Povežite se sa nama

MONITORING

Odliv bivših opozicionara

Objavljeno prije

na

,Ove godine su dvojica čelnih ljudi sa Univerziteta Crne Gore, bivši rektor Ljubiša Stanković i dekan FPN Srđan Darmanović, pošli u diplomatiju.

Stanković, nekadašnji vođa Saveza reformskih snaga, sada član predsjedništva SDP-a izabran je za ambasadora Crne Gore u Londonu, dok je Darmanović, koji je 90-tih bio potpredsjednik SDP-a, nešto ranije pošao u Vašington.

PROFESIONALCI, SPECIJALCI I OSTALI: Darmanovićevim studentima, sa smjera diplomatija i međunarodni odnosi, niko sigurno nije predavao lekciju – do ambasade kroz SDP. Praksa, međutim, govori da je to utabani put do ambasadorskog mjesta. Esdepeovaca ambasadora sve je više, a na cijeni su izgleda SDP profesori.

Naravno, nije dovoljno biti samo esdepeovac ili profesor. Prije odlaska u bijeli svijet budući ambasadori a nekadašnji opozicionari pokazali su i riječju i djelom svoju idejnu ispravnost.

Pošto je objavljeno da će biti ambasador u Londonu, u intervjuu datom za portal Analitika, Stanković je uvjeravao da živimo u zemlji koja će već sljedeće godine biti ,,u pregovorima za članstvo u EU”, te da ,,nema razloga da ne vjerujemo da oni koji su obezbijedili Crnoj Gori status kandidata za EU za samo nekoliko godina od nezavisnosti, neće moći da nastave putem do pune integracije i članstva”. Neki od njih ipak neće moći da nastave ,,putem integracije”, bar ne kao premijeri ili potpredsjednici vlade. Možda stvarno i završe u ,,najtamnijim tamnicama”. No to sad nije važno. Stankoviću London ne gine.

Bivši rektor, poznat kao reformator koji je ,,uveo Bolonju”, pred polaska je buduća pokoljenja zadužio još jednom ,,reformom” u obrazovanju. Učestvovao je u radnoj grupi koja je izmijenila Zakon o visokom obrazovanju. Tim izmjenama omogućeno je da se iz budžeta finansira privatni univerzitet bivšeg premijera. Je li imao aktivnu ili pasivnu ulogu u izmjenama, nije poznato, pošto se Stanković o tom pitanju nije izjašnjavao ni nakon medijskih prozivki.

Darmanovićev doprinos popriličan je. Ne računajući istraživanja CEDEM-a koja nas godinama uvjeravaju da je DPS nezamjenljiv, Darmanović je pred odlazak uknjižio optužbe da je politički diskriminisao protivnike režima.

Profesor Filip Kovačević tužio je Darmanovića Sudu časti Univerziteta Crne Gore zbog političke diskriminacije, odnosno zbog toga što mu je ukinuo pet predmeta zbog ,,javnog angažmana i političkih stavova koje zastupa”. Kovačević je poznat kao oštar kritičar režima. Sud časti o toj tužbi još nije raspravljao, a kako je krenulo i neće dok se Darmanović ne vrati iz Vašingtona.

Prije odlaska za ambasadora Darmanović je u intervjuu Pobjedi bio jasan: Milo Đukanović ima harizmu, opozicija je nesposobna, a jedan od najvećih društvenih problema su ,,privatni mediji” iza kojih stoje privatni interesi i njihova ,,politička propaganda koja ponekad vrijeđa zdravi razum”. Državni mediji su ozbiljniji, objasnio je bivši dekan. Kako Darmanović izdržava u dalekoj Americi đe sve go privatni interes stoji iza medija,a državni ne postoje, ne zna se. Muku u Americi sigurno će mu olakšati odluka vlade da za zgradu ambasade u Vašingtonu izdvoji pola miliona eura.

TRADICIJA: Darmanović je na mjesto ambasadora u Vašingtonu zamijenio Miodraga Vlahovića, bivšeg ministra inostranih poslova kojeg je na tu poziciju predložio SDP.

Slučajno ili ne, i Vlahović se prije polaska u Ameriku obračunavao sa medijima. Kao ministar bio je poznat po strogom odnosu prema novinarima koje je tjerao da ga oslovljavaju sa ,,gospodine ministre” . Gospodin ministar je ministrovanje završio čuvenom analizom u kojoj su detaljno razrađene mjere za prepariranje crnogorskih medija.

Tajni dokument Vlahovićevog ministarstva, upućen Milu Đukanoviću i Ranku Krivokapiću, dospio je u javnost. U internoj ,,analizi” medijske scene ocjenjuje se da ,,procrnogorske” medije vlast treba da ,,ukroti” i prevaspita, da izvještavaju po njihovim uputstvima. Vlahović je tvrdio da nije autor analize, a iz vlasti su ga pravdali da je ,,samo proslijedio dokument”. Autor analize koju je Vlahović samo držao u rukama, predlagao je smjenjivanje pojedinih urednika, ,,pojačavanje” informativnih emisija privatnih medija i planirao čistke na državnoj televiziji za one čiji djedovi nijesu disali dovoljno crnogorski.

Vlahovićeve molbe da se ne vraća kući još jedan mandat nijesu uslišene. A i šta bi kući kad su medijske slobode po njegovoj mjeri. Sve ih je manje, javile su međunarodne organizacije. Vlahovića je pred kraj ambasadorskog mandata tužila Crnogorska komercijalna banka zbog neizmirenog duga od 405.838,81 eura. On je početkom 2007. godine u toj banci podigao kredit u iznosu od 280.385 eura.

Vlahović je na mjestu inostranih poslova zamijenio Dragišu Burzana, još jednog esdepeovca i profesora koji je završio u ambasadore. Burzan je po povratku iz Velike Britanije, početkom septembra imenovan za savjetnika za spoljne poslove predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića. Inače je redovni profesor Prirodno matematičkog fakulteta u Podgorici, gdje je zaposleno još dvoje ambasadora, Slobodan Backović, bivši ministar prosvjete, ambasador u Rusiji i Milica Pejanović Đurišić, ambasadorka u Parizu.

NAGRADE I KAZNE: U diplomatiju se iz SDP-a može i kada se zamjeri DPS-u. Abid Crnovršanin, bivši pomoćnik ministra unutrašnjih poslova završio je kao konzul u Njemačkoj na sopstveno insistiranje, a zbog loših odnosa sa tadašnjim ministrom policije Draganom Đurovićem. Đurović je tražio ostavku Crnovršanina jer je, kako je tvrdio, unutrašnja kontrola utvrdila da je Crnovršanin zloupotrijebio službeni položaj, te vrijeđao policajce nakon što mu je sin priveden u bjelopoljsku policijsku stanicu.

Crnovršanin je skupa sa još jednim partijskim kolegom, Mićom Orlandićem, bio pomoćnik u policiji u vrijeme kada je policija pokrenula aferu S.Č. Mediji su i prije te afere pisali da Đukanović traži smjenu Orlandića i Crnovršanina. Crnovršanin je navodno bio kriv jer ,,otkrio da su čelnici MUP-a zloupotrebljavali službeni položaj prekomjerno trošeći državni novac” o čemu je obavijestio tadašnjeg ministra policije Milana Filipovića.

Tu se ne završava spisak esdepeovaca u diplomatiji. Ove godine za ambasadora u Turskoj izabran je Ramo Bralić , dugogodišnji direktor Fonda za zdravstvo, a prije dvije godine za ambasadora u Mađarskoj imenovan je Vanja Brailo, nekadašnji član sekretarijata SDP-a za međunarodnu saradnju.

Po broju ambasadorskih mjesta trenutno, SDP bi mogao postati ono što je SNP bila prije nezavisnosti Crne Gore. Rasadnik ambasadora. Od 22 mjesta predviđena za Crnu Goru u SRJ, a uoči osnivanja SCG, SNP je imao čak 19.

Nego, s obzirom na najnovija zbivanja u SNP-u, ko zna. Možda opet zasluže u diplomatiju. Od toga zebe SDP.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

ĐUKANOVIĆ PREDLOŽIO ŽUGIĆA ZA TREĆI MANDAT GUVERNERA: Da je vječan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Đukanovićev cilj nastavka kontrole bankarskog sektora je jasan, nepoznanica je da li će se u parlamentu sastaviti većina spremna da mu pomogne da taj cilj i ostvari.  Po cijenu još jednog moćnika u trećem mandatu

 

,,Dr Radoje Žugić, ministar finansija, na sjednici od 25. februara 2015, informisao je Vladu, da u ovom trenutku nije moguće obezbjediti ponudu koja će sadržati povoljnije uslove kreditiranja poljoprivrede u odnosu na ponudu Abu Dabi fonda za razvoj”, navodi se u dokumentu, koji Monitor prvi put objavljuje, a koji je Vlada uputila Investiciono razvojnom fondu (IRF) u martu 2015. Tu se citira i Žugićev stav o usaglašenom mišljenju dva ministarstva i IRF-a u vezi sa dva najozbiljnija  pitanja koja se tiču ovog ugovora – troškova valutnog rizika i rizika odobrenja, odnosno procedure kreditnog rizika.

Strah je, pokazalo se, bio  opravdan, pa je nakon četiri godine, u aprilu 2019, Specijalno državno tužilaštvo (SDT) pokrenulo izviđaj koji se odnosi na radnje prilikom raspodjele i trošenja 23 miliona dolara kredita iz ovog fonda. Prethodni ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović je po dolasku na čelo tog resora dokumentovao da je novac u državu ušao mimo računa državnog trezora, i da u dokumentaciji nema garancije od 50 miliona koju  je država dala za taj kredit, u okviru Zakona o budžetu za 2015. godinu.

Javnost je tada saznala da je novac išao preko posebnog računa koji je nazvan ,,specijalnim” i koji je u Prvoj banci otvorio tadašnji ministar poljoiprivrede i aktuelni poslanik DPS-a Petar Ivanović. Skupština je na  zahtjev SDT-a Ivanoviću ukinula poslanički imunitet. U sklopu istrage saslušani su i bivši direktor fonda Zoran Vukčević, nekadašnji ministar poljoprivrede u prelaznoj Vladi 2016. godine i aktuleni državni sekretar u tom resoru Budimir Mugoša i procjenitelj Milan Adžić. Na saslušanju u SDT-u bili su i korisnici Abu Dabi kredita, među kojima i vlasnik kompanije Vektra Dragan Brković. Jedini koji nije saslušan je Žugić.

Specijalno tužilaštvo je tokom 2018. ispitivalo minuli rad guvernera CBCG povodom prijave o zloupotrebama novca za udruženja penzionera i naplaćivanja članarina u periodu od 2004. do 2010. kada je bio direktor Fonda PIO. Dok je bio na ovoj poziciji državni fond je učestvovao u transakcijama kojim je Prva banka, familije Đukanović, vraćala kredit Vladi Crne Gore. Ocjena da su transakcije između Prve banke u Vlade sumnjive bile su povod za sukob tadašnjeg guvernera CBCG Ljubiše Krgovića sa Milom Đukanovićem i njegovom DPS većinom. Ubrzo je spremljen novi Zakon o CBCG, Krgović je smijenjen, a zamijenio ga je Žugić.

On je prije toga ispekao zanat kao predsjednik Upravnog odbora Prve banke, i 2008. godine pomogao da se od Ministarstva finansija dobije zajam od 44 miliona evra za spas banke, nakon godina nezakonitih i neregularnih finansijskih aranžmana koji su obilježili njeno poslovanje od kada je Aco Đukanović postao njen najveći akcionar (vlasnik).

I tada je je reagovalo tužilaštvo pa je 2012. vođena  istraga protiv Žugića i ministra finansija Igora Lukšića zbog zloupotrebe ovlašćenja u vezi sa slučajem Prve banke. Kao i u ostalim slučajevima koji se tiču Đukanovića i njegove najbliže okoline, sve prijave su odbačene. Ili arhivirane, pod šifrom „istraga je u toku“.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NE NAZIRE SE KRAJ POLITIČKE KRIZE: Država na pauzi  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako će se razriješiti duboka politička kriza u kojoj se nalazi zemlja, niko ne zna. Institucije su ili u blokadi, ili na pauzi. Jedino predano rade političke partije, u susret lokalnim izborima 23. oktobra

 

Nakon burne prethodne sedmice, u kojoj se, makar u medijima, masovno razrješavalo s funkcija i tumačio Ustav – zatišje. I parlament, pred kojim je u narednom periodu glasanje o nekoliko inicijativa, od one za razrešenje predsjednika države, preko „zaboravljene“ inicijative za razrešenje predsjednice Skupštine, do zahtjeva Đukanovića za skraćenje mandata Skupštini – pauzira.

Predsjednica Skupštine Danijela Đurović rekla je da će se sjednica, na čijem je dnevnom redu njeno razrješenje, nastaviti nakon što to zatraže poslanici koji su tražili pauzu, i podsjetila da je potpredsjednica  Skupštine Branka Bošnjak dala pauzu na zahtjev Poslaničkog kluba Demokratskog fronta. Pauza, kako su izračunali neki od poslanika, traje duže od 624 sata.

Istovremeno, predsjednica Đurović je za kraj sedmice, petak 30. septembar,  zakazala vanrednu sjednicu na kojoj bi trebalo da se glasa o Đukanovićevom predlogu za skraćenje mandata Skupštini. Ukoliko bi taj predlog prošao, raspisali bi se vanredni parlamentarni izbori. Malo je vjerovatno, procjenjuju mediji i analitičari, da će u petak, kada ovaj broj Monitora bude na trafikama, parlament imati većinu za raspravu i glasanje o skraćenju mandata Skupštini, na zahtjev predsjednika države. Prema nezvaničnim informacijama, avgustovski pobjednici u parlamentu neće podržati dnevni red sjednice koju je inicirao predsjednik države.

Đukanović je 23. septembra predložio skraćenje mandata sadašnjeg skupštinskog saziva, nakon što je odbio predlog avgustovskih pobjednika da bude formirana nova vlada na čelu sa Miodragom Lekićem. „Glasaćemo i protiv dnevnog reda i protiv skraćenja mandata ako bude usvojen”, saopštile su Demokrate i ocijenile da bi ukoliko bi neko iz „stare nove većine” odlučio da glasa suprotno, potvrdio da je  u „dilu sa DPS i  Đukanovićem”.

Tim povodom oglasio se i premijer tehničke vlade Dritan Abazović, tokom  višednevne posjete SAD, u koju je pošao neposredno pred posljednji rok da se Đukanoviću dostavi ponuda o novoj vladi, nakon čega su potpisi URA na dogovor avgustovskih pobjednika stavljeni sa zakašnjenjem.

Za Glas Amerike Abazović je kazao da „misli da bi trebalo da u Skupštini izglasamo inicijativu o razrešenju predsjednika Mila Đukanovića, jer se time šalje važna politička poruka, a pitanje je za pravnike da li to može da se operacionalizuje zbog situacije sa Ustavnim sudom”.  Abazović je dodao da bi, i u slučaju da ne dođe do deblokade Ustavnog suda, koji je neophodan u proceduri razrešenja predsjednika, to bila „važna politička poruka”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZAŠTO ODLAZE STRANI INVESTITORI: Neispunjena obećanja DPS vlasti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da li je strah od nove vlasti i najave poslovanja i ulaganja uz poštovanje zakona, bez prečica, razlog što ranije ugovorene investicije neće biti realizovane? Ili su problem neispunjena obećanja DPS ministara koji su, pretpostavlja se, obećavali razne povlastice koje nisu bile u skladu sa važećim zakonskim propisima ili planskom dokumentacijom

 

Nakon promjene vlasti u Crnoj Gori u avgustu 2020., pojedini strani investitori odustaju od ranije ugovorenih projekata i značajnih investicionih ulaganja na području Crnogorskog primorja.

Prvi je to učinio zakupac elitnog turističkog kompleksa Sveti Stefan-Miločer, kompanija Adriatic properties i njen vlasnik, grčki biznismen Petros Statis. On je krajem maja 2021. godine objelodanio kako će hotelski operater Aman Resorts zatvoriti hotele Sveti Stefan i Miločer i pokrenuti arbitražni postupak pred sudom u Londonu protiv države Crne Gore, sa odštetnim zahtjevom od 100 miliona eura. Odlučili su se na takav korak zbog odluke lokalne zajednice da ukloni barijere u vidu gvozdenih ograda i kapija na prilazu maloj, Kraljičinoj plaži. Zahtjevi mještana da se oslobode prilazi plažama doveli su Aman u situaciju da ne može svojim gostima da obezbijedi mir i privatnost.

Arbitražom prijeti i drugi investitor, Konzorcijum kompanija Nortstar d.o.o iz Podgorice i of-šor kompanije Eqest Capital Ltd, registrovane na britanskom ostrvu Jersey, koji je planirao gradnju turističkog kompleksa na hercegnovskoj rivijeri, pod nazivom Montrose.

Početkom septembra ove godine Ministarstvu finansija stigao je dopis kompanije Nortstar o raskidu ugovora o zakupu zemljišta, lokacije na kojoj je planirana izgradnja više hotela, naselja sa luksuznim vilama, apartmanima, pristaništima, marinama i mnogobrojnim pratećim objektima. Vrijednost investicije procjenjivana je na 250 miliona eura.

Realizacija oba navedena projekta umnogome je zavisila od dobrih relacija investitora sa istaknutim političarima iz redova DPS-a, sa ministrima ključnih resora koji su, pretpostavlja se, obećavali razne povlastice koje nisu bile u skladu sa važećim zakonskim propisima ili planskom dokumentacijom za te dvije lokacije. Što je tokom investicione euforije od 2006. godine bila uobičajena praksa.

Visok nivo korupcije obilježio je sektor građevinarstva i stranih investicija, u kome su državni funkcioneri ucjenjivali investitore. Sve njihove potrebe i želje  ispunjavali su donošenjem niza urbanističkih planova na štetu prirodnih resursa  priobalnog područja. Povlastice su se, nerijetko, odnosile i na finansijske ustupke u pogledu plaćanja raznih državnih taksi i poreza ili naknade za zakupljeni prostor kopna i mora, koji se mjerio stotinama hiljada ili milionima kvadrata.

Da li je strah od nove vlasti i najave poslovanja i ulaganja uz poštovanje zakona, bez prečica, razlog što ranije ugovorene investicije neće biti realizovane?

„Ugovor stoljeća“ iz  2007. kojim su pod višegodišnji zakup dati hoteli Miločer i Sveti Stefan, doživio je potpuni krah, koji se poklopio sa promjenom vlasti u Crnoj Gori. Biser turističke ponude Crne Gore pod ključem je već drugo ljeto zaredom, isključen iz turističkog prometa, vidno oronuo i zapušten. Za to vrijeme u Londonu teku dva arbitražna postupka oko Svetog Stefana. Prvi je podnio zakupac, kompanija Adriatic properties protiv tri državne firme, HG Budvanska rivijera, HTP Miločer i Sveti Stefan Hoteli, kao i  protiv Ministarstva ekonomije i turizma. Vlasnik Svetog Stefana i Hotela Miločer, kompanija Sveti Stefan Hoteli, vodi istovremeno arbitražni postupak protiv zakupca.

Na primjeru Svetog Stefana vidljivo je kakvu je privilegije zakupac uživao tokom prethodnih 13 godina najma. Ugovor o zakupu drastično je izmijenjen na štetu države. Prethodno ugovoren iznos godišnje naknade od 1,9 miliona eura smanjen je za 30 odsto dok je rok zakupa produžen sa 30 na 45 godina.

Kruna ustupaka koje su Vlada i Skupština Crne Gore ovom zakupcu napravile, bila je dozvola za gradnju stanova za tržište na najatraktivnijem dijelu Crnogorskog primorja, u samom Miločerskom parku, na nekadašnjem imanju  dinastije Karađorđević.

Miločer je trenutno građevinsko ruglo bivše vlasti i zakupca. Neshvatljiva devastacija vrijednog prostora Miločerskog parka sa betonskim višespratnicama u njemu, ne ostavlja nikoga ravnodušnim. Gradilište je napušteno a prema izjavama Petrosa Statisa, zakupac neće nastaviti tu investiciju.

Grad hotel Sveti Stefan je zatvoren „jer ljudi mogu da plivaju zajedno sa gostima hotela, a to nikada nije bio dio plana. U polu-privatni rizort ne bi nijedan investitor uložio, pa ni Aman“, naveo je između ostalog  Statis.

Projekat Montrose je druga priča  ali sa istim akterima iz tadašnje Vlade. Vlada je 2009. godine sa navedene dvije kompanije, Nortstar i Eqest Capital, zaključila ugovor o zakupu 510.927 m2  zemljišta u zoni morskog dobra u naselju Rose, na hercegnovskom dijelu poluostrva Luštica, na 90 godina. Iza navedenih kompanija, prema izjavama odbjeglog biznismena Duška Kneževića, stoji njegov kum, Branislav Gvozdenović, višegodišnji ministar i visoki funkcioner DPS-a. Vlada je Konzorcijumu dala ekskluzivna prava u pogledu korišćenja zemljišta i dijela morske obale.

Posebno je zanimljiv ugovor koji je Konzorcijum zaključio sa JP Morsko dobro, 2019. godine. Prema tom ugovoru investitoru je dat dio obale na lokalitetu Rt Dobrič u dužini od 1.500 metara, sa akva prostorom površine 62.445 m2, na rok od 90 godina. Zakupac je oslobođen plaćanja zakupnine morskog dobra tokom izgradnje turističkog kompleksa. Konzorcijumu je bilo dozvoljeno „modeliranje“ obale, povećanje površine nasipanjem mora radi izgradnje plaža, privezišta i pristaništa… Ugovorom je dato i ekskluzivno pravo svojine nad izgrađenim objektima kao i pravo da djelove zakupljenog morskog dobra proglase privatnim posjedom. Sva prava JP Morsko dobro, na ovom dijelu obale, prelaze na Nortstar i partnere. Skrivene i zvanične.

Predlog ugovora po kojem je investitor oslobođen plaćanja naknade za morsko dobro stigao je u direkciju JPMD iz Ministartva održivog razvoja i turizma i Ministarstva finansija.

Protokol o pravosnažnosti ugovora potpisan je 2013. od kada traju obaveze investitora da u prvoj fazi gradnje, u prvih pet godina, investira oko 140 miliona eura. Taj iznos je kasnije smanjen na 80 miliona, sa novim rokovima. Potpisivani su aneksi ugovora, prema jednom od njih Opština Herecg Novi preuzela je obavezu izgradnje infrastrukture do lokacije za Monterose.  Za proteklih deset godina niti su izgrađeni putevi, ni vodovod, a za najavljeni luksuzni rizort nije ugrađena nijedna cigla. Ali je investitor platio naknadu za zemljište, unaprijed za 10 godina, do 26. avgusta 2023., u iznosu od 3,9 miliona eura.

Trinaest godina kasnije, potpisnici ugovora svaljuju krivicu jedni na druge, da bi u konačnom kompanija Nordstar obavijestila Vladu da napušta projekat na Luštici.

Ministar finansija Aleksandar Damjanović rekao je da želi sastanak sa pravim vlasnicima projekta i da je Ministarstvo spremno učiniti sve kako bi zaštitilo interese Crne Gore, da se u direktnoj komunikaciji otklone problemi i da se investicija realizuje transparentno. Do sastanka nije došlo jer su predstavnici investitora zahtijevali susret izvan Crne Gore. Kao krajnji rok za razgovor između Vlade i vlasnika, određen je 23. septembar.

Međutim, premijer Dritan Abazović bio je konkretniji.

„U ovom projektu nisu ispunjene obaveze koje su morale da se ispune. Investitori odlaze jer je neko prethodno loše radio ugovore sa njima. Svaka stvar se završavala na mufte. Nefer odnos prema investitorima treba tražiti kod Vlada od broja 40 do 42“, kazao je Abazović.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo