Povežite se sa nama

OKO NAS

PENZIONERI NIKŠIĆA BEZ DOMA PENZIONERA: Ko zarađuje od penzija

Objavljeno prije

na

Na trideset četiri stepena u hladu vrelog julskog dana u Nikšiću po taktički raspoređenim klupama po Trgu slobode – penzioneri. Niske penzije opterećene kreditima i izdržavanjem djece i unuka ne dopuštaju im ni kratko opuštanje na nekoj od terasa gradskih lokala tako da im klupe ostaju jedino rješenje za druženje. Tu je i dodatna muka koja ih najviše pogađa poslednjih šest godina – Dom penzionera, njihovo jedino utočište koje je rukovodstvo Udruženja penzionera izdalo pod zakup. Opozicija tvrdi – nezakonito. Sada se u javnosti govori da bi Dom mogao biti I prodat.

Staru rustičnu zgadu u ulici Novaka Ramova, koju Nikšićani i dalje zovu Dom penzionera i pored toga što je tamo već šest godina kafana, penzioneri sada mogu samo u prolazu pogledivati iako je ona još osamdeset šeste godine prošlog vijeka data baš njima na trajno upravljanje i korišćenje.

Zgrada Doma penzionera nekada u državnom, sada je u vlasništvu Udruženja penzonera i invalida rada na čijem je čelu u Nikšiću već tri mandata Ivan Krsmanović, Član Opštinskog odbora DPS –a. Dom je izdat pod zakup Dušku Stanišiću vlasniku DOO Kapljica iz Nikšića registrovanom za usluge pripremanja i poslušivanja pića. Zakup je ugovoren na deset godina od kojih je šest već isteklo.

Dom je ne samo promijenio vlasnika već i kvadraturu tvrdi Emilija Kovačina predsjednica Vijeće penzionera Demokratskog fronta Nikšić i članica novoformiranog kordinacionog tijela za očuvanje Doma penzionera.

“Zgrada ima tri nivoa i svaki od njih ima po 140 kvadrata što bi ukupno trebalo inositi 420 kvadrata. Prema podacima Uprave za nekretnine upisano je samo 209 kvadrata. Pored toga što je nezekonito promijenjen vlasnik Doma kada se umjesto države upisalo Udruženje, misteriozno je ‘nestalo’ preko 200 kvadrata prostora. Da li bi oni bili uračunati prilikom namjeravane prodaje ove zgrade mi ne znamo ali znamo da nikako nećemo dopustiti to što su namjerili gospodin Krsmanović i njegova ekipa” – ogorčena je Kovačina.

Ona podsjeća da su svi ćutali kada je zgrada Doma izdata za svega 400 eura mjesečno što sa zakupninom od eura po kvadratu u strogom centru dođe kao poklon Stanišiću.

“Realna cijena zakupa u centru grada je pet eura po kvadratu. Dom je izdat za otprilike euro po kvardratu godišnje: šteta se lako može izračunati. I najvažnije: penzioneri su izgubili svoj prepoznatljivi krov nad glavom koji je bio njihovo centralno mejsto okupljanja”.

Lalatović je svojevremeno postavio poslaničko pitanje u SO Nikšić o ovom problemu . U odgovoru gradonačelnika Veselina Grbovića kaže se da su oni dali nove prostorije penzionerima:

Lalatović tvrdi da se radi o šezdesetak kvadrata na periferiji, rezervisanih samo za odabrane.

Kap koja je prelila čašu je vijest koja je prostrujala gradom da je zgrada spremna za prodaju. Penzioneri su izgubili svoje poslovično strpljenje i krenuli u akciju..

“Ne možemo dozvoliti da se proda jedan od simbola grada koji je naša nasušna potreba kako bi mogli koliko toliko ljudskije provoditi penzionerske dane. Priča kako im je namjera da prodaju zgradu da bi navodno stambeno obezbijedili petnaestak penzionera je puka demagogija na koju mi više ne nasijedamo. Gdje su pare koje su dobijali od nas svih ovih godina. Svakoga mjeseca svakom od 16.680 penzionera u Nikšiću odbije se po pedeset centi, što je za tri mandata Krsmanovića oko million i dvjesta hiljada eura samo od članarina. Gdje su te pare ?” pitaju se nikšićki penzioneri sa kojima je Montior razgovarao .

“Do dolaska novog rukovodstva čelo Udruženja, penzioneri su mogli besplatno da ljetuju u Ulcinju i Igalu, danas to plaćaju. Gje i kome idu te pare”, pita se i Emilija Kovačina. Ona se nada da će javnost dobiti odgovore nakon što se procesuira krivična prijava koju će ubrzo njenog udruženje predati tužilaštvu.

Dobra strana priče je što je u međuvremenu, nakon interesovanja opozicije za problem, Opština pokrenula inicijativu da se prostor vrati prvobitnom vlasniku to jest državi Crnoj Gori.

“Najinteresnatnije u svoj ovoj priči bi bilo da se sazna ko je omogućio prepis ove nekretnine na drugo lice, dakle kriminalnu radnju koju gospodin Grbović u svom odgovoru eufemsitički naziva greškom. Valjda ćemo i to saznati jednog dana”, nadaju se i Lalatović i Kovačina.

Penzioneri okupljeni oko Kordinacionog tijela za očuvanje Doma penzionera i Vijeće penzionera Demokratskog fronta traže da Krsmanović i garnitura oko njega, podnesu ostavku i raspišu nove izbore kako bi penzioneri dobili novo rukovodstvo koje će raditi u njihovom interesu.

“Tražimo i da izbor rukovodećih struktura bude javan i transparentan, kao i da se sa izborom upoznaju svi penzioneri, kako bi učestvovali transparentno u izbornom procesu. Upozoravamo aktuelno rukovodstvo da neće dozvoliti da novi izbor bude vršen kao do sada, na nezakonit i netransparentan način. U suprotnom će penzioneri i invalidi rada na zakonski valjan način napraviti novu organizaciju u interesu penzionerske populacije”, poručuje na kraju Kovačina.

Bato PEROVIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA: Katnić i Lazović idu na sud

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vijeće Višeg suda, na čelu sa Zoranom Radovićem, potvrdilo je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu

 

 

Viši sud potvrdio je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu. Oni su optuženi da su dio kriminalne organizacije pomoću koje su zloupotrebom službenog položaja sarađivali sa kriminalnom grupom Radoja Zvicera.

Zoran Lazović je bio u ANB, a od 2019. do marta 2021. šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala pri Upravi policije. Milivoje Katnić bio je specijalni državni tužilac od 2015. do februara 2022. kada je, godinu i po nakon smjene Demokratske partije socijalista –  penzionisan. Katnić je u prijateljskim i kumovskim vezama sa Lazovićem.

Branilac Lazovića,  advokat Zoran Piperović, kazao je ranije da će pocijepati svoju diplomu ukoliko ova optužnica bude potvrđena. On je, pak, nakon potvrđivanja optužnice kazao da se desila „neka viša sila koju ne može da vidi“, pa je optužnica protiv Lazovića i Katnića potvrđena.

„Ogorčen sam i šokiran – svega sam se nagledao u ovom poslu za ovih 40 godina: ali da mi je neko rekao da će ova optužnica da bude potvrđena… Prije bih mislio da Mjesec može da padne na Zemlju“, kazao je Piperović.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT)  vjeruje da je Lazović u decembru 2020. godine kao pomoćnik direktora UP, zloupotrebom službenog položaja, pomogao Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, tako što je nezakonito uklonio zabranu o ulasku u Crnu Goru. Na zahtjev navodnog šefa kavačkog klana Radoja Zvicera, koji mu je prenio njegov sin Petar Lazović, tvrdi tužilaštvo,  obezbijedio je da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost. Bivši pomoćnik direktora Uprave policije optužen je zbog sumnje da je sa nekadašnjim šefom SDT-a tokom javnih i medijskih nastupa obmanjivao javnost da su Belivuk i Miljković u Crnu Goru ušli na zahtjev policije Srbije i da su prema njima UP i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje…

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST SEKSUALNOG NASILJA NAD DJECOM: Čekajući nadležne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire. Tri godine nakon usvajanja zakona, još nema podzakonskih akata koje su trebali da urade MUP i Ministarstvo zdravlja

 

 

Gotovo da ne prođe sedmica, da Uprava policije ne obavijesti  javnost da je počinjeno neko krivično djelo nad maloljetnom osobom. O tome govori i posljednji slučaj zabilježen nadomak Podgorice, kada je 53.godišnji albanski državljanin  uhapšen zbog seksualnog uznemiravanja dvije djevojčice, od kojih jedna ima tek šest godina.

„“Osumnjičeni, star 52 godine, je dana 16.marta 2025.godine,oko 16 časova, u Tuzima, prišao oštećenima-djevojčicama starosti 12 i 6 godina,kojom prilikom je oštećenu starosti 12 godina povukao za ruku, poljubio u obraz, a zatim je uhvatio rukom za bradu i poljubio je u usta ,nakon čega je i oštećenu starosti 6 godina takođe povukao za ruku i poljubio u obraz”, saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva nakon što je nadležni tužilac obavio njegovo saslušanje i odredio mu zadržavanje.

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire, niti kontroliše kako je propisano Krivičnim zakonikom – da li se kreću u blizini mjesta na kojima se okupljaju djeca, da li se javljaju redovno policiji, putuju li u inostranstvo.

To potvrđuje i nedavni slučaj iz Bijelog Polja, kada je 39.godišnji A.K.  silovao maloljetnu osobu,  koja mu je u krvnom srodstvu,a potom pobjegao.

Iz Uprave policije su se neposredno nakon prijave ovog događaja oglasili sa   saopštenjem u kom su naveli da je riječ o povratniku. Međutim, niko od nadležnih institucija nije dao objašnjenje zbog čega  nije završio na liječenju budući da je i u ranijem periodu prijavljivan dva puta da je pokušao da počini isto krivično djelo. U drugom slučaju nadležni sud nije našao dovoljno dokaza da ga osudi, ali jeste za prvo prijavljeno djelo, na štetu takođe jedne maloljetne krvne srodnice.

Da bi se pedofili nadzirali, bilo je neophodno da Ministarstvo unutrašnjih poslova kojim rukovodi Danilo Šaranović i Ministarstvo zdravlja na čelu sa dr Vojislavom Šimunom urade podzakonska akta. Oni su na tim pozicijama od oktobra 2023. godine, a zakon je usvojen na početku 2022, što znači da ni njihovi prethodnici Filip Adžić i Dragoslav Šćekić nijesu smatrali da je to prioritetan  problem.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DEPONIJA MALJEVAC: Ekološka crna tačka koja “gasi” sela  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini uspjeli su  protestima da “natjeraju” predstavnike EPCG da sjednu za isti sto i dogovore kako da riješe veliki ekološki problem. Na deponiji Maljevac odlažu se pepeo i šljaka iz TE Pljevlja, a sistem koji sprječava da vjetar dio nusproizvoda raznosi po okolini, ne radi. Zbog toga će ekološka inspekcija zahtijevati i pokretanje prekršajnog postupka

 

 

Poslije bezbroj apela, dopisa  i 11 dana protesta i blokade saobraćajnice tokom marta ove godine, tek u utorak, mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini, sa predstavnicima Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), dogovorili su “pripreme početnih koraka za rješavanje ogromnog ekološkog problema na deponiji pepela i šljake Maljevac”. Na toj lokaciji, kako mještani tvrde,  decenijama se bezobzirno  deponuju nusproizvodi iz Termoelektrane (TE). Iz EPCG, do sada, objašnjavaju, nijesu ispunili nijedno obećanje o ozelenjavanju tog područja, a ne radi ni sistem za orošavanje deponije, kojim bi se spriječilo da vjetar raznosi pepeo do okolnih imanja i kuća.

Mještani su, kako objašnjava njihov predstavnik Darko Knežević, prošle sedmice i noćili u mjesnoj kapeli u blizini groblja. Tvrdi da je to jasna poruka da “ukoliko se Maljevac ne riješi, jedini put mještana je onaj ka groblju”. Neka manja sela tog kraja su, prema njegovim riječima, zbog deponije, ugašena. Ekološka inspekcija, koja je prije 10-ak dana došla na deponiju na inicijativu mještana, najavila je podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv odgovornih u EPCG. Navodno, na toj lokaciji nijesu poštovane mjere iz Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i sprječavanje raznošenja pepela sa jedne od kaseta na deponiji Maljevac.

TE “Pljevlja” je, konstatovala je inspekcija, bila u obavezi da površinu deponije održava prekrivenu vodom, odnosno održava što veće “vodeno ogledalo” na površini deponije, kao i da ima uspostavljen sistem prskanja suvih djelova (plaža) deponije. Zbog toga je inspekcijskim nadzorom naloženo da, u cilju smanjenja podizanja prašine na kaseti 3 odlagališta-deponije pepela i šljake, obezbijede tehničko-tehnološke uslove, to jest formiranje “vodenog ogledala”.

Ekološki inspektor je uputio mještane da podatke o rezultatima mjerenja zagađenja sa mjerne stanice koja se nalazi u neposrednoj blizini deponije zatraže od Agencije za zaštitu životne sredine ili Centra za ekotoksikološka ispitivanja. Mještani su obaviješteni i da TA Pljevlja “na godišnjem nivou sprovodi četiri imisijska četrnaestodnevna mjerenja kvaliteta vazduha na četiri lokacije u okolini odlagališta, nakon čega ovlašćene institucije izdaju konačni godišnji izvještaj za taj period.”

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo