Povežite se sa nama

DRUŠTVO

ODLAZAK MILANA MIJOVIĆA: Klinički centar na aparatima

Objavljeno prije

na

Mjesec nakon što je na čelo Ministarstva zdravlja stupio Budimir Šegrt – naslijedivši Miodraga Radunovića, koji je zbog infekcije u bjelopoljskoj bolnici i smrti jedne bebe podnio ostavku – do promjene je došlo i u najvećoj zdravstvenoj ustanovi, Kliničkom centru Crne Gore. Direktor Milan Mijović podnio je novom ministru zahtjev za prijevremeni završetak mandata i obavijestio ga da podnosi ostavku, kako se to obično kaže, iz ličnih razloga. Nije dokrajčio četvorogodišnji direktorski mandat koji je isticao u julu. Iako ga niko nije pitao, našao je za potrebno da kaže kako niko nije vršio pritisak na njega. Psihologija, ako ne politika, nameće pitanje: što bi neko negirao pritisak kojeg nema?

Mijović je saopštio i to da ,,novi ministar treba sam da bira svoj tim”. To dolazi nedugo nakon informacije pristigle iz Ministarstva zdravlja koju su prenijela neka glasila, da je inicirano donošenje novog zakona o zdravstvenoj zaštiti. Njime bi se, rečeno je, jasno definisale procedure izbora direktora zdravstvenih ustanova i upravnih odbora. Prema novim rješenjima, direktore bolnica, kao i domova zdravlja imenovala bi Vlada, na predlog Ministarstva zdravlja. Do sada je to činio odbor direktora. Promjena na čelu KCCG, odlazak Mijovića ide brže od najavljene dinamike.

Posljednji put, ozbiljnije, Mijović je dospio u medije u svjetlu sukoba sa ministrom Radunovićem, dok se Crna Gora tresla nakon infekcije i tragedije u Bijelom Polju. Tada je bivši ministar saopštio da je sistem zakazao, navodeći da su bjelopoljska bolnica i KCCG bile dužne da prijave nastalu infekciju. Prvi čovjek KCCG je odgovorio da njegova ustanova nije bila u obavezi da to učini, da ,,to treba da uradi ustanova u kojoj je infekcija nastala”, te da ne postoji osnova za odgovornost bilo koga u KCCG. Tada se jasno moglo zaključiti da nešto na toj relaciji ne štima.

Izvor Monitora, insistirajući na anonimnosti – imajući u vidu da je zaposlen na višim funkcijama u KCCG – kazao nam je kako je Mijović ostavio organizacioni haos, te kako se za četiri protekle godine, koliko je on na čelu te ustanove, malo šta promijenilo na bolje u tom smislu.

,,To je jedan od razloga, na terenu, zbog kojeg je Mijović morao da ode. Njegovi nadređeni redovno su dobijali prigovore na vođenje sistema Kliničkog centra i organizaciju rada. U posljednje vrijeme to je bio haos. Sjetite se samo one epizode kada su lokalni banditi upali u Urgentni centar i torturisali osoblje, te reakcije Mijovića i menadžmenta. Ništa se, nakon toga, maltene, nije promijenilo.”

Mijović će – Monitor je to bilježio više puta- ostati upamćen i po sumnjivim donacijama. Pretprošlog jula (Monitor, Poslovi za privilegovane) pisali smo o tome kako lukrativne poslove u zdravstvu Crne Gore kontolišu čelni ljudi najvažnijih karika u lancu zdravstva, gdje zapaženo mjesto zauzima Klinički centar. Riječ je o vješto ispletenoj mreži državnih naručilaca, lojalnih špediterskih firmi i podobnih privatnih dobavljača, koja je prekrila naše zdravstvo. Mijovićev KC, samostalno ili kroz tendere Fonda zdravstva (direktor Kenan Hrapović), poslovao je sa privilegovanim firmama u domenu nabavke opreme i potrošnog materijala. Izdvajala se, po privilegovanom statusu, firma Urion – zvanični distributer Simensa, koja je, podsjetimo, u okviru velike međunarodne afere, optužena za korupciju na regionalnom nivou.

Mijovićev Klinički centar do savršenstva je doveo tu metodologiju o namještanju poslova privilegovanim partnerima: riječ je o zaključanoj tehničkoj specifikaciji, unaprijed naznačenoj opremi, unaprijed ciljanoj firmi, sa nerijetko i unaprijed sljedujućim ,,bonusom”: potrošnim materijalom za tu firmu. Tekao je vješto uhodani mehanizam.

Tako, kada je otvorena rekonstruisana Poliklinika KCCG, Mijović je saopštio da je rekonstrukcija koštala 1.200 000 eura – od čega su „80 odsto bile donacije”. Time su Mijović i donatori duplo premašili budžet koji je planiran za rekonstrukciju, pošto je direktor Kliničkog centra godinu ranije najavio da će u Polikliniku uložiti 600 hiljada eura. Stvar je u tome što su donacije svojevrsna prilika kompanijama da dobiju unosne poslove, posebno ako se bave prodajom medicinske opreme. A Mijović tu mogućnost ne pruža svakome.

Nakon što je 2011. godine direktorici Kliničkog centra Oliveri Miljanović istekao mandat, ministar Radunović predložio je (Vladi) – Mijovića. Dobro upućeni sagovornici Monitora kazali su nam tom prilikom da je Mijović imao direktnu podršku premijera Đukanovića, te da je on, zajedno sa Branimirom Gvozdenovićem, najviše uticao na to postavljenje. Mijović je na visoke funkcije lansiran iz košarkaškog političkog klana, kažu dobro upućeni.

Mijović se (bio) lijepo pozicionirao. Bivši čelnik KCCG je u kumovskim odnosima sa bivšim direktorom Zdravstvene ustanove apoteke Crne Gore Montefarm Budimirom Stanišićem. Kada je Stanišić, koncem prošle godine, obznanio ostavku obrazložio ju je istim riječima kao i, sada, Mijović: iz ličnih razloga, tvrdeći da nije bilo pritisaka. Medicinska direktorica KCCG-a Ljiljana Musić¸ koja će sada mijenjati Mijovića do izbora novog direktora takođe je povezana sa Montefarmom. Njen suprug Davor Musić je predsjednik odbora direktora te firme.

Mijović nije zapostavio politiku, pa smo ga zatekli i na 21. mjestu odborničke liste, Demokratske partije socijalista, na čijem čelu je bio Slavoljub Migo Stijepović, na prethodnim lokalnim izborima.

Imajući u vidu prirodu režima i njegove partije, koji se nerado odriču svojih kadrova, Mijović se trenutno nalazi u redu za čekanje nove sinekure.

DEJAN CVIJANOVIĆ
Ispravna odluka

NVO Krug života pozdravlja odluku Milana Mijovića da napusti direktorsko mesto KC Crne Gore. Poslije niza afera koje su obilježile upravljanje Kliničkim centrom ovo je bio jedini pravi i logičan postupak gospodina Mijovića, kaže za Monitor Dejan Cvijanović iz NVO Krug života. ,,Skoro četiri pune godine bio je prvi čovjek najveće zdravstvene ustanove i ako se izostave neimarski poduhvati, sve ostalo je bilo isto kao i kod njegovih prethodnika. KC je bio i jednako zatvorena ustanovu prema javnosti”, kaže Cvijanović. ,,Mijović nikad nije odgovorio na naše zahtjeve da se javnosti daju na uvid mikrobiološki brisevi sa GAK-a”, podsjeća Cvijanović

Marko MILAČIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo