Povežite se sa nama

OKO NAS

PENZIONERI NIKŠIĆA BEZ DOMA PENZIONERA: Ko zarađuje od penzija

Objavljeno prije

na

Na trideset četiri stepena u hladu vrelog julskog dana u Nikšiću po taktički raspoređenim klupama po Trgu slobode – penzioneri. Niske penzije opterećene kreditima i izdržavanjem djece i unuka ne dopuštaju im ni kratko opuštanje na nekoj od terasa gradskih lokala tako da im klupe ostaju jedino rješenje za druženje. Tu je i dodatna muka koja ih najviše pogađa poslednjih šest godina – Dom penzionera, njihovo jedino utočište koje je rukovodstvo Udruženja penzionera izdalo pod zakup. Opozicija tvrdi – nezakonito. Sada se u javnosti govori da bi Dom mogao biti I prodat.

Staru rustičnu zgadu u ulici Novaka Ramova, koju Nikšićani i dalje zovu Dom penzionera i pored toga što je tamo već šest godina kafana, penzioneri sada mogu samo u prolazu pogledivati iako je ona još osamdeset šeste godine prošlog vijeka data baš njima na trajno upravljanje i korišćenje.

Zgrada Doma penzionera nekada u državnom, sada je u vlasništvu Udruženja penzonera i invalida rada na čijem je čelu u Nikšiću već tri mandata Ivan Krsmanović, Član Opštinskog odbora DPS –a. Dom je izdat pod zakup Dušku Stanišiću vlasniku DOO Kapljica iz Nikšića registrovanom za usluge pripremanja i poslušivanja pića. Zakup je ugovoren na deset godina od kojih je šest već isteklo.

Dom je ne samo promijenio vlasnika već i kvadraturu tvrdi Emilija Kovačina predsjednica Vijeće penzionera Demokratskog fronta Nikšić i članica novoformiranog kordinacionog tijela za očuvanje Doma penzionera.

“Zgrada ima tri nivoa i svaki od njih ima po 140 kvadrata što bi ukupno trebalo inositi 420 kvadrata. Prema podacima Uprave za nekretnine upisano je samo 209 kvadrata. Pored toga što je nezekonito promijenjen vlasnik Doma kada se umjesto države upisalo Udruženje, misteriozno je ‘nestalo’ preko 200 kvadrata prostora. Da li bi oni bili uračunati prilikom namjeravane prodaje ove zgrade mi ne znamo ali znamo da nikako nećemo dopustiti to što su namjerili gospodin Krsmanović i njegova ekipa” – ogorčena je Kovačina.

Ona podsjeća da su svi ćutali kada je zgrada Doma izdata za svega 400 eura mjesečno što sa zakupninom od eura po kvadratu u strogom centru dođe kao poklon Stanišiću.

“Realna cijena zakupa u centru grada je pet eura po kvadratu. Dom je izdat za otprilike euro po kvardratu godišnje: šteta se lako može izračunati. I najvažnije: penzioneri su izgubili svoj prepoznatljivi krov nad glavom koji je bio njihovo centralno mejsto okupljanja”.

Lalatović je svojevremeno postavio poslaničko pitanje u SO Nikšić o ovom problemu . U odgovoru gradonačelnika Veselina Grbovića kaže se da su oni dali nove prostorije penzionerima:

Lalatović tvrdi da se radi o šezdesetak kvadrata na periferiji, rezervisanih samo za odabrane.

Kap koja je prelila čašu je vijest koja je prostrujala gradom da je zgrada spremna za prodaju. Penzioneri su izgubili svoje poslovično strpljenje i krenuli u akciju..

“Ne možemo dozvoliti da se proda jedan od simbola grada koji je naša nasušna potreba kako bi mogli koliko toliko ljudskije provoditi penzionerske dane. Priča kako im je namjera da prodaju zgradu da bi navodno stambeno obezbijedili petnaestak penzionera je puka demagogija na koju mi više ne nasijedamo. Gdje su pare koje su dobijali od nas svih ovih godina. Svakoga mjeseca svakom od 16.680 penzionera u Nikšiću odbije se po pedeset centi, što je za tri mandata Krsmanovića oko million i dvjesta hiljada eura samo od članarina. Gdje su te pare ?” pitaju se nikšićki penzioneri sa kojima je Montior razgovarao .

“Do dolaska novog rukovodstva čelo Udruženja, penzioneri su mogli besplatno da ljetuju u Ulcinju i Igalu, danas to plaćaju. Gje i kome idu te pare”, pita se i Emilija Kovačina. Ona se nada da će javnost dobiti odgovore nakon što se procesuira krivična prijava koju će ubrzo njenog udruženje predati tužilaštvu.

Dobra strana priče je što je u međuvremenu, nakon interesovanja opozicije za problem, Opština pokrenula inicijativu da se prostor vrati prvobitnom vlasniku to jest državi Crnoj Gori.

“Najinteresnatnije u svoj ovoj priči bi bilo da se sazna ko je omogućio prepis ove nekretnine na drugo lice, dakle kriminalnu radnju koju gospodin Grbović u svom odgovoru eufemsitički naziva greškom. Valjda ćemo i to saznati jednog dana”, nadaju se i Lalatović i Kovačina.

Penzioneri okupljeni oko Kordinacionog tijela za očuvanje Doma penzionera i Vijeće penzionera Demokratskog fronta traže da Krsmanović i garnitura oko njega, podnesu ostavku i raspišu nove izbore kako bi penzioneri dobili novo rukovodstvo koje će raditi u njihovom interesu.

“Tražimo i da izbor rukovodećih struktura bude javan i transparentan, kao i da se sa izborom upoznaju svi penzioneri, kako bi učestvovali transparentno u izbornom procesu. Upozoravamo aktuelno rukovodstvo da neće dozvoliti da novi izbor bude vršen kao do sada, na nezakonit i netransparentan način. U suprotnom će penzioneri i invalidi rada na zakonski valjan način napraviti novu organizaciju u interesu penzionerske populacije”, poručuje na kraju Kovačina.

Bato PEROVIĆ

Komentari

Izdvojeno

VLADA, POSLANICI I DRUŠTVO ZNANJA: Knjige su štetne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rezolucija Evropskog parlamenta o budućnosti Evropskog sektora knjiga poziva na nultu stopu PDV-a za knjige u državama članicama, kako bi se podržala ekonomija utemeljena na znanju, te podstaknulo čitanje i promovisale njegove cjeloživotne koristi. Svoj ,,podsticaj” ovoj težnji protekle sedmice dali su i poslanici vladajuće većine izglasavši povećanje PDV-a na knjige, sa sedam na 15 odsto

 

Poslanici vladajuće većine u Skupštine Crne Gore su, protekle sedmice, izglasali povećanje PDV-a na knjige, sa sedam na 15 odsto. Povećanje je došlo u sklopu seta ekonomskih zakona koji su potrebni za primjenu Programa Evropa sad 2.

Da je ovo povećanje simbolički važno, upozorio je poslanik URA-e Miloš Konatar parlamentarnu većinu.

Osim simboličnog, građani, oni koji još uvijek kupuju knjige, će osjetiti i praktični dio ove odluke jer će cijene knjiga biti povećane za oko osam odsto.

U većini država EU izdavanje knjiga i štampanih medija se smatra javnim interesom zbog obrazovnog i kulturnog razvoja nacije i informisanja građana, pa postoji više mjera podsticaja od kojih su i najniže ili nulte stope PDV-a.

Udruženja izdavača i knjižara, kao i štampanih medija, proteklih godina su više puta kod raznih Vlada pokretali incijative o uvođenju nulte stope PDV-a na knjige i štampu, uz obrazloženje da je prodaja knjiga i novina u padu.

U nacrtu medijske strategije, koja je predstavljena 2022. godine, bilo je predviđeno smanjenje stope PDV-a na štampu na nula odsto u 2023. godini. Međutim, krajem prošle godine Vlada je usvojila Medijsku strategiju u kojoj ta mjera nije predviđena, uz obrazloženje da se tim dokumentom ne mogu utvrđivati poreske stope već da će to biti regulisano finansijskim strategijama. Sada se umjesto smanjenja predviđa povećanje poreza na ove proizvode.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. septembra ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ULCINJ DOBIJA NOVI PORTO: Uz “Porto Milenu” i “Porto Rai”

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Ulcinju je ovog vikenda predstavljen projekat luksuzno hotelsko-rezidencijalnog kompleksa “Porta Rai”. Uz ostale objekte na početku Velike plaže, ovaj dio Ulcinja će dobiti sasvim nove obrise

 

Gradnja ovog objekta kreće u novembru ove godine, a prvi objekti biće gotovi do maja 2026. godine. Ova investicija će potpuno transformisati Veliku plažu i pretvoriti je u jednu od najznačajnijih destinacija, slično kao što je to bilo sa Porto Montenegrom, Porto Novim ili Lušticom”, kaže direktor Karisma Hotels & Resorts za Evropu i Bliski istok Nemanja Kostić.

On smatra da je riječ o objektu koji će ispuniti najviše standarde kvaliteta i predstavljati novu adresu luksuza na jednoj od najljepših lokacija na Jadranu, na prostoru od gotovo 100 hiljada kvadratnih metara gdje  se nekada nalazio hotel “Lido”. “Kompleks će biti okrenut porodici, ispunjen zelenilom, parkovima, brojnim sadržajima za djecu, jer želimo da stvorimo ambijent po mjeri čoveka”, ističe Kostić.

Izgradnja jednog od najznačajnijih turističkih projekata u posljednjoj deceniji u ovom dijelu Evrope počeće u novembru, a procijenjena vrijednost investicije iza koje stoje hotelska grupacija Karisma Hotels & Resorts i međunarodna kompanija Dobrov & Family Group iznosi 170 miliona eura.

Dobrov group je u oktobru 2006. godine na međunarodnom tenderu kupio hotel Lido za 10,8 miliona eura. Objekat je srušen nakon kupovine, a firma je početkom 2012. godine, uprkos upozorenjima iz Vlade i imperativnim odredbama iz ugovora, konačno odustala od gradnje novog hotela na Velikoj plaži pod izgovorom da država nije ispunila obavezu čišćenja obližnjeg kanala Port Milene. Pošto je za rješenje tog problema bilo neophodno nekoliko godina, Capital estate je planirana sredstva preusmjerio u Budvu gdje je u Bečićima sagradio hotel sa pet zvjezdica.

Prema riječima direktorke prodaje Porta Rai Jovane Purić, izgradnja ovog objekta pružiće jedinstveno iskustvo života u hotelsko rezidencijalnom kompleksu sa svim pratećim sadržajima. “Biće ovo kompleks po mjeri čovjeka i po mjeri porodice”, kaže ona dodajući da “Porta Rai Beachfront Hotel & Residences kombinuje najbolje svjetske i lokalne prakse, stvarajući kompleks kakav do sada nije postojao u Crnoj Gori.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. septembra ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POTKORNJAK I DRUGE PRIČE: Proizvodnja neprijatelja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako šira zajednica pokušava beskompromisne borce za očuvanje prirode- građanskog  aktivistu Rašita Markovića, šumarskog inspektora Hakiju JasavićaNedžada Cecunjanina, da predstavi neprijateljima Plava zbog iznošenja nezgodnih stavova i optuživanja institucija da ne rade svoj posao

 

 

Nakon što su Drvoprerađivači Plav iznijeli tvrdnju da se štete u plavskim šumama zbog epidemije potkornjaka u ekološkom smislu mjere svakodnevnim manjkom stotina miliona kubika kiseonika, građanski aktivista Rašit Marković napisao je na svom Fejsbuku da ne bi bio čovjek kada ne bi stajao iza svojih riječi i stavova koje dijeli sa šumarskim inspektorom Hakijom Jasavićem i kolegom iz tog udruženja građana Nedžadom Cecunjaninom.

On je propoznao tendenciju da šira zajednica pokušava da njih trojicu, kao beskompromisne borce za očuvanje prirode, proglase neprijateljima Plava zbog iznošenja nezgodnih stavova i optuživanja isntitucija da ne rade svoj posao.

„Ako smo nas trojica neprijatelji, grad Plav i država Crna Gora nemaju prijatelja. Dva usko povezana ekocida u Nacionalnom parku Prokletije i ćutanje nadležnih, i svih konstituenata i lokalne i državne vlasti. I nedavno su saopštili kako su feromonskim klopkama spasili tolika stabla. Iduće godine će da se vidi, nažalost, ali kasno kako su spasili šumu. I sve ovo se dešava u u ekološkoj državi i u Nacionalnom parku“ – napisao je Marković.

Priča oko bolesti potkornjaka u šumama Nacionalnog parka Prokletije prvi put je pokrenuta u ljeto 2022. godine, a zatim je dobila na težini u novembru mjesecu prošle godine, kada je šumarski inspektor iz Plava Hakija Jasavić podnio Osnovnom državnom tužilaštvu u Plavu krivičnu prijavu protiv menadžmenta Nacionalnih parkova Crne Gore, koji nisu postupili po nalogu iz aprila te godine da izvrše sanitarnu sječu.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo