Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Pakao u raju

Objavljeno prije

na

Možda bi neko i povjerovao da je Crna Gora demokratski raj, što su se iz petnih žila trudili da nam u glavu utuve državni mediji i vlastodršci, da nije bilo onih koji su radili svoj posao, hrabro svjedočeći o stvarnosti. DEMOKRATSKE PALICE: Da demokratizovana policija ,,u službi građana ” iste uhapšene građane i dalje bije u hladnim betonjerkama ,svjedočio je prethodne sedmice policajac Goran Stanković. Stanković, jedan od optuženih za brutalno batinanje bivšeg boksera Aleksandra Pejanovića, u sudnici je doveo u pitanje svjedočenja kolega, ali i policijskog vrha koji tvrdi da u tom slučaju nije bilo prekoračenja službenih ovlašćenja.

,,Imali su crne kapuljače na glavi, bez otvora za usta, a tukli su ga nogama, rukama i palicama”, svjedoči o demokratskim metodama svojih kolega Stanković. ,,Vidio sam ih, jer su svo vrijeme blicali lampama kako ne bi jedni druge dohvatili i kako bi vidjeli gdje leži Pejanović, koji tada nije davao znake života”.

Aleksandar Pejanović je u podgorički CB priveden zbog učestvovanja u neredima tokom demonstracija protiv odluke vlade o priznanju nezavisnosti Kosova, u oktobru prošle godine.

Stanković je ispričao i da su mu nadležni zabranili da pozove ljekara čiju je pomoć pretučeni Pejanović tražio, te da je prebijanje i mučenje pritvorenika pravdano nalogom sa više instance.

Stanković je kazao da su ga posrednici vrha policije i kući posjećivali u namjeri da ga nagovore da ćuti, te optužio unutrašnju kontrolu da je istragu o tom slučaju vodila na osnovu falsifikovanih zapisnika.

Direktor Uprave policije Veselin Veljović javno je dao garancije da Stanković neće snositi posljedice za optužbe iznijete na sudu, ne izdržavši da napomene da je ,,pet drugih policijskih službenika pred sudom iznijelo drugačiji stav”. Nije zvučalo ubjedljivo.

A i bilo bi prvi put da oni koji javno kvare crnogorsku idilu prođu bez posljedica.

ŠKOLA ILI ŠTAB DPS-A: U prosvjeti se vrlo aktivno bave politikom, posvjedočila je Aila Šoškić, nastavnica Osnovne škole Dragiša Ivanović u Podgorici, optuživši direktora te škole Nika Raičevića da je politički agitovao za Demokratsku partiju socijalista i propitivao nastavnike za koga će glasati.

,,Uoči jednih izbora direktor mi je rekao: Znam sve, ko za koga glasa, jedino za tebe ne znam”, ispričala je Šoškić. Ona je podnijela i krivičnu prijavu za klevetu protiv Raičevića koji ju je nazvao ,,kretenušom”, ,,špijunom Demokratskog centra” i ,,osobom koja treba da se liječi”. Sudija Osnovnog suda Veljko Radovanović je zbog tih uvreda Raičevića kaznio sa dvije hiljade eura. Direktor je uzvratio: njegov advokat podnio je pet tužbi protiv Šoškićeve. A Raičević je, uz ćutanje prosvjetnih vlasti, nastavio sa lekcijama o tome da je kažnjivo biti na suprotnoj strani od šefova, depeesovaca i ostalih silnika.

Direktor je nastavnicu muzike i predsjednicu sindikata škole Melitu Strugar kaznio zato što je podržala Ailu Šoškić, pojavivši se na suđenju Raičeviću. Po povratku u školu on je nastavnici Strugar kazao da je ,,slobodna” i zaprijetio joj da neće dobiti dnevnicu za taj dan.

PILETINA NA DOMAĆI NAČIN: Da se otkazima čašćavaju oni koji se usude da rade svoj posao i svjedoče o DPS stvarnosti pokazao je i slučaj veterinarske inspektorke Mirjane Drašković. Ona je, radeći svoj posao, više puta upozorila građane da se u pojedinim ovdašnjim prodavnicama može naći pileće meso iz Brazila, bez deklaracije, koje se nudi u plastičnim posudama tako da izgleda kao domaće.

Draškovićeva je optužila nadležne da ,,ništa ne preduzimaju u cilju zaštite zdravlja građana” i upozorila da Brazil nije prava destinacija za uvoz ne samo zbog virusa H1N1, već i zbog ,,njihovih loših higijenskih navika, siromaštva i niskog standarda, jer se u toj zemlji mogu registrovati sve vrste oboljenja ljudi i životinja”.

Ministar poljoprivrede Milutin Simović i direktor Veterinarske uprave Ivan Popović tvrdili su da Crna Gora ne uvozi meso iz Brazila. Mirjana Drašković je ponudila dokaze: rješenje od 18. juna 2009. godine, kojim se odobrava uvoz 55 tona zamrznutih pilećih grudi iz Brazila firmi LL Korać iz Podgorice, a koje je potpisao je direktor Veterinarske uprave Ivan Popović. Ostala je bez posla.

Zbog nemogućnosti da savjesno obavlja svoj posao ostavku je dao Goran Knežević, visoki funkcioner Centralne banke, nakon izmjena Zakona o Centralnoj banci.
„Postojeći zakonodavni i institucionalni okvir mi ne pruža uvjerenje da mogu dalje kvalitetno i odgovorno obavljati ovu funkciju”, obrazložio je Knežević ostavku.

GRADONAČELNIK I ISTINA: Svoj posao savjesno je radila je i Dragana Čukić čije je medicinsko vještačenje pokazalo da povreda Dragana Radonjića, vozača gradonačelnika Podgorice Miomira Mugoše, nije nastala u noći kad se gradonačelnik pesnicama obračunao sa urednikom Vijesti Mihailom Jovovićem i fotoreporterom tog lista Borisom Pejovićem. Istovremeno, u najmanju ruku u sumnju su dovedene Radonjićeve, ali i tvrdnje gradonačelnika i njegovog sina, da ga je Jovović napao. Kao kula od karata srušila se konstrukcija na kojoj je sistem temeljio odbranu svog funkcionera, kojom se nastojalo da Jovovića prikažu kao delikventa.
Da je crnogorsko pravosuđe daleko od savršenstva, gdje idilu kvare sudije pušači i njihova neadekvatna garderoba kako je to svojevremeno primijetila predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica, pokazalo je svjedočenje sudije Lazara Akovića.

TRULE DASKE: Aković, koji je sudio u dva najkomplikovanija procesa u istoriji crnogorskog pravosuđa, za ubistva direktora Dana Duška Jovanovića i policijskog inspektora Slavoljuba Šćekića, nakon izuzetno visoke prvostepene presude u ovim procesima, obavijestio je javnost da je prinuđen da podnese ostavku.

Aković je optužio sudske vlasti da je žrtva farsične procedure započete inicijativom za njegovo razrješenje predsjednika Višeg suda Mušike Dujovića pred Sudskim savjetom. U inicijativi za razrješenje Akovića piše kako je navodno „nesavjesno radio svoj posao” u procesu za ubistvo Šćekića.

Prije podnošenja te inicijative, tvrdi Aković, u četiri oka ga je Dujović obavijestio kako je „pod nevjerovatnim pritiskom da pokrene inicijativu za njegovu smjenu, da on to ne želi da učini, ali da će u protivnom i protiv njega biti podnijet prijedlog za razrješenje”. Aković je javno optužio Dujovića da ga je savjetovao da se sastane sa Vesnom Medenicom, da popriča sa njom, ili da podnese ostavku. Njegove je predloge Aković odbio.

Vijest o odluci Sudskog savjeta Aković je saznao iz medija. Nekoliko sati pošto je odluka donešena ostao je bez policijske zaštite iako su sve dotadašnje procjene govorile da su on i njegova porodica u opasnosti.

“Jasno je da sistem nije monolitan. Nisu svi koji su u njemu isti. To je pitanje gradacije – koliko je ko u tom sistemu spreman, na kom nivou, da da od svog profesionalnog i moralnog integriteta”, ranije je komentarisao pojedinačne otpore ili profesionalizam, kako ko voli, profesor Filip Kovačević.

Takvih će, smatraju poznavaoci društvenih zakonitosti, biti sve više.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

DRUŠTVO

KRIMINAL U SLUŽBI DRŽAVE I OBRNUTO: Belivuk i Miljković – državni vojnici oba oka u glavi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Veljko BelivukMarko Miljkovići njihova kriminalna grupa se pred Specijalnim sudom u Beogradu terete , za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje. Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana, koji je  kasnije likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu

 

 

Skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru dvojici elitnih beogradskih kriminalaca 28. decembra 2020. godine je nedavno koštalo slobode dvojicu možda najvažnijih menadžera bivšeg režima Demokratske partije socijalista (DPS). Veljko BelivukMarko Miljković i njihova kriminalna grupa se suočavaju sa ozbiljnim optužbama pred Specijalnim sudom u Beogradu. Terete se, za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje.

Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana. Radulović je kasnije takođe likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu. Ova ubistva su dotični komentirali preko SKY aplikacije. Belivuk i Miljković su na ove okolnosti prvi put saslušani u Beogradu krajem 2021. godine od strane tadašnjeg Glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića i njegovog zamjenika Saše Čađenovića. Obojica su sada u pritvoru. I Belivuk i Miljković su negirali djela tvrdeći da tada nisu bili u Crnoj Gori jer su imali zabranu ulaska u zemlju.

Međutim, oni su godinama imali podršku osoba iz vrha dva bratska režima – vučićevskog i đukanovićevskog. Suđenje Belivuku i Miljkoviću za ubistvo bivšeg karate reprezentativca Vlastimira Miloševića (upucanog i “overenog u glavu” 30. januara 2017. u centru Beograda) je ogolilo zarobljenost srpskog pravosuđa i države. Maskirani ubica se lagodno ponašao ne obazirući se ni na svjedoke ni na ulični video-nadzor. Terenski operativci srbijanske policije su prikupili obilje dokaza među kojima i tri uzorka DNK Belivuka – jedan na vratima zgrade gdje je živio pokojni Milošević, drugi na vozilu korišćenom za bjekstvo (po policijskoj pretpostavci), dok je navodno treći uzorak nađen na tijelu ubijenog. Zahvaljujući kamerama policija je rekonstruirala rutu kojom su se kretali likvidatori dok je snimak  bio dovoljnog kvaliteta da se odradi i antropološko vještačenje. Policija je Belivuku i Miljkoviću oduzela mobilne telefone prilikom hapšenja pet dana nakon ubistva.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PREMIJER OBEĆAVA JOŠ VEĆE PLATE: EU da nam zavidi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U premijerovom obećanju o “mogućoj” plati većoj od EU prosjeka nema preciznijih rokova pa bi se moglo pokazati da smo mi, a ne Milojko Spajić nepopravljivi optimisti. Dok on to samo vješto koristi

 

Premijer Milojko Spajić ostaje nepopravljivi optimista. Ili je čovjek sa rijetko viđenim talentom da relativizuje činjenice. Uglavnom, umjesto ispunjenja prošlogodišnjih, predizbornih, obećanja dobili smo nova. Ljepša, bolja, veća. “Do vremena kad Crna Gora bude bila predložena za članicu Evropske unije, mogla bi da ima prosječnu zaradu veću od prosjeka EU”, prenijeli su mediji premijerovu izjavu datu pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta.

Spajić je ovo rekao odgovarajući na pitanja evropskih poslanika. To mu, začudo, nije bilo “gubljenje vremena”. Dolazak u parlament u kome je izabran i gdje je dužan da, makar s vremena na vrijeme, podnosi račune – jeste. Ali, da se vratimo ljepšim temama: kako ćemo trošiti tih skoro 2.200 eura, koliko danas iznosi prosječna neto zarada u Evropskoj uniji? Čim ih zaradimo (uzajmimo) – mi ili država.

Jedni su na ove najave veselo trljali ruke, drugi zbunjeno slijegali ramenima, a traći pokušali racionalizovati premijerovo obećanje. Tražeći odgovor na pitanja kad i kako. I ko će to da plati. A ko da vrati (kredit).

Pomalo bajati podaci s kraja 2022. pokazuju da je prosječna zarada u privatnom sektoru bila za skoro 160 eura manja od prosječne (555 naspram 712 eura, koliko je tada iznosila prosječna neto zarada).  Pa kako smo onda dobacili do prosjeka?

Da je broj zaposlenih u javnom i privatnom sektoru jednak, a nije, to bi značilo da je zaposleni koji je platu primao iz državnog ili nekog od lokalnih budžeta, ili je zarađivao u nekom državnom (javnom) preduzeću, prije dvije godine, u prosjeku, primao zaradu za 300 eura veću od zaposlenog u privatnom sektoru. Pošto je odnos broja zaposlenih u javnom i privatnom sektoru ipak nešto drugačiji (više je zapošljenih u privatnim firmama), to znači da je razlika u zaradama jednih i drugih bila još veća. U korist tzv. budžetskih korisnika.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

AKO JE VESNA BRATIĆ IZABRANA U ZVANJE REDOVNE PROFESORICE UCG: Komisija po resavskom modelu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbor su pratile brojne primjedbe i sumnje na nepravilnosti. Bratićeva protivkandidatkinja Tanja Bakić tvrdi da Vijeće Filološkog niti Senat nisu sankcinisali Komisiju za pisanje izvještaja o kandidatima, iako su dva člana predala potpuno identične tekstove

 

Senat Univerziteta Crne Gore je 15. marta ove godine izabrao dr Vesnu  Bratić u akademsko zvanje redovne profesorica iz oblasti Anglistika – Anglofona književnost i civilizacija i Engleski jezik na Filološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Bratić je od kraja 2020. do kraja aprila 2022. bila ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta u 42. Vladi. Bratić nije bila jedina kandidatkinja, pored nje na konkursu za izbor u akademsko zvanje iz navedenih oblasti, koji je raspisan u junu prošle godine, prijavila se i dr Tanja Bakić.

Sam tok konkursa i izbor zanimljivi su zbog brojnih primjedbi i sumnje  na nepravilnosti koje su se dešavale tokom njegovog trajanja.

U septembru 2023. imenovana je Komisija za razmatranje konkursnog materijala i pisanje izvještaja u sastavu prof. dr Radojka Vukčevič sa Filološkog fakulteta u Beogradu, prof. dr Janko Andrijašević sa Filološkog fakulteta UCG i prof. dr Zoran Paunović sa Filološkog fakulteta u Beogradu. Nakon što je Andrijašević u oktobru iz zdravstvenih razloga odustao od rada u komisiji, za novog člana je imenovana prof. dr Vesna Lopičić sa Univerziteta u Nišu.

Krajem prošle godine u Biltenu UCG objavljeni su izvještaji o kandidatima članova Komisije. Sva tri člana Komisije pozitivno su ocijenili kandidatatkinju Bratić i dali preporuku da se Bratić izabere.

Prigovor na recenzije, u januaru ove godine, Vijeću Filozofskog fakulteta UCG, upućuje Tanja Bakić. Ona u njemu kao apsurd ocjenjuje da su dva člana komisije potpisala istovjetne recenzije. Dr Bakić tvrdi da su izvještaji prof. dr Zorana Paunovića i prof. dr Radojke Vukčević potpuno identični:  ,,Jedina razlika je u tome što je dr Paunović, redovni profesor Univerziteta u Beogradu, koji izvorno govori ekavicu, pokušao da ekavizira tekst profesorke Vukčević, izvorno napisan na ijekavici. Nažalost, u tome nije savim uspio, ostavivši znatan dio predatog teksta u ijekavici”, napisala je dr Bakić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo