Povežite se sa nama

INTERVJU

Panika u redovima mafije i vlasti

Objavljeno prije

na

MONITOR: Nova srpska demokratija, Socijalistička narodna partija i Pokret za promjene potpisali su sporazum o zajedničkom djelovanju. Šta predviđa ta saradnja? MANDIĆ: Dogovor lidera parlamentarne opozicije predstavlja jedan od važnih političkih događaja u kratkoj višepartijskoj istoriji Crne Gore. Prvi put zajedno će nastupiti na jednoj izbornoj listi sve parlamentarne opozicione stranke i tako izaći ,,na crtu” DPS-u. Prije nego što se odrede konkretni potezi i podijele zaduženja, važno je građanima poslati jasne poruke da je opoziciona koalicija odlučna u namjeri da sprovede promjene u Crnoj Gori do kraja, a lokalni izbori u 14 opština uvod su za izborni uspjeh i na republičkom nivou. Moramo strogo voditi računa o svakom potezu, prevazišli smo nesporazume iz prošlosti i naši aktivisti već djeluju kao tim. Hiljade naših članova i simpatizera, kao i drugih slobodnih ljudi koji žele bolje i prosperitetnije društvo, učestvovaće u kampanji i nosiće jedinstvenu poruku da je došao trenutak promjena i da je taj proces nezaustavljiv. Na jednoj strani su okupljeni svi koji vjeruju u drugačije vrijednosti od onih koje je uspostavila ova vlast a na drugoj strani je režim sa svojim službama, medijima, kriminalcima i plaćenicima.

MONITOR: Da li ćete postaviti neke dodatne uslove za izlazak na izbore, s obzirom na to da vlast ima razrađene mehanizme koji osujećuju slobodan građanski izbor?
MANDIĆ: Vlast je vrlo neprijatno iznenađena objedinjavanjem opozicije i apsolutno se ne snalazi u novonastaloj situaciji. Objedinjenje je dovelo do pometnje u njihovim redovima, naročito u onim krugovima koji su bliski organizovanom kriminalu. Pretpostavljamo da će kao produkt panike u kojoj se nalazi vlast pokušati da povlače još rigidnije poteze nego na prošlim izbornim ciklusima. Na nama je da te poteze registrujemo i onemogućimo da se realizuju, prvenstveno jedinstvenim djelovanjem naših timova na terenu i procesuiranjem svih slučajeva ucjena i pritisaka. Primjećujemo, takođe, da je za regularnost ovoga izbornog ciklusa, koji čine lokalni izbori u 14 opština, veoma zainteresovana i međunarodna zajednica i brojne organizacije koje se bave monitoringom izbornih procesa, naročito u državama koje imaju vlast sklonu represivnom i nedemokratskom ponašanju i zloupotrebama.

MONITOR: Najavili ste da ćete se, kada preuzmete vlast, obračunati s organizovanim kriminalom i korupcijom. Kako mislite da to izvedete?
MANDIĆ: Odgovor je jednostavan, striktna primjena zakona,
profesionalizacija policije i tužilaštva, najefikasniji je način da se stane na put organizovanom kriminalu.
Nova srpska demokratija je predložila i usvajanje zakona o oduzimanju nelegalno stečene imovine. Mi smo sigurni da bi takav zakon izbacio na površinu i učinio vidljivim mnoge krupne zvjerke koje sada djeluju iz podzemlja i iz svojih rupa odlučuju o sudbinama građana. Gotovo svi procesi u Crnoj Gori, u kojima su se okretale velike pare, imali su iza sebe nekog od šefova podzemlja, od raznih privatizacija do njihovog direktnog miješanja u bankarski sistem. Zakon o oduzimanju nelegalno stečene imovine bio bi udarac u glavu kriminalnoj hobotnici i njeni krakovi bi lagano odumrli. Od procesa oduzimanja imovine crnogorskoj mafiji višestruku korist imali bi i građani, jer se radi o ciframa koje bi mogle znatno ublažiti finansijsku krizu u Crnoj Gori. Pošto aktuelna vlast i njen šef neće uraditi ništa na tom polju, jer ne može da oduzima imovinu sebi i svojima, na nama je da takvu vlast promijenimo, usvojimo zakon o oduzimanju imovine stečene kriminalom i počnemo s njegovom primjenom.

MONITOR: Zbog nedavnih kritika premijer Đukanović priprijetio je i Vama. Da li je to poziv na novi talas nasilja u Crnoj Gori i bespoštedni obračun s neistomišljenicima?
MANDIĆ: Ne zabrinjavaju me prijetnje Mila Đukanovića, i ne mogu me zaplašiti ni on ni njegovi partneri iz krugova organizovanog kriminala. Prizemna reakcija više je plod panike uplašenog čovjeka, koji s pozicije koju pokriva najbolje zna da se bliži dan promjena, kada će pravna država doći po svoje.
Đukanović ne smije da uhapsi i na sudove izvede krupne ribe podzemlja. On to ne može da uradi zbog proste činjenice što su ti ljudi direktno s njim povezani. Takvi ljudi ne pristaju da sami potonu već će sa sobom na dno povući i partnere. Mislim da u ovom trenutku upravo Đukanović najviše brine da neki od njih ne dospije u ruke policije susjednih država. To bi za njega bila velika opasnost.
Podsjetimo da su ljudi iz vlasti nervozno reagovali na Izvještaj Stejt departmenta. Imali smo komičnu situaciju u kojoj političari iz DPS-a taj izvještaj smatraju pozitivnim, a gospođa Medenica krajnje negativnim, uz čuvenu rečenicu da je apsolutno ne dotiču te ocjene. Režim se počeo gubiti u vremenu i prostoru.

MONITOR: Opozicija ovakvim obećanjima i planovima preuzima ne sebe ogromnu odgovornost. Da li je spremna za to?
MANDIĆ: Opozicija je spremna da se uhvati u koštac sa svim problemima koji opterećuju građane i zaustavi stanje kolapsa u kome se nalazi Crna Gora. Ovih dana biće prezentovani i konkretniji potezi koje ćemo preduzeti nakon osvajanja vlasti.

MONITOR: Partije koje su glasale za zajedničku državu izjavile su da će poštovati državnu samostalnost Crne Gore kada dođu na vlast. Da li to znači da ćete promijeniti odnos ili u drugi plan staviti priču o simbolima, zastavi, himni, grbu?
MANDIĆ: Kada se vlast okreće identitetskim pitanjima onda je to signal da pokušavaju da sakriju neku krupnu stvar. Identitetska pitanja, kao i premijerovo potenciranje ličnih zasluga u projektu nezavisne Crne Gore, koriste se u službi organizovanog kriminala i zaštite šefova mafije. Ideja nezavisne Crne Gore nije Đukanovićeva, nego LSCG-a i manje grupe crnogorskih intelektualaca, koji su se iskreno zalagali za taj projekat. Đukanović se na tu temu, kao uostalom i na većinu projekata, nakačio kada je procijenio da je profitabilna za njega lično i tajkunske i kriminalne krugove koji ga podržavaju. Sada, kada je dogorjelo do nokata i kada se sa najvažnijih adresa prstom upire u Crnu Goru zbog sprege vlasti i organizovanog kriminala, sjetio se da priča o ugroženosti države od strane Srbije i crnogorske opozicije. Neka bude makar jednom hrabar i dosljedan političar, pa tim ,,neprijateljima” priključi i neke druge koji kritikuju njegovu vlast zbog kriminala, korupcije, kršenja ljudskih prava… Evo mu prilike da se obračuna sa SAD, Evropskom unijom, Njemačkom…

Raznorodnost nije prepreka

MONITOR: Da li je opozicija zrela da odoli talasu identitetskih podjela u Crnoj Gori?
MANDIĆ: U slobodnom i demokratskom društvu može se bez opterećenja i predrasuda razgovarati o svemu, a samim tim i o identitetskim pitanjima. Činjenica je da je opozicija raznorodna i da ne gleda na sve istim očima, ali svi se slažemo da je građanima Crne Gore dosta podjela i da žele da žive u bogatom i slobodnom društvu, u kome neće glavnu riječ voditi organizovani kriminal. Okupili smo se oko onih tema koje najviše interesuju naše građane i od kojih zavisi opstanak naše zajednice. Nama je saveznik svaki pojedinac i organizacija koji žele dobro Crnoj Gori i njenim građanima i koji žele da mijenjaju sistem vrijednosti u koji smo uvedeni voljom malog kruga ljudi koji je posljednjih decenija upravljao svim procesima.

Dvojne ličnosti

MONITOR: Proteklih dana Vi ste često govorili o kriminalu i korupciju u Crnoj Gori. Rekli ste da su ljudi na vlasti dvojne ličnosti – kao šefovi vlasti u sprezi su sa šefovima podzemlja. Čime možete potkrijepiti te tvrdnje?
MANDIĆ: Protiv osoba iz vrha crnogorske vlasti i njihovih partnera iz kriminalnog miljea, pokrenuti su brojni procesi pred stranim sudovima i čitanjem tih optužnica dolazi se do saznanja da je riječ o jednoj od najopasnijih kriminalnih organizacija u Evropi. Na ovom nečasnom polju crnogorska vlast je dala ključni doprinos dostizanju visokih standarda evropskog podzemlja. Snaga organizovanog kriminala leži u činjenici da on ima podršku državnog aparata, i direktno šefa režima, koji i ne krije da je u prijateljsko-partnerskim odnosima s osobama iz kriminalnog miljea. Zar iko može da vjeruje da je tone i tone kokaina, godinama mogao da kupuje, transportuje i prodaje neki lokalni momak iz Pljevalja, a da nadležni organi nijesu ništa znali o tome. Crnogorske službe bezbjednosti godinama su pratile djelovanje Darka Šarića i povezanih lica, a niko nije smatrao za potrebno da utvrdi odakle toj osobi bogatstvo koje se mjeri milijardama evra. Da bismo došli do svih tih saznanja, bila je potrebna akcija američkih bezbjednosnih službi, koje izgleda nijesu ni kontaktirale svoje crnogorske kolege, što dovoljno govori o stepenu povjerenja koje vlada prema vlastima u Crnoj Gori.

MONITOR: Kako komentarišete telefonski upad odbjeglog Stanka Subotića tokom intervjua Nebojše Medojevića za B92?
MANDIĆ: Imali smo priliku da uživo čujemo kako šefovi organizovanog kriminala primitivnim i bahatim nastupom prijete lideru jedne parlamentarne opozicione stranke. Izliv bijesa izvjesnog Stanka Subotića, najbolje govori o panici u redovima mafije. Bosovi se više ne uzdaju u odbranu koju im sa skupštinske govornice pruža premijer Đukanović, već su provirili iz svojih jazbina i progovorili jezikom ulice. Skandalozno je da bilo koji medij otvara prostor licu koje se nalazi na Interpolovoj crvenoj potjernici i podmeće ga predsjedniku opozicione stranke. Autor emisije zaboravlja da prethodno upita bivšeg krojača: otkuda njemu toliki milioni evra? Da li je on možda otkrio operativni računarski sistem, internet ili nešto slično? To može samo na ovim prostorima i pred milionskom publikom da lokalna sjecikesa maše s tolikim iznosima novca. U Srbiji je borba protiv organizovanog kriminala u punom jeku i ne sumnjamo da će se Subotić i ekipa vrlo brzo naći pred licem pravde a tu mu ne mogu pomoći ni njegovi prijatelji i partneri iz crnogorske vlasti, koji su i sami u panici zbog brojnih procesa koji se protiv njih vode širom Evrope.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

GORAN ĐUROVIĆ, DIREKTOR MEDIA CENTRA: Neophodna veća odgovornost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Početak procesa profesionalizacije institucija ne obećava jer se na većinu rukovodnih pozicija dovode osobe koje nemaju neophodna znanja, vještine, iskustvo a kojima je jedina preporuka bliskost partijama na vlasti

 

MONITOR: Skupština Crne Gore imenovala je devet novih članova Savjeta RTCG. Može li novi sastav Savjeta donijeti promjene RTCG bez sistemskih promjena?

ĐUROVIĆ: Koliko će novi Savjet RTCG biti efikasan i da li će imati integritet, pokazaće prvi mjeseci njihovog mandata. Pošteno je dati priliku novom Savjetu da svojim djelima pokažu koliko znaju i koliko mogu. Promjene u RTCG su moguće i isključivo zavise od ključnog upravljačkog tijela a to je Savjet. Ukoliko i ovaj Savjet počne da traži opravdanja i izgovore da nemaju nadležnosti, kao što su to pojašnjavali članovi prethodnog Savjeta, građani mogu odmah da znaju da od suštinskih promjena nema ništa. Naravno, i novom Savjetu biće lakše da izvrši neophodne promjene ukoliko sve institucije u Crnoj Gori budu krenule u proces profesionalizacije koji podrazumijeva veću odgovornost za rezultate rada i promjene rukovodilaca koji ne isporučuju rezultate. Početak procesa profesionalizacije institucija ne obećava jer se na većinu rukovodnih pozicija dovode osobe koje nemaju neophodna znanja, vještine, iskustvo a kojima je jedina preporuka bliskost partijama na vlasti.

MONITOR: Šta je u ovoj situaciji potrebno da bi se transformacija RTCG u javni servis omogućila?

ĐUROVIĆ: Da bi počeo proces transformacije RTCG, neophodno je da Savjet izabere za generalnog direktora osobu koja ima menadžersko iskustvo, poznavanje rada medija i koja nije pod uticajem političkih partija ili bilo kojih drugih interesnih grupa. Savjet prema zakonu ima uticaj i kontrolu nad radom generalnog direktora ali ne i nižih nivoa menadžmenta. Savjet može zahtijevati i usloviti ugovorom novog generalnog direktora da svoj radni odnos veže za ostvarene rezultate. Jedan od ključnih rezultata čije ostvarenje može biti predviđeno ugovorom sa generalnom direktrom je rok do kojeg će TVCG biti prva po povjerenju građana. Prema godišnjim istraživanjima koje sprovodi sama RTCG, povjerenje građana danas je na nivou iz 2012. i dramatično je pogoršano od juna 2018. kada je generalni direktor postao Božidar Šundić (umjesto nezakonito smijenjene Andrijane Kadije).

Takođe, neophodno je da bude promijenjen kompletan menadžment i svi rukovodioci organizacionih jedinica a na njihova mjesta imenovani najsposobniji iz RTCG, a ako je potrebno, ne treba izbjeći i dovođenje neophodnih kadrova koji nisu do sada radili u javnom servisu. Neophodna je promjena Stauta i drugih opštih akata kako bi se dodatno precizirala i povećala transparanetnost procesa zapošljavanja u RTCG. Neophhodna je izrada strateškog plana razvoja RTCG… Novi Savjet RTCG, za razliku od prethodnog, mora natjerati generalnog direktora da sprovodi Odluku Savjeta o normama novinara a da one koji ne ispunjavaju normu proglasi tehnološkim viškom ili ih angažuje u eventulanim novim kanalima.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

EMIR HABUL, NOVINAR IZ SARAJEVA: Šta učiniti s prošlošću

Objavljeno prije

na

Objavio:

Haški tribunal je u suštini ispunio svoju misiju. Brojne kritičare na rad Tribunala iz nevladinog sektora i među Bošnjacima pitam: šta bi bilo da nije  osnovan Međunarodni sud za ratne zločine? Ko bi sudio ratnim zločincima? I da li bi se istina o zločinima počinjenim u BiH ikada nepristrasno utvrdila

 

MONITOR: Ratku Mladiću je potvrđena prvostepena presuda iz 2017. godine. Odbijene su sve žalbe, i Tužilaštva i Mladićeve odbrane. Kako ocjenjujete ovaj događaj?

HABUL: Ovim povodom mogao bih varirati rečenicu koju je CNN plasirao povodom Mladićevog hapšenja u maju 2011, samo što je riječ hapšenje zamijenjena pojmom presuda: „Žrtvama rata u Bosni presuda je pružila izvjestan osjećaj da je ta knjiga najzad zatvorena“. Potvrđivanje prvostepene presude i doživotne robije pokazuje da je pravda stigla do vrha komandnog lanca.

Gledajući ovog generala kojem je sudski potvrđen epitet ratni zločinac,  pitam se gdje nestade sva ona arogancija. Mladića sam imao prilike sresti uživo na jednoj pres konferenciji na sarajevskom aerodromu u proljeće 1994. Svaka njegova riječ i gesta bila je nabijena arogancijom, a izgovorena riječ tvrda i prijeka. Pucao je od samopuzdanja, kao i prilikom zauzimanja Srebrenice 11. jula 1995, kada je „srpskom narodu poklonio oslobođenu Srebrenicu“. I gledam ga 8. juna u vrijeme izricanja presude i njegovih suznih očiju. To su potpuno dva čovjeka. On vjerovatno još nije svjestan šta ga snašlo, uvjeren da je prav-zdrav. Slavenka Drakulić u eseju u Jutarnjem listu piše da je pogrešno nazivati Mladića monstrumom ili pridavati mu neke psihijatrijske kvalifikacije. Referirajući se na Hanu Arent i njenu čuvenu knjigu „Banalnost zla“, Drakulić zaključuje da je i Mladić još uvijek uvjeren da je „samo radio svoj posao“. Biće korisno pročitati cijelu presudu i šta je vojska kojom je komandovao Mladić uradila ne samo u Srebrenici već i u Prijedoru (tri logora), Kotor Varoši, Vlasenici, Foči, Višegradu…

MONITOR: Dok je potvrda prvostepene presude Mladiću očekivana, iznenađenje je da je predsjednica Žalbenog vijeća iz Zambije Priska Matimba Njambe, ne samo izdvojila svoje mišljenje i tražila ponovno suđenje već se suprotstavila i kvalifikacijama o genocidu.

HABUL: Ponašanje predsjedavajuće Žalbenog vijeća ocijenjeno je kao skandalozno. Ona je bila u kontri u devet od deset tačaka. Saglasila se samo sa inkriminacijom uzimanja talaca i njihovog vezivanja za stubove dalekovoda čime je Mladić ponizio vojnike UN-a, što mu Francuzi a posebno predsjednik Širak, nikada nisu oprostili. Sličan stav sudija Njamba je pokazala i prilikom izricanja presude u suđenjima za Srebrenicu u kojima je presuđen genocid. U Sarajevu se među predstavnicima raznih udruženja  strahovalo – pošto se u danima pred izricanje presude na web portalima pojavio tekst američkog novinara – da bi vraćanje procesa Mladiću na ponovno suđenje imalo efekat aboliranja. To bi značilo da se sve vraća iz početka, ponovo izvođenje dokaznog postupka, dovođenje svjedoka, mjeseci i godine sudskih dana… Prognozu takvog ishoda lako je zamisliti: proces se ne bi okončao, presuda bi izostala što bi bila nagrada za počinjenje zločine. Srećom, stavovi ostalih sudija u Vijeću su spriječili takav rasplet. Presuda je donešena. Koliko je ona pravična, uvijek je otvoreno pitanje. Međutim, jako je važno da je donešena uprkos onoj čuvenoj rečenici iz Maestra i Margarite: „Nema pravde, vladaju samo zakoni“.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DRAGIŠA JANJUŠEVIĆ, ANALITIČAR:  Nema promjena uz iste matrice

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako nagrade i nagrađeni budu projektovani po ideološkoj ili partijskoj matrici, a ne strukovnoj , onda smo jako malo ili gotovo ništa uradili sa očekivanim promjenama nakon 30. avgusta prošle godine

 

MONITOR: Ove sedmice najavljeno je da postoji većina za usvajanje budžeta, sa kojim se kasni više mjeseci. Iako je od početka bilo jasno da nova Vlada neće biti stabilna, odavno se govori o njenoj rekonstruciji, a sada i o novim izborima. Šta to sve znači za crnogorsko društvo i kako vidite dalji ishod ovih procesa?   

JANJUŠEVIĆ: Sva ova dešavanja oko usvajanja budžeta, trvenja unutar parlamentarne većine i Vlade, priča oko rekonstrukcije Vlade poslije šest mjeseci njenog formiranja, govori samo o činjenici da mi prolazimo porođajne bolove demokratije poslije 30 godina simuliranja višestranačja i demokratičnosti. To svakako znači da kao građansko društvo izuzetno sporo sazrijevamo, da je taj plemenski korijen veoma dubok i da su ostaci te svijesti jako prisutni i vidljivi. Sigurno će biti potrebna minimum dva izborna ciklusa da se ustabilimo i konsolidujemo kao demokratija koja će biti servis građana a ne partija.

MONITOR: Prethodne sedmice izabran je novi mitropolit MPC.  Kako vidite događaje koji su prethodili tom izboru, kao i sam doček mitropolita? Da li je dio nove parlamentarne većine, ali i Vlade, u neprimjerenom odnosu sa  SPC u Crnoj Gori, ali i Beogradom,  i šta su posljedice toga?

JANJUŠEVIĆ: Crkva se već duži vremenski period, gotovo 30 godina, svojevoljno ili ne, nalazi u političkom kontekstu, a pogotovo od usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, krajem 2019. Crkva je takođe imala presudan uticaj u parlamentarnim izborima avgusta 2020. Sve to govori da je ona i dalje akter političkih odnosa Vlade i parlamentarne većine, opet možda ne toliko svojim voljom koliko političkom i partijskom inercijom, pogotovo onih subjekata koje je doživljavaju kao nesporan autoritet i čiju bi naklonost željeli da imaju ubuduće. Sve to pomalo baca sjenku na ustavni koncept našeg društva kao građanskog, prije svega. Iskreno vjerujem da će demokratski procesi u Crnoj Gori posložiti sve subjekte u društvu onako kako je Ustav definisao, a to je da su crkva i država odvojeni i da građanski koncept ove države ne smije biti upitan nijednog trenutka.

MONITOR: Da li je crnogorsko društvo od avgusta prošle godine i pada DPS-a, dodatno podijeljeno i zašto? 

JANJUŠEVIĆ: Crna Gora je i dalje podijeljeno društvo iz razloga što se podjele doživljavaju kao odličan instrument za homogenizaciju biračkog tijela, pogotovo u situaciji kada nova vlast otežano funkcioniše i usporenom dinamikom demontira prethodni sistem.

U tom prostoru prethodna vlast, a sadašnja opozicija vidi šansu da se  očuva i homogenizuje kroz identitetska pitanja i produbljivanje podjela kao neko ko ima monopol nad suverenitetom države i tekovinama 21. maja. Nova vlast mora da shvati da je ona generator svih procesa koji su aktuelni u društvu između ostalih i onoga što se zove nacionalno pomirenje. Kako je prethodna vlast radila na produbljavanju podjela, tako bi ova vlast trebala da radi na njihovom prevazilaženju.

MONITOR: Kako vidite neka nova imenovanja, poput izbora Bećira Vukovića za predsjednika Žirija    Trinaestojulske nagrade, ali i kadrovanja nove vasti po dubini? 

JANJUŠEVIĆ: Ako nagrade i nagrađeni budu projektvani po ideološkoj ili partijskoj matrici, a ne strukovnoj , onda smo jako malo iili gotovo ništa uradili sa očekivanim promjenama nakon 30. avgusta prošle godine. Sva kadrovanja od izglasavanja Vlade početkom decembra prošle godine, govore o tome koliko je svako različito vidio koncept rada nove Vlade, od mandatara, parlamentarne većine, nevladinih organizacija, crkve, analitičara medija isl. To samo govori o velikim očekivanjima nakon parlamentarnih izbora, koja se manifestuju kroz razočarenja u kadrovskom pogledu kad je dinamika reformi znatno usporenija od očekivane.

 MONITOR: U posljednjem dokumentu Evropske komisije u kom se mjeri napredak Crne Gore na poljima organizovanog kriminala i korupcije, nijesu konstatovani pomaci, a između ostalog nova vlast kritikovana je jer nije postavila ni šefove i članove radih tijela za ta poglavlja.  Da li je nova vlast na tim poljima mogla uraditi više, bez obzira na zarobljenost institucija te tridesedogodišnje nasljeđe DPS-a?

JANJUŠEVIĆ: Novoj vlasti su definitivno bile svezane ruke u borbi sa korupcijom i organizovanim kriminalom, što govori o trideset godina vladavine jedne iste dominantne strukture u kojoj je kriminal i korupcija srastao sa državom i gotovo progutao sve institucije sistema. E, sad je pitanje koliko se moglo i da li se moglo više i bolje. Prvo je politički pristup i koncept tom problemu, jer  sve tri grupacije iz vladajuće koalicije nijesu jednako vidjele kako treba prići tom problemu, drugo je pitanje da li smo imali stručne i profesionalne ljude koji su mogli da odgovore tim zadacima koji su izuzetno kompleksni. Mislim da su se u ovom polju morala tražiti i konsultovati pozitivna međunarodna iskustva i prakse od Italije, Amerike, Hong Konga, Singapura, itd.

MONITOR: A na drugim poljima? Vaša organizacija uključena je u proces  izbornih reformi. Kako taj proces teče u parlamentu koji je u nekoj vrsti konstantne političke krize?

JANJUŠEVIĆ: Mi kao organizacija u prethodnom periodu  nikada se nijesmo kandidovali za učešće u radu skupštinskih tijela koja su dosad pokazala jednu lošu praksu, a to je da poslije rada svih stručnih tijela na izmjenama izbornog zakonodavstva, naš izborni proces je bio gori od onog kojeg smo željeli da mijenjamo i unapređujemo. Što će reći da smo imali jednu simulaciju reformi i unapređenja izbornog zakonodavstva, od strane prethodne vlasti. Sada kada je vlast promijenjena prvi put na izborima, želimo da damo svoj doprinos, vjerujući da će postojati istinski politički konsenzus svih parlamentarnih  subjekata o neophodnosti unapređenja izbornog zakonodavstva, kojeg nije bilo u proteklih 30 godina. Isto tako vidimo bojazan da se takva praksa nastavi jer većinski dio opozicije bojkotuje rad parlamenta kao i skupštinskih radnih tijela.

MONITOR: Kako vidite procese unutar opozicije? Može li se očekivati reforma najveće opozicione partije, nekadašnje vlasti, dok je na njenom čelu predsjednik Milo Đukanović, i koliko je ta reforma važna za ozdravljenje cjelokupnog društva?

JANJUŠEVIĆ: Tu je situacija jako interesantna. Kada govorimo o DPS-u imamo jednu konstantu da DPS svoju monolitnost i homogenost postiže zahvaljujući predsjedniku partije i države. Sa druge strane taj pristup dobrim dijelom koči unutarstranačke reforme za koje su svjesni da moraju otpočeti, kao i slabi koalicioni potencijal ove partije, upravo zbog takve pozicije. Ove okolnosti  me podsjećaju na nekadašnji SNP koji je gradio svoju snagu i homogenost zahvaljujući lojalnosti prema Slobodanu Miloševiću, a što mu je značajno slabilo koalicioni kapacitet. Kad su napravili otklon od Slobodana Miloševića značajno su podigli koalicioni potencijal ali i otvorili frakcije i „struje“ u stranci. Isto to očekuje i DPS u susret narednim parlamentarnim izborima. Da li će ući u suštinske reforme bez gospodina Đukanovića i otvoriti koalicioni kapacitet prema partijama iz vlasti kojima se  obraćaju od izbora u Nikšiću i Herceg Novom, ili će ostati na simuliranim reformama i autokratskom modelu vođenja partije, ostaje da se vidi.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo