Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Optimizam i paradoksi

Objavljeno prije

na

Treću godinu zaredom Crna Gora nema dobru zimsku sezonu. Uz uglavnom lošu i nekonkurentnu ponudu, ključni razlog za to su vremenske neprilike. Tako je na početku 2010. godine preovladavala kiša, prošle je bilo malo snijega tokom zimskih raspusta, a ovog februara je sjever zemlje praktično ostao izolovan. U ovu se sezonu ušlo s mnogo optimizma. Ministar održivog razvoja i turizma Predrag Sekulić je očekivao da će zimska sezona, uprkos činjenici da nedostaje hotela visoke kategorije i prave turističke ponude, biti nastavak uspješne ljetnje i da će se ostvariti bolji finansijski rezultati nego prethodne. No, više niko nema iluzija da bi se mogao ostvariti prošlogodišnji rezultat, kada je Crna Gora od zimske sezone zvanično prihodovala 50 miliona eura. Stoga su sada sve nade usmjerene u ljetnju sezonu, a optimizma ponovo ne fali. Vlasnici hotela i agencija svoj optimizam temelje na većem broju rezervacija, te najavi jačanja prodajnih i marketinških aktivnosti. Dodaju takođe da bi, ukoliko se ostvare rezultati na prošlogodišnjem nivou, to bio nesumnjivi uspjeh.

Najveći optimista u uspjeh sezone je direktor bečićkog hotela Splendid Žarko Radulović koji tvrdi da bi Crna Gora u 2012. mogla od turizma zaraditi – milijardu eura! Uslov je, kako ističe, da država osigura mehanizme kojima bi se veći dio sive zone uveo u regularne tokove.

Mnogo je otvorenih pitanja s kojima se u posljednje dvije decenije suočava crnogorski turizam. Dva su posebno aktuelna: kako ostvariti konkurentnost na međunarodnom tržištu i kako osigurati novac za nove investicije. Pošto turizam ovđe nikada nije doživljavan kao ozbiljan i pošten posao, već sredstvo za brzu i laku zaradu, a u vrijeme tzv. ekonomskog buma kao široko polje za pranje novca, logično je što se naša zemlja ne upravlja svojom turističkom budućnošću, nego se turizam ovoj zemlji jednostavno događa. Zato se niko ne iščuđava što tako sporo napreduje izgradnja infrastrukture za produženje sezone ili što je prosječna popunjenost hotela manje od 80 dana u godini. Da bi oni poslovali rentabilno, popunjenost bi morala biti bar dvostruko veća. U tom kontekstu je razumljivo što je, na primjer, završetak radova na jednoj dionici međunarodnog puta prema Albaniji (u blizini graničnog prijelaza Sukobin) planiran za 15. avgust!? Nevjerovatno zaista, ukoliko se zna da tim pravcem stiže oko četiri petine svih gostiju u Ulcinj, jer svi Kosovari u tu opštinu stižu uglavnom preko Albanije. A turisti iz Albanije su, po broju dolazaka i potrošnji, u samom vrhu i u primorskim i u zimskim centrima Crne Gore.

Turistički poslenici smatraju da je ovo znak za uzbunu i tvrde da će, ukoliko se čitav posao ne završi do 15. juna ili da se u najgoroj varijanti tada prekinu radovi, posljedice po ukupne rezultate sezone na ulcinjskoj rivijeri bile katastrofalne.

Crna Gora, dakle, ima malo aduta za poboljšanje i produžetak sezone. Posebno zato što će se ona odvijati u pojačanoj nervozi, jer će svi pokušati da što više zarade, kao i zbog činjenice što će se na novi ciklus investiranja morati sačekati još najmanje tri-četiri godine. To znači da će proći dosta vremena dok Herceg- Novi, Ulcinj i Kotor ne dobiju bar jedan veliki hotel sa četiri ili pet zvjezdica, a neizvjesno je da li će ove sezone biti otvoren Sveti Stefan.

Crnogorski turizam je takođe u nepovoljnoj poziciji u odnosu na konkurente zbog kredita koje otplaćuju turistička preduzeća i privatni stanodavci i visokih nameta. Tako su, na primjer, stope poreza na dodatnu vrijednost u Portugaliji 13, Italiji i Austriji deset, Španiji osam, Malti i Njemačkoj sedam, Grčkoj 6,5, a u Švajcarskoj svega 3,8 odsto! Adut Crne Gore može biti to što su pojedine zemlje na Mediteranu povećale cijene za predstojeću sezonu. Turska je poskupjela za četiri, Španija za dva odsto. Ali, neke druge države su ih snizile. Realno je očekivati da će cijene nešto skočiti i u Hrvatskoj.

Hrvati se ovog ljeta nadaju pravoj najezdi turista iz Njemačke. To je svakako direktna posljedica manifestacije TUI inside, kojoj je prošle godine bila domaćin Hrvatska. Možda će se naredne godine slično dešavati s Crnom Gorom. Jer, krajem ove godine u našoj zemlji će se organizovati kongres DRV, krovnog udruženja njemačkih putničkih agencija. Njemci, koji su svjetski prvaci u putovanjima, potrošili su prošle godine u inostranstvu čitavih 60 milijardi eura! A Crna Gora od turizma zvanično zarađuje tek jedan odsto od te sume!

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

VLADA I PROSVJETA: Bolje tri dan štrajkovati, nego tri mjeseca pregovarati

Objavljeno prije

na

Objavio:

Razočaranost roditelja i podsmijeh učenika pratili su tri dana štrajka, do koga je došlo zbog neodgovornosti vlasti da se suoči sa problemom. Kad prijetnje i političke egzibicije nijesu uspjele, dogovor je postignut za tri dana, nakon tri mjeseca ignorisanja

 

,,Oćemo li kupat đecu ili ne”, jedan je od duhovitih komentara na društvenim mrežama tokom neizvjesnosti oko odlaska učenika u školu. U nedjelju veče roditelji i učenici su  do  kasno čekali što će im nastavnici javiti: ide li se ili ne ide sjutra u školu? Većina učenika u školu ipak nije išla. Javnost je pratila kako vlast pokušava da se što prije izvuče iz neugodne situacije u koju je sebe dovela.

Nakon tri dana štrajka, Sindikat prosvjete i Vlada postigli su sporazum. Koeficijenti u prosvjeti će se uvećati od 1. jula za 10 odsto, a od 1. septembra najmanje 17 odsto. Dogovor je postignut nakon trosatnih pregovora na sjednici Glavnog odbora Sindikata prosvjete kojoj su prisustvovali premijer Milojko Spajić i  ministri prosvjete i finansija, Anđela Jakšić-Stojanović i Novica Vuković. Premijer i ministar prosvjete skoro cijeli februar nijesu imali kad da se sastanu sa prosvjetarima, zbog ranije preuzetih obaveza i putovanja.

Da je prosvjeta ovoj, kao i prethodnim vladama, sporedna briga  bilo je jasno kada su prosvjetni radnici iz medija saznali da neće biti ništa od već dogovorenog povećana plata koje su očekivali od januara ove godine.

Prosvjetari su tražili da se poštuje Granski kolektivni ugovor, prema kojem ih je sljedovalo 10 odsto bruto povećanja od 1. januara ove godine. Iz Vlade su im odgovorili da Ministartsvo finansija taj trošak nije planiralo, te da je za to kriva prošla  Vlada. Sindikat je krajem decembra organizovao štrajk upoozorenja,  i dao  rok do kraja januara za dogovor  o povećanju zarada. Ako dogovora ne bude, najavili su – štrajk. Radna grupa u kojoj su predstavnici ministarstva i sindikata nije se sastajala nakon srijede, 7. februara, kada su imali prvi i jedini sastanak. Tada su nadležne obavijestili  da 19. februara kreću u štrajk.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KAKO SE SUDI BIVŠIM PRAVOSUDNIM I DRŽAVNIM ZVANIČNICIMA: Dugo putovanje u nepoznato

Objavljeno prije

na

Objavio:

Spore istrage i još sporija suđenja. To je razlog što afere u kojima su akteri visokopozicionirani zvaničnici pravosuđa, policije, izvršne i lokalnih vlasti često padnu u zaborav prije nego dobiju adekvatan sudski epilog

Spore istrage i još sporija suđenja. To je razlog što afere u kojima su akteri visokopozicionirani zvaničnici pravosuđa, policije, izvršne i lokalnih vlasti često padnu u zaborav prije nego dobiju adekvatan sudski epilog.

Ko se danas sjeća afere Abu Dabi fond? Istraga o navodnim zloupotrebama prilikom dodjele kredita za razvoj poljoprivredne proizvodnje, koju u očima javnosti personifikuje bivši ministar poljoprivrede Petar Ivanović traje makar od početka 2020. Optužnica je podignuta krajem prošle godine i još nije dobila sudsku potvrđu. A onda slijedi suđenje koje bi, prema dosadašnjim iskustvima, moglo trajati godinama. Samo do prve, nepravosnažne presude.

Suđenje bivšoj predsjednici Vrhovnog suda i, prethodno, Vrhovnoj državnoj tužiteljki Vesni Medenici počelo je, nakon što je optužnica podignuta u oktobru 2022, ali postupak, uslijed mnogobrojnih odlaganja ročišta, još nije odmakao dalje od iznošenja odbrane optuženih. Nedavno ročište odloženo je za sredinu marta, zbog nedolaska na suđenje jednog od optuženih koji se brani sa slobode.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SJEVER OČIMA STATISTIKE: Manje ljudi, manje i posla

Objavljeno prije

na

Objavio:

Trenutno u Podgorici, koja broji preko 180.000 stanovnika, ima svega 6.700 nezaposlenih, što bi značilo da je svaki 27. stanovnik nezaposlen, a u Beranama koje, po poslednjem popisu, imaju nešto više od 25.000 žitelja –  svaki šesti. U Budvi, koja po skorašnjem popisu broji 26.667 stanovnika ima svega  759 nezaposlenih

 

Uprkos tome što su na sjeveru za deset godina utrošeni milioni kroz razne programe za nezaposlena lica, koje je realizovao Zavod za zapošljavanje Crne Gore,  ukupan broj nezaposlenih u sjevernim opštinama, od 2013. do 2022. godine se povećao za 13.142 osobe. Kako objasniti da broj stanovnika, što je pokazao poslednji popis, na sjeveru drastično pada, a nezaposlenost dramatično raste?

Prema podacima bjelopolsjke NVO “Euromost” broj nezaposlenih najviše se povećao u Rožajama, za 4.410 lica, gdje su 2013. godine imali 1.184 nezaposlena lica, dok je taj broj 2022. godine porastao na 5.594 nezaposlena lica. Slijede Berane i Petnjica koji su zajedno 2013. godine imali 2.135 nezaposlena lica, dok je taj broj u ovim opštinama povećan ukupno za 3.937, tako da je u Beranama u 2022. godini bilo 4.932 nezaposlenih lica, dok je u Petnjici imalo 1.140 nezaposlenih lica. Plav je 2013. godine zajedno sa sadašnjom opštinom Gusinje imao 502 nezaposlena lica, dok 2022. godine opština Plav ima 2.187, a sadašnja samostalna opština Gusinje 757 nezaposlenih lica. Na petom mjestu je Bijelo Polje sa 761 više nezaposlenih lica više nego prije deset godina.

Jedina opština na sjeveru Crne Gore u kojoj se smanjio broj nezaposlenih lica za 147, po ovim podacima, je Žabljak.

Berane je, čini se, eklatantan primjer u negativnom i zabrinjavajućem smislu ove statistike. Svaki šesti stanovnika Berana je nezaposlen, što je posljedica katastrofalne tranzicije i zatvaranja skoro svih velikih privrednih kolektiva u ovom gradu. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore zaključno sa decembrom prošle godine, na Birou rada u Beranama nalazilo se 4.248 lica, ili oko 11 odsto od ukupnog broja nezaposlenih u Crnoj Gori, (38.161 lice). Kao poseban problem ističe se podatak da u Beranama ima izrazito veliki broj nezaposlenih sa fakultetskim diplomama.

Podaci, takođe, govore da je u Beranama više nezaposlenih, nego radno angažovanih lica, uz podsjećanje da broj penzionera i socijalno ugroženih premašuje cifru od 6.000. Predsjednik opštine Berane Vuko Todorović izjavio je nedavno da je nezaposlenost jedan od gorućih problema koji nije lako riješiti. “Uzroke ovakvog stanja treba tražiti u izraženim regionalnim razlikama u Crnoj Gori, jer je više nego očigledno da sjeverni region po svim parametrima zaostaje za centralnim i južnim. Takođe, ovakvom stanju su kumovale i pogubne privatizacije u našem gradu, zahvaljujući kojima su skoro svi privredni subjekti zatvoreni. Zatvaranjem fabrika ljudi su se preselili na biro rada i zato, između ostalog, imamo ovako zabrinjavajući situaciju”, kaže Todorović.

Aktuelni predsjednik opštine Berane smatra da bi država morala aktivno da se uključi u rješavanje ovog problema. “Bez pomoći države mi se ne možemo sami kao lokalna samouprava suočiti sa problemom velikog odliva stanovništva, što je pokazao poslednji popis, kao i ovakvom nezaposlenošću. Bez hitnih mjera sa državnog nivoa, ovakvi trendovi se neće zaustaviti, ni kada se radi o migracijama i odlivu stanovništva, ni kada je riječ o katastrofalnom stanju u pogledu broja nezaposlenih.”

Da se Crna Gora suočava sa drastičnim regionalnim razlikama ukazuje i podatak da trenutno u Podgorici, koja broji preko 180.000 stanovnika, ima svega 6.700 nezaposlenih, što bi značilo da je svaki 27 stanovnik nezaposlen, a u Beranama koje, po poslednjem popisu, broje nešto više od 25.000 žitelja –  svaki šesti. U Budvi, koja po skorašnjem popisu broji 26.667 stanovnika ima svega  759 nezaposlenih.

Monitor  je pisao i o tome da od skoro 3,5 hiljada penzionera u Beranama koji su članovi jednog od dva udruženja penzionera, njih čak dvije hiljade i devedeset je sa najnižom penzijom, što dodatno usložnjava socijalnu situaciju u ovom gradu i iziskuje hitne državne mjere.

Tek iz današnje vizure vidljivo je u kojoj mjeri su politički bili motivisani projekti poput onog “Posao za vas”, kada je 2008. godine  u ovom gradu podijeljen veliki broj kredita za samozapošljavanje i pokretanje biznis projekata. Tada je obećavano da će Crna Gora postati veliko gradilište i da će uvoziti radnu snagu. Koliko  je situacija u ovom sjevernom gradu uprkos takvim projektima i porukama gora nego u to vrijeme, govori i podatak da je broj nezaposlenih za poslednjih deceniju i po porastao za čak dvije hiljade. Da broj stanovnika u beranskoj opštini opada, a broj nezaposlenih raste govori i činjenica da je 2007. godine Berane imalo oko 36.000 stanovnika, od čega je 2.135 bilo nezaposlenih.

“Nakon ove analize i ovolikog povećanog broja nezaposlenih u opštinama na sjeveru Crne Gore postavlja se pitanje, zašta su utrošeni milioni eura, koji su dati za zapošljavanje građana na i smanjivanje broja nezaposlenih lica”, kaže za Monitor direktor NVO “Euromost” Almer Mekić.

On smatra da se taj novac trošio nenamjenski. “To je razlog da smo zatražili od Vlade Crne Gore da konačno stane na kraj zloupotrebama kroz razne programe zapošljavanja, jer se  kroz zvanične podatke vidi da je taj novac išao negdje drugo i da ni jedan projekat nije bio održiv, niti je ima bilo kakvih rezultata”, dodaje Mekić. “Prioritet svih prioriteta ako želimo da zaustavimo migraciju stanovništva na sjeveru Crne Gore mora biti zapošljavanje i otvaranje radnih mjesta, ali ne na ovakav način kakav je do sada bio.”

                       Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo