Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Opet u drugom ruhu

Objavljeno prije

na

Sveti Stefan u turističku sezonu 2013. ulazi sa svojim punim kapacitetima, svim planiranim smještajnim i ugostiteljskim sadržajima, čija je rekonstrukcija napokon okončana.

Prvi put od 2007. godine, kada su hoteli Sveti Stefan, Miločer i Kraljičina plaža dati pod višegodišnji zakup strancima, hotel Sveti Stefan na turističko tržište izlazi obnovljen u cjelosti. Otvaranja hotela zakazano je za 25. april, kada na poznato ostrvo dolaze i prvi gosti.

Završena je rekonstrukcija takozvanog bloka 25 u kome je ranije bio smješten restoran i kazino, koja je kasnila, pored ostalog, zbog problema oko obnove crkve Sv. Aleksandra Nevskog, čiji su ostaci pronađeni u stijeni ispod restoranske terase.

Na mjestu starog restorana izgrađen je novi, koji će raditi pod imenom Aman Restoran, dok je na njegovoj prostranoj terasi iznad stijena, svoje mjesto našla i mala crkva, porušena 1959. godine, čiju su obnovu uslovili zahtjevi i protesti mještana.

Rekonstrukcijom ovog jedinstvenog turističkog grada, koja je trajala pet godina, sačuvan je njegov autentičan izgled, dok su u unutrašnjosti starih kamenih vila izvršene korjenite prepravke.

Umjesto dodavanja novih kapaciteta investitor je smanjio postojeće, tako da je oko 140 jedinica, soba i apartmana kojima je Sveti Stefan raspolagao, preuređeno i svedeno na 50 luksuznih vila u kojima boravak za noć, sa uključenim doručkom staje od 900 do 3.500 eura.

Unutrašnje uređenje najskupljih vila i apartmana na Crnogorskom primorju podređeno je stilu koji je diktirala hotelska kompanija Aman resorts, prvi zakupac Sveca, koja je nakon preuzimanja zakupa od strane grčkog biznismena i brodovlasnika Vikotra Restisa, zadržala funkciju hotelskog menadžmenta. Hoteli Sveti Stefan i Miločer posluju pod imenom Aman Sveti Stefan, kompanije koja ima stalnu klijentelu u svojim hotelima u egzotičnim destinacijama širom svijeta.

Jednostavan namještaj od drveta i kože, minimalizam i svedeni azijski stil zastupljen je na Svecu ali i u hotelu Miločer, bivšem ljetnjikovcu kraljevske porodice Karađorđević, čime je prekinuta veza sa prohujalim vremenom, bogatom i zanimljivom istorijom hotela i cijelog kompleksa u kome su se odmarale krunisane glave, svjetski državnici, političari i umjetnici.

Renovirani hotel Miločer raspolaže sa 6 apartmana i dva dodatna u vili pored hotela.

Čitav kompleks imaće na raspolaganju velelepan SPA centar izgrađen u neposrednom zaleđu male Kraljičine plaže. Ova banja u miločerskoj šumi sa šest dvospratnih kuća-paviljona i velikim bazenom, sagrađena je nezakonito na mjestu na kome su se nalazili teniski tereni i temelji nesuđene ljetnje rezidencije predsjednika bivše SFRJ Josipa Broza Tita.

Odobrenje za gradnju SPA centra-Kraljičina plaža izdato je u aprilu prošle godine na zahtjev tadašnjeg premijera Igora Lukšića, iako ovaj prostor nije „pokriven” planskim dokumentom. Građevinsku dozvolu za gradnju objekata u miločerskoj šumi, bez uporišta u urbanističkom planu, potpisao je tadašnji resorni ministar Predrag Sekulić.

To nisu jedine građevine koje je zakupac Svetog Stefana sazidao bespravno uz ohrabrujuće namigivanje zvanične Podgorice. U dijelu turističkog kompleksa na Svetom Stefanu sazidane su bez građevinske dozvole dvije dvospratne zgrade, koje su naknadno legalizovane kao privremeni objekti. Funkciju ministra uređenja prostora u vrijeme divlje gradnje na Svecu vršio je Branimir Gvozdenović.

Nakon višegodišnje rekonstrukcije i pomenute bespravne gradnje novih sadržaja, najvredniji turistički resort u Crnoj Gori, Sveti Stefan-Miločer raspolaže sa ukupno 58 soba, odnosno luksuznih apartmana, sa jednim hotelskim restoranom, više kafea i restorana na otvorenom, manjim tržnim centrom, dvije nove pomoćne zgrade i velikim velnes centrom čije je otvaranje predviđeno za početak ovogodišnje turističke sezone.

Zakupac je obezbijedio ekskluzivno pravo korišćenja pod posebnim uslovima tri najljepše plaže Crnogorskog primorja: Kraljičine plaže, velike miločerske i plaže na Svetom Stefanu, ukupne dužine oko 850 metara.

Grci su u međuvremenu uspjeli da promijene uslove pod kojima je turistički kompleks izdat u zakup. Smanjili su godišnju zakupninu za 30 odsto i produžili rok trajanja zakupa sa 30 na 42 godine.

Ovako zaokružen projekat, sa navedenim prirodnim bogatstvima, hotelima koji predstavljaju dio kulturno-istorijske baštine i ekskluzivne turističke ponude Crne Gore, zakupca staje nepunih 1,5 milion eura godišnje.

Pored povlastica koje su glatko odobrene, Vlada je Grcima pružila garancije za dodjelu kredita od Evropske banke za obnovu i razvoj u iznosu od 37 miliona eura.

Kredit je dobijen za potrebe završetka radova na Svecu i gradnje novog hotela Kraljičina plaža na mjestu postojećeg. Segment oko gradnje hotela Kraljičina plaža zaseban je dio priče o zakupu koji je u potpunosti odvojen od hotela Sveti Stefan i Miločer. Gradnja novog hotela uslovljena je izgradnjom apartmana i vila namijenjenih prodaji na tržištu nekretnina, što je u paketu povlastica Vlada takođe odobrila.

Isplativost građevinske investicije u Miločeru biće dodatno osigurana produžetkom vremenskog roka zakupa ove lokacije sa 42 na 90 godina. Što praktično predstavlja prodaju Miločera, a što treba da potvrdi Skupština Crne Gore.

Međutim, detaljni urbanistički plan koji bi omogućio gradnju novih kapaciteta u Miločerskom parku, ni nakon sedam godina nije usvojen. Plan UP Chedi-Kraljičina plaža koji je pripremio biro Montenegro projekt iz Podgorice dostavljen je lokalnoj upravi u Budvi gdje je u nekoj od fioka zaboravljen.

Apetiti za gradnju u Miločeru u međuvremenu su narasli pa je Opština donijela odluku da investitorima izađe u susret na obrnut način, da kapacitete poveća putem izmjena i dopuna Prostornog plana Opštine. Za posao obrade plana PPO odabran je ovoga puta provjereni planer, profesor Miodrag Ralević iz Beograda. Međutim, predlog nacrta plana PPO koji je pripremio Ralević, kojim su pored Miločera zahvaćene i neke druge atraktivne lokacije u Budvi, nije dobio saglasnost Ministarstva održivog razvoja.

Plan je uz negativne ocjene o nestručnosti i nepoštovanju normi planiranja vraćen lokalnoj upravi.

I pored privilegija zakup poznatog ljetovališta zapao je u krizu. Prema nepotvrđenim informacijama Grci traže partnere kojima bi ustupili svoj udio u kompaniji Adriatik properties koja je zvanični zakupac hotela. Razgovori na tu temu obavljeni su, navodno, sa predstavnicima državne naftne kompanije SOCAR iz Azerbejdžana koja je zakupila zemljište bivše vojne kasarne u Kumboru. Nije poznato da li je tokom nedavne zvanične posjete predsjednika Republike Azerbejdžan Ilhama Alijeva Crnoj Gori, bilo govora o Svetom Stefanu.

Špekuliše se da su pregovori vođeni i sa investitorima iz Kine koji bi preuzeli realizaciju drugog dijela projekta, odnosno gradnju hotela Kraljičina plaža, apartmana i vila za prodaju u parku Miločera.

Singapurci, Grci, Azerbejdžanci ili Kinezi, svejedno. Pravi vlasnik bisera crnogorske obale u narednih 35 godina ili u slučaju Miločera u sljedećih 90 godina, crnogorskoj je javnosti nepoznat. To je misteriozna firma Aidwei Investments Limited, registrovana na Britanskim Djevičanskim ostrvima.

Na Svecu nikad mira, od gazda Jezde, preko Amana, Restisa…. Do kula i solitera.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

IZMJENE I IZRADA NOVOG ZAKONA O PROSTORNOM PLANIRANJU: Urbanistički haos u produženom trajanju 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sadašnja vlast je prije izbora najavljivala da će zaustaviti divljanje građevinskih investitora po Crnoj Gori. Godinu dana kasnije, sem najave izmjene zakona, skoro ništa nije urađeno

 

Zaustavljanje haosa u prostornom planiranju i gradnji bez ikakvih pravila, već kako se prohtije investitorima, bilo je jedno od predizbornih obećanja nove vlasti. Skoro godinu dana poslije malo toga se promijenilo.

Poslanici su zato sredinom proteklog mjeseca u Skupštini saslušavali ministra ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratka Mitrovića. Poslanica URA Božena Jelušić, na čiju inicijativu je obavljeno saslušanje ministra, predložila je da se na godinu zaustavi sva gradnja, osim infrastrukturnih objekata, te da se u tom roku donese novi Zakon o prostornom planiranju i izgradnji objekata.

Važeći Zakon, koji je svesrdno protežirao bivši ministar Pavle Radulović, toliko je uklonio i do tada male biznis barijere za investitore da je trajno devastiran Petrovac, po Podgorici su građene zgrade neucrtane u bilo kakav plan, a uništavanje dragulja Svjetske kulturne baštine Boke Kotorske je nastavljeno.

„Predlažući takav zakon, Vlada je u potpunosti preuzela nadležnost za planiranje i razvoj. To je u suprotnosti s Ustavom, jer ukida nadležnost opštine u smislu prostornog planiranja. Zakon je i u suprotnosti s Evropskom poveljom o lokalnoj samoupravi, jer ograničava prava lokalnih vlasti. Izmjena je uslijedila nakon što Vlada nije mogla da odobri biznis planove određenih kompanija zbog otpora lokalnih samouprava, koje su tvrdile da su takvi planovi bili u suprotnosti s javnim interesom. Nakon usvajanja zakona,Vlada je mogla zaobići svaki otpor na lokalnom nivou…“, navodi se u nedavno publikovanoj analizi MANS-a Zakon i po mjeri – u službi zarobljavanja države. Zaobilaženje lokalne samouprave je bivšoj vladi bilo neophodno jer je opozicija preuzela vlast u mnogim primorskim opštinama.

U gazdovanju prostorom Crne Gore je haos, konstatovala je Jelušić. Ministar Mitrović je u Skupštini odgovorio da je po dolasku u Ministarstvo zatekao takvo stanje da su njime upravljale interesne grupe koje su van institucije, a da su zaposleni bili nemoćni. „Prva stvar koja je morala da se uradi je da se to prekine. Osnovni trend koji smo započeli je da se sve svede na struku, nijedan plan neće izaći dok ne bude urađen po struci.“

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju monitora od 6. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SMJENE PO PARTIJSKIM KLJUČEVIMA: Žilavi pravilnik podobnosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mnogi pravnici kažu da je nelogično da su direktori svih crnogorskih škola napravili istovjetnu grešku zbog koje su smijenjeni. Ministarstvo Vesne Bratić je toliko mehanički štancalo rješenja o otkazima da je otkaz dobila i preminula direktorica škole u Plužinama

 

„Neće biti revanšizma“ – bilo je obećanje koje su pobjednici avgustovskih parlamentarnih izbora javno obećali građanima Crne Gore. Aktuelni potpredsjednik Vlade Dritan Abazović, tada najglasniji, kazao je da će Vlada biti ekspertska, dok za svoju budućnost ne treba da strahuju „oni koji su radili profesionalno“ za vrijeme tridesetogodišnje vlasti Demokratske partije socijalista.

Od decembra, kada je dobila mandat, Vlada je samo na svojim sjednicama izglasala preko 100 razrješenja. Mnogo veći broj je onih koje su kasnije po dubini smjenjivali imenovani rukovodioci državnih organa.

U posljednje vrijeme ne uklanjaju se samo kadrovi bivšeg režima. Vlada smjenjuje i  kadrove vladajuće koalicije. Sa funkcije predjsednice Upravnog odbora Nacionalnih parkova Crne Gore (NPCG) razriješena je bivša poslanica Demokratskog fronta Marina Jočić nakon što je premijera Zdravka Krivokapića nazvala „lažovom“ i „izdajicoma“. Razriješeno je i više savjetnika premijera koje je on izabrao na početku mandata Vlade.

Najviše kontroverzi izazvala je smjena više od 250 direktora osnovnih i srednjih škola i predškolskih ustanova. Formalni razlog za smjenu direktora bio je neformiranje školskih odbora, na šta su bili obavezni po izmjenama Zakona o opštem obrazovanju. Razrješenje direktora inicirala je ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić. Ministarstvo je toliko mehanički štancalo rješenja da je otkaz dobila i preminula direktorica škole u Plužinama.

Posebnu pažnju izazvala je smjena direktorice podgoričke gimnazije Zoje Bojanić Lalović, koju su građani percipirali kao direktoricu koja je kvalitetno obavljala svoj posao, iako je funkcionerka podgoričkog DPS-a. Nakon smjene Bojanić Lalović za vršiteljku dužnosti direktorice podgoričke gimnazije postavljena je Biljana Vučurović, supruga poslanika Demokratskog fronta Jovana Jola Vučurovića.

Prosvjetni inspektor Uprave za inspekcijske poslove Vesko Joksimović obavio je  je nadzor u Gimnaziji „Slobodan Škerović“ i utvrdio da je smjena Bojanić Lalović, ali i drugih direktora nezakonita. Konstatovao je da činjenica da školski odbor koji nije konstituisan u predviđenom roku nije mogao biti razlog za razrješenje direktora ili bilo kojeg direktora bilo koje javne ustanove iz oblasti obrazovanja. Utvrdio je da je bilo nemoguće formirati odbore s obzirom na to da Ministarstvo nije imenovalo svog predstavnika u školskim odborima.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju monitora od 6. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POŽARI: Kad će kiša, da spere tragove nemara

Objavljeno prije

na

Objavio:

Požar na Gorici koji je za sobom ostavio pustoš bolno je podsjetio na to da Crna Gora nema efikasan sistem zaštite. Nemamo Nacionalnu procjenu rizika od katastrofa, a programi i procjene rizika ne postoje ni na lokalnom nivou. Nemamo ni sistem za obavještavanje ugroženog stanovništva o mogućoj opasnosti

 

Požar na Gorici od prije par dana ostavio je za sobom pustoš. Znatan dio brda je izgorio, a sa drvećem i rastinjem, vatrena stihija progutala je i mnoge  životinje koje tu žive. U opasnosti su bile i kuće u podnožju brda. Požar je, prema sumnjama nadležnih, podmetnut. Posljednji izvještaj Državne revizorske institucije (DRI) pokazao je da su čak 97 odsto požara posljedica ljudskog djelovanja. Efikasan sistem kojim bi država odgovorila na takva zlodjela gotovo da ne postoji.

U gašenju vatre na Gorici učestvovalo je preko 100 vatrogasaca, sa 30 vozila. Od prvog požara, 29. jula, do utorka ove sedmice, na tom podgoričkom brdu gorjelo je još četiri puta. ,,Sa nevjericom i velikom tugom sam ispratila dešavanja na Gorici ovog ljeta. Ponadala sam se da se požar iz 2012. nikad neće ponoviti, jer su poslije njega preduzete opsežne preventivne mjere. Kroz Goricu su napravljene staze kojima vatrogasno vozilo može da dođe do svakog njenog kutka, a napravljeni su i hidrofori koji omogućavaju uzimanje vode sa lica mjesta, da se ne gubi vrijeme na odlaske i dolaske vozila. Na vrhu Gorice je tokom ljeta dežuralo vozilo vatrogasne službe”, kaže za Monitor Jasna Gajević, nekadašnja članica Udruženja ljubitelja Gorice i prirode.

Ona je, tokom tog perioda, zajedno sa ostalim kolegama, odslušala predavanje vatrogasaca o korišćenju naprtnjača. ,,Rečeno nam je da je period od 15 do 17 časova kritičan jer tad šetača nema, pa bi se mogao neopaženo podmetnuti požar. Dežurali smo te godine. Dogodio se jedan, no sve je funkcionisalo i brzo je ukroćen. Pri temperaturama koje danima dostižu 40-ak stepeni, a kiše nema ni u najavi, svaki laik je znao da je opasnost od požara na Gorici velika. Ne mogu da shvatim i prihvatim da odgovorni iz Vodovoda i kanalizacije d.o.o. Podgorica nisu provjerili i stavili u funkciju hidrofore. To je nedopustivi nemar sa nemjerljivim posljedicama ”, napominje.

Iz Glavnog grada demantuju da je razlog što je požar zadobio katastrofalne dimenzije taj što nisu funkcionisali hidrofori. ,,Vrlo je lako demantovati te iskaze time što su pripadnici Službe zaštite i spašavanja cisterne vodom punili upravo na donjim kotama brda. Međutim, zbog tehničkih karakteristika sistema i činjenice da je na gornjim kotama brda slabiji pritisak, ovaj rizik nijesmo htjeli preuzeti, pa je procjena stručnih ekipa bila da je efikasnije nastaviti dopunu aktiviranjem cisterni Zelenila, Čistoće i Vodovoda”, tvrde oni.

U gašenju vatre na Gorici učestvovala je kompletna ekipa Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada kojoj su u pomoć pritekle vatrogasne jedinice Cetinja, Kolašina, Bara i Danilovgrada, kamioni Vodovoda i kanalizacije, Čistoće, Zelenila, vazduhoplovna jedinica Direktorata za zaštitu i spašavanje, kao i helikopteri Vojske Crne Gore sa korpama za gašenje požara. Samoinicijativno su im se pridružili i građani. U cilju preventivnog djelovanja izvršeno je izviđanje terena – dronom. Iz podgoričke Službe za zaštitu i spašavanje su, zbog sumnje da su požari podmetnuti, pokrenuli krivičnu prijavu protiv NN lica.

Skoro sve mediteranske zemlje ulažu znatan trud u poboljšanje tehnika zaštite od požara, kao i znatnan novac u programe edukacije. Promjene nabolje u Crnoj Gori se još nisu dogodile, konstatuje DRI u svom posljednjem izvještaju iz 2019. godine pod nazivom Uspješnost sprovođenja politike zaštite životne sredine u Crnoj Gori – Zaštita od šumskih požara.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju monitora od 6. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo