjenjuje sve više zemalja kao primjer dobre prakse. Sistem kažnjavanja podrazumijeva da se neki počinioci krivičnih djela u vezi sa drogama tretiraju vaninstitucionalno i usmjeravaju na rehabilitaciju, resocijalizaciju i školovanje umjesto da idu u zatvor.

Mijović objašnjava da je prema novom hrvatskom zakonu, usvojenom u decembru 2012. droga dekriminalizovana, a strože kazne do 15 godina zatvora biće izrečene dilerima droge, pogotovo ako su uhvaćeni u blizini škole.

,,Tako se pravi razlika između dilera droge i onih koji su usljed bolesti prinuđeni da koriste droge, tj. zavisnici/ce, kojima u tom slučaju treba obezbijediti liječenje, a ne zatvor. Zavisnici od droga nijesu kriminalci, već bolesne osobe kojima treba pomoć”, kaže Mijović.

Stručnjaci su uglavnom protiv predloga LP. Navode da je marihuana okidač da se krene pogrešnim putem. Iskustva iz prakse potvrđuju da je u većini slučajeva marihuana takozvana ,,prva droga” i samo prelazna stepenica ka težim oblicima zavisnosti.

U Liberalnoj partiji kažu da neće odustati od svoje inicijative. Predstavnici ostalih partija uglavnom su se negativno izjasnili o ovom predlogu, uz opasku da ,,Crna Gora nije Amsterdam”.

Funkcioner Demokratskog fronta Slaven Radunović kazao je da oni neće podržati inicijativu LP-a, jer Crna Gora nije uređeno društvo, koje može da uredi i kontrolište takvu zakonsku mogućnost. ,,To što je to praksa u uređenim zemljama, ne znači da se može prepisati i kod nas, jer nemamo mehanizme koji bi mogli da kontrolišu tu oblast”.

Koliko nam mehanizama i svega ostalog fali, govori i podatak da u Crnoj Gori ne postoje vjerodostojni podaci o broju zavisnika. Posljednje ozbiljno istraživanje je radio Institut za javno zdravlje i to daleke 2006. Po njemu je bilo između 2500-3000 zavisnika u Crnoj Gori. Procjena nevladinih organizacija je da se taj broj sada kreće između 12.500 i 15.000, s tim da je alarmantan trend rasta sve mlađih konzumenata droge.

RETO CENTAR DANILOVGRAD
Marihuana za početak

,,Malo je onih koji nijesu počeli sa marihuanom. Ima i onih koji su ostali samo na marihuani. Ali i oni su zavisnici. Meni je ona otvorila vrata ka alkoholu, tabletama, pa heroinu. Dvije godine sam koristio marihuanu. Onda mi nije bilo dovoljno, tražio sam nešto jače dok to nisam našao u heroinu”, priča za Monitor Podgoričanin Nikola Rašović iz Reto centra u Danilovgradu.

Rašović je nakon liječenja u Reto centru uspio da se otrgne od droge.

Andrea Bujas kaže da je i njemu marihuana pomogla da prebrodi strah ka težim drogama. ,,Za marihuanu kažu da je djetinja i bezazlena. Vjerovatno će se vremenom ona i dekriminalizovati, ali mislim da će onda kod ljudi nestati obzir, strah od nje. Iako kažu da je trava laka droga – sa njom nijesi svoj”.

Bujas je iz Zadra, deset godina je bio heroinski zavisnik. ,,Došao sam iz zatvora, nisam mogao niže pasti, sljedeća stepenica je bila grob. Uspio sam da izgradim život iz početka. Oženio sam se, imam djete”.

Kaže da mu je dolazak u Reto centar bio posljednja šansa. Prije toga išao je na metadonske terapije, kod psihologa… Ništa nije pomoglo. ,,Bitno je to što sa zavisnicima u našim centrima rade bivši zavisnici. Pomažu svojim primjerom. Oni najbolje znaju kroz šta se prolazi”.

Reto centar za liječenje i rehabilitaciju zavisnosti u Danilovgradu postoji pet godina. Finansiraju se od svog rada, a liječenje je besplatno.

Prvi centar je otvoren početkom 90-ih u Splitu. Nakon toga u Zagrebu, Skoplju, Beogradu, posljednji u Ljubljani. Slični centri postoje u gotovo svim zemljama Evrope.

Bujas ističe da u centru uvijek ima mjesta za one koji odluče da se uhvate u koštac sa zavisnošću. On kaže da se većina onih koji uspiju da ostanu u centru godinu i po do dvije više ne vraćaju drogi. U centru kod Danilovgrada smješteno je oko 15 momaka. Pošto je cilj da se zavisnici maknu iz mjesta stanovanja, mladići iz Podgorice uglavnom su u centrima u drugim državama. Beograd je prebukiran, pa ih trenutno u Splitu ima oko 20 i tri djevojke. Dvije su sa djecom. U tretmanu su još dvije djevojke iz Podgorice, jedna od njih sa djecom.

,,Ovdje je problem i mentalitet. Zavisnici, a i porodice se zavaravaju i ne žele da priznaju da imaju narkomane. A narkoman se lako prepoznaje”, kaže Bujas.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

UPRAVA ZA KADROVE ZA ŠEFA POLICIJE DISKVALIFIKUJE DOKAZANE PROFESIONALCE: Hoće li konkurs biti poništen  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dobro obaviješteni izvori Monitora tvrde da će konkurs najvjerovanije biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima

 

Ove sedmice završeno je testiranje kandidata za poziciju direktora pozicije. Iako se još ne zna kako je testiranje završeno, prema pouzdanim izvorima Monitora, konkurs će biti poništen.

Dobro obaviješteni izvori Monitora objašnjavaju da će konkurs biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška napravljena prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima. Uprava za kadrove odgovorila je da je prepreka to što je uslovno osuđivan. Međutim, uslovna kazna izrečena Šukoviću izbrisana je iz registra i njegova je kaznena evidencija čista. Na tu grešku je odmah ukazala Šukovićeva advokatica Marija Radulović.

„Zaključak Uprave za kadrove da Predrag Šuković ne ispunjava uslove iz Javnog konkursa koji je raspisan za radno mjesto Direktora Uprave policije je skandalozan, kaže za Monitor advokatica Radulović.

Objašnjava da je Uprava za kadrove, i pored saznanja da je u odnosu na Šukovića nastupila rehabilitacija i brisanje osude iz kaznene evidencije, zbog čega se isti nesporno smatra neosuđivanim, nezakonito zauzela drugačiji stav.

„Podsjećam javnost da je Šuković ranije osuđen za djelo za koje se postupak vodio po privatnoj tužbi prethodnog premijera Duška Markovića. Ovaj postupak uslijedio je nakon što je državno tužilaštvo povodom iste stvari procijenilo da nema nikakvog osnova za vođenje krivičnog postupka protiv Šukovića.  S obzirom na to da je osuda za ovo djelo izbrisana iz kaznene evidencije, nema bilo kakvog osnova da se Predrag Šuković označava kao ranije osuđeno lice“, navodi ona.

Apsurd u ovakvoj logici Uprave za kadrove je činjenica da je Predrag Šuković i danas u radnom odnosu u Upravi policije, a što ne bi mogao biti da je osuđen za krivično djelo ,,koje ga čini nedostojnim” za rad u državnom organu.

„Zato je očigledno da je cilj ovakve odluke Uprave za kadrove da se iz trke za direktora Uprave policije isključe ljudi čija je profesionalna karijera najbolji dokaz njihove kompetencije za obavljanje najsloženijih poslova u bezbjednosnom sektoru“, kaže Radulović.

Advokatica Radulović kaže da očekuje da Uprava za kadrove bez odlaganja ispravi svoje greške koje nesumnjivo utiču na zakonitost procedure izbora direktora Uprave policije. „U suprotnom, koristićemo sva pravna sredstva koja su nam na raspolaganju, što će bez sumnje značajno prolongirati izbornu proceduru, a što vjerujem nikome nije u interesu“, zaključuje ona.

Iz trke za direktora policije diskvalifikovan je i advokat Dražen Medojević jer je Uprava za kadrove ocijenila da nije imao pet godina rada na rukovodećem mjestu u sistemu policije, suda ili tužilaštva, što zakon propisuje. Na to su oštro reagovali lideri DF-a Milan Knežević i Andrija Mandić, koje je zastupao u sudskim postupcima.

Oni pozvali su premijera Zdravka Krivokapića da poništi odluku Uprave za kadrove ističući da je Medojević od strane bivšeg režima spriječen da bude direktor UP i da se bori protiv organizovanog kriminala i korupcije.

„Advokat Medojević je naš jedini kandidat, dok ostale podržava DPS i parlamentarna manjina. Da li je pošteno da se skrajne jedini kandidat, koga ne mogu vezati za Veselina Veljovića“, pitao je Mandić.

On je naveo i kako vjeruje da će premijer poništiti rešenje Uprave za kadrove. Do toga ipak nije došlo.

Knežević je za odluku i eliminaciji optužio v.d. direktoricu Uprave za kadrove Jovanu Nišavić, za koju tvrdi da je „klasični kadar i aktivista DPS-a”.

I sam advokat Medojević tvrdio je Vijestima da su ga „igrama u početnoj fazi konkursa – eliminisali”, te da je imao sve potrebne uslove da se prijavi na konkurs za direktora UP.

„Od uslova na konkursu kaže se da ko ima najmanje pet godina na rukovodećem mjestu u policiji, sudu, tužilaštvu može da se prijavi. Sudstvo je jedna specifična organizacija i tamo predsjednik suda nije direktor suda, već je prvi među jednakima i on ne rukovodi sudijama. Ako sudija nije rukovodeći kadar, onda ja ne znam ko je. Pogotovo u vrijeme kada sam ja bio sudija kada sam određivao i ukidao pritvor, davao naredbe za pretres, rukovodio jednim ogromnim dijelom odjeljenja za uviđaje i pretrese MUP-a, rukovodio vještacima, koordinirao između ustanova, donosio naredbe za sprovođenje istrage“, naveo je Medojević.

Ukoliko se, kako su to i najavili, advokatski timovi budu žalili Upravnom sudu zbog odluke Uprave za kadrove i liste kandidata koji su ušli u uži izbor za šefa policije, postoji mogućnost da se konkurs obori i postupak vrati na početak.

Izboru šefa policije svakako ne doprinosi ni izjava ministra unutrašnjih poslova Sergeja Sekulovića koji je javno izjavio da među kanididatima ima svog favorita.

 

Testiranje kandidata

Pred komisijom Uprave za kadrove tokom utorka testove su radili Zoran Brđanin, Dragan Klikovac, Dragan Radonjić, Dražen Vuković, Milan Delić, Dragan Arsović, Siniša Kovačević, Vojo Laković i Zoran Braunović. Dan kasnije sa njima je obavljen intervju ali je broj kandidata bio manji, jer je od kandidature odustao Braunović.

Komisija Uprave za kadrove ima rok da u naredna tri dana sačini konačnu listu sa bodovima i izvještajima za sve kandidate, a potom podatke za trojicu najbolje ocijenjenih dostavi ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću. Nakon tog ministar MUP-a ima rok da za 10 dana obavi intervjue sa trojicom najbolje rangiranih kandidata, a potom da svoj izbor dostavi Vladi. Predlog za imenovanje direktora Vlada je dužna da pošalje Skupštini radi davanja mišljenja o predloženom kandidatu.

 

Do kad će trajati v.d. stanje?

Konkurs za šefa Uprave policije obilježio je rekordan broj prijavljenih kandidata – 19.

Kriminolog Velimir Rakočević smatra da je to mjesto za svakog profesionalca u ovoj oblasti veliki izazov zbog čega žele da sebe vide na toj poziciji.

„Prijavljen je veliki broj vrlo kvalitetnih kandidata što samo potvrđuje da u crnogorskoj policiji postoji znatan broj kadrova sa visokim stručnim kompetencijama. Odabrati najboljeg među njima isključivo na osnovu znanja i sposobnosti koji će biti garant uspješnog funkcionisanja policijske organizacije, biće izuzetno težak zadatak. Ukoliko bi prevagnuli bilo koji drugi kriterijumi osim stručnih, to zasigurno ne bi bilo dobro rješenje“, kaže on.

To što je Uprava policije u v.d. stanju od decembra prošle godine Rakočević vidi kao razlog da se bez odlaganja u zakonito i transparentno sprovedenoj proceduri izabere direktor policije.

„Privremeno rješenje nosi neizvjesnost i nepovoljno utiče na kompletnu službu. U ovom slučaju vršilac dužnosti je policajac od karijere čiji stručni i moralni kvaliteti ne bi trebalo da su upitni ali ipak bez obzira na nesporan kvalitet ovog v.d. to se negativno odražava na funkcionisanje službe, zaključuje on.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NEVOLJE RADNIKA  KOMBINATA ALUMINIJUMA: Bez osnovnih radnih prava  

Objavljeno prije

na

Objavio:

KAP je u stečaju već osam godina, a radnici nemaju pravo na godišnji odmor i druga osnovna prava. Radnik KAP-a Miroslav Jović, koji se pobunio zbog toga, prošao je kao Sandra Obradović prije šest godina. Dobio je otkaz. U Privrednom sudu kažu da je sve u skladu sa sudskom praksom

 

Miroslav Jović radnik Kombinata aluminijuma u Podgorici (KAP) dobio je otkaz 31. decembra. Tvrdi da je otkaz uslijedio kao odmazda zbog početka prikupljanja potpisa od strane radnika s ciljem da ostvare prava na godišnji odmor i druga prava koja im pripadaju po zakonu. Radnici KAP-a nemaju odmor od uvođenja stečaja u julu 2013. godine.

,,Nakon najave tužbe zbog godišnjih odmora, počeli su pritisci od strane mog nadređenog i generalnog menadžera, Nebojše Dožića. Striktni su da odmora ne može biti. Onda idu one priče da vlasnik Veselin Pejović drži KAP zbog nas da ne bi ostali na ulici i slično. Prijetili su otkazima. Meni su ga dali uz obrazloženje da sam otpušten zbog reorganizacije”, priča Jović za Monitor.

Stečajni upravnik KAP-a Veselin Perišić 31. decembra daje otkaz o radu Joviću, koji 5. januara podnosi prigovor Privrednom sudu. Predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić odbija Jovovićevu žalbu krajem januara ove godine.

Jovanić u obrazloženju kreće otpočetka pa objašnjava da je stečaj u KAP-u otvoren  davne 2013, u julu mjesecu, a oktobru je donijeto rješenje o bankrotstvu. Navodi se dalje da je tokom 2014. imovina stečajnog dužnika prodata privrednom društvu Uniprom za 28 miliona eura.

Objašnjava da zbog imovinsko-pravnih odnosa nije mogao da se okonča postupak prodaje, koji bi podrazumijevao i preuzimanje radnika od strane kupca imovine. Umjesto toga potpisan je Ugovor o poslovno-tehničkoj saradnji. Članom pet ovog ugovora stečajni upravnik se obavezuje da se radnicima koji se radno angažuju zaključi ugovor o radu na određeno vrijeme sa mogućnošću raskida ugovora u slučaju prestanka proizvodnje ili na zahtjev Uniproma.

Jovanić u presudi navodi da radnici koji su nakon otvaranja stečajnog postupka angažovani od strane stečajnog upravnika svoja prava mogu ostvarivati isključivo u skladu sa Zakonom o stečaju kao lex specialis propisom koji se primjenjuje u stečajnom postupku. S toga, Jovanić objašnjava, da se ovdje ne primjenjuje Zakon o radu niti drugi radno-pravni propisi, jer radno angažovana lica imaju samo ona prava koja su utvrđena i priznata rješenjem stečajnog upravnika. Onda Jovanić objašnjava da ,,radno angažovanim licima u toku stečaja ne pripada pravo na godišnji odmor, pravo na plaćeno odustvo za vrijeme privremene spriječenosti za rad, pravo na plaćeno odsustvo za dane državnih i vjerskih praznika, pravo na uplatu doprinosa na ime benificiranog radnog staža i dr., kao i predviđena zaštita u slučaju otkazivanja ugovora o radnom angažmanu”.

Drugim riječima sem isplate plate, nemaju nikakvih drugih prava. Tako su radnici KAP-a već osam godina onemogućeni da koriste Ustavom i međunarodnim konvencijama zagarantovana radna prava. A stečaj, iako je jedna od prvih odredbi u Zakonu o stečaju načelo hitnosti, traje li traje, bez najave da će biti okončan.

Jovanić se u donošenju pomenute  odluke poziva na brojne sudske odluke u ovom stečajnom postupku i ističe presudu Apelacionog suda iz januara 2016. Radi se o presudi u slučaju Sandre Obradović, koja je 2015. godine kao predsjednica sindikata KAP-a tražila da radnici imaju godišnje odmore i zbog toga dobila otkaz, kao sada Jović.

,,Pet godina vodim borbu preko inspekcije, ministarstava, ombusmana, Međunarodne organizacije rada”, kaže Obradovićeva za Monitor. Ona objašnjava da je prvi put Ustavni sud usvojio njenu žalbu na otkaz i vratio je na ponovni postupak kod Privrednog suda. Predsjednik ovog suda Jovanić je opet potvrdio otkaz, pa je sada taj predmet ponovo kod Ustavnog suda. Već dvije godine.

Oko 200 radnika KAP-a najavilo je da će u februaru podnijeti tužbu Privrednom sudu, kojom će tražiti isplatu godišnjih odmora od 2013. godine do danas. Radnici tvrde da im je povrijeđeno jedno od osnovnih ustavnih prava – pravo na odmor. Od prije dvije godine uprava KAP-a je omogućila radnicima dva puta po šest dana plaćenog odmora, a do tada imali su pravo na dva do šest dana plaćenog odsustva, objašnjava Jović.

Vlasnik Uniproma Veselin Pejović je ranije izjavio da je preuzeo imovinu KAP-a i da nema obavezu da radnicima daje odmor. On je objasnio da je u KAP-u na snazi petobrigadni sistem rada. ,,Radnici tri dana rade, dva su slobodni, što nema nijedna firma u Crnoj Gori. U petobrigadnom sistemu godišnje se radi 223 dana, a slobodna su 142 radna dana. Radnici KAP-a imaju, dakle, skoro četiri mjeseca godišnje da ne rade, bez odmora”, izjavio je Pejović Danu.

Jović je radio u Elektrolizi i trebao je da ima benificirani radni staž, ali potvrdu o njemu ne može dobiti. Kaže i da od uvođenja stečaja, prije sedam godina, radnici nijesu imali ljekarske preglede, uvedeni su prije mjesec dana, više zbog kovida, a i oni su nepotpuni bez neophodne spirometrije pluća.

Prije tri godine Zakon o stečaju je izmijenjen i sada svi radnici firmi u stečaju imaju pravo na odmor, ali se taj akt odnosi na firme u koje je uveden stečaj nakon što je donesen zakon i ne može se retroaktivno primjenjivati.

,,U nijednom drugom stečaju nisu uskraćena radna prava zaposlenima, jedini je KAP bio taj koji je izuzet i to uz pomoć institucija.  Zaposleni u KAP-u, koji imaju ugovore o radu,  bili su zakinuti za svoja fundamenetalna radna i sindikalna prava. U Zakonu o stečaju ne postoji nijedna norma

kojom je propisano da zaposleni nemaju prava iz radnog odnosa kao ostali zaposleni u Crnoj Gori, jer bi takva norma bila neustavna i neodrživa sa aspekta propisa međunarodnog i nacionalnog radnog zakonodavstva”, kaže za Monitor Srđa Keković, generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Crne Gore. On tvrdi da radna i sindikalna prava nijesu prethodno nigdje dovođena u pitanje, sve dok nije na red došao KAP: ,,To je priča koja nema utemeljenja u pozitivnim propisima, ali je, i te kako, imala utemeljenja u snazi institucija koje su pale na ispitu, jer su tumačili zakone drastično na štetu radnika”.

Potvrda toga koliko je KAP privilegovan je i zvanična izjava Vlade da inspekcija ne može da uđe u ovu kompaniju. Naime, 2015. godine  Evropska konferencija sindikata zahtijevala je od Ministarstva rada i socijalnog staranja da interveniše kod menadžmenta KAP-a zbog otkaza Obradovićevoj i sprječavanja sindikalnog djelovanja. Ministarstvo je odgovorilo da iako je podnijelo zahtjev Inspekciji rada da izvrši kontrolu u KAP-u, inspekcija je izvijestila da, s obzirom da je kompanija u stečaju, izvršna vlast ne može da se miješa u rad pravosudnih organa u čijoj je nadležnosti praćenje stečajnog postupka.

,,Ne sjećam se da je u Crnoj Gori bila jedna jedina kompanija u stečaju osam godina, a da istovremeno radnici nemaju pravo na godišnji odmor, niti bilo koje iz rada i po osnovu rada”, izjavila je poslanica Zdenka Popović na ovonedjeljnoj sjednici skupštinske Komisije za praćenje i kontrolu postupka privatizacije.

I pored toga što su prisustvovali radnici i menadžment KAP-a, sjednica nije održana jer su predstavnici opozicije tražili pisane materijale o stanju u fabrici.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HAPŠENJA U VLADINOM PREDUZEĆU MORSKO DOBRO: Kako se krčmilo državno zemljište u zaštićenoj zoni

Objavljeno prije

na

Objavio:

Među hiljadama nelegalnih objekata koji su izgrađeni u zoni morskog dobra nalaze se i vile i vikendice, kafići i restorani istaknutih političara, sudija, bankara i biznismena. Državni funkcioneri gradili su vile na pjeni od mora, gazila se Barselonska konvencija, UNESCO standardi, betonirala šetališta, staze, pristaništa, ali nikome iz JP Morsko dobro do danas, to nije zasmetalo

 

Po nalogu Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića u utorak, 15. februara privedeno je više funkcionera Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, zbog osnovane sumnje za zloupotrebu službenog položaja u poslovima otuđenja djelova morske obale, koja je nizom pravnih vratolomija i nezakonitih radnji, prešla u privatno vlasništvo.

U Specijalnom tužilaštvu najavili su krajem prošle godine istragu o tome kako je značajan dio crnogorske obale, kojom gazduje JP Morsko dobro, na volšeban način uknjižen na pojedince i ko je sve u lancu donošenja odluka, tome doprinio.

Spektakularna akcija privođenja većeg broja funkcionera Vladinog preduzeća, odigrana je sticajem okolnosti opet u Budvi, u kojoj se nalazi sjedište JP Morsko dobro. Bila je to već viđena situacija na kakve su Budvani gotovo oguglali. Uhapšen je direktor preduzeća Predrag Jelušić, koji je istovremeno i prvi čovjek budvanskog DPS-a i član Glavnog odbora ove partije. Privedeni su i prethodni direktori Rajko Barović i Rajko Mihović, zatim bivši i sadašnji članovi Upravnog odbora MD Aleksandar Tičić, Boro Lazović, Ljubomirka Vidović i Selim Rsulbegović. Nalog za privođenje izdat je i za Zoricu Šarenac, Đura Marića,  Aleksandru Ivanović Kalezić i Ivana Kalezića.

Privedeni  funkcioneri JP Morsko dobro sumnjiče se za zloupotrebu službenog položaja, dozvolili su nelegalnu gradnju objekata na morskoj obali i učestvovali u poslovima knjiženja pojedinih parcela na privatna lica.

U konkretnom slučaju radi se o nekretninama u Tivatskom zalivu, u prostoru Luke Bonići, u kojoj duži niz godina posluje brodogradilište i remontni centar za jahte,  kompanije Navar iz Herceg Novog, u vlasništvu poznatog bokeljskog privrednika Branka Zgradića.

Polovinom januara po nalogu SDT Zgradić je uhapšen i njemu je tada određen pritvor od 30 dana. Radi se o nastavku akcije u kojoj je krajem decembra prošle godine uhapšen direktor Uprave za nekretnine Dragan Kovačević i Ana Lakićević Grdinić, kao i sudija kotorskog Osnovnog suda Marija Bilafer. Njima se stavlja na teret da su dio kriminalne organizacije koja je nelegalno upisivala pojedine objekte u zoni morskog dobra u katastar.

Specijalno tužilaštvo sumnjiči Zgradića za krivično djelo zloupotrebe službenog položaja putem pomaganja u produženom trajanju i krivično djelo zloupotrebe položaja u privrednom poslovanju, jer je poslovnim transakcijama kompanije Navar Doo, Herceg Novi, čiji je osnivač i vlasnik, sa preduzećem Morsko dobro, u periodu od 2009. do 2015. godine, upisao svoju firmu kao trajnog ili doživotnog korisnika parcela u zoni morskog dobra u Bonićima, površine od 14.500 kvadrata.

Prema nalazu SDT, kompanija Navar  je tokom 2009. godine ušla u zajednički biznis sa preduzećem Morsko dobro, čiji je tadašnji direktor bio Rajko Barović, član SDP-a. Funkciju predsjednika Upravnog odbora preduzeća obavljao je Aleksandar Tičić, funkcioner DPS-a.

Navar DOO i JP Morsko dobro osnivaju novo pravno lice, zajedničku firmu Navar Incorporated DOO Tivat. Prema ugovoru o osnivanju, kao osnivački ulog Morsko dobro unosi – pravo korišćenja morske obale i akvatorijuma, površine 14.000 kvadrata, koja se u katastru nepokretnosti vode kao državno vlasništvo. Unijet je i novčani dio osnivačkog kapitala u iznosu od 500 dolara. Kompanija Navaro unosi svoju projektno-tehničku dokumentaciju, infrastrukturu kompleksa, modele i kalupe za izradu brodova i know-how za projektovanje i izradu čamaca, „iako za to nema validnih dokaza u vidu idnetifikovanja naznačenih uloga“. Navaro unosi i 7.900 dolara novčanog uloga.

Ovdje je najzanimljivija procjena uloženih sredstava po kojoj je „JP Morsko dobro postaje suvlasnik preduzeća Navar Incorporated DOO u procentu od 6 odsto, a Navar DOO 94 odsto. Postoji osnovana sumnja da da je nenovčani ulog određen na osnovu novčanog uloga, jer procjena ne sadrži egzaktne parametre vrednovanja predmeta procjene na osnovu čega bi se moglo utvrditi da su procjenitelji zaista vršili procjenu nenovčanog uloga“, navodi se u zahtjevu SDT-a za određivanje pritvora Branku Zgradiću.

JP Morsko dobro iste godine istupa iz novoformiranog duštva  Navar Incorporation DOO i „prodaje svoj osnivački ulog pravnom licu Navar DOO čiji je vlasnik osumnjičeni Zgradić, za iznos od 108.210 eura, te da se isti može upisati kao vlasnik prenesenog dijela, odnosno nepokretnosti u registru Privrednog suda i ostalih nadležnih organa. Sve ovo je izvršeno bez sprovedenog postupka javnog oglašavanja i bez odluke Vlade, odnosno Skupštine Crne Gore, shodno Zakonu o imovini i Zakonu o morskom dobru“, piše u nalazu SDT-a u kojem se naglašava kako  „Morsko dobro prodaje drugom suosnivaču imovinu države Crne Gore, na koju nema pravo raspolaganja, jer nije njen vlasnik“.

Zemljište u zoni morskog dobra u vlasništvu je države Crne Gore i ne može se privatizovati. Prema Zakonu o morskom dobru, posao preduzeća Morsko dobro obuhvata upravljanje, održavanje, obnavljanje, unapređenje, staranje o zaštiti i korišćenje. Svaka druga opcija, osnivanje zajedničkih firmi sa investitorima na račun lokacija koje predstavljaju opšte, javno dobro, izlazi iz zakonskih okvira.

Vlasnik firme Navar DOO ubrzo podnosi zahtjev područnom odjeljenju Uprave za nekretnine u Tivtu, za prenos prava korišćenja na parcelama u zaleđu Luke Bonići, koje je otkupila za sto hiljada eura, u pravo svojine.

Uprava za nekretnine u Tivtu 2013. usvaja zahtjev firme Navaro i istovremeno odbija zahtjev zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore koji traži da se ispravi pogrešan upis prava korišćenja Navar Incorporated iz B lista kao vlasničkog prava i upiše u G list kao zabilježbu prava korišćenja.

U septembru 2013. Zgradić je sa svojom kćerkom „zaključio fiktivan ugovor o kupoprodaji koji se odnosi na katastrasku parcelu 4733 KO Tivat površine od 8.794 m2, morske obale i taj dio imovine rješenjem tivatske Uprave za nekretnine prenio u novi list nepokretnosti. Ovu parcelu založio je zatim za kredite kod NLB banke u iznosu od 500.000 eura“

U tužilaštvu navode da postoji osnovana sumnja da je neimenovano lice iz UZN Tivat u junu 2015. po  zahtjevu Zgradića donijelo nezakonito rješenje kojim je dozvoljena promjena i na katastarskoj parceli 4878 KO Tivat, koja se odnosi na obalu i akvatorijum u svojini države, površine od 6.000 m2. Tada je na parceli upisano pravo trajnog-doživotnog korišćenja, bez valjanog pravnog osnova.

U katastru nepokretnosti na ovim parcelama postoji i zabilježba o bespravnoj gradnji poslovnih prostora brodogradnje i poslovne zgrade koje nemaju građevinske dozvole. Zašto su navedene radnje tolerisali u JP Morsko dobro i ko je sve umiješan u posao privatizovanja dijela obale tivatske rivijere, pokazaće dalja istraga.

Međutim, iako su bile poznate navedene radnje oko nezakonitog upisa prava vlasništva na državnom zemljištu, saradnja Vlade sa kompanijom Navar Incorporated nije prestala. Vlada je u septembru 2020.  sa Društvom Navar Incorporated zaključila koncesioni ugovor za privredno korišćenje brodogradilišne Luke Bonići, na rok od 30 godina. Koncesionaru je ustupljen prostor unutar Luke koji obuhvata 9 katastarskih parcela ukupne površine 10.681 m2.  Uključen je i lučki akvatorijum površine od 14.500 m2.

Koncesionaru je odobreno da založi svoje koncesiono pravo kod banaka i zajmodavaca za podizanje kredita na račun navedenih nepokretnosti.

U aferi oko Luke Bonići pod lupom SDT su sudije i službenici lokalnih uprava za nekretnine, koji su donosili nezakonite odluke o uknjižbi državnog zemljišta na privatna lica.

„Postoji osnovana sumnja da značajan dio imovine u zoni morskog dobra nije više državni. Ići ćemo po svakoj parceli, ispitati do kraja svaku česticu zemlje“, kazao je nedavno Katnić, riješen valjda da započne istragu višegodišnjeg divljana u obalnom pojasu kojim je od 1992, preko JP Morsko dobro, upravljala Socijaldemokratska partija. Izuzetak je aktuelni mandat Predraga Jelušića iz DPS-a.

Među hiljadama nelegalnih objekata koji su izgrađeni u zoni morskog dobra nalaze se i vile i vikendice, kafići i restorani istaknutih političara, sudija, bankara i biznismena. Državni funkcioneri gradili su vile na pjeni od mora, gazila se Barselonska konvencija, UNESCO standardi, betonirala šetališta, staze, pristaništa, ali nikome iz JP Morsko dobro do danas, to nije zasmetalo. Da li će ruka pravde zaista stići odgovorne za devastaciju Crnogorskog primorja, pokazaće naredni događaji.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo