Povežite se sa nama

DRUŠTVO

ODLAZAK MILANA MIJOVIĆA: Klinički centar na aparatima

Objavljeno prije

na

Mjesec nakon što je na čelo Ministarstva zdravlja stupio Budimir Šegrt – naslijedivši Miodraga Radunovića, koji je zbog infekcije u bjelopoljskoj bolnici i smrti jedne bebe podnio ostavku – do promjene je došlo i u najvećoj zdravstvenoj ustanovi, Kliničkom centru Crne Gore. Direktor Milan Mijović podnio je novom ministru zahtjev za prijevremeni završetak mandata i obavijestio ga da podnosi ostavku, kako se to obično kaže, iz ličnih razloga. Nije dokrajčio četvorogodišnji direktorski mandat koji je isticao u julu. Iako ga niko nije pitao, našao je za potrebno da kaže kako niko nije vršio pritisak na njega. Psihologija, ako ne politika, nameće pitanje: što bi neko negirao pritisak kojeg nema?

Mijović je saopštio i to da ,,novi ministar treba sam da bira svoj tim”. To dolazi nedugo nakon informacije pristigle iz Ministarstva zdravlja koju su prenijela neka glasila, da je inicirano donošenje novog zakona o zdravstvenoj zaštiti. Njime bi se, rečeno je, jasno definisale procedure izbora direktora zdravstvenih ustanova i upravnih odbora. Prema novim rješenjima, direktore bolnica, kao i domova zdravlja imenovala bi Vlada, na predlog Ministarstva zdravlja. Do sada je to činio odbor direktora. Promjena na čelu KCCG, odlazak Mijovića ide brže od najavljene dinamike.

Posljednji put, ozbiljnije, Mijović je dospio u medije u svjetlu sukoba sa ministrom Radunovićem, dok se Crna Gora tresla nakon infekcije i tragedije u Bijelom Polju. Tada je bivši ministar saopštio da je sistem zakazao, navodeći da su bjelopoljska bolnica i KCCG bile dužne da prijave nastalu infekciju. Prvi čovjek KCCG je odgovorio da njegova ustanova nije bila u obavezi da to učini, da ,,to treba da uradi ustanova u kojoj je infekcija nastala”, te da ne postoji osnova za odgovornost bilo koga u KCCG. Tada se jasno moglo zaključiti da nešto na toj relaciji ne štima.

Izvor Monitora, insistirajući na anonimnosti – imajući u vidu da je zaposlen na višim funkcijama u KCCG – kazao nam je kako je Mijović ostavio organizacioni haos, te kako se za četiri protekle godine, koliko je on na čelu te ustanove, malo šta promijenilo na bolje u tom smislu.

,,To je jedan od razloga, na terenu, zbog kojeg je Mijović morao da ode. Njegovi nadređeni redovno su dobijali prigovore na vođenje sistema Kliničkog centra i organizaciju rada. U posljednje vrijeme to je bio haos. Sjetite se samo one epizode kada su lokalni banditi upali u Urgentni centar i torturisali osoblje, te reakcije Mijovića i menadžmenta. Ništa se, nakon toga, maltene, nije promijenilo.”

Mijović će – Monitor je to bilježio više puta- ostati upamćen i po sumnjivim donacijama. Pretprošlog jula (Monitor, Poslovi za privilegovane) pisali smo o tome kako lukrativne poslove u zdravstvu Crne Gore kontolišu čelni ljudi najvažnijih karika u lancu zdravstva, gdje zapaženo mjesto zauzima Klinički centar. Riječ je o vješto ispletenoj mreži državnih naručilaca, lojalnih špediterskih firmi i podobnih privatnih dobavljača, koja je prekrila naše zdravstvo. Mijovićev KC, samostalno ili kroz tendere Fonda zdravstva (direktor Kenan Hrapović), poslovao je sa privilegovanim firmama u domenu nabavke opreme i potrošnog materijala. Izdvajala se, po privilegovanom statusu, firma Urion – zvanični distributer Simensa, koja je, podsjetimo, u okviru velike međunarodne afere, optužena za korupciju na regionalnom nivou.

Mijovićev Klinički centar do savršenstva je doveo tu metodologiju o namještanju poslova privilegovanim partnerima: riječ je o zaključanoj tehničkoj specifikaciji, unaprijed naznačenoj opremi, unaprijed ciljanoj firmi, sa nerijetko i unaprijed sljedujućim ,,bonusom”: potrošnim materijalom za tu firmu. Tekao je vješto uhodani mehanizam.

Tako, kada je otvorena rekonstruisana Poliklinika KCCG, Mijović je saopštio da je rekonstrukcija koštala 1.200 000 eura – od čega su „80 odsto bile donacije”. Time su Mijović i donatori duplo premašili budžet koji je planiran za rekonstrukciju, pošto je direktor Kliničkog centra godinu ranije najavio da će u Polikliniku uložiti 600 hiljada eura. Stvar je u tome što su donacije svojevrsna prilika kompanijama da dobiju unosne poslove, posebno ako se bave prodajom medicinske opreme. A Mijović tu mogućnost ne pruža svakome.

Nakon što je 2011. godine direktorici Kliničkog centra Oliveri Miljanović istekao mandat, ministar Radunović predložio je (Vladi) – Mijovića. Dobro upućeni sagovornici Monitora kazali su nam tom prilikom da je Mijović imao direktnu podršku premijera Đukanovića, te da je on, zajedno sa Branimirom Gvozdenovićem, najviše uticao na to postavljenje. Mijović je na visoke funkcije lansiran iz košarkaškog političkog klana, kažu dobro upućeni.

Mijović se (bio) lijepo pozicionirao. Bivši čelnik KCCG je u kumovskim odnosima sa bivšim direktorom Zdravstvene ustanove apoteke Crne Gore Montefarm Budimirom Stanišićem. Kada je Stanišić, koncem prošle godine, obznanio ostavku obrazložio ju je istim riječima kao i, sada, Mijović: iz ličnih razloga, tvrdeći da nije bilo pritisaka. Medicinska direktorica KCCG-a Ljiljana Musić¸ koja će sada mijenjati Mijovića do izbora novog direktora takođe je povezana sa Montefarmom. Njen suprug Davor Musić je predsjednik odbora direktora te firme.

Mijović nije zapostavio politiku, pa smo ga zatekli i na 21. mjestu odborničke liste, Demokratske partije socijalista, na čijem čelu je bio Slavoljub Migo Stijepović, na prethodnim lokalnim izborima.

Imajući u vidu prirodu režima i njegove partije, koji se nerado odriču svojih kadrova, Mijović se trenutno nalazi u redu za čekanje nove sinekure.

DEJAN CVIJANOVIĆ
Ispravna odluka

NVO Krug života pozdravlja odluku Milana Mijovića da napusti direktorsko mesto KC Crne Gore. Poslije niza afera koje su obilježile upravljanje Kliničkim centrom ovo je bio jedini pravi i logičan postupak gospodina Mijovića, kaže za Monitor Dejan Cvijanović iz NVO Krug života. ,,Skoro četiri pune godine bio je prvi čovjek najveće zdravstvene ustanove i ako se izostave neimarski poduhvati, sve ostalo je bilo isto kao i kod njegovih prethodnika. KC je bio i jednako zatvorena ustanovu prema javnosti”, kaže Cvijanović. ,,Mijović nikad nije odgovorio na naše zahtjeve da se javnosti daju na uvid mikrobiološki brisevi sa GAK-a”, podsjeća Cvijanović

Marko MILAČIĆ

Komentari

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER I DALJE ZATVORENI: Statis optužuje premijera za prijetnje sudijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Javni poziv kompanije Adriatic properties na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih optužbi i kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića, kojeg potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva

 

Prepiska između predstavnika Vlade i zakupca hotelskog kompleksa Sveti Stefan i Miločer, kompanije Adriatic properties povodom zatvaranja/otvaranja hotela za ovu turističku sezonu, dostigla je krajem jula kulminaciju. Više se ne  biraju riječi i uvrede koje jedna strana upućuje drugoj.

U posljednjem u nizu javnih saopštenja kompanije Adriatic properties i Aman resorts pozvale su predstavnike Vlade na saradnju u rješavanju nezavidne trenutne situacije. Najpoznatije ljetovalište na Crnogorskom primorju i dalje je zatvoreno, uprkos poodmakloj turističkoj sezoni.

Ponovljen je zahtjev  u kojem tvrde da jedino  traže uvjerenje da mogu nastaviti da upravljaju luksuznim risortom u skladu sa međunarodnim standardima. ,,Bez upada, uznemiravanja, zastrašivanja ili oštećenja rizorta”.

Međutim, ovaj javni poziv  na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića. Njega  potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva.

,,U lokalnim medijima čitamo šokantne izvještaje da premijer prijeti lokalnom sudiji da će, ukoliko odluči u našu korist, zahtijevati da se protiv njega podnese krivična prijava tvrdeći da je institucija radila protiv interesa države”, navodi se u saopštenju koje su objavile Vijesti.

Da bi se zabrinuto upitali kakva se poruka ovakvim aktivnostima premijera šalje aktuelnim i potencijalnim investitorima u smislu demokratije i političke stabilnosti u Crnoj Gori.

Petros Statis nije potpisan ispod teksta saopštenja za javnost. Ali  prepoznatljiva je retorika predsjednika Odbora direktora kompanije Adriatic properties, čiji je osnivač of-šor kompanija Aidway investments Ltd, registrovana na Britanskim Djevičanskim Ostrvima.

I pored detaljne pretrage nije bilo moguće naći niti jedan tekst u medijima na temu u kojoj se pominju prijetnje premijera Krivokapića nekom od sudija. Ko je, gdje i kada objavio  takvu informaciju, Statis nije podijelio sa čitaocima. Teško je povjerovati da bi informacija o direktnom miješanju premijera Crne Gore u nadležnost pravosuđa ostala na marginama medijske scene u Crnoj Gori. Naprotiv, takva skandalozna vijest, našla bi se na naslovnicima vodećih medija i bila važna  vijest na svim TV stanicama i portalima. Ne bi bila ekskluziva tamo nekog lokalnog medija, ili onih medija koje Statis kontroliše.

Problematičan je i drugi dio neutemeljenog javnog opanjkavanja premijera, po kojem je u pitanju prijetnja lokalnom sudiji nekog lokalnog suda.

Od nižih sudova u Budvi radi samo Sud za prekršaje, dok se sporovi građana i privrednih subjekata sa teritorije opštine Budva uglavnom vode pred Osnovnim sudovima u Kotoru ili na Cetinju. U slučaju spora o kome govore u Adriatic propertiesu, navedeni sudovi nisu nadležni, pa ne može biti riječi o lokalnom sudu ni o lokalnom sudiji.

Podsjećamo, početkom jula kompanija Adriatic properties preko svojih advokata predala je Privrednom sudu u Podgorici predlog za određivanje privremene mjere kojom se državi Crnoj Gori zabranjuje da preduzima mjere i radnje koje mogu  nanijeti štetu ovoj kompaniji kao i zabranu da se vrše promjene na imovini koja je predmet Ugovora o zakupu hotela Sveti Stefan i Miločer kao i ugovora o zakupu hotela Kraljičina plaža.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VIŠE STANOVNIKA UMIRE NEGO ŠTO SE RAĐA: Epidemija Bijele kuge u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Korona, siromaštvo, iseljavanje, besperspektivnost neki su od razloga što je u Crnoj Gori prošle godine, prvi put od Drugog svjetskog rata, zabilježen negativni prirodni priraštaj. Negativan trend se ove godine pogoršava

 

Prirodni priraštaj u Crnoj Gori na kraju aprila bio je čak minus 1.218, a bijela kuga je prisutna u 21 od 24 opštine, pokazali su, početkom ovog mjeseca prezentovani, podaci Monstata. Od početka godine do kraja aprila rođeno je 2.178 beba, a preminulo je 3.396 građana. Pozitivan prirodni priraštaj bilježi se u Budvi gdje je broj rođenih za sedam veći od umrlih, Rožajama 13, a u Podgorici, koja je grad koji ima najviše rođenih, svega dva.

Crna Gora je prošlu godinu završila sa negativnim prirodnim priraštajem, jer je broj preminulih za 1 odsto veći od broja rođenih. To je prvi put od Drugog svjetskog rata, da je priraštaj negativan. Na kraju 2020. prirodni priraštaj je bio negativan u 17 opština, a tokom ove došlo je do povećanja negativnih trendova u još četiri grada, najviše na sjeveru zemlje. U pljevaljskoj opštini natalitet je u konstantnom padu, za šest mjeseci 2021. godine rođene su 62 bebe. U maju je rođeno 17, a u junu 10 beba. Statitički podaci govore da se posljednjih godina u Pljevljima na godišnjem nivo rađa do 200 beba, a prije dvadeset godina rađalo se i do 1.300 djece. Ove godine se prvi razred upisuje 160 đaka prvaka, a prije 30 godina upisivalo se 450.

Sa prosječnom platom od 300 eura na sjeveru ne može se planirati porodica, pa se mladi iz ovih krajeva stalno sele u inostranstvo i prema jugu države. Nezvanični, pošto zvaničnih nema, podaci govore da je Crnu Goru u posljednje tri decenije napustilo oko 150.000 građana. Nezaposlenost, male plate a ogromne cijena stanova, razlog su što se mladi u Crnoj Gori, najkasnije u Evropi, odvajaju od porodice, tek sa 32 godine.

Poslovna politika većine preduzeća je da se žene još uvijek prilikom intervjua pitaju da li planiraju zasnivanje porodice, što im se ubraja u otežavajuću okolnost. A majke su prve koje, kada nastupi kriza, ostaju bez posla.

Na sve ovo tokom prošle i ove godine nadodala se i korona kriza. ,,Kada je pandemija počela već smo imali najavu negativnih trendova kada je u pitanju priraštaj. Ta priča o koroni je bila iznenađujuća i razarajuća za društvo. Tako da su se pored svih društvenih faktora sada umiješali i biološko medicinski faktori koji su doveli do pada prirodnog priraštaja”, ocjenio je nedavno za Radio Slobodnu Evropu demograf Miroslav Doderović.

U Crnoj Gori je, do sada, od korona virusa umrlo 1624 osoba. Prema analizi Vijesti u periodu od jula 2020. do aprila 2021. svaka peta smrt bila je povezana s koronavirusom.

Prema podacima Uprave za statistiku Monstat i Instituta za javno zdravlje porast mortaliteta ne ogleda se samo u preminulima od posljedica virusa. Od jula (2020) do aprila (2021), izuzevši zvanične žrtve korone, umrlo je 535 osoba više u odnosu na petogodišnji prosjek. Kada se uporedi sa istim mjesecima 2020. i 2019. godine, umrlo je 598 osoba više.

,,Dodatan broj smrtnih slučajeva može biti indirektno vezan za koronavirus ili može biti posljedica oslabljenog pristupa zdravstvenoj zaštiti tokom kovid krize”, izjavio je za Vijesti direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić.

U prvim mjesecima pandemije sami pacijenti su izbjegavali odlaziti u bolnice zbog rizika od COVID19, a tokom prošle godine  imali smo zatvaranje ambulanti na sekundarnom i tercijarnom nivou, podsjeća za Monitor epidemiološkinja iz Instituta za javno zdravlje Milena Popović Samardžić: ,,Kad se tome pridruže dugoročne posljedice COVID-19 infekcije može se postaviti sumnja da konačan broj umrlih od COVIDa nije definitivan i da može biti značajno veći”.

Ona kaže da porast broja smrtnih slučajeva daje potpuniju sliku uticaja pandemije na mortalitet, što se samo iz prijavljenih smrtnih slučajeva od COVID 19 ne može zaključiti. ,,Da bismo izmjerili stvarni uticaj pandemije na moratalit pored registrovanih umrlih od COVID 19 potrebno je analizirati i excess deaths, tj. promjenu u broju umrlih u poređenju sa prosjekom za isti period prethodne godine”, kaže.

Podaci govore da je tokom 2020. umrlo 430 muškaraca i 268 žena više u poređenju sa 2019. Najveći porast u broju smrtnih slučajeva u odnosu na 2019. godinu zabilježen je starosnoj strukturi iznad 65 godina. ,,Trend rasta mortaliteta tokom 2021 nastavio je da raste. Tokom januara broj preminulih je veći za preko 200 u odnosu na isti period prethodne godine. Taj trend rasta mortaliteta se nastavio i u narednim mjesecima što samo govori o ozbiljnosti ove pandemije. Kada se uz to uzmu u obzir i dugoročne posljedice COVIDa ili nešto što je već u literaturi poznato kao long COVID a što je čest uzrok vraćanja pacijenata u bolnicu u periodu od tri do šest mjeseci nakon inicijalne pojave simptoma, ponovno zauzimanje hospitalnih kapaciteta, pa i povećan rizik od smrti u prvih šest mjeseci od inicijalne infekcije, jasno je da će konačna slika ove pandemije što se tiče broja žrtava biti mnogo ozbiljnija”, zaključuje Popović-Samardžić.

Usljed kovid krize, tokom prošle godine, jedna od preporuka Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti bila je da parovi odgode planove za proširenje porodice.

Kovid je dodatno ogolio negativne trendove koji odavno traju, a koje država do sada nije preduprjeđivala. Nakon što su početkom ovog mjeseca  objavljeni alarmanti podaci o padu nataliteta, reagovala je jedino Socijalistička narodna partija koja je poručila da nova vlast rješavanju problema negativne stope prirodnog priraštaja mora pristupiti krajnje ozbiljno, jer se radi o trendovima koji bi upalili „crveni alarm“ i kod država sa neuporedivo većim brojem stanovnika. U većini ostalih partija alarm se pali samo na priče iz davnina.

Sredinom aprila je objavljeno da će se pitanjima koja se tiču nataliteta baviti skupštinski odbor za Rodnu ravnopravnost.

Dugoročne prognoze, koje su još 2017. godine objavile Ujedinjene nacije govore da će u 2100. Broj stanovnika u Crnoj Gori biti za 200.000 manji nego danas i iznositi 437.000 ljudi. Polovinu stanovništva će činiti stariji od 60 godina.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Vakcinacija zakočila

Objavljeno prije

na

Objavio:

U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru, najavljuje epidemiološkinja Milena Popović-Samardžić

 

U Crnoj Gori je do srijede prvu dozu vakcine primilo 165.022 građanina (36,1 odsto punoljetnog stanovništva), a dvije doze 147.184 (32,2 odsto). Od 4. maja, kada je počela masovna vakcinacija protiv korona virusa, ukupno je dato 312.206 doza vakcina.

Vakcinacija ne teče brzinom kojom bismo željeli, kaže za Monitor epidemiološkinja Instituta za javno zdravlje Milena Popović – Samardžić. ,,Građani odlažu vakcinaciju za septembar. Moramo ih upozoriti da je za kompletiranje vakcinacije i konsolidaciju imunog odgovora potrebno dva mjeseca od primanja prve doze. Sada se vakcinišemo da bismo bili bezbjedni u oktobru”.

Ona ponavlja apel Instituta na građane da ne oklijevaju i ne odlažu vakcinaciju. ,,Vakcine protiv COVID-19 su bezbjedne i učinkovite u domenu prevencije teških formi bolesti i fatalnih ishoda. Efikasnost vakcina u prevenciji simptomatske infekcije izazvane delta sojem je niža nego što je bila u odnosu na alfa soj. Svaka nova mutacija virusu daje veću otpornost na vakcinu. To je upravo jedan od razloga zašto vakcinacija mora biti brža i obuhvat mora biti veći jer virus mutira u osjetljivom domaćinu”, kaže Popović-Samardžić.

Predviđa se da nas očekuje teška zima, ako se globalni proces vakcinacije nastavi ovom dinamikom i virus nastavi da mutira ovom brzinom.

,,Podsjetiću da je u Jugoslaviji tokom 1972. za mjesec dana vakcinisano 18 miliona ljudi od variole vere. U epidemiji najvažniji je brz odgovor. Vakcinacija je dobrovoljna i umnogome zavisimo od solidarnosti. Mladi ljudi koji upravljaju pandemijom vakcinisani su u veoma malom procentu. U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. To je  bolje nego prije mjesec dana ali i dalje nedovoljno. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće nam poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru”, zaključuje Popović-Samardžić.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo