Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Odrastaju uz drogu

Objavljeno prije

na

Crnogorska policija uhapsila je prošle sedmice 16 osoba, među njima i jednog policijskog inspektora, u akciji suzbijanja krijumčarenja i ulične prodaje narkotika. Policija je saopštila u maju da je u posljednjih pet godina na teritoriji Crne Gore zaplijenila blizu četiri tone droge u 1589 pojedinačnih akcija. Istovremeno je saopštila da u našoj državi ima 15 kriminalnih grupa koje se bave švercom narkotika.

U Crnoj Gori se najviše zloupotrebljavaju marihuana i heroin, zatim kokain, ekstazi, speed… Bitno je istaći da se u ogromnom procentu zloupotrebljavaju tablete – ili u kombinaciji sa drogom ili samostalno: subotex, flormidal, trodon, diazepam, ksanax.

Prema najnovijim podacima, na ulici, na malo, pola grama heroina košta 10 eura, 15 eura je gram, a ako se kupuje na pet grama, cijena je 60 eura. Marihuana se prodaje na paklice, jedna paklica (3-4 džointa) košta 10 eura. Kokain se prodaje 80 – 100 eura za gram. Tableta subutex se prodaje po 50 eura (8 mg) a jedna tableta flormidala košta dva eura.

Odavno je Crna Gora jedna od važnih destinacija za tranzit narktotika, ali i zemlja u kojoj naglo raste broj zavisnika. Prema posljednjem istraživanju Instituta za javno zdravlje, a ono je staro sedam godina, u Crnoj Gori je bilo registrovano 2500-3000 zavisnika. Toliko ih je, u stvari, potražilo pomoć. U NVO 4 Life procjenjuju da se taj broj kreće između 12.500 i 15.000. Posebno zabrinjava što je u posljednje vrijeme sve više mlađih konzumenata droga.

– Starosna granica prvog konzumiranja droga stalno se snižava. Imamo djecu od 10, 11, pa sve redom do 14 godina, koja redovno konzumiraju droge, čak i heroin. Smatramo da je prevencija, koja počinje u osmom i devetom razredu, već zakašnjela. Insistiramo već dvije godine na tome da se sa prevencijom počne od najranijih uzrasta – od vrtića. Naravno, pristup mora biti prilagođen uzrastu – to znači da ne treba odmah razgovarati o drogi, već graditi kvalitetnu osnovu koja kasnije može da se nadograđuje. Uporedo sa djecom neophodno je raditi i sa roditeljima, jačati roditeljske kompetencije, upoznati ih sa tim kako da se ponašaju, kako da vaspitaju dijete, na šta da obrate pažnju, kaže, u razgovoru za Monitor, Saša Mijović, izvršni direktor NVO 4 Life.

Roditelji, kako kaže Mijović, sve manje vremena provode sa djecom i sve više postaju materijalni, a ne emocinalni i moralni oslonac svoje porodice. Djeca onda traže emocionalnu podršku na ulici, pa je sve više devijantnih ponašanja od raznih vidova zavisnosti – od kocke, alkohola, droge…

NVO 4Life zalaže se da se sa prevencijom započne od djece predškolskog uzrasta i da se programi prevencije realizuju sistemski i u kontinuitetu, a ne sporadično kao do sada. Iz te NVO predložili su nadležnima da predmet Zdravi stilovi života bude obavezan, a ne izborni, i da se izučava od šestog do devetog razreda.

Statistika iz nekoliko podgoričkih osnovnih škola govori da zabrinjavajuće mali procenat učenika bira i pohađa nastavu iz tog predmeta. U Osnovnoj školi Oktoih u školskoj 2010/11. od ukupno 297 učenika osmog i devetog razreda nastavu iz predmeta Zdravi stilovi života pohađalo je 70 učenika, a u školskoj 2011/2012. od ukupno 292 učenika njih 94. Slično je i u ostalim podgoričkim školama. U najboljem slučaju nastavu iz tog predmeta pohađa polovina učenika (Vlado Milić, Milorad Musa Burzan), dok u Osnovnoj školi Štampar Makarije samo 21 učenik osmih razreda pohađa nastavu iz tog predmeta.

Ovi podaci su veoma zabrinjavajući, kaže Mijović, jer pokazuju da veliki procenat djece u toku školovanja uopšte nije imao priliku da u školi bilo šta čuje o ovoj problematici.

I uloga sudova u suzbijanja šverca droge zrela je za radikalni zaokret. Svjedoci smo da postoje različiti aršini kada je u pitanju odmjeravanje kazne za počinioce krivičnih djela u vezi sa drogama. Često se dešava da se na istu kaznu osudi osoba kod koje je nađen gram ili dva i ona kod koje je nađeno nekoliko desetina ili čak stotine kilograma droge.

Mijović navodi primjer zavisnika od heroina koji se liječio u njihovoj organizaciji. Ima 56 godina i već je trideset godina registrovani zavisnik. Za jedan gram heroina, koji je, kako tvrdi, imao za svoju upotrebu, odležao je u zatvoru pet godina. S tim u vezi NVO 4 Life već dvije godine predlaže uvođenje alternativnih sankcija za počinioce krivičnih djela u vezi sa drogama. Taj model primjenjuje veliki broj zemalja Evrope i svijeta i samo se razlikuje u nijansama i nazivu. U zemljama EU – Probacija, u SAD – Sud za droge, u Portugaliji – Komisija za odgovaranje.

– Mi smatramo da treba uvesti alternativne sankcije za određene kategorije počinilaca djela u vezi sa drogama, po uzoru na portugalski model. Takvom praksom Portugal je za deset godina postigao izvanredne rezultate – smanjio je broj povratnika za krivična djela za čak pedeset odsto. To primjenjuje sve više zemalja kao primjer dobre prakse, objašnjava Mijović.

Taj sistem kažnjavanja podrazumijeva da se neki počinioci krivičnih djela u vezi sa drogama tretiraju vaninstitucionalno i usmjeravaju na rehabilitaciju, resocijalizaciju i školovanje umjesto da idu u zatvor. Takva kazna bi se najčešće izricala mladima koji su uhvaćeni sa manjom količinom droge i sitnijim prestupnicima, jer njihovo slanje u zatvor značilo bi, kako kaže Mijović, baciti ih u kandže narkodilera ili onih koji su već duboko u svijetu droge, tj. poslati ih u ,,školu kriminala”. Njih bi trebalo zaštiti na određeni način, s tim što bi im se, kao zaštitna mjera, izricalo obavezno liječenje.

Zanimljiv je predlog NVO 4 Life da se osobama koje budu uhapšene sa drogama uradi test na prisustvo psihoaktivnih supstanci u organizmu i onima kod kojih ono ne bude registrovano odredi veća kazna, jer je očigledno da se oni bave švercom droga. Takođe predlažu hrvatski model. Prema novom hrvatskom zakonu, usvojenom prošle godine, droga je dekriminalizovana, a strože kazne do 15 godina zatvora izriču se dilerima droge, pogotovo ako su uhvaćeni u blizini škole. Na taj način se pravi razlika između dilera droge i onih koji su usljed svoje bolesti prinuđeni da koriste droge.

Čak je i Kina, koja je bila poznata po okrutnosti prema zavisnicima od droga, počela da pravi radikalne promjene liberalnijim pristupom. Polazna tačka im je da zavisnici od droga nijesu kriminalci.

Zavisnice bez centra za liječenje

Crna Gora nema centar za liječenje zavisnica od droge. U svijetu je ta pojava poznata kao custodial violence, tj. nasilje države nad ženom.

– Ovako se direktno krši Ustav Crne Gore, kojim je svim građanima zagarantovano pravo na zdravstvenu i socijalnu zaštitu. Dva puta upućivali smo pozive Ministarstvu rada i socijalnog staranja, ministru ljudskih i manjinskih prava i premijeru da obezbijede sredstva i osnuju centar za zavisnice od droga. O tome smo imali sastanak sa članovima kabineta prethodnog premijera i ponudili rješenje za koje su oni bili veoma zainteresovani i ocijenili ga kao finansijski prihvatljivo, s obzirom na to da je za njegovo funkcionisanje bilo godišnje potrebno sedam puta manje sredstava nego za Centar na Kakarickoj gori u Podgorici. Predlog smo uputili Ministarstvu rada i socijalnog staranja, ali ni do danas nijesmo dobili odgovor, kaže Saša Mijović.

Podaci iz ove NVO pokazuju da veliki broj žena upotrebljava droge (sedamnaest odsto osoba koje su potražile pomoć u NVO 4 Life su žene). Zabrinjava što sve ranije počinju da koriste droge. Dvije djevojke, koje su se liječile u NVO 4 Life, redovno su koristile heroin u osmom razredu osnovne škole.

Da veliki broj žena koristi droge potvrđuje i podatak iz Centra za mentalno zdravlje Podgorica. Od 1300 registrovanih zavisnika koji su u Centru potražili pomoć, svaka šesta je žena. Usljed nemogućnosti ostvarivanja prava na rehabilitaciju i resocijalizaciju u Crnoj Gori, mali procenat žena odlazi u neki od centara u okruženju. Međutim, zbog teške materijalne situacije, djece, i drugih razloga, mnogo veći procenat ostaje i nastavlja da koristi droge uništavajući pri tom sebe i svoje porodice.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo