Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Opet u drugom ruhu

Objavljeno prije

na

Sveti Stefan u turističku sezonu 2013. ulazi sa svojim punim kapacitetima, svim planiranim smještajnim i ugostiteljskim sadržajima, čija je rekonstrukcija napokon okončana.

Prvi put od 2007. godine, kada su hoteli Sveti Stefan, Miločer i Kraljičina plaža dati pod višegodišnji zakup strancima, hotel Sveti Stefan na turističko tržište izlazi obnovljen u cjelosti. Otvaranja hotela zakazano je za 25. april, kada na poznato ostrvo dolaze i prvi gosti.

Završena je rekonstrukcija takozvanog bloka 25 u kome je ranije bio smješten restoran i kazino, koja je kasnila, pored ostalog, zbog problema oko obnove crkve Sv. Aleksandra Nevskog, čiji su ostaci pronađeni u stijeni ispod restoranske terase.

Na mjestu starog restorana izgrađen je novi, koji će raditi pod imenom Aman Restoran, dok je na njegovoj prostranoj terasi iznad stijena, svoje mjesto našla i mala crkva, porušena 1959. godine, čiju su obnovu uslovili zahtjevi i protesti mještana.

Rekonstrukcijom ovog jedinstvenog turističkog grada, koja je trajala pet godina, sačuvan je njegov autentičan izgled, dok su u unutrašnjosti starih kamenih vila izvršene korjenite prepravke.

Umjesto dodavanja novih kapaciteta investitor je smanjio postojeće, tako da je oko 140 jedinica, soba i apartmana kojima je Sveti Stefan raspolagao, preuređeno i svedeno na 50 luksuznih vila u kojima boravak za noć, sa uključenim doručkom staje od 900 do 3.500 eura.

Unutrašnje uređenje najskupljih vila i apartmana na Crnogorskom primorju podređeno je stilu koji je diktirala hotelska kompanija Aman resorts, prvi zakupac Sveca, koja je nakon preuzimanja zakupa od strane grčkog biznismena i brodovlasnika Vikotra Restisa, zadržala funkciju hotelskog menadžmenta. Hoteli Sveti Stefan i Miločer posluju pod imenom Aman Sveti Stefan, kompanije koja ima stalnu klijentelu u svojim hotelima u egzotičnim destinacijama širom svijeta.

Jednostavan namještaj od drveta i kože, minimalizam i svedeni azijski stil zastupljen je na Svecu ali i u hotelu Miločer, bivšem ljetnjikovcu kraljevske porodice Karađorđević, čime je prekinuta veza sa prohujalim vremenom, bogatom i zanimljivom istorijom hotela i cijelog kompleksa u kome su se odmarale krunisane glave, svjetski državnici, političari i umjetnici.

Renovirani hotel Miločer raspolaže sa 6 apartmana i dva dodatna u vili pored hotela.

Čitav kompleks imaće na raspolaganju velelepan SPA centar izgrađen u neposrednom zaleđu male Kraljičine plaže. Ova banja u miločerskoj šumi sa šest dvospratnih kuća-paviljona i velikim bazenom, sagrađena je nezakonito na mjestu na kome su se nalazili teniski tereni i temelji nesuđene ljetnje rezidencije predsjednika bivše SFRJ Josipa Broza Tita.

Odobrenje za gradnju SPA centra-Kraljičina plaža izdato je u aprilu prošle godine na zahtjev tadašnjeg premijera Igora Lukšića, iako ovaj prostor nije „pokriven” planskim dokumentom. Građevinsku dozvolu za gradnju objekata u miločerskoj šumi, bez uporišta u urbanističkom planu, potpisao je tadašnji resorni ministar Predrag Sekulić.

To nisu jedine građevine koje je zakupac Svetog Stefana sazidao bespravno uz ohrabrujuće namigivanje zvanične Podgorice. U dijelu turističkog kompleksa na Svetom Stefanu sazidane su bez građevinske dozvole dvije dvospratne zgrade, koje su naknadno legalizovane kao privremeni objekti. Funkciju ministra uređenja prostora u vrijeme divlje gradnje na Svecu vršio je Branimir Gvozdenović.

Nakon višegodišnje rekonstrukcije i pomenute bespravne gradnje novih sadržaja, najvredniji turistički resort u Crnoj Gori, Sveti Stefan-Miločer raspolaže sa ukupno 58 soba, odnosno luksuznih apartmana, sa jednim hotelskim restoranom, više kafea i restorana na otvorenom, manjim tržnim centrom, dvije nove pomoćne zgrade i velikim velnes centrom čije je otvaranje predviđeno za početak ovogodišnje turističke sezone.

Zakupac je obezbijedio ekskluzivno pravo korišćenja pod posebnim uslovima tri najljepše plaže Crnogorskog primorja: Kraljičine plaže, velike miločerske i plaže na Svetom Stefanu, ukupne dužine oko 850 metara.

Grci su u međuvremenu uspjeli da promijene uslove pod kojima je turistički kompleks izdat u zakup. Smanjili su godišnju zakupninu za 30 odsto i produžili rok trajanja zakupa sa 30 na 42 godine.

Ovako zaokružen projekat, sa navedenim prirodnim bogatstvima, hotelima koji predstavljaju dio kulturno-istorijske baštine i ekskluzivne turističke ponude Crne Gore, zakupca staje nepunih 1,5 milion eura godišnje.

Pored povlastica koje su glatko odobrene, Vlada je Grcima pružila garancije za dodjelu kredita od Evropske banke za obnovu i razvoj u iznosu od 37 miliona eura.

Kredit je dobijen za potrebe završetka radova na Svecu i gradnje novog hotela Kraljičina plaža na mjestu postojećeg. Segment oko gradnje hotela Kraljičina plaža zaseban je dio priče o zakupu koji je u potpunosti odvojen od hotela Sveti Stefan i Miločer. Gradnja novog hotela uslovljena je izgradnjom apartmana i vila namijenjenih prodaji na tržištu nekretnina, što je u paketu povlastica Vlada takođe odobrila.

Isplativost građevinske investicije u Miločeru biće dodatno osigurana produžetkom vremenskog roka zakupa ove lokacije sa 42 na 90 godina. Što praktično predstavlja prodaju Miločera, a što treba da potvrdi Skupština Crne Gore.

Međutim, detaljni urbanistički plan koji bi omogućio gradnju novih kapaciteta u Miločerskom parku, ni nakon sedam godina nije usvojen. Plan UP Chedi-Kraljičina plaža koji je pripremio biro Montenegro projekt iz Podgorice dostavljen je lokalnoj upravi u Budvi gdje je u nekoj od fioka zaboravljen.

Apetiti za gradnju u Miločeru u međuvremenu su narasli pa je Opština donijela odluku da investitorima izađe u susret na obrnut način, da kapacitete poveća putem izmjena i dopuna Prostornog plana Opštine. Za posao obrade plana PPO odabran je ovoga puta provjereni planer, profesor Miodrag Ralević iz Beograda. Međutim, predlog nacrta plana PPO koji je pripremio Ralević, kojim su pored Miločera zahvaćene i neke druge atraktivne lokacije u Budvi, nije dobio saglasnost Ministarstva održivog razvoja.

Plan je uz negativne ocjene o nestručnosti i nepoštovanju normi planiranja vraćen lokalnoj upravi.

I pored privilegija zakup poznatog ljetovališta zapao je u krizu. Prema nepotvrđenim informacijama Grci traže partnere kojima bi ustupili svoj udio u kompaniji Adriatik properties koja je zvanični zakupac hotela. Razgovori na tu temu obavljeni su, navodno, sa predstavnicima državne naftne kompanije SOCAR iz Azerbejdžana koja je zakupila zemljište bivše vojne kasarne u Kumboru. Nije poznato da li je tokom nedavne zvanične posjete predsjednika Republike Azerbejdžan Ilhama Alijeva Crnoj Gori, bilo govora o Svetom Stefanu.

Špekuliše se da su pregovori vođeni i sa investitorima iz Kine koji bi preuzeli realizaciju drugog dijela projekta, odnosno gradnju hotela Kraljičina plaža, apartmana i vila za prodaju u parku Miločera.

Singapurci, Grci, Azerbejdžanci ili Kinezi, svejedno. Pravi vlasnik bisera crnogorske obale u narednih 35 godina ili u slučaju Miločera u sljedećih 90 godina, crnogorskoj je javnosti nepoznat. To je misteriozna firma Aidwei Investments Limited, registrovana na Britanskim Djevičanskim ostrvima.

Na Svecu nikad mira, od gazda Jezde, preko Amana, Restisa…. Do kula i solitera.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

ANDRIJA MANDIĆ I ALEKSA BEČIĆ NE MOGU SLUŽBENIM AVIONOM PREKO HRVATSKE: Ni  zemljom, ni nebom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Monitor od više dobro obaviještenih izvora u crnogorskoj vlasti i državnoj upravi, saznaje da  predsjednik parlamenta Andrija Mandić i potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić ne mogu Vladinim avionom preko Hrvatske. To je  iznenadilo   crnogorske vlasti, koje su  mislile da  odluka susjedne Hrvatske iz jula ove godine, da se Mandić, Bečić i lider DNP Milan Knežević, proglase osobama non grata, važi samo na – zemlji

 

 

Da predsjednik parlamenta Andrija Mandić i potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić ne mogu službenim, Vladinim avionom preko Hrvatske, crnogorske vlasti shvatile su kada je Mandić, nedavno, planirao službeni put  preko Hrvatske, saznaje Monitor od više dobro obaviještenih izvora u crnogorskoj vlasti i državnoj upravi. Do tada se mislilo da odluka susjedne Hrvatske iz jula ove godine, da se Mandić, Bečić i lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević, proglase osobama non grata, važi samo na – zemlji.

Odluka Hrvatske da proglasi tri crnogorska funkiconera za osobe non grata, podsjećamo, donešena je nakon što je crnogorski parlament krajem juna ove godine usvojio Rezoluciju o Jasenovcu, čija je svrha u stvari bila da relativizuje  glas Crne Gore u UN o Srebrenici. Crna Gora je prethodno, u maju ove godine, u skupštini UN glasala za Rezoluciju o Srebrenici, a nakon velikog pritiska koji je dolazio od strane srpskih vlasti, SPC, ali i unutrašnjih političkih struktura koje su pod uticajem tih adresa.

Hrvatska je  tada obrazložila da je Mandića, Kneževića i Bečića proglasila nepoželjnima “zbog sistemskog djelovanja na narušavanju dobrosusjedskih odnosa i kontinuiranog zloupotrebljavanja Republike Hrvatske u unutrašnje političke svrhe”.

Monitor je pokušao da dobije zvanične odgovore od nadležnih o tome zašto i kako Mandić i Bečić ne mogu službenim avionom preko hrvatskog neba, i šta to znači za Crnu Goru. Niko nije javno želio da govori o tome.  Jasno je, međutim, iz nezvaničnih razgovora, da crnogorske vlasti nijesu znale da se hrvatska odluka odnosi i na nebo.

Na pitanje da li je Mandić već krenuo na službeni put, pa  saznao da ne može preko Hrvatske , ili se to shvatilo ranije, dok je naumio  da putuje,  izvor u crnogorskoj vlasti koji je želio da ostane anoniman kazao je: „Naumio“.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 1. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

IZVJEŠTAJ EVROPSKE KOMISIJE ZA 2024.: Napredak protkan kurtoazijom 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora  je konačno, nakon 12 godina mrcvarenja „pregovora,“ u mogućnosti da krene sa zatvaranjem poglavlja.  Po izvještaja ambasadora  EU Johana Setlera- čaša je polupuna. Ima i onih za koje je poluprazna, i ne samo među crnogorskom opozicijom

 

 

rije dva dana Evropska komisija (EK) je objavila  izvještaje o napretku zemalja Zapadnog Balkana na putu za članstvo u EU. Očekivano, Crna Gora je najpozitivnije ocijenjena među zemljama kandidatima. U prezentaciji izvještaja, ambasador EU Johan Setler je naglasio da je ovaj izvještaj u odnosu na prethodnu godinu „jasno pozivitniji“ i da je Crna Gora „učvrstila svoju poziciju kao predvodnik pristupanja u EU“. Dobar dio pozitivnog se odnosi na „veliki napredak u oblastima vladavine prava“ tj. poglavljima 23 i 24 i pozitivnom IBAR-u na početku ljeta. Njime je Crna Gora konačno, nakon 12 godina mrcvarenja „pregovora,“ u mogućnosti da krene sa zatvaranjem poglavlja (ukupno 33 u grupama -klasterima). Do sada su samo tri privremeno zatvorena.

Izvještaj ocjenjuje “značajan napredak” u dva poglavlja, “dobar napredak” u šest, “ograničen napredak” je opis za 22 poglavlja, dok su tri “bez napretka”. Pohvaljena je dosadašnja reforma pravosuđa, borba protiv korupcije i sloboda izražavanja i medija. Setler napominje da je važno izabrati predsjednika Vrhovnog suda, donijeti zakon o finansiranju političkih partija i krenuti u „sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva uključujući i birački spisak, pravo glasa…“. Izvještaj takođe navodi da su „institucije krhke i ranjive na političke krize i potencijalne institucionalne blokade“. Sve u svemu, po ambasadoru Setleru- čaša je polupuna.

Ima i onih za koje je poluprazna, i ne samo među crnogorskom opozicijom. Iako je izabran Sudski savjet, kompletiran Ustavni sud, i došlo do hapšenja velikog broja „krupnih riba“ (isključivo zahvaljujući Europolu i dokazima dobijenim od zapadnih policija) Crna Gora do sada nema ni jedne pravosnažne presude za visoku korupciju i organizovani kriminal. Šanse su da ih neće ni biti još dugo godina gledajući kako se (ne) odvija suđenje bivšoj šefici pravoduđa Vesni Medenici i drugim sličnim kalibrima.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 1. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

TRAGEDIJA U SELU SOKOLAC I POTJERA ZA ALIJOM BALIJAGIĆEM OPET OGOLILA BEZBJEDNOSNI SISTEM: Vrijeme je za odgovornost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Policija, vojska, specijalne jedinice i drugi organi bezbjednosti danima ne uspijevaju da uhvate opasnog ubicu, dok se strah i nepovjerenje u organe reda širi Crnom Gorom. To se neće promijeniti dok se za propuste ne bude snosila  odgovornost. Do vrha

 

 

Velike tragedije uvijek prikažu sposobnost jednog državnog sistema u pravom svjetlu. Tako je i ova posljednja,  u bjelopoljskom selu Sokolcu, pokazala nesposobnost i okoštalost bezbjednosnog sistema u Crnoj Gori.

Višestruki počinilac najtežih krivičnih djela, Alija Balijagić, u petak veče, 25. oktobra, ubio je Jovana (60) i Milenku Madžgalj (69), brata i sestru koji su se nalazili u svojoj seoskoj kući u Vraneškoj dolini. Više svjedoka i nalaza iz istrage ukazuje na to da su pokojni Madžgalji prethodno ugostili i nahranili odbjeglog Balijagića. Nakon što je posjedio i objedovao, Balijagić se vratio i kroz prozor upucao brata i sestru. Potom se dao u bjekstvo koje traje već sedmicu.

Mještani svjedoče da su više puta prije tragedije policiji prijavljivali da se kroz njihovo i okolna sela šeta sumnjivo naoružano lice. Prethodno se već Vraneškom dolinom proširila vijest da je iz jedne od okolnih kuća ukradena puška. Međutim, organi reda i mira nisu uspjeli da zaštite mještane koji i dalje žive u strahu od ubice.

Strah se, u međuvremenu, proširio po okolnim selima jer policija i vojska danima ne uspijevaju da uhvate Balijagića, koji se, kako sumnjaju, krije u okolnim planinama i šumama. Osuđivani silovatelj i pljačkaš, već ima iskustvo odmetništva. Mještanima tog kraja poznat je kao kriminalac koji se osamdesetih krio po planini i pljačkao sela u Srbiji i Crnoj Gori.

Predsjednik Mjesne zajednice Tomaševo Vesko Gogić kaže da policija deset dana nije ništa uradila da pronađe Balijagića. I Dragan Grba iz Sokolca tvrdi da su njegove komšije prijavljivale Balijagića, ali da policija nije reagovala.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 1. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo