Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Operacija „Poslušnik“

Objavljeno prije

na

Prije pola godine predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore samo se izvikala na sudije Višeg suda u Bijelom Polju. Govorila im je da su neznalice, a oni su ćutali. Danas Sudski savjet, na čijem je čelu takođe Vesna Medenica, uz šturo obrazloženje suspenduje trojicu sudija tog suda, a oni i njihove kolege opet ne reaguju. Razlog za suspenziju nije zabilježen u Crnoj Gori u dosadašnjoj sudskoj praksi. Vidomir Bošković, Atif Adrović i Neđeljko Mrdak bili su članovi sudskog vijeća Višeg suda koje je uslovno osuđenog kradljivca struje nanovo osudilo uslovnom kaznom. Oni su izmijenili presudu Osnovnog suda koji je izrekao zatvorsku kaznu od tri mjeseca. Cijenili su da je kradljivcu olakšavajuća okolnost što je prethodno platio račun za struju, te ne treba da ide u zatvor. Izgleda da su se prevarili. Zakon propisuje zatvor, a novi pravilnik Sudskog savjeta, čija je primjena počela upravo na ovom primjeru – suspenziju za sudije. Sada ima prijeti i razrješenje. PRIMJER SVJETLANE VUJANOVIĆ: Sada će utvrđivati odgovornost Disciplinska komisija na čijem je čelu Svjetlana Vujanović, sutkinja Apelacionog suda i supruga predsjednika države. Ona bi možda mogla imati razumijevanje za trojicu suspendovanih kolega. Prije par mjeseci i sama je dosudila polugodišnju zatvorsku kaznu za pokušaj ubistva, za što je propisano minimum godina zatvora.
,,Donešena je nezakonita odluka”, konstatovao je povodom toga Vrhovni sud na čelu sa Vesnom Medenicom. Presuda u korist optuženog, mada nezakonita, opstala je. Ostala je samo jedna mrljica na karijeri sutkinje Vujanović i nije formirana Disciplinska komisija da ispita taj slučaj.
To nije smjelo da se učini ni u slučaju trojice sudija bjelopoljskog Višeg suda, tvrdi advokat dr Radomir Prelević. ,,Ne mogu se na osnovu jedne greške, ako je greška, na tako grub način obračunavati sa stručnjacima koji se, s obzirom na to da su godinama u Višem sudu, zapravo ono što se zove sudije od karijere To što uvodi Vesna Medenica nema veze sa reformama kojim pravda takve postupke”.
Sudije Bošković, Adrović i Mrdak ne žele da se oglašavaju preko medija. Nisu dobili ni odluku Sudskog savjeta. To nije želio da učini ni predsjednik Višeg suda Tofil Žujović, koji je i predložio inicijativu za razrješenje sudija.
,,Ako su se odlučili da reformišu sudstvo to se nigdje ne radi na takav način. Mogli su da uvedu reizbor svih sudija. Postoje i drugi metodi reforme sudstva. Lomiti ljude na tako grub i neprimjeran način najmanje doprinosi kvalitetu sudijskog rada”, kaže advokat Kemal Čindrak.
Njegov kolega advokat Slobodan Novaković vjeruje da se ovim potezom samo fingira popravljanje stanja u sudstvu. ,,Žele se poslušnici u sudijskim togama. Brojem smijenjenih sudija Evropi se želi pokazati kako tobože popravljamo ono što oni vide da je u jadnom stanju”, kaže Novaković.

KARIJERE BEZ MRLJE: O trojici suspendovanih sudija važi opšte mišljenje da su ljudi bez mrlja u karijeri. Atif Adrović i Vidomir Bošković su kao takvi prije godinu dana izabrani u Specijalno vijeće za organizovani kriminal i ratne zločine. Njihovom suspenzijom to tročlano tijelo više ne postoji, pa je u pitanje doveden i nastavak suđenja za slučaj Kaluđerski laz. Viši sud u Bijelom Polju praktično je desetkovan i u njemu sada rade samo još dvojica takozvanih specijalista krivičara koji mogu biti članovi Specijalnog vijeća.
Neđeljko Mrdak je parničar i u sudstvu je dvanaest godina, polovinu u bjelopoljskom Osnovnom a polovinu u Višem sudu. Kada je zbog suspenzije razdužio predmete kojima je bio zadužen – za dvadeset odsto bio je premašio ovogodišnju sudsku normu. Prošle godine mu je ukinut samo jedan presuđeni predmet. Vozi automobil star dvadeset pet godina. Pravi kuću za koju je podigao kredit koji neće imati ko da vraća ako ostane bez posla.
Atif Adrović je jedan od najpoznatijih crnogorskih sudija. Ima trideset tri godine radnog staža. U stručnoj, ali i u laičkoj javnosti za njega se prije svih ostalih kvaliteta najčešće kaže riječ – pošten. Živi u Rožajama, gdje gradi kuću. Na posao u Bijelo Polje dolazi i odlazi međugradskim autobusom.
Vidomir Bošković je prošle godine više nego dvostruko premašio sudijsku normu. Procenat ukinutih predmeta bio mu je oko dvadeset odsto, što se u krivici smatra odličnim rezultatom. I on je u prvom polugođu ove godine uradio za trećinu više posla od jednogodišnje sudijske norme. Sudija je petnaest godina. Sa porodicom živi u stanu koji je naslijedio od oca. U stručnoj javnosti smatran je jednim od najperspektivnijih sudija Crne Gore. Donosio je presude protiv države i državnih organa, što se u crnogorskoj praksi ne smatra preporukom za karijeru. Spekuliše se o tome da su zakulisne radnje upravo protiv njega kao perspektivnog kadra razlog za aferu i suspenziju. Neki smatraju da je Bošković kao politički nepodoban i neposlušan bio cilj, a ostala dvojica samo kolateralna šteta pogođene mete.

UGRAĐIVANJE SAMOCENZURE: Radomir Prelević je među mnogima koji u slučaju suspenzija u bjelopoljskom Višem sudu vidi politički motiv i prst Vesne Medenice. ,,Ovaj potez je jasan signal svim sudijama da se zamisle kako donose presude. To je pokušaj ugrađivanja mehanizma samocenzure u glave tih ljudi”, kaže Prelević.
U bjelopoljskom Višem sudu prije pola godine radilo je deset sudija. Polovina od njih danas nije tu. Zbog optužbe za uzimanje mita uoči posljednjih izbora u zatvor je otišao sudija Arif Spahić. Nije mu pomoglo ni to što se javno deklarisao kao kadar DPS-a.
Prije tri mjeseca funkciju predsjednika Višeg suda napustio je bez javnog objašnjenja Gavrilo Čabarkapa. On nije imao simpatije za medijski atraktivno hapšenje svog kolege Spahića, koje je snimano policijskom kamerom. ,,Hoćeš li da daš ostavku ili ćeš da te ja smijenim”, priča se da ga je u telefonskom razgovoru pitala Vesna Medenica. Čovjek je potom otišao s posla. I on je bio depeesovac.

Suspenzijom i eventualnim razrješenjem s funkcije još trojice iskusnih sudija Višeg suda otvara se ogromni prostor za brzo napredovanje novih politički podobnih kadrova. To je ono od čega je strahovala opozicija kada je izbor sudija izmješten iz Skupštine i predat u ruke Sudskog savjeta. Desetkovani bjelopoljski Viši sud izabran je, izgleda, za ,,pilot projekat”.

Sead SADIKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER NEĆE RADITI NI OVOGA LJETA: Biseri pod ključem

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje

 

Najluksuzniji crnogorski turistički brend, grad-hotel Sveti Stefan sa hotelom Miločer, neće otvoriti svoja vrata za turiste ni ovoga ljeta. To je odluka zakupca, kompanije Adriatic properties, koja zapravo nije javno izrečena, ali su hoteli na kraju juna i dalje zatvoreni, bez znakova bilo kakvih radova koji bi se odnosili na pripremu objekata za prijem gostiju.

Ekskluzivno ljetovalište u Paštrovićima, pored dva hotela sadrži nekoliko zasebnih vila u miločerskom parku, restorane i kafeterije, veliki spa centar i tri najljepše prirodne pješčane plaže na Crnogorskom primorju. Svi navedeni objekti su zatvoreni, parkovi i travnjaci su već duže vrijeme neodržavani, plaže napuštene i neuređene, bez mobilijara i pratećih usluga, zbog čega poznati turistički kompleks na junskoj vrelini djeluje zaista tužno.

Sudbina zakupljenog ekskluzivnog ljetovališta, pitanja u vezi sa nastupajućom sezonom i planovima zakupca koji blokadom Svetog Stefana nanosi veliku štetu crnogorskom turizmu, pokrivena su velom tajne. Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje.

U Budvanskoj kompaniji Adriatic properties na početku prošlogodišnje turističke sezone odlučili su  da zatvore hotele kao reakciju na proteste mještana koji su se protivili izgradnji stanova za tržište u Miločeru, na lokaciji starog Hotela Kraljičina plaža, i tražili da im se omogući prolaz javnim stazama kroz naselje koje je zakupac blokirao. Mještani su porušili kapije koje su sprečavale prolaz stazom iza male Kraljičine plaže, što je bio okidač za zakupca da zatvori hotele pod izgovorm da su njegovi gosti izgubili zagarantovanu privatnost.

Najagilniji među učesnicima protesta bili su čelnici lokalnog odbora URA-e, partije čiji funkcioneri u Vladi nemaju odgovor kako riješiti nastalu situaciju koja traje drugu godinu zaredom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŽU SE ŽRTVE PORODIČNOG NASILJA: Sistem kao saučesnik u zločinu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz Ženskog kluba Skupštine Crne Gore su saopštili da je ,,zrelo da femicid propišemo kao posebno krivično djelo u Krivičnom zakoniku Crne Gore”. Konstatovali su i da je sistem ,,negdje zatajio”, te da izostaje preventiva i da se ,,svako malo ponavlja nasilje nad ženama i to na najbrutalniji način”

 

Četrdesetsedmogodišnja Branka Petrović iz Herceg Novog ubijena je u ponedjeljak u zoru. Nešto prije šest sati u nju je pucao njen bivši suprug Bojan Rašović (47). Nakon ubistva Rašović se, po pisanju medija, u vidno lošem psihičkom stanju, predao policiji. Oko 20 sati priveden je dežurnom tužiocu – branio se ćutanjem.

,,Za proteklih devet mjeseci ubijeno je najmanje pet žena od strane sadašnjeg ili bivšeg partnera. To je brojka koja zahtijeva hitno reagovanje institucija”, kaže za Monitor  Nataša Međedović, koordinarka SOS telefona Nikšić. Ona ističe da Crna Gora nema javno dostupnih statističkih podataka o rasprostranjenosti femicida: ,,Crna Gora mora uspostaviti sistem prikupljanja i analize podataka o nasilju nad ženama i otkrivanju propusta koji dovode do ubistava žena od strane njihovih bivših ili sadašnjih supruga i partnera kao preduslov za kreiranje uspješnih strategija za sprečavanje budućih femicida. Ubistvima žena je skoro uvijek prethodila duga istorija porodičnog nasilja, a femicid se uglavnom dešavao ili dešava u trenutku kada žena odluči da napusti nasilnu situaciju”.

Dan nakon ovog femicida u istom gradu Bjelopoljac Z.A. (37), sa privremenim boravkom u Herceg Novom, pretukao je vanbračnu suprugu M.D. On je u večernjim časovima 28. juna, vrijeđao svoju vanbračnu suprugu, prijetio da će je ubiti, a zatim joj zadao više udaraca  po glavi i ramenima  držeći u ruci kuhinjsku drvenu dasku. Sud za prekršaje u Budvi, Odjeljenje u Herceg Novom, izrekao mu je maksimalnu kaznu od 60 dana zatvora, uz mjeru zabrane približavanja oštećenoj u trajanju od pola godine.

Istog dana Više tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Dalibora Nikolića (34) za svirepo ubistvo trudne supruge Zimrite Nerde koju je u noći između 15. i 16. januara tukao osam sati. U optužnici su jezivi detalji: Nikolić je od 22 sata 15. janura do 6 sati narednog dana tukao i na svirep način, sa umišljajem, lišio života bremenitu suprugu… za vrijeme dok se troje njihove maloljetne djece (od 10, osam i četiri godine) nalazilo u porodičnoj kući. Od više desetina udaraca pesnicama i improvizovanom bejzbol palicom koje je Nerda primila skoro da nije bilo mjesta na njenom tijelu bez krvavih podliva.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

LUKSUZ NA CRNOGORSKOM PRIMORJU: Par ležaljki i suncobran 500 eura dan, noćenje u vili 14 hiljada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima priličan broj domaćih gostiju

 

Turistički kompleks sa hotelima Sveti Stefan i Miločer, decenijski simbol elitnog turizma na Crnogorskom primorju, vidno propada, zatvoren za goste već drugu sezonu zaredom. Zaključan grad hotel Sveti Stefan, prepušten zubu vremena, napuštene i neuređene hotelske plaže našeg najpoznatijeg ljetovališta, na početku turističke sezone pružaju sliku propasti, neuspjeha i nebrige, kako države tako i zakupca, of šor kompanije Adway Investment sa Britanskih Djevičanskih Ostrva, i njene budvanske filijale Adriatic properties, kojom upravlja grčki biznismen Petros Statis.

Na drugoj strani, duž obale podignuti su novi rizorti sa hotelima, vilama i apartmanima, koji luksuzom i cijenama sa kojima su izašli na tržište, daleko nadmašuju ponudu Hotela Aman Sveti Stefan. Novi ekskluzivni turistički kompleksi, nikli na lokalitetima koji se ne mogu mjeriti sa prirodnim, kulturnim i istorijskim odlikama Sveca, posluju sa cijenama usluga koje ni na Svetom Stefanu do sada nisu postignute.

Po luksuzu koji nudi, izdvaja se kompleks One&Only Portonovi, izgrađen na mjestu nekadašnje vojne baze Kumbor, na obalama Bokokotorskog zaliva. Mlade ćerke predsjednika Azerbejdžana Ilhana Alijeva Arzu i Lejla, koje, prema podacima CIN-a, stoje kao krajnji vlasnici iza kompanije koja je gradila Portonovi, imaju trenutno,  u objektima sa 5 zvjezdica, najskuplju turističku ponudu u Crnoj Gori.

Najluksuzniji objekat novog rizorta, raskošna Vila One, površine 460 kvadrata, nudi se po nevjerovatnoj cijeni od 14.000 eura za jednu noć. Vila se reklamira kao ambijent koji nudi „božanski život“ i zagarantovanu sreću onom ko je iznajmi. Pored niza specijalnih usluga, privatnog bazena, bazena za hidroterapiju, privatnog kuvara, gosti dobijaju na raspolaganju  „stručnjaka za sreću“, ličnog batlera na 24 časa, koji je zadužen da svaki trenutak u vili gostima učini sretnim i nezaboravnim. Sa sopstvenim vrtom i bogatim modernim enterijerom, Vila One predviđena je za boravak najviše 6 osoba i dvoje djece.

Kompanija One&Only raspolaže sa dodatne tri „originalne vile“, nazvane po crnogorskim planinama. U vilama Orjen, Lovćen i Rumija  smještaj je nešto jeftiniji. Jedno noćenje sa doručkom za dvoje, staje od 12.800 eura pa do 16.000, u zavisnosti od broja soba u vili. Svaka od njih ima svoj bazen i sopstvenu pješčanu plažu. To je pet puta više od cijene po kojoj se izdavala čuvena Vila 118 na Svetom Stefanu, ikona skupog i luksuznog smještaja na crnogorskom primorju. Zakupac je ovu vilu površine 165 kvadrata, u kojoj se odmarao veliki broj slavnih i bogatih gostiju, preimenovao u Vila Sveti Stefan, čija je cijena za jednu noć iznosila 3.500 eura.

Cijene soba i apartmana u hotelu One&Only prava su sitnica u odnosu na basnoslovne sume koje treba izdvojiti za uživanje u vilama. Noćenje i doručak u standardnoj dvokrevetnoj sobi staje od 1.520 do 1.930 eura, tokom jula ove turističke sezone.

Znatno su niže cijene smještaja u apartmanima kojima upravlja kompanija Portonovi. Kreću se od 490 eura pa sve do 1.900 eura za komforne stanove sa bazenom.

Ko su klijenti novog rizorta pored Herceg Novog, nije poznato. I koji su to gosti koji plaćaju na destine hijada eura za noć u izdvojenom kompleksu koji okružuje običan, domaći svijet i morska voda zaliva? Kako uopšte stižu u oazu blještavog  lukusuza i sjaja nakon što slete na aerodom Tivat? Čekaju na trajekt ili ostatak zaliva prelijeću helikopterom? Na pitanje da li uopšte ima zainteresovanih za bukiranje vila, dobili smo odgovor da je za Vilu One teško naći slobodan termin u julu mjesecu.

Astronomske cijene smještaja i usluga formirane su i u turističkom naselju Dukley Hotel&Resort sa 5 zvjezdica, izgrađenom na budvanskom Rtu Zavala. U tom stambeno-turističkom kompleksu na Budvanskoj rivijeri sve pršti od luksuza i visokih cijena.

Penthaus apartman na Zavali izdaje se po cijeni od 3.500 eura za jednu noć. Isti takav sa tri spavaće sobe cijeni se 3.936 eura. Apartmani u vilama prodaju se od 1.125 do 1.470 eura dnevno, zavisno od broja soba.

Međutim, pravo iznenađenje slijedi kod takozvanog plažnog programa i uslova za korišćenje plaža koje okružuju Rt Zavala. Za posjetioce koji nisu gosti hotela, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom na pješčanoj plaži Guvance, preimenovanoj u Dukley Beach&Bar, staje 250 eura na dan. Uz tu cijenu sleduje flaša francuskog šampanjca, tanjir voća i 4 flaše vode marke Suza.

Postoji i premijum paket sa nešto komfornijim ležaljkama, odnosno krevetima,  koji košta 500 eura za jedan dan korišćenja. Uz ovu fantastičnu cijenu, vjerovatno jedinstvenu na Crnogorskom primorju, kompanija daje bocu skupljeg šampanjca, porciju svežih ostriga, tanjir sa biranim šumskim voćem i Suza vodu.

Nudi se i alternativa. Ukoliko gost na plaži u toku dana potroši najmanje 450 eura, one dvije ležaljke doći će mu za džaba. Ili u premijum aranžmanu, mora potrošiti najmanje 1.000 eura na jelo i piće, da bi komplet bio gratis. Šta ljudi mogu popiti i pojesti na plaži Zavale za 1.000 eura, mogu da pitaju samo neupućeni.

Na drugim dvjema plažama koje je investitor Zavale izgradio u stijenju ispod vila, pod naziovm Key west  i Escape beach, poznatog brenda Nikki beach, cijene plažnog mobilijara su slične, a ponuda obiluje specijalitetima poput jastoga, ostriga, lososa, skupocjenog šampanjca i voća. Hedonizam u punom sjaju. Kupanje i sunčanje uz ispijanje skupocjenog pjenušca na vrelom pijesku.

Sve se odigrava u neposrednoj blizini populističke Slovenske plaže, na kojoj se odmaraju i oni turisti koji smještaj plate po 20 eura za noć.

Cijene ležaljki i suncobrana na plažama i pontama Zavale nadmašile su one koje su važile na dugim prirodnim pješčanim kupalištima Miločera i Svetog Stefana u vrijeme kada su hoteli bili u funkciji. Prestankom rada najljepših plaža u režimu koji podrazumijeva propisno uređenje, plažni mobilijar, tuševe, klijentela koja ih je koristila, ostala je bez alternative. Ove plaže postale su javne, na koršćenje svih namjernika koji su voljni da sa sobom donesu sve što im je za boravak na suncu potrebno. Situaciju su iskoristili drugi hotelijeri koji su podigli cijene usluga na kupalištima kojima gazduju.

Na plaži ispred Hotela Maestral u Pržnu, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom izdaje se za 150 eura na dan. Istovremeno noćenje sa doručkom u dvokrevetnoj sobi hotela, tokom juna, može se rezervisati po cijeni od 220-250 eura. Ludovanje sa naplatom plastičnih ležaljki i pijeska ide toliko daleko da će, po svemu sudeći, one dostići cijenu udobnog kreveta u hotelskoj sobi.

Među gostima koji borave na navednim prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima i priličan broj domaćih gostiju. Nismo ni znali da tu oko nas živi i uživa neki prebogati svijet koji baca novac i bahati se po plažama, jahtama, hotelima. To su mali izdvojeni zabrani za super bogate iza čijih kapija i ograda postoji posve drugačija realnost. Sirotinja, masovni turizam, prebukirane plaže, jeftinoća, gužva, buka… i nečisto zagađeno more koje svi jednako eksploatišu.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo