Povežite se sa nama

OKO NAS

OSTAVKA DUŠANA RADOVIĆA KRUŠA: Igra vlasti

Objavljeno prije

na

dusan-radovic-kruso

,,Nije mi preostalo ništa drugo nego da odbijem nametnutu igranku koja se vodi po pravilima, promijenjenim preko noći, a u kojoj najviše gube grad i građani”, time je lider Izbora Dušan Radović Krušo zaključio svoje pismo – ostavku na mjesto direktora Agencije za izgradnju i razvoj grada.

Radović se međutim tog mjesta morao odreći svakako, ukoliko je želio ostati odbornik u lokalnom parlamentu, jer je kako Monitor nezvanično saznaje, Komisija za sprečavanje sukoba interesa odgovorila da odbornici ne mogu biti direktori, ali ni vršioci dužnosti direktora u preduzećima i ustanovama koje je osnovala Opština.

Radović je u pismu naveo da se ne poštuje program Izbora i njegovi principi u vršenju vlasti, da je izbor kadrova neprofesionalan i netransparentan, da ima nepotizma.

Ustvrdio je da je na djelu razbijanje Izbora i da članovi te grupe građana razgovaraju sa opozicijom i DPS-om o prekomponovanju vlasti.

,,Obećali smo da neće biti nepotizma, a ima ga među članovima Izbora”, istakao je uz tvrdnju da je neiskren odnos predsjednika Opštine Herceg Novi Nikole Gojkovića i pojedinih ostalih članova Izbora prema sopstvenom odborničkom klubu. On u svom obraćanju smatra i da sadašnji, nekompetentan i nestručan tim u izvršnoj lokalnoj vlasti i ne može i neće doprinijeti razvoju grada.

Po mišljenu poznavalaca političkih prilika u Herceg Novom, Radovićevo pismo je promišljen korak da prvi zada udarac svojim partijskim kolegama u Izboru, u kojem praktično od početka vršenja vlasti postoje dvije struje – jedna naklonjena lideru Izbora i druga naklonjena Gojkoviću. Krušo je, po njima, u stvari preduhitrio suprotnu struju.

Prvi jasno vidljivi i praktično javno prikazan sukob u okviru Izbora bilo je povlačenje sa dnevnog reda sedmog zasjedanja SO Herceg Novi, tačke Predlog rješenja o imenovanju Glavnog administratora. Za to mjesto kandidat je bio iz DPS-a.

,,Bio sam odsutan i kada sam čuo za to i odabir kadrova za još dva mjesta koja bi trebalo da se daju Izboru, nazvao sam Tamaru (Tamara Vujović, potpredsjednica Opštine ispred Izbora) i pitao je zašto ja nisam bio sa tim upoznat‚”, kazao je Radović tada u nezvaničnom razgovoru sa novinarima i dodao: ,,Ma smijeniću je”. Nekoliko dana prije toga Radović je od Slobodana Popovića preuzeo mjesto direktora Agencije za izgradnju i razvoj Herceg Novog, a za savjetnika postavio Vladimira Mračevića bivšeg savjetnika Dejana Mandića.

Prema nekim navodima, do sukoba i cijepanja na dvije struje u Izboru je došlo jer predsjednik Opštine Gojković nije želio da postavi Radovićev kadar na čelne funkcije u javnim preduzećima.

Prvi čovjek Herceg Novog je za Monitor dan prije nego je Radović javno istupio

rekao da su oni u Izboru ,,neiskusni u političkom radu, i normalno je da dođe do nekih nesuglasica”. Dodao je da to pokušavaju riješiti unutar Udruženja i da ne vjeruje da će doći do podjele.

Uslijedilo je pismo ostavke. Gojković je odbacio sve Krušove tvrdnje, i kazao da je to naveo unutrašnja stvar Izbora, da se to ne rješava iznošenjem u javnost već razgovorom unutar partije.

,,Izbor treba da nađe snage da ovo prevaziđe. Pozivam osnivače Izbora da saopšte svoj sud o tome. Nikad nijesam bio neiskren prema odbornicima i članovima Izbora. Nastojao sam da se problemi riješe dogovorom i unutar našeg Udruženja. I dalje mislim da je to moguće”, sa pomirljivim tonom saopštio je Gojković. Većina vodećih ljudi Izbora navodno je ogorčena Radovićevim potezom. Oni to smatraju njegovim markentinškim činom.

Predsjednik Skupštine opštine, Andrija Radman iz DPS-a tvrdi da koalicija nije ugrožena. On nije želio da komentariše tvrdnju Radovića da je na djelu razbijanje Izbora jer pojedini njegovi članovi razgovaraju o prekomponovanju vlasti sa dijelom odbornika dijela DPS-a i opozicije. A kompletna novska opozicija se ograđuje od navoda da je bilo razgovora sa DPS-om i tvrdi da pismo Kruša pokazuje da vladajuća koalicija ne funkcioniše, zbog čega su neophodni novi lokalni izbori.

,,Zarad prekomponovanja političke scene, što se tiče SDP-a, nikakvih razgovora nije bilo. Bilo bi dobro da sada dođe do raskida koalicije, jer ova vlast se nije pokazala kao valjana da može grad izvlačiti iz stanja u kome se nalazi”, kazao je predsjednik OO SDP Dragan Šimrak.

Radović je od samog starta vršenja koalicione vlasti u Herceg Novom, permanentno prijetio DPS-u da će raskinuti koaliciju ukoliko se ne zaustavi privatizacija Instituta dr Simo Milošević Igalo”. Ništa.

U SNP-u smatraju da se radi o igri vlasti. ,,Zašto se ova Radovićeva izjava pojavljuje par dana prije održavanja vanredne sjednice SO na kojoj će se raspravljati o Institutu Igalo. Da li se možda nekome pruža alibi za neki drugi manevarski prostor?! Mnogo veću težinu bi imalo da je Radović podnio ostavku na mjesto odbornika u lokalnom parlamentu. Ništa novo nismo čuli od gospodina Radovića, a što se tiče SNP-a mi nećemo davati alibi Izboru za bilo kakvo neprincipijelno vršenje vlasti sa DPS-om, kao što to nismo htjeli ni u prethodnom periodu”, kazala je predsjednica OO SNP Danijela Đurović.

,,Saopštenje Radovića je početak nečega, ali ne znam da li je riječ o prekomponovanju na političkoj sceni. Ostavka na direktorsko mjesto ne povlači posebne konsekvence. U petak je sjednica SO o Institutu, a Radović će morati da obrazloži svoju izjavu posebno optužbe na račun prvog čovjeka grada i drugog na listi izbora Nikole Gojkovića. Mislim da će oni naći način funkcionisanja i da će grad i dalje tonuti jer nakon smjene vlasti u decembru nije pošao dobrim putem”, ocijenio je predsjednik OO Nove srpske demokratije Boris Seferović.

Ovih dana u fokusu je bilo i propadanje kompanija koje vodi Radović. Nedavno je prestala da radi i njegova Televizija Boka. Prema tvrdnjama zaposlenih u toj televiziji, Radović im je ostao dužan pet plata, a Hipotekarnoj banci nije vratio kredit u iznosu od 320.000 eura, zbog čega je banka za 6. jun i zakazala licitaciju za prodaju zgrada u kojoj je na glavnom gradskom trgu i bila smještena TV Boka. Početna cijena je 408.000 eura.

Skloniji teorijama zavjere ne odbacuju mogućnost da bi televizija mogla biti prebačena na budžete triju bokeljskih opština, a da za uzvrat Izbor podrži aktuelnu privatizaciju Instituta.

Nebojša MANDIĆ

Komentari

Izdvojeno

ŠTA ĆE BITI SA ZAPOSLENIMA MONTENEGROERLAJNSA: Ni na nebu, ni na zemlji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Radnici MA su u ozbiljnoj nevolji. Lišeni bilo kakve pomoći, a čini se, i razumijevanja nadležnih iz Vlade Crne Gore

 

Nova nacionalna avio-kompanija poletjeće do početka ljeta, najavio je izvršni direktor ToMontenegro Predrag Todorović. Ne zna se gdje će i koliko često ToMontenegro letjeti, na koje aerodrome će slijetati, koliko će imati zaposlenih.

Umjesto toga, član borda nove kompanije Pavle Tripković obavijestio nas je da on i njegove kolege žele raditi besplatno, ukoliko postoji takva zakonska mogućnost. Budu li ipak morali da primaju naknadu, novac će proslijediti u humanitarne svrhe, saopštio je Tripković odluku borda. I obrazložio: „I na ovaj način želimo da se solidarišemo sa radnicima Montenegroerlajnsa (MA)“.

Zgodno zvuči, ali ostaje  strah da se ne potvrdi ona stara – koliko para toliko i muzike. A radnici MA su u ozbiljnoj nevolji. Lišeni bilo kakve pomoći, a čini se, i razumijevanja nadležnih iz Vlade.

Montenegroerlajns, akcionarsko društvo u većinskom vlasništvu Crne Gore (država posjeduje više od 99,98 odsto akcijskog kapitala) zapošljava oko 350 radnika. Dobar dio njih svakodnevno dolazi na posao. I radi. Neko čuva zgrade, radionice, magacine. Neko posprema prostorije ili kuva kafu. Računovođe spremaju završni račun za 2020. godinu… Dok oni koji trenutno nemaju baš nikakvog posla – letačko osoblje, prije svih – čekaju da im isteknu teško stečene licence.

Svi su posljednju platu (septembarsku) primili 15. oktobra (bez letačkog dodatka koji čini između trećine i polovine mjesečne zarade kabinskog osoblja). Penziono i zdravstveno osiguranje nije im plaćeno od 2017.  Ipak, zaposleni MA ne nalaze se na popisu djelatnosti i kompanija čijim radnicima Vlada pomaže da prežive (i bukvalno) tokom epidemije korone, uplaćujući im mjesečni minimalac od 222 eura. Na njih se ne odnosi ni odluka o privremenoj obustavi otplate kredita za one kojima je plata smanjena više od 10 odsto, pošto zaposlenima u MA nije smanjena platu. Samo je ne primaju već pet mjeseci. I to se ne (do)tiče ni njihovog poslodavca (država, odnosno Vlada), ni stanodavca, ni kreditora (banaka).

Avioni MA ne lete od 25. decembra prošle godine, nakon što je postala izvjesna opasnost da neki od njih bude zaplijenjen zbog  dugova.  Dva dana ranije iz nove Vlade je saopšteno da je kompanija osuđena na propast, pošto ne postoji zakonska mogućnost da se nastavi neophodna finansijska pomoć države. Do najavljenog stečaja još nije došlo, iako je račun MA  blokiran za iznos od blizu 20 miliona eura.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISPOVIJESTI IZ PORODILIŠTA: U porođajnim mukama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok su društvene mreže preplavljene ispovijestima porodilja koje najviše boli nehuman odnos medicinskog osoblja, u bolnicama žalbi skoro da i nema. Monitor je posjetio Kliniku za ginekologiju u KCCG, u kojoj je tokom prošle godine zabilježena samo jedna žalba na neljubaznost zdravstvenog radnika

 

„Imala sam rizičnu trudnoću i bilo je neophodno da budem prebačena u Klinički centar Crne Gore. Prevoz je bio loš i neuslovan. Vozila sam se starim kolima i potrebno je bilo da ležim i budem mirna u vozilu ali su kola bila stara. Kada sam stigla, porođaj je obavljen dobro, ali tretmanom kasnije nisam bila zadovoljna. Vidjela se razlika u odnosima prema različitim pacijentima”, priča za Monitor svoje iskustvo jedna Bjelopoljka.

Ispovjestima porodilja posljednjih nedjelje preplavljene su društvene mreže. „Oblači se da ti ne napravim treće!“; „Što si stisla noge, hoćeš da ti dođe Bred Pit pa da raširiš?“; „Au, ti kao da si stajala pored puta“; „Što kukaš, nijesi kukala dok si ga pravila“; „Spolja tako lijepa, a iznutra tako kvarna“… neki su od 300 komentara koje su primile administratorice Fejsbuk profila Vala, Ljeposava.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović nedavno je odgovorila na pismo grupe građana koji su na društvenim mrežama podijelili svoja iskustva u oblasti ginekologije: „Iskustva u ginekologiji su užasavajuća, učinićemo sve da građankama obezbijedimo najoptimalnije uslove”, obećala je ministarka.

Na ova iskustva, pored ministarke, reagovala je i direktorka Kliničkog Centra Crne Gore Ljiljana Radulović. Najavili su da će na Klinici za ginekologiju i akušerstvo angažovati kliničkog psihologa i uputiti pacijente da se za neprimjereno postupanje medicinskog osoblja prijave zaštitniku prava pacijenata KCCG.

U petak smo posjetili Kliniku za ginekologiju i akušerstvo. Priatno smo izenađeni onim što smo zatekli – novom opremom, uslovima i higijenom.  Direktorica Klinike za ginekologiju i akušerstvo Vesna Čolaković za Monitor je objasnila da je taj dio KCCG renoviran od aprila do avgusta 2020. godine.

Zaštitnica prava pacijenata Alma Mutapšić nije krila iznenađenje iskustvima koja se ovih dana mogu pročitati na internetu. Kaže da ona objašnjava pacijentima da imaju pravo na prigovor. Čak i anonimno, ali  primjedbi skoro da nema.

Mutapšić za Monitor objašnjava da na svakoj klinici u sklopu KCCG obavljaju dobrovoljna i anonimna anketiranja koja sadrže pitanja koja se odnose na dužinu čekanja prijema u bolnici, informisanost o zdravstvenom stanju, informisanost o načinu i mogućnostima liječenja, odnosu ljekara i medicinskih sestara. U toku 2020. godine, od 7.851 pacijenta koji je primljen na Klinici za ginekologiju i akušerstvo, anketirano je 2.582. Žalilo se samo 92 pacijenta a samo jedna od njih se odnosila na neljubaznost zdravstvenih radnika.

U najnovijem izvještaju obrađenom u februaru, u koji je Monitor imao uvid, od 314 ispitanika samo troje su iskazale kritiku: primjedba na neudobnost ležaja, na neukusnu hranu i primjedba na nehigijenske uslove toaleta.

Jovana PETRIČEVIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PODSTANARSTVO U CRNOJ GORI: Na rubu    

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Crnoj Gori ne postoji registar podstanara. Zbog toga, subvencije koje daje država nemaju smisla niti mnogo efekta, a podstanari su prisiljeni da uglavnom iznajmljuju stanove bez ugovora. Dosadašnja stambena politika ne haje za ko zna koliko ljudi koji u strahu dočekuju jutro – hoće li biti izbačeni na ulicu ili od čega će platiti kiriju

 

„Od podstanarstva je teži samo zatvor, a o tome niko ne govori”, kaže jedan od članova NVO Udruženje podstanara Crne Gore – Moj Dom, novog udruženja, i jedinog te vrste u Crnoj Gori. Za svega par dana priključio mu se veliki broj članova.

,,Dvadeset dvije godine sam podstanar i 15 puta sam se selio. Država ne zna koliko ima podstanara, nema evidencije. Pokušano je da se 2014. godine situacija riješi Zakonom o sprečavanju nelegalnog poslovanja, ali – bezuspješno. Tada je izračunato da država, godišnje, na obračun srednje vrijednosti od samo 150 eura za stanarinu, gubi 3,5 miliona eura. Uglavnom je sve bez ugovora, a tako su svi na gubitku”, kaže za Monitor osnivač udruženja Dragan Živković.

Prema riječima Živkovića, hitno treba uspostaviti registar podstanara u Crnoj Gori. „On mora postojati. Mora se znati ko su podstanari u ovoj državi, jer jedino tako ona može prepoznati najugroženiju grupu i direktno joj pomoći. Samo na taj način će subvencije imati smisla i znatno više efekta. To je jedan od najprečih zadataka našeg udruženja. Nadamo se da ćemo naići na razumijevanje državnih organa. Do tada, držimo se koliko možemo i umijemo”.

„Podstanar sam sa suprugom u Herceg Novom 26 godina. Imamo dvoje djece. Radim u Ministarstvu unutrašnjih poslova. Dva puta su me odbijali kada sam konkurisao za projekat za stanove Hiljadu plus, iako sam ispunjavao sve uslove. Ne može da me zapadne stan od 45 metara kvadratnih po cijeni od hiljadu eura, i to još da ga vraćam dok sam živ. U međuvremenu, supruga je oboljela od karcinoma. Nemam riječi da opišem šta me snašlo i kakve se sve namještaljke čine pri dodjeli stanova po tom projektu”, iskustvo je još jednog od članova Udruženja Moj Dom.

Posljednji dostupni podaci o broju podstanara u Crnoj Gori su iz Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova iz 2011. godine, rečeno je Monitoru iz Uprave za statistiku Monstat. Prema tim podacima, u Crnoj Gori ima 192.242 domaćinstava. Prosječno ima tri člana. Od ukupnog broja domaćinstava, 78,2 odsto ili 150.288 su vlasnici ili suvlasnici stana u kome žive, dok kod roditelja, djece ili drugih rođaka stanuje 5,7 odsto ili 10.980.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo