Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Operacija „Poslušnik“

Objavljeno prije

15 godina

na

svetlana

Prije pola godine predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore samo se izvikala na sudije Višeg suda u Bijelom Polju. Govorila im je da su neznalice, a oni su ćutali. Danas Sudski savjet, na čijem je čelu takođe Vesna Medenica, uz šturo obrazloženje suspenduje trojicu sudija tog suda, a oni i njihove kolege opet ne reaguju. Razlog za suspenziju nije zabilježen u Crnoj Gori u dosadašnjoj sudskoj praksi. Vidomir Bošković, Atif Adrović i Neđeljko Mrdak bili su članovi sudskog vijeća Višeg suda koje je uslovno osuđenog kradljivca struje nanovo osudilo uslovnom kaznom. Oni su izmijenili presudu Osnovnog suda koji je izrekao zatvorsku kaznu od tri mjeseca. Cijenili su da je kradljivcu olakšavajuća okolnost što je prethodno platio račun za struju, te ne treba da ide u zatvor. Izgleda da su se prevarili. Zakon propisuje zatvor, a novi pravilnik Sudskog savjeta, čija je primjena počela upravo na ovom primjeru – suspenziju za sudije. Sada ima prijeti i razrješenje. PRIMJER SVJETLANE VUJANOVIĆ: Sada će utvrđivati odgovornost Disciplinska komisija na čijem je čelu Svjetlana Vujanović, sutkinja Apelacionog suda i supruga predsjednika države. Ona bi možda mogla imati razumijevanje za trojicu suspendovanih kolega. Prije par mjeseci i sama je dosudila polugodišnju zatvorsku kaznu za pokušaj ubistva, za što je propisano minimum godina zatvora.
,,Donešena je nezakonita odluka”, konstatovao je povodom toga Vrhovni sud na čelu sa Vesnom Medenicom. Presuda u korist optuženog, mada nezakonita, opstala je. Ostala je samo jedna mrljica na karijeri sutkinje Vujanović i nije formirana Disciplinska komisija da ispita taj slučaj.
To nije smjelo da se učini ni u slučaju trojice sudija bjelopoljskog Višeg suda, tvrdi advokat dr Radomir Prelević. ,,Ne mogu se na osnovu jedne greške, ako je greška, na tako grub način obračunavati sa stručnjacima koji se, s obzirom na to da su godinama u Višem sudu, zapravo ono što se zove sudije od karijere To što uvodi Vesna Medenica nema veze sa reformama kojim pravda takve postupke”.
Sudije Bošković, Adrović i Mrdak ne žele da se oglašavaju preko medija. Nisu dobili ni odluku Sudskog savjeta. To nije želio da učini ni predsjednik Višeg suda Tofil Žujović, koji je i predložio inicijativu za razrješenje sudija.
,,Ako su se odlučili da reformišu sudstvo to se nigdje ne radi na takav način. Mogli su da uvedu reizbor svih sudija. Postoje i drugi metodi reforme sudstva. Lomiti ljude na tako grub i neprimjeran način najmanje doprinosi kvalitetu sudijskog rada”, kaže advokat Kemal Čindrak.
Njegov kolega advokat Slobodan Novaković vjeruje da se ovim potezom samo fingira popravljanje stanja u sudstvu. ,,Žele se poslušnici u sudijskim togama. Brojem smijenjenih sudija Evropi se želi pokazati kako tobože popravljamo ono što oni vide da je u jadnom stanju”, kaže Novaković.

KARIJERE BEZ MRLJE: O trojici suspendovanih sudija važi opšte mišljenje da su ljudi bez mrlja u karijeri. Atif Adrović i Vidomir Bošković su kao takvi prije godinu dana izabrani u Specijalno vijeće za organizovani kriminal i ratne zločine. Njihovom suspenzijom to tročlano tijelo više ne postoji, pa je u pitanje doveden i nastavak suđenja za slučaj Kaluđerski laz. Viši sud u Bijelom Polju praktično je desetkovan i u njemu sada rade samo još dvojica takozvanih specijalista krivičara koji mogu biti članovi Specijalnog vijeća.
Neđeljko Mrdak je parničar i u sudstvu je dvanaest godina, polovinu u bjelopoljskom Osnovnom a polovinu u Višem sudu. Kada je zbog suspenzije razdužio predmete kojima je bio zadužen – za dvadeset odsto bio je premašio ovogodišnju sudsku normu. Prošle godine mu je ukinut samo jedan presuđeni predmet. Vozi automobil star dvadeset pet godina. Pravi kuću za koju je podigao kredit koji neće imati ko da vraća ako ostane bez posla.
Atif Adrović je jedan od najpoznatijih crnogorskih sudija. Ima trideset tri godine radnog staža. U stručnoj, ali i u laičkoj javnosti za njega se prije svih ostalih kvaliteta najčešće kaže riječ – pošten. Živi u Rožajama, gdje gradi kuću. Na posao u Bijelo Polje dolazi i odlazi međugradskim autobusom.
Vidomir Bošković je prošle godine više nego dvostruko premašio sudijsku normu. Procenat ukinutih predmeta bio mu je oko dvadeset odsto, što se u krivici smatra odličnim rezultatom. I on je u prvom polugođu ove godine uradio za trećinu više posla od jednogodišnje sudijske norme. Sudija je petnaest godina. Sa porodicom živi u stanu koji je naslijedio od oca. U stručnoj javnosti smatran je jednim od najperspektivnijih sudija Crne Gore. Donosio je presude protiv države i državnih organa, što se u crnogorskoj praksi ne smatra preporukom za karijeru. Spekuliše se o tome da su zakulisne radnje upravo protiv njega kao perspektivnog kadra razlog za aferu i suspenziju. Neki smatraju da je Bošković kao politički nepodoban i neposlušan bio cilj, a ostala dvojica samo kolateralna šteta pogođene mete.

UGRAĐIVANJE SAMOCENZURE: Radomir Prelević je među mnogima koji u slučaju suspenzija u bjelopoljskom Višem sudu vidi politički motiv i prst Vesne Medenice. ,,Ovaj potez je jasan signal svim sudijama da se zamisle kako donose presude. To je pokušaj ugrađivanja mehanizma samocenzure u glave tih ljudi”, kaže Prelević.
U bjelopoljskom Višem sudu prije pola godine radilo je deset sudija. Polovina od njih danas nije tu. Zbog optužbe za uzimanje mita uoči posljednjih izbora u zatvor je otišao sudija Arif Spahić. Nije mu pomoglo ni to što se javno deklarisao kao kadar DPS-a.
Prije tri mjeseca funkciju predsjednika Višeg suda napustio je bez javnog objašnjenja Gavrilo Čabarkapa. On nije imao simpatije za medijski atraktivno hapšenje svog kolege Spahića, koje je snimano policijskom kamerom. ,,Hoćeš li da daš ostavku ili ćeš da te ja smijenim”, priča se da ga je u telefonskom razgovoru pitala Vesna Medenica. Čovjek je potom otišao s posla. I on je bio depeesovac.

Suspenzijom i eventualnim razrješenjem s funkcije još trojice iskusnih sudija Višeg suda otvara se ogromni prostor za brzo napredovanje novih politički podobnih kadrova. To je ono od čega je strahovala opozicija kada je izbor sudija izmješten iz Skupštine i predat u ruke Sudskog savjeta. Desetkovani bjelopoljski Viši sud izabran je, izgleda, za ,,pilot projekat”.

Sead SADIKOVIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:
nastavi čitati

DRUŠTVO

KRIMINAL U SLUŽBI DRŽAVE I OBRNUTO: Belivuk i Miljković – državni vojnici oba oka u glavi

Objavljeno prije

1 dan

na

19 Aprila, 2024

Objavio:

Veljko Belivuk, Marko Miljkovići njihova kriminalna grupa se pred Specijalnim sudom u Beogradu terete , za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje. Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana, koji je  kasnije likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu

 

 

Skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru dvojici elitnih beogradskih kriminalaca 28. decembra 2020. godine je nedavno koštalo slobode dvojicu možda najvažnijih menadžera bivšeg režima Demokratske partije socijalista (DPS). Veljko Belivuk, Marko Miljković i njihova kriminalna grupa se suočavaju sa ozbiljnim optužbama pred Specijalnim sudom u Beogradu. Terete se, za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje.

Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana. Radulović je kasnije takođe likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu. Ova ubistva su dotični komentirali preko SKY aplikacije. Belivuk i Miljković su na ove okolnosti prvi put saslušani u Beogradu krajem 2021. godine od strane tadašnjeg Glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića i njegovog zamjenika Saše Čađenovića. Obojica su sada u pritvoru. I Belivuk i Miljković su negirali djela tvrdeći da tada nisu bili u Crnoj Gori jer su imali zabranu ulaska u zemlju.

Međutim, oni su godinama imali podršku osoba iz vrha dva bratska režima – vučićevskog i đukanovićevskog. Suđenje Belivuku i Miljkoviću za ubistvo bivšeg karate reprezentativca Vlastimira Miloševića (upucanog i “overenog u glavu” 30. januara 2017. u centru Beograda) je ogolilo zarobljenost srpskog pravosuđa i države. Maskirani ubica se lagodno ponašao ne obazirući se ni na svjedoke ni na ulični video-nadzor. Terenski operativci srbijanske policije su prikupili obilje dokaza među kojima i tri uzorka DNK Belivuka – jedan na vratima zgrade gdje je živio pokojni Milošević, drugi na vozilu korišćenom za bjekstvo (po policijskoj pretpostavci), dok je navodno treći uzorak nađen na tijelu ubijenog. Zahvaljujući kamerama policija je rekonstruirala rutu kojom su se kretali likvidatori dok je snimak  bio dovoljnog kvaliteta da se odradi i antropološko vještačenje. Policija je Belivuku i Miljkoviću oduzela mobilne telefone prilikom hapšenja pet dana nakon ubistva.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PREMIJER OBEĆAVA JOŠ VEĆE PLATE: EU da nam zavidi

Objavljeno prije

1 dan

na

19 Aprila, 2024

Objavio:

U premijerovom obećanju o “mogućoj” plati većoj od EU prosjeka nema preciznijih rokova pa bi se moglo pokazati da smo mi, a ne Milojko Spajić nepopravljivi optimisti. Dok on to samo vješto koristi

 

Premijer Milojko Spajić ostaje nepopravljivi optimista. Ili je čovjek sa rijetko viđenim talentom da relativizuje činjenice. Uglavnom, umjesto ispunjenja prošlogodišnjih, predizbornih, obećanja dobili smo nova. Ljepša, bolja, veća. “Do vremena kad Crna Gora bude bila predložena za članicu Evropske unije, mogla bi da ima prosječnu zaradu veću od prosjeka EU”, prenijeli su mediji premijerovu izjavu datu pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta.

Spajić je ovo rekao odgovarajući na pitanja evropskih poslanika. To mu, začudo, nije bilo “gubljenje vremena”. Dolazak u parlament u kome je izabran i gdje je dužan da, makar s vremena na vrijeme, podnosi račune – jeste. Ali, da se vratimo ljepšim temama: kako ćemo trošiti tih skoro 2.200 eura, koliko danas iznosi prosječna neto zarada u Evropskoj uniji? Čim ih zaradimo (uzajmimo) – mi ili država.

Jedni su na ove najave veselo trljali ruke, drugi zbunjeno slijegali ramenima, a traći pokušali racionalizovati premijerovo obećanje. Tražeći odgovor na pitanja kad i kako. I ko će to da plati. A ko da vrati (kredit).

Pomalo bajati podaci s kraja 2022. pokazuju da je prosječna zarada u privatnom sektoru bila za skoro 160 eura manja od prosječne (555 naspram 712 eura, koliko je tada iznosila prosječna neto zarada).  Pa kako smo onda dobacili do prosjeka?

Da je broj zaposlenih u javnom i privatnom sektoru jednak, a nije, to bi značilo da je zaposleni koji je platu primao iz državnog ili nekog od lokalnih budžeta, ili je zarađivao u nekom državnom (javnom) preduzeću, prije dvije godine, u prosjeku, primao zaradu za 300 eura veću od zaposlenog u privatnom sektoru. Pošto je odnos broja zaposlenih u javnom i privatnom sektoru ipak nešto drugačiji (više je zapošljenih u privatnim firmama), to znači da je razlika u zaradama jednih i drugih bila još veća. U korist tzv. budžetskih korisnika.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

AKO JE VESNA BRATIĆ IZABRANA U ZVANJE REDOVNE PROFESORICE UCG: Komisija po resavskom modelu

Objavljeno prije

1 dan

na

19 Aprila, 2024

Objavio:

Izbor su pratile brojne primjedbe i sumnje na nepravilnosti. Bratićeva protivkandidatkinja Tanja Bakić tvrdi da Vijeće Filološkog niti Senat nisu sankcinisali Komisiju za pisanje izvještaja o kandidatima, iako su dva člana predala potpuno identične tekstove

 

Senat Univerziteta Crne Gore je 15. marta ove godine izabrao dr Vesnu  Bratić u akademsko zvanje redovne profesorica iz oblasti Anglistika – Anglofona književnost i civilizacija i Engleski jezik na Filološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Bratić je od kraja 2020. do kraja aprila 2022. bila ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta u 42. Vladi. Bratić nije bila jedina kandidatkinja, pored nje na konkursu za izbor u akademsko zvanje iz navedenih oblasti, koji je raspisan u junu prošle godine, prijavila se i dr Tanja Bakić.

Sam tok konkursa i izbor zanimljivi su zbog brojnih primjedbi i sumnje  na nepravilnosti koje su se dešavale tokom njegovog trajanja.

U septembru 2023. imenovana je Komisija za razmatranje konkursnog materijala i pisanje izvještaja u sastavu prof. dr Radojka Vukčevič sa Filološkog fakulteta u Beogradu, prof. dr Janko Andrijašević sa Filološkog fakulteta UCG i prof. dr Zoran Paunović sa Filološkog fakulteta u Beogradu. Nakon što je Andrijašević u oktobru iz zdravstvenih razloga odustao od rada u komisiji, za novog člana je imenovana prof. dr Vesna Lopičić sa Univerziteta u Nišu.

Krajem prošle godine u Biltenu UCG objavljeni su izvještaji o kandidatima članova Komisije. Sva tri člana Komisije pozitivno su ocijenili kandidatatkinju Bratić i dali preporuku da se Bratić izabere.

Prigovor na recenzije, u januaru ove godine, Vijeću Filozofskog fakulteta UCG, upućuje Tanja Bakić. Ona u njemu kao apsurd ocjenjuje da su dva člana komisije potpisala istovjetne recenzije. Dr Bakić tvrdi da su izvještaji prof. dr Zorana Paunovića i prof. dr Radojke Vukčević potpuno identični:  ,,Jedina razlika je u tome što je dr Paunović, redovni profesor Univerziteta u Beogradu, koji izvorno govori ekavicu, pokušao da ekavizira tekst profesorke Vukčević, izvorno napisan na ijekavici. Nažalost, u tome nije savim uspio, ostavivši znatan dio predatog teksta u ijekavici”, napisala je dr Bakić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo