Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Opet u drugom ruhu

Objavljeno prije

na

Sveti Stefan u turističku sezonu 2013. ulazi sa svojim punim kapacitetima, svim planiranim smještajnim i ugostiteljskim sadržajima, čija je rekonstrukcija napokon okončana.

Prvi put od 2007. godine, kada su hoteli Sveti Stefan, Miločer i Kraljičina plaža dati pod višegodišnji zakup strancima, hotel Sveti Stefan na turističko tržište izlazi obnovljen u cjelosti. Otvaranja hotela zakazano je za 25. april, kada na poznato ostrvo dolaze i prvi gosti.

Završena je rekonstrukcija takozvanog bloka 25 u kome je ranije bio smješten restoran i kazino, koja je kasnila, pored ostalog, zbog problema oko obnove crkve Sv. Aleksandra Nevskog, čiji su ostaci pronađeni u stijeni ispod restoranske terase.

Na mjestu starog restorana izgrađen je novi, koji će raditi pod imenom Aman Restoran, dok je na njegovoj prostranoj terasi iznad stijena, svoje mjesto našla i mala crkva, porušena 1959. godine, čiju su obnovu uslovili zahtjevi i protesti mještana.

Rekonstrukcijom ovog jedinstvenog turističkog grada, koja je trajala pet godina, sačuvan je njegov autentičan izgled, dok su u unutrašnjosti starih kamenih vila izvršene korjenite prepravke.

Umjesto dodavanja novih kapaciteta investitor je smanjio postojeće, tako da je oko 140 jedinica, soba i apartmana kojima je Sveti Stefan raspolagao, preuređeno i svedeno na 50 luksuznih vila u kojima boravak za noć, sa uključenim doručkom staje od 900 do 3.500 eura.

Unutrašnje uređenje najskupljih vila i apartmana na Crnogorskom primorju podređeno je stilu koji je diktirala hotelska kompanija Aman resorts, prvi zakupac Sveca, koja je nakon preuzimanja zakupa od strane grčkog biznismena i brodovlasnika Vikotra Restisa, zadržala funkciju hotelskog menadžmenta. Hoteli Sveti Stefan i Miločer posluju pod imenom Aman Sveti Stefan, kompanije koja ima stalnu klijentelu u svojim hotelima u egzotičnim destinacijama širom svijeta.

Jednostavan namještaj od drveta i kože, minimalizam i svedeni azijski stil zastupljen je na Svecu ali i u hotelu Miločer, bivšem ljetnjikovcu kraljevske porodice Karađorđević, čime je prekinuta veza sa prohujalim vremenom, bogatom i zanimljivom istorijom hotela i cijelog kompleksa u kome su se odmarale krunisane glave, svjetski državnici, političari i umjetnici.

Renovirani hotel Miločer raspolaže sa 6 apartmana i dva dodatna u vili pored hotela.

Čitav kompleks imaće na raspolaganju velelepan SPA centar izgrađen u neposrednom zaleđu male Kraljičine plaže. Ova banja u miločerskoj šumi sa šest dvospratnih kuća-paviljona i velikim bazenom, sagrađena je nezakonito na mjestu na kome su se nalazili teniski tereni i temelji nesuđene ljetnje rezidencije predsjednika bivše SFRJ Josipa Broza Tita.

Odobrenje za gradnju SPA centra-Kraljičina plaža izdato je u aprilu prošle godine na zahtjev tadašnjeg premijera Igora Lukšića, iako ovaj prostor nije „pokriven” planskim dokumentom. Građevinsku dozvolu za gradnju objekata u miločerskoj šumi, bez uporišta u urbanističkom planu, potpisao je tadašnji resorni ministar Predrag Sekulić.

To nisu jedine građevine koje je zakupac Svetog Stefana sazidao bespravno uz ohrabrujuće namigivanje zvanične Podgorice. U dijelu turističkog kompleksa na Svetom Stefanu sazidane su bez građevinske dozvole dvije dvospratne zgrade, koje su naknadno legalizovane kao privremeni objekti. Funkciju ministra uređenja prostora u vrijeme divlje gradnje na Svecu vršio je Branimir Gvozdenović.

Nakon višegodišnje rekonstrukcije i pomenute bespravne gradnje novih sadržaja, najvredniji turistički resort u Crnoj Gori, Sveti Stefan-Miločer raspolaže sa ukupno 58 soba, odnosno luksuznih apartmana, sa jednim hotelskim restoranom, više kafea i restorana na otvorenom, manjim tržnim centrom, dvije nove pomoćne zgrade i velikim velnes centrom čije je otvaranje predviđeno za početak ovogodišnje turističke sezone.

Zakupac je obezbijedio ekskluzivno pravo korišćenja pod posebnim uslovima tri najljepše plaže Crnogorskog primorja: Kraljičine plaže, velike miločerske i plaže na Svetom Stefanu, ukupne dužine oko 850 metara.

Grci su u međuvremenu uspjeli da promijene uslove pod kojima je turistički kompleks izdat u zakup. Smanjili su godišnju zakupninu za 30 odsto i produžili rok trajanja zakupa sa 30 na 42 godine.

Ovako zaokružen projekat, sa navedenim prirodnim bogatstvima, hotelima koji predstavljaju dio kulturno-istorijske baštine i ekskluzivne turističke ponude Crne Gore, zakupca staje nepunih 1,5 milion eura godišnje.

Pored povlastica koje su glatko odobrene, Vlada je Grcima pružila garancije za dodjelu kredita od Evropske banke za obnovu i razvoj u iznosu od 37 miliona eura.

Kredit je dobijen za potrebe završetka radova na Svecu i gradnje novog hotela Kraljičina plaža na mjestu postojećeg. Segment oko gradnje hotela Kraljičina plaža zaseban je dio priče o zakupu koji je u potpunosti odvojen od hotela Sveti Stefan i Miločer. Gradnja novog hotela uslovljena je izgradnjom apartmana i vila namijenjenih prodaji na tržištu nekretnina, što je u paketu povlastica Vlada takođe odobrila.

Isplativost građevinske investicije u Miločeru biće dodatno osigurana produžetkom vremenskog roka zakupa ove lokacije sa 42 na 90 godina. Što praktično predstavlja prodaju Miločera, a što treba da potvrdi Skupština Crne Gore.

Međutim, detaljni urbanistički plan koji bi omogućio gradnju novih kapaciteta u Miločerskom parku, ni nakon sedam godina nije usvojen. Plan UP Chedi-Kraljičina plaža koji je pripremio biro Montenegro projekt iz Podgorice dostavljen je lokalnoj upravi u Budvi gdje je u nekoj od fioka zaboravljen.

Apetiti za gradnju u Miločeru u međuvremenu su narasli pa je Opština donijela odluku da investitorima izađe u susret na obrnut način, da kapacitete poveća putem izmjena i dopuna Prostornog plana Opštine. Za posao obrade plana PPO odabran je ovoga puta provjereni planer, profesor Miodrag Ralević iz Beograda. Međutim, predlog nacrta plana PPO koji je pripremio Ralević, kojim su pored Miločera zahvaćene i neke druge atraktivne lokacije u Budvi, nije dobio saglasnost Ministarstva održivog razvoja.

Plan je uz negativne ocjene o nestručnosti i nepoštovanju normi planiranja vraćen lokalnoj upravi.

I pored privilegija zakup poznatog ljetovališta zapao je u krizu. Prema nepotvrđenim informacijama Grci traže partnere kojima bi ustupili svoj udio u kompaniji Adriatik properties koja je zvanični zakupac hotela. Razgovori na tu temu obavljeni su, navodno, sa predstavnicima državne naftne kompanije SOCAR iz Azerbejdžana koja je zakupila zemljište bivše vojne kasarne u Kumboru. Nije poznato da li je tokom nedavne zvanične posjete predsjednika Republike Azerbejdžan Ilhama Alijeva Crnoj Gori, bilo govora o Svetom Stefanu.

Špekuliše se da su pregovori vođeni i sa investitorima iz Kine koji bi preuzeli realizaciju drugog dijela projekta, odnosno gradnju hotela Kraljičina plaža, apartmana i vila za prodaju u parku Miločera.

Singapurci, Grci, Azerbejdžanci ili Kinezi, svejedno. Pravi vlasnik bisera crnogorske obale u narednih 35 godina ili u slučaju Miločera u sljedećih 90 godina, crnogorskoj je javnosti nepoznat. To je misteriozna firma Aidwei Investments Limited, registrovana na Britanskim Djevičanskim ostrvima.

Na Svecu nikad mira, od gazda Jezde, preko Amana, Restisa…. Do kula i solitera.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

ZNACI: Stara fotografija, za nove poene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zašto je poslanik Raško Konjević prećutao da je za fotografiju policajca Veselina Tabaša i Nasera Keljmendija saznao još u julu 2014. godine, kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke u koju je Monitor imao uvid

 

Nakanadna pamet ili nešto drugo, tek nedavno se lider SDP-a Raško Konjević dosjetio da sa javnošću podijeli saznanja da se aktuleni prvi barski policajc Veselin Tabaš fotografisao sa Naserom Keljmendijem, osuđenim za mnogobrojna krivična djela. Konjević je krajem prošlog mjeseca pokazao ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću fotografiju Tabaša sa kontroverznim kosovskim biznismenom, tokom saslušanja ministra na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu. Konjević je poručio da je trebalo provjeriti do kraja Tabaša.

„Ako nije, sada je prilika da se provjere relacije između Keljmendija i novog načelnika CB Bar“, zaključio je.

Konjević je, međutim, iz njemu znanih razloga prećutao da je za tu fotografiju saznao još u julu 2014. godine kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke koju smo imali na uvid, a koju je povodom sporne fotografije sačinio lično policajac Tabaš i adresirao na Ministarstvo unutrašnjih poslova.

„Fotografija na kojoj se nalazim ja sa licem Naserom Keljmendijem nastala je, koliko se mogu setiti, 2010. godine. Fotografiju je uslikao krim-tehničar CB Bar S.D. u službenim prostorijama OB Ulcinj u kancelariji za prepoznavanje lica“, dio je službene zabilješke.

Policajac Tabaš tada je objasnio da je to bila jedina slobodna kancelarija u koju je policija izvršila prepoznavanje Keljmendija.

U njoj je bilo još najmanje pet policajaca, čija imena je naveo. To su bili pripadnici barske ali i ulcinjske policije.

Zbog nedostatka mjesta, kako tvrdi, sjeo je pored Keljmendija, dok su ostale kolege bile u istoj prostoriji sa njima, o čemu mogu i oni svjedočiti.

Tabaš je detaljno pojasnio i da su tu proveli izvjesno vrijeme jer je u toku bio pretres stanova i hotela Kaza Grande u Ulcinju, koji je vlasništvo Keljmendija, zbog sumnje da je njegov sin Liridon falsifikovao lične isprave.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NAKON 3. MAJA – DANA SLOBODE MEDIJA: U službi države ili javnost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Duže od deceniju datiraju prijedlozi da se poveća zakonska zaštita medijskih radnika i pooštre kazne za napade na novinare. Političke volje za njihovo usvajanje nije bilo. Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, za sada, na riječima, svjesni su iz nove vlasti

 

Tokom prošle godine zabilježeno je 16 – napada, hapšenja i prijetnji novinarima. Samo za dva mjeseca ove godine imamo četiri napada – Jelena Jovanović, Sead Sadiković, Esad Kočan i Nebojša Šofranac, i dvije prijetnje ekipama TV Vijesti i TV Budva.

Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, svjesni su i iz nove vlasti. Premijer Zdravko Krivokapić je nakon posljednjeg napada kazao da je zamolio ministarku zaduženu za medije Tamaru Srzentić „da što prije svakom novinaru da status službenog lica, mislim da to može mnogo štošta promijeniti”.

Premijer se pogrešno izrazio jer novinarima ne treba status, već dodatna zaštita i zakonom propisane odredbe da se napad i ometanje u vršenju posla od javnog interesa, kaznama tretiraju kao napad na službeno lice. Spin oko statusa službenog lica bivša vlast je često koristila da unese zabunu i da ne prihvati inicijative oko uvođenja oštrijih kazni za napade na novinare.

„Novinari i službena lica ne mogu da se poistovjete, jer razlozi za njihovu zaštitu nisu isti. Službena lica imaju ovlašćenja da primjenjuju zakon, koja novinari nemaju, ali novinari treba da dobiju pojačanu zaštitu, kao i službena lica, zato što rade posao od javnog interesa koji sa sobom nosi povećan rizik po bezbjednost i to treba jasno razgraničiti. Tako da mislim da se tu radi o terminološkom nerazumijevanju, nije to teško pravilno propisati“, kaže za Monitor Tea Gorjanc-Prelević.

Na Dan slobode medija ministar policije Sergej Sekulović je ispravio premijera i objasnio da će njegovo ministarstvo preložiti da se svaki napad na medijskog radnika tretira kao napad na službeno lice. To će se postići tako što će MUP pristupiti izmjenama i dopunama Zakona o javnom redu i miru, na osnovu kojih bi novinari, poput službenih lica bili zaštićeni u slučaju ometanja vršenja svog posla. Sekulović je najavio da će inicirati i izmjene Krivičnog zakonika: „Na ovaj način doprinijećemo većoj sigurnosti novinara, tako što će se pooštriti prekršajna i krivična odgovornost onih koji pokušaju da utiču na bilo koji način na rad novinara“.

Predlozi o pooštravanju kazni za napade na novinare datiraju iz 2008, tada su ih inicirali Pokret za promjene, Socijalistička narodna partija i MANS. Sve do sada nije bilo političke volje da se oni usvoje.

„Akcija za ljudska prava (HRA) je možda prva to 2010. godine i formulisala kao konkretne odredbe s obrazloženjem i zajedno sa Sindikatom medija se poslednjih godina zalagala da se to usvoji“, kaže Gorjanc-Prelević i navodi da ti prelozi mogu da se koriste kao polazište za najavljene izmjene.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POSKUPILE OSNOVNE ŽIVOTNE NAMIRNICE: Novi nameti, teže i breme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena otporom građana. Dok  se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcije države nema

 

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena buntom. Čak ni spontanim protestom, u skladu sa epidemiološkim mjerama. Tek je poneka stidljiva objava na društvenoj mreži Fejsbuk, u kojoj se građani pitaju kakve će sve načine još morati da izmisle kako bi pregrmili od prvog do prvog u mjesecu… I dok se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcija države nema.

U posljednjih desetak dana, cijene najosnovnijih životnih potrepština – brašna i ulja u crnogorskim marketima uvećane su za 10 do 30 odsto. Poskupili su i so i šećer, takođe za oko 10 odsto. Tako će sada građani, na primjer, umjesto dosadašnjih euro, za ulje morati da izdvoje i do 1,50 eura, a za kilo brašna umjesto 40 centi, 45.

Glavni razlog za povećanje cijena, kako su objasnili iz pojedinih trgovačkih kompanija, leži u tome što su proizvođači i dobavljači namirnica koje se ne proizvode u Crnoj Gori povećali svoje cijene. Osim toga, poskupilo je i gorivo, odnosno transport. Najupečatljiviji učinak pandemije izazvane virusom COVID-19 ogleda se u tome što je, i pored povećanja cijena naftnih derivata, litar najjeftinijeg jestivog ulja trenutno skuplji od litra eurodizela, čija je cijena 1,13 eura.

I voće i povrće je poskupilo. Tako je na zelenoj pijaci TC Bazar u Podgorici za kilogram jabuka potrebno izdvojiti od 1,30 do 1,70 eura. Za avokado i čitavih osam.

Krastavac se može kupiti po cijeni od euro i po do dva i po, a paradajz od dva do dva i po. Crni luk košta od euro do euro i po, a krompir od 0,60 do 0,80 centi.

I cijene ribe su porasle. Kilogram pastrmke sada košta pet eura.

Poskupljenje namirnica očekuje se i u narednom periodu. To, za posljedicu, ima i poskupljenje druge hrane u kojoj se one nalaze, poput hljeba i drugog peciva, prerađevina, slatkiša,…

Predlogom budžeta za 2021. godinu najavljeno je povećanje akciza na duvanske i proizvode od šećera i kakaoa, kao i na sladolede, alkohol i gazirana pića. To je jedna od mjera poreske politike koja će sa primjenom početi 1. jula. Tako bi se, predloženim rješenjem, akcize na zaslađena pića i alkohol povećale sa 25 na 35 eura po hektolitru, 72 centa po kilogramu za slatkiše, a za duvanske proizvode sa 37 na 51 euro na hiljadu komada cigareta.

Iz Privredne komore Crne Gore (PKCG) upozoravaju da će taj predlog dovesti do rasta cijena, smanjenja prodaje, povećanja obima sive ekonomije a, u konačnom, i do smanjenja prihoda za državu. To je ocijenjeno na sastanku, održanom krajem aprila u prostorijama PKCG-e. ,,To je pokazala praksa iz prethodnih godina, sa istim scenarijem u dijelu akcizne politike. Sem toga, akcize će zbog porasta cijena uticati i na konkurentnost naše turističke destinacije”, kazala je tom prilikom potpredsjednica PKCG-e Nina Drakić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo