Povežite se sa nama

DRUŠTVO

ODLAZAK MILANA MIJOVIĆA: Klinički centar na aparatima

Objavljeno prije

na

milan-mijovic

Mjesec nakon što je na čelo Ministarstva zdravlja stupio Budimir Šegrt – naslijedivši Miodraga Radunovića, koji je zbog infekcije u bjelopoljskoj bolnici i smrti jedne bebe podnio ostavku – do promjene je došlo i u najvećoj zdravstvenoj ustanovi, Kliničkom centru Crne Gore. Direktor Milan Mijović podnio je novom ministru zahtjev za prijevremeni završetak mandata i obavijestio ga da podnosi ostavku, kako se to obično kaže, iz ličnih razloga. Nije dokrajčio četvorogodišnji direktorski mandat koji je isticao u julu. Iako ga niko nije pitao, našao je za potrebno da kaže kako niko nije vršio pritisak na njega. Psihologija, ako ne politika, nameće pitanje: što bi neko negirao pritisak kojeg nema?

Mijović je saopštio i to da ,,novi ministar treba sam da bira svoj tim”. To dolazi nedugo nakon informacije pristigle iz Ministarstva zdravlja koju su prenijela neka glasila, da je inicirano donošenje novog zakona o zdravstvenoj zaštiti. Njime bi se, rečeno je, jasno definisale procedure izbora direktora zdravstvenih ustanova i upravnih odbora. Prema novim rješenjima, direktore bolnica, kao i domova zdravlja imenovala bi Vlada, na predlog Ministarstva zdravlja. Do sada je to činio odbor direktora. Promjena na čelu KCCG, odlazak Mijovića ide brže od najavljene dinamike.

Posljednji put, ozbiljnije, Mijović je dospio u medije u svjetlu sukoba sa ministrom Radunovićem, dok se Crna Gora tresla nakon infekcije i tragedije u Bijelom Polju. Tada je bivši ministar saopštio da je sistem zakazao, navodeći da su bjelopoljska bolnica i KCCG bile dužne da prijave nastalu infekciju. Prvi čovjek KCCG je odgovorio da njegova ustanova nije bila u obavezi da to učini, da ,,to treba da uradi ustanova u kojoj je infekcija nastala”, te da ne postoji osnova za odgovornost bilo koga u KCCG. Tada se jasno moglo zaključiti da nešto na toj relaciji ne štima.

Izvor Monitora, insistirajući na anonimnosti – imajući u vidu da je zaposlen na višim funkcijama u KCCG – kazao nam je kako je Mijović ostavio organizacioni haos, te kako se za četiri protekle godine, koliko je on na čelu te ustanove, malo šta promijenilo na bolje u tom smislu.

,,To je jedan od razloga, na terenu, zbog kojeg je Mijović morao da ode. Njegovi nadređeni redovno su dobijali prigovore na vođenje sistema Kliničkog centra i organizaciju rada. U posljednje vrijeme to je bio haos. Sjetite se samo one epizode kada su lokalni banditi upali u Urgentni centar i torturisali osoblje, te reakcije Mijovića i menadžmenta. Ništa se, nakon toga, maltene, nije promijenilo.”

Mijović će – Monitor je to bilježio više puta- ostati upamćen i po sumnjivim donacijama. Pretprošlog jula (Monitor, Poslovi za privilegovane) pisali smo o tome kako lukrativne poslove u zdravstvu Crne Gore kontolišu čelni ljudi najvažnijih karika u lancu zdravstva, gdje zapaženo mjesto zauzima Klinički centar. Riječ je o vješto ispletenoj mreži državnih naručilaca, lojalnih špediterskih firmi i podobnih privatnih dobavljača, koja je prekrila naše zdravstvo. Mijovićev KC, samostalno ili kroz tendere Fonda zdravstva (direktor Kenan Hrapović), poslovao je sa privilegovanim firmama u domenu nabavke opreme i potrošnog materijala. Izdvajala se, po privilegovanom statusu, firma Urion – zvanični distributer Simensa, koja je, podsjetimo, u okviru velike međunarodne afere, optužena za korupciju na regionalnom nivou.

Mijovićev Klinički centar do savršenstva je doveo tu metodologiju o namještanju poslova privilegovanim partnerima: riječ je o zaključanoj tehničkoj specifikaciji, unaprijed naznačenoj opremi, unaprijed ciljanoj firmi, sa nerijetko i unaprijed sljedujućim ,,bonusom”: potrošnim materijalom za tu firmu. Tekao je vješto uhodani mehanizam.

Tako, kada je otvorena rekonstruisana Poliklinika KCCG, Mijović je saopštio da je rekonstrukcija koštala 1.200 000 eura – od čega su „80 odsto bile donacije”. Time su Mijović i donatori duplo premašili budžet koji je planiran za rekonstrukciju, pošto je direktor Kliničkog centra godinu ranije najavio da će u Polikliniku uložiti 600 hiljada eura. Stvar je u tome što su donacije svojevrsna prilika kompanijama da dobiju unosne poslove, posebno ako se bave prodajom medicinske opreme. A Mijović tu mogućnost ne pruža svakome.

Nakon što je 2011. godine direktorici Kliničkog centra Oliveri Miljanović istekao mandat, ministar Radunović predložio je (Vladi) – Mijovića. Dobro upućeni sagovornici Monitora kazali su nam tom prilikom da je Mijović imao direktnu podršku premijera Đukanovića, te da je on, zajedno sa Branimirom Gvozdenovićem, najviše uticao na to postavljenje. Mijović je na visoke funkcije lansiran iz košarkaškog političkog klana, kažu dobro upućeni.

Mijović se (bio) lijepo pozicionirao. Bivši čelnik KCCG je u kumovskim odnosima sa bivšim direktorom Zdravstvene ustanove apoteke Crne Gore Montefarm Budimirom Stanišićem. Kada je Stanišić, koncem prošle godine, obznanio ostavku obrazložio ju je istim riječima kao i, sada, Mijović: iz ličnih razloga, tvrdeći da nije bilo pritisaka. Medicinska direktorica KCCG-a Ljiljana Musić¸ koja će sada mijenjati Mijovića do izbora novog direktora takođe je povezana sa Montefarmom. Njen suprug Davor Musić je predsjednik odbora direktora te firme.

Mijović nije zapostavio politiku, pa smo ga zatekli i na 21. mjestu odborničke liste, Demokratske partije socijalista, na čijem čelu je bio Slavoljub Migo Stijepović, na prethodnim lokalnim izborima.

Imajući u vidu prirodu režima i njegove partije, koji se nerado odriču svojih kadrova, Mijović se trenutno nalazi u redu za čekanje nove sinekure.

DEJAN CVIJANOVIĆ
Ispravna odluka

NVO Krug života pozdravlja odluku Milana Mijovića da napusti direktorsko mesto KC Crne Gore. Poslije niza afera koje su obilježile upravljanje Kliničkim centrom ovo je bio jedini pravi i logičan postupak gospodina Mijovića, kaže za Monitor Dejan Cvijanović iz NVO Krug života. ,,Skoro četiri pune godine bio je prvi čovjek najveće zdravstvene ustanove i ako se izostave neimarski poduhvati, sve ostalo je bilo isto kao i kod njegovih prethodnika. KC je bio i jednako zatvorena ustanovu prema javnosti”, kaže Cvijanović. ,,Mijović nikad nije odgovorio na naše zahtjeve da se javnosti daju na uvid mikrobiološki brisevi sa GAK-a”, podsjeća Cvijanović

Marko MILAČIĆ

Komentari

DRUŠTVO

UPRAVA ZA KADROVE ZA ŠEFA POLICIJE DISKVALIFIKUJE DOKAZANE PROFESIONALCE: Hoće li konkurs biti poništen  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dobro obaviješteni izvori Monitora tvrde da će konkurs najvjerovanije biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima

 

Ove sedmice završeno je testiranje kandidata za poziciju direktora pozicije. Iako se još ne zna kako je testiranje završeno, prema pouzdanim izvorima Monitora, konkurs će biti poništen.

Dobro obaviješteni izvori Monitora objašnjavaju da će konkurs biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška napravljena prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima. Uprava za kadrove odgovorila je da je prepreka to što je uslovno osuđivan. Međutim, uslovna kazna izrečena Šukoviću izbrisana je iz registra i njegova je kaznena evidencija čista. Na tu grešku je odmah ukazala Šukovićeva advokatica Marija Radulović.

„Zaključak Uprave za kadrove da Predrag Šuković ne ispunjava uslove iz Javnog konkursa koji je raspisan za radno mjesto Direktora Uprave policije je skandalozan, kaže za Monitor advokatica Radulović.

Objašnjava da je Uprava za kadrove, i pored saznanja da je u odnosu na Šukovića nastupila rehabilitacija i brisanje osude iz kaznene evidencije, zbog čega se isti nesporno smatra neosuđivanim, nezakonito zauzela drugačiji stav.

„Podsjećam javnost da je Šuković ranije osuđen za djelo za koje se postupak vodio po privatnoj tužbi prethodnog premijera Duška Markovića. Ovaj postupak uslijedio je nakon što je državno tužilaštvo povodom iste stvari procijenilo da nema nikakvog osnova za vođenje krivičnog postupka protiv Šukovića.  S obzirom na to da je osuda za ovo djelo izbrisana iz kaznene evidencije, nema bilo kakvog osnova da se Predrag Šuković označava kao ranije osuđeno lice“, navodi ona.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NEVOLJE RADNIKA  KOMBINATA ALUMINIJUMA: Bez osnovnih radnih prava  

Objavljeno prije

na

Objavio:

KAP je u stečaju već osam godina, a radnici nemaju pravo na godišnji odmor i druga osnovna prava. Radnik KAP-a Miroslav Jović, koji se pobunio zbog toga, prošao je kao Sandra Obradović prije šest godina. Dobio je otkaz. U Privrednom sudu kažu da je sve u skladu sa sudskom praksom

 

Miroslav Jović radnik Kombinata aluminijuma u Podgorici (KAP) dobio je otkaz 31. decembra. Tvrdi da je otkaz uslijedio kao odmazda zbog početka prikupljanja potpisa od strane radnika s ciljem da ostvare prava na godišnji odmor i druga prava koja im pripadaju po zakonu. Radnici KAP-a nemaju odmor od uvođenja stečaja u julu 2013. godine.

,,Nakon najave tužbe zbog godišnjih odmora, počeli su pritisci od strane mog nadređenog i generalnog menadžera, Nebojše Dožića. Striktni su da odmora ne može biti. Onda idu one priče da vlasnik Veselin Pejović drži KAP zbog nas da ne bi ostali na ulici i slično. Prijetili su otkazima. Meni su ga dali uz obrazloženje da sam otpušten zbog reorganizacije”, priča Jović za Monitor.

Stečajni upravnik KAP-a Veselin Perišić 31. decembra daje otkaz o radu Joviću, koji 5. januara podnosi prigovor Privrednom sudu. Predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić odbija Jovovićevu žalbu krajem januara ove godine.

Jovanić u obrazloženju kreće otpočetka pa objašnjava da je stečaj u KAP-u otvoren  davne 2013, u julu mjesecu, a oktobru je donijeto rješenje o bankrotstvu. Navodi se dalje da je tokom 2014. imovina stečajnog dužnika prodata privrednom društvu Uniprom za 28 miliona eura.

Objašnjava da zbog imovinsko-pravnih odnosa nije mogao da se okonča postupak prodaje, koji bi podrazumijevao i preuzimanje radnika od strane kupca imovine. Umjesto toga potpisan je Ugovor o poslovno-tehničkoj saradnji. Članom pet ovog ugovora stečajni upravnik se obavezuje da se radnicima koji se radno angažuju zaključi ugovor o radu na određeno vrijeme sa mogućnošću raskida ugovora u slučaju prestanka proizvodnje ili na zahtjev Uniproma.

Jovanić u presudi navodi da radnici koji su nakon otvaranja stečajnog postupka angažovani od strane stečajnog upravnika svoja prava mogu ostvarivati isključivo u skladu sa Zakonom o stečaju kao lex specialis propisom koji se primjenjuje u stečajnom postupku. S toga, Jovanić objašnjava, da se ovdje ne primjenjuje Zakon o radu niti drugi radno-pravni propisi, jer radno angažovana lica imaju samo ona prava koja su utvrđena i priznata rješenjem stečajnog upravnika. Onda Jovanić objašnjava da ,,radno angažovanim licima u toku stečaja ne pripada pravo na godišnji odmor, pravo na plaćeno odustvo za vrijeme privremene spriječenosti za rad, pravo na plaćeno odsustvo za dane državnih i vjerskih praznika, pravo na uplatu doprinosa na ime benificiranog radnog staža i dr., kao i predviđena zaštita u slučaju otkazivanja ugovora o radnom angažmanu”.

Drugim riječima sem isplate plate, nemaju nikakvih drugih prava. Tako su radnici KAP-a već osam godina onemogućeni da koriste Ustavom i međunarodnim konvencijama zagarantovana radna prava. A stečaj, iako je jedna od prvih odredbi u Zakonu o stečaju načelo hitnosti, traje li traje, bez najave da će biti okončan.

Jovanić se u donošenju pomenute  odluke poziva na brojne sudske odluke u ovom stečajnom postupku i ističe presudu Apelacionog suda iz januara 2016. Radi se o presudi u slučaju Sandre Obradović, koja je 2015. godine kao predsjednica sindikata KAP-a tražila da radnici imaju godišnje odmore i zbog toga dobila otkaz, kao sada Jović.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HAPŠENJA U VLADINOM PREDUZEĆU MORSKO DOBRO: Kako se krčmilo državno zemljište u zaštićenoj zoni

Objavljeno prije

na

Objavio:

Među hiljadama nelegalnih objekata koji su izgrađeni u zoni morskog dobra nalaze se i vile i vikendice, kafići i restorani istaknutih političara, sudija, bankara i biznismena. Državni funkcioneri gradili su vile na pjeni od mora, gazila se Barselonska konvencija, UNESCO standardi, betonirala šetališta, staze, pristaništa, ali nikome iz JP Morsko dobro do danas, to nije zasmetalo

 

Po nalogu Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića u utorak, 15. februara privedeno je više funkcionera Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, zbog osnovane sumnje za zloupotrebu službenog položaja u poslovima otuđenja djelova morske obale, koja je nizom pravnih vratolomija i nezakonitih radnji, prešla u privatno vlasništvo.

U Specijalnom tužilaštvu najavili su krajem prošle godine istragu o tome kako je značajan dio crnogorske obale, kojom gazduje JP Morsko dobro, na volšeban način uknjižen na pojedince i ko je sve u lancu donošenja odluka, tome doprinio.

Spektakularna akcija privođenja većeg broja funkcionera Vladinog preduzeća, odigrana je sticajem okolnosti opet u Budvi, u kojoj se nalazi sjedište JP Morsko dobro. Bila je to već viđena situacija na kakve su Budvani gotovo oguglali. Uhapšen je direktor preduzeća Predrag Jelušić, koji je istovremeno i prvi čovjek budvanskog DPS-a i član Glavnog odbora ove partije. Privedeni su i prethodni direktori Rajko Barović i Rajko Mihović, zatim bivši i sadašnji članovi Upravnog odbora MD Aleksandar Tičić, Boro Lazović, Ljubomirka Vidović i Selim Rsulbegović. Nalog za privođenje izdat je i za Zoricu Šarenac, Đura Marića,  Aleksandru Ivanović Kalezić i Ivana Kalezića.

Privedeni  funkcioneri JP Morsko dobro sumnjiče se za zloupotrebu službenog položaja, dozvolili su nelegalnu gradnju objekata na morskoj obali i učestvovali u poslovima knjiženja pojedinih parcela na privatna lica.

U konkretnom slučaju radi se o nekretninama u Tivatskom zalivu, u prostoru Luke Bonići, u kojoj duži niz godina posluje brodogradilište i remontni centar za jahte,  kompanije Navar iz Herceg Novog, u vlasništvu poznatog bokeljskog privrednika Branka Zgradića.

Polovinom januara po nalogu SDT Zgradić je uhapšen i njemu je tada određen pritvor od 30 dana. Radi se o nastavku akcije u kojoj je krajem decembra prošle godine uhapšen direktor Uprave za nekretnine Dragan Kovačević i Ana Lakićević Grdinić, kao i sudija kotorskog Osnovnog suda Marija Bilafer. Njima se stavlja na teret da su dio kriminalne organizacije koja je nelegalno upisivala pojedine objekte u zoni morskog dobra u katastar.

Specijalno tužilaštvo sumnjiči Zgradića za krivično djelo zloupotrebe službenog položaja putem pomaganja u produženom trajanju i krivično djelo zloupotrebe položaja u privrednom poslovanju, jer je poslovnim transakcijama kompanije Navar Doo, Herceg Novi, čiji je osnivač i vlasnik, sa preduzećem Morsko dobro, u periodu od 2009. do 2015. godine, upisao svoju firmu kao trajnog ili doživotnog korisnika parcela u zoni morskog dobra u Bonićima, površine od 14.500 kvadrata.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo