Povežite se sa nama

OKO NAS

PENZIONERI NIKŠIĆA BEZ DOMA PENZIONERA: Ko zarađuje od penzija

Objavljeno prije

na

Na trideset četiri stepena u hladu vrelog julskog dana u Nikšiću po taktički raspoređenim klupama po Trgu slobode – penzioneri. Niske penzije opterećene kreditima i izdržavanjem djece i unuka ne dopuštaju im ni kratko opuštanje na nekoj od terasa gradskih lokala tako da im klupe ostaju jedino rješenje za druženje. Tu je i dodatna muka koja ih najviše pogađa poslednjih šest godina – Dom penzionera, njihovo jedino utočište koje je rukovodstvo Udruženja penzionera izdalo pod zakup. Opozicija tvrdi – nezakonito. Sada se u javnosti govori da bi Dom mogao biti I prodat.

Staru rustičnu zgadu u ulici Novaka Ramova, koju Nikšićani i dalje zovu Dom penzionera i pored toga što je tamo već šest godina kafana, penzioneri sada mogu samo u prolazu pogledivati iako je ona još osamdeset šeste godine prošlog vijeka data baš njima na trajno upravljanje i korišćenje.

Zgrada Doma penzionera nekada u državnom, sada je u vlasništvu Udruženja penzonera i invalida rada na čijem je čelu u Nikšiću već tri mandata Ivan Krsmanović, Član Opštinskog odbora DPS –a. Dom je izdat pod zakup Dušku Stanišiću vlasniku DOO Kapljica iz Nikšića registrovanom za usluge pripremanja i poslušivanja pića. Zakup je ugovoren na deset godina od kojih je šest već isteklo.

Dom je ne samo promijenio vlasnika već i kvadraturu tvrdi Emilija Kovačina predsjednica Vijeće penzionera Demokratskog fronta Nikšić i članica novoformiranog kordinacionog tijela za očuvanje Doma penzionera.

“Zgrada ima tri nivoa i svaki od njih ima po 140 kvadrata što bi ukupno trebalo inositi 420 kvadrata. Prema podacima Uprave za nekretnine upisano je samo 209 kvadrata. Pored toga što je nezekonito promijenjen vlasnik Doma kada se umjesto države upisalo Udruženje, misteriozno je ‘nestalo’ preko 200 kvadrata prostora. Da li bi oni bili uračunati prilikom namjeravane prodaje ove zgrade mi ne znamo ali znamo da nikako nećemo dopustiti to što su namjerili gospodin Krsmanović i njegova ekipa” – ogorčena je Kovačina.

Ona podsjeća da su svi ćutali kada je zgrada Doma izdata za svega 400 eura mjesečno što sa zakupninom od eura po kvadratu u strogom centru dođe kao poklon Stanišiću.

“Realna cijena zakupa u centru grada je pet eura po kvadratu. Dom je izdat za otprilike euro po kvardratu godišnje: šteta se lako može izračunati. I najvažnije: penzioneri su izgubili svoj prepoznatljivi krov nad glavom koji je bio njihovo centralno mejsto okupljanja”.

Lalatović je svojevremeno postavio poslaničko pitanje u SO Nikšić o ovom problemu . U odgovoru gradonačelnika Veselina Grbovića kaže se da su oni dali nove prostorije penzionerima:

Lalatović tvrdi da se radi o šezdesetak kvadrata na periferiji, rezervisanih samo za odabrane.

Kap koja je prelila čašu je vijest koja je prostrujala gradom da je zgrada spremna za prodaju. Penzioneri su izgubili svoje poslovično strpljenje i krenuli u akciju..

“Ne možemo dozvoliti da se proda jedan od simbola grada koji je naša nasušna potreba kako bi mogli koliko toliko ljudskije provoditi penzionerske dane. Priča kako im je namjera da prodaju zgradu da bi navodno stambeno obezbijedili petnaestak penzionera je puka demagogija na koju mi više ne nasijedamo. Gdje su pare koje su dobijali od nas svih ovih godina. Svakoga mjeseca svakom od 16.680 penzionera u Nikšiću odbije se po pedeset centi, što je za tri mandata Krsmanovića oko million i dvjesta hiljada eura samo od članarina. Gdje su te pare ?” pitaju se nikšićki penzioneri sa kojima je Montior razgovarao .

“Do dolaska novog rukovodstva čelo Udruženja, penzioneri su mogli besplatno da ljetuju u Ulcinju i Igalu, danas to plaćaju. Gje i kome idu te pare”, pita se i Emilija Kovačina. Ona se nada da će javnost dobiti odgovore nakon što se procesuira krivična prijava koju će ubrzo njenog udruženje predati tužilaštvu.

Dobra strana priče je što je u međuvremenu, nakon interesovanja opozicije za problem, Opština pokrenula inicijativu da se prostor vrati prvobitnom vlasniku to jest državi Crnoj Gori.

“Najinteresnatnije u svoj ovoj priči bi bilo da se sazna ko je omogućio prepis ove nekretnine na drugo lice, dakle kriminalnu radnju koju gospodin Grbović u svom odgovoru eufemsitički naziva greškom. Valjda ćemo i to saznati jednog dana”, nadaju se i Lalatović i Kovačina.

Penzioneri okupljeni oko Kordinacionog tijela za očuvanje Doma penzionera i Vijeće penzionera Demokratskog fronta traže da Krsmanović i garnitura oko njega, podnesu ostavku i raspišu nove izbore kako bi penzioneri dobili novo rukovodstvo koje će raditi u njihovom interesu.

“Tražimo i da izbor rukovodećih struktura bude javan i transparentan, kao i da se sa izborom upoznaju svi penzioneri, kako bi učestvovali transparentno u izbornom procesu. Upozoravamo aktuelno rukovodstvo da neće dozvoliti da novi izbor bude vršen kao do sada, na nezakonit i netransparentan način. U suprotnom će penzioneri i invalidi rada na zakonski valjan način napraviti novu organizaciju u interesu penzionerske populacije”, poručuje na kraju Kovačina.

Bato PEROVIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo