Povežite se sa nama

MONITORING

Pljačkaš koji je postao bos

Objavljeno prije

na

Darko Šarić bjegunac osumnjičen za šverc droge, dobio je i internet profil. To je svojevrsan dosije o Darku Šariću, njegovim saradnicima, kompanijama koje je kontrolisao i imovini koju posjeduje u Crnoj Gori i Srbiji, a da mu u potonjoj državi još nije oduzeta odlukom vlasti u Beogradu.

Obiman materijal o Darku Šariću je objavilo Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS) na sajtu Reportingproject.net., koji se bavi proučavanjem organizovanog kriminala i korupcije u Evropi. Među dokumentima su kompanijski zapisi i bankovni transferi iz kojih se, prema saopštenju NUNS, ,,vidi kako su Šarić i njegovi saradnici investirali desetine miliona eura iz of-šor zona u Srbiju”. Na sajtu su dostupne ,,optužnice i presude koje pokazuju kriminalnu prošlost Šarića i njegovih saradnika”, zatim katastarski izvodi o nepokretnostima, kao i saopštenja srbijanskog Tužilaštava za organizovani kriminal.

U Šarićevom profilu navodi se da je on bio vođa moćne balkanske kriminalne organizacije koja je godina švercovala kokain iz Južne Amerike putem Balkana, Italije i Slovenije u zemlje Zapadne Evrope i pri tom zarađivao, kako policijski i sudski organi u Srbiji procjenjuju, milijardu eura godišnje. Pred Višim sudom u Beogradu Darko Šarić je optužen u aprilu za organizovanje kriminalne grupe za šverc kokaina iz Južne Amerike na područje Balkana i očekuje se da suđenje njemu i njegovoj grupi počne 20. septembra.

Novac je Darko Šarić prao investirajući u privatizaciju važnih hotela u Srbiji i kupujući kompanije od ljudi optuženih za organizovani kriminal koji su se uglavnom bavili švercom cigareta. Samo u jednom poslu, prodaji vodeće srpske distributerske kompanije Štampa sistem njemačkom medijskom koncernu WAZ, zaradio je 30 miliona eura.

U dosijeu se, uz pozivanje na sudske dokumente iz Beograda i Pljevalja, prenosi da je u maju 1991, sud u Pljevljima izrekao Darku Šariću jednogodišnju kaznu zatvora zbog pljačke. Dvije godine kasnije, Darko Šarić i prijatelj su optuženi da su upali u kuću u u Pljevljima i ukrali novac i nakit (53.000 njemačkih maraka, 9.000 švajcarskih franaka, 3.000 američkih dolara, zlatnu ogrlicu, narukvicu i prstenje). Godine 2000. sud u Pljevljima je oslobodio Šarića zbog manjka dokaza.

Sud u Pljevljima je u junu 1996, osudio Darka Šarića na četiri mjeseca zatvora zbog ilegalnog posjedovanja oružja, ugrožavanja javne bezbjednosti i nanošenja povrede. Ta presuda mu je u augustu 1998. smanjana na dva mjeseca, da bi u decembru 1998, sud konačno izrekao tromjesečnu kaznu zatvora.

U izvještaju se navodi se da Darko Šarić ima državljanstvo Crne Gore, Srbije i Slovačke, a da pored tih zemalja djeluje i u Italiji, Sloveniji, Argentini, Urugvaju, Kolumbiji, Brazilu, Sjedinjenim Američkim Državama i Češkoj Republici. Kao “,,igurno utočište” mu je navedena Crna Gora.

Šaric u svom posjedu ima nekoliko kompanija uključujući Solimba Z.M, osnovanu u Pragu 1998, koja je još aktivna, Matenko LLC, of-šor firmu registrovanu u američkoj saveznoj državi Delaver sa kojom je obavljao većinu novčanih transakcija u Srbiju, kao i još dvije kompanije registrovane u Delaveru, Financial Angels i Durability LLC. U Srbiji je registrovao konsultantsku kompaniju Municipium i Palić AD, koja je upravljala restoranima i hotelima koje je kupio.

U svom posjedu imao je niz hotela uključujući Patriju i Prezident u Subotici, Antavir Disco Club, Dunavska oaza, restoran u Novom Sadu, kao i udio u banci Vojvodine AD i kompaniju Štrumfovi, koja upravlja vrtićima u Srbiji.

U Crnoj Gori Darko Šarić je preko drugih ličnosti ili kompanija vlasnik 100 odsto Mat company, koja služi kao baza njegovog poslovanja u Crnoj Gori. Kompaniju je osnovao pod imenom Mat shop 2006. u Pljevljima Darkov brat Duško.

Vlasništvo je promijenjeno u Mateniko LLC na ime Jovice Lončara u decembru 2009. Kompanija je bila aktivna u poslovima transporta, nafte i građevinarstvu. Imala je različite ugovore sa Opštinom Pljevlje i Elektroprivredom Crne Gore. Nisu navedeni godišnji prihodi kompanije.

Šmid produkt, u kojoj je Darko Šarić preko drugih ličnosti ili kompanija vlasnik 100 odsto. Tu kompaniju za transport su osnovali 2002. brat i majka Darka Šarića, Duško i Ivanka. Nisu poznati godišnji prihodi ni te firme.

U Pobjedi AD, u kojoj je država Crna Gora većinski vlasnik, Darko Šarić je preko drugih ličnosti ili kompanija posjedovao 4,6 odsto akcija. Toliki udio je, naime, prema Listi akcionara od 16.03.2009, posjedovala Mat company i saradnici Jovica Lončar, Miro Mrdak i Goran Soković. Dio tih akcija je, u međuvremenu, prodat.

SUR Municipium, disko klub u rodnim Pljevljima, koji je osnovao Duško Šarić 2002, i u kome je preko drugih ličnosti ili kompanija Darko Šarić posjedovao 100 odsto vlasništvo. Ni tu nije bio poznat godišnji prihod.

Slično je bilo i u STR Dolce vita, butiku u Pljevljima koji je osnovala sestra Danijela Šarić 2002, kao i iste godine ustanovljenoj STZR Čarobnjak, pekari u tom gradu koju je osnovala majka Ivanka Šarić.

Prema ovom dokumentu NUNS, preko drugih ličnosti ili kompanija Duško Šarić posjeduje i fudbalski klub Rudar, čiji je predsjednik njegov brat Duško. FK Rudar je bio šampion Crne Gore u prvenstvu 2009/2010.

Navodi se i da, prema podacima u katastru Crne Gore od januara 2010, Darko Šarić u u Pljevljima posjeduje 716 kvadratnih metara (m2), a na Žabljaku 6.935 m2. Duško Šarić posjeduje u Pljevljima 837 m2 zemlje, a Ivanka Šarić u Zupci 1.238 m2.

Darko Šarić u u Srbiji ima dvije vile u Sremskoj Kamenici i dvije kuće i šest stanova u Beogradu. Značajan dio posjeda u Srbiji mu je nedavno oduzet. Prema izvještaju sa sajta, Šarićevi legalni prihodi godišnje iznose oko 85 miliona eura, dok ilegalni premašuju milijardu eura.

Prema profilu, najbliži Šarićevi saradnici su bili Goran Soković i Željko Vujanović koji su vodili grupu od 56 švercera kokaina ili osoba umiješanih u radnje koje je Specijalno tužilaštvo Srbije okvalifikovalo kao kriminalne i protivzakonite. Većina tih lica su u zatvorima po Srbiji, Sloveniji, Urugvaju. Za ostalima se traga.

Goran Soković (39) je zajedno sa Darko Šarić i Željkom Vujanovićem, okarakterisan kao jedan od organizatora grupe koja je švercovala kokain iz Južne Amerike u Zapadnu Evropu od 2008. do 15. oktobra 2009. Soković je optužen u aprilu 2010, a sada je u bjekstvu. U Beogradu su mu zaplijenjena tri stana.

Za Sokovićem su vlasti Srbije raspisale međunarodnu potjernicu. Početkom februara se Soković predao vlastima u Crnoj Gori, ali je ubrzo pušten, uz navođenje da iz Srbije nije dostavljen dokazni materijal.

Željko Vujanović, Debeli (32) je, takođe, optužen kao jedan od organizatora kokainske bande. Vujanović je optužen u april 2010. i trenutno je u zatvoru. U Srbiji mu je zaplijenjena imovina.

Dejana Šekularca (30) traži Interpol pod sumnjom da je kao član bande učestvovao u švercu više od dvije tone kokaina iz Južne Amerike. Prema medijima, Šekularac, blizak saradnik Darka Šarića, imao je zadatak da organizuje i kontroliše prevoz kokaina iz Latinske Amerike preko Luke Bar. Po potjernici srpskih vlasti je uhapšen u Podgorici 6. februara, ali je pušten i sada slobodno živi u Crnoj Gori

Isto važi za Borisa Labana (34), vlasnika Parking servisa u Beranima. Laban je, navodno, visokorangiran u Šarićevoj grupi. Do zaplijene kokaina u Urugvaju u oktobru 2009, nije dovođen u vezu sa drogom. U svom gradu poznat je kao ,,momak nezgodne naravi”. Prije tri godine je jedan sugrađanin optužio Labana za pokušaj ubistva, ali potom je povukao iskaz. Beranci pamte i da je pojeo saobraćajnu dozvolu kada je privreden u policijsku stanicu.

Draško Vuković (33), još jedan član kokainske švercerske bande, je prije aprilske optužnice u Beogradu, bio osuđen na dvije godine zatvora u Luksemburgu za krijumčarenje droge. Uspio je da pobjegne iz zatvora u Danskoj u kome je bio poslije hapšenja za trgovinu drogom. Taj profesor bez zaposljenja je, prema medijima, aktivno učestvovao kao dio Šarićeve grupe, u švercu narkotika po Zapadnoj Evropi. U februaru se dobrovoljno predao crnogorskoj policiji ali je ubrzo pušten.

Darko Tošić (40), član kokainske švercerske bande je prema aprilskoj optužnici prenosio informacije od vođa ka članovima koji su bili u Južnoj Americi. On je sada u bjekstvu.

Dragan Labudović, Gago, Labud (37), član bande švercera kokaina i optužen u Beogradu. Vlasnik je firme LD COM u Beranama. Sada je u zatvoru, a vlasti su mu zaplijenile stan u Beogradu.

Nebojša Jestrović (39) član grupe umiješane u pranje novca. Jestrović koji je rođen u Pljevljima, učestvovao je u najvažnijim investicijama Darka Šarića u srpsku privredu. Predvodio je, u ime kompanije Municipium S, konzorcijum koji je kupio Turističko hotelsku ustanovu Palić AD i hotele Prezident i Patrija u Subotica, kao i na aukcijama 2009. hotele Putnik i Vojvodina u Novom Sadu. Jestrović je, takođe, predsjednik upravog odbora privatizovane građevinske firme Adriacoop, čiji je vlasnik slovenačka kompanija Remex, kao što posjeduje SZR Tara. Jestrović se nedavno predao srpskoj policiji.

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLOBODNO SUDIJSKO UVJERENJE: Uzmi od države što više možeš

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bivšim sudijama Vrhovnog suda Radulu Kojoviću i Petru Stojanoviću, Osnovni sud na ime višegodišnjeg nekorištenja godišnjih odmora, dosudio preko 14.000 eura, a Stanki Vučinić 20.000

 

Nekadašnje sudije Vrhovnog suda Radule Kojović, Stanka Vučinić i Petar Stojanović sredinom prošlog mjeseca, pred Osnovnim sudom u Podgorici, dobili su svog poslodavca Vrhovni sud i uspjeli da naplate neiskorištene godišnje odmore.

Sudija Dragan Babović usvojio je tužbene zahtjeve trojice bivših sudija i obavezao Državu, tj. Vrhovni sud CG da po osnovu naknade zbog neiskorištenih godišnjih odmora isplati odštetu. Radovanu Kojoviću 14.183 eura, Petru Stojanoviću 14.601 eura zbog neiskorištenih odmora od 2013. do 2019, a Stanki Vučinić za neiskorištene godišnje odmore od 2013. do 2020. – 20.339 eura.

Sve se ima isplatiti sa zateznom kamatom u roku od osam dana od dana pravosnažne presude, pod prijetnjom prinudnog izvršenja.

Kojović je u aprilu 2020. otišao u penziju, dok je sudijama Vučinić i Stojanović Sudski savjet konstatovao prestanak funkcije u avgustu 2021.

Troje sudija u zajedničkoj tužbi protiv države pojašnjavaju da im je od 2013. pa sve do prestanka funkcije uredno za svaku godinu donošeno rješenje o korišćenju godišnjeg odmora. Međutim, nisu mogli da ih koriste jer su imali obavezna dežurstva. I tako godinama.

Državu je branio Zaštitnik imovinsko pravnih odnosa koji je tražio da se ovaj tužbeni zahtjev odbije kao neosnovan. Naveo je da se ne može dokazati da sudije nijesu koristile godišnje odmore s obzirom da su im rješenja za njih uredno uručena. Po Zaštitniku, nesporno je da su sudije koristili godišnje odmore u navedenom periodu, a da su za dežurstva i pripravnost, koja su organizovana za vrijeme trajanja godišnjih odmora, redovno primali maksimalno utvrđeni iznos naknade. Zbog toga se ni po drugom osnovu ne može isplatiti nadoknada.  ,,Nema podataka u upravi da su podnosili zahtjeve za korišćenje preostalog dijela godišnjih odmora za navedene godine, već da su iste koristili na osnovu usmenog dogovora sa predsjednikom suda”, tvrdio je Zaštitnik.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POČEO POPIS STANOVNIŠTVA, DOMAĆINSTAVA I STANOVA: Šta sad

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prođu li naredni  popisni dani mirno i ozbiljno kao prvih pet, mogli bi upisati ne tako čestu zajedničku pobjedu. Onda bi se valjalo zapitati kako da taj uspjeh iskoristimo za neke nove, neophodne, iskorake. Da ne dangubimo dok čekamo popisne rezultate

 

Peti je dan kako se ponovo popisujemo, nakon više od dvanaest godina, a već izgleda kao da je u pitanju baš neka rutinska, tehničko-statistička, rabota. Koja se baš i ne tiče mnogo koga, sem organizatora iz Vlade i Monstata (Uprava za statistiku) te popisivača koji koriste priliku da zarade neki euro.

Baš ta tišina, narušena tek povremeno – objavama na društvenim mrežama ili javnim podsjećanjem kakvog nacionalnog borca na to ko bi i šta bi trebalo da budemo, najbolje pokazuje kako je popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Crnoj Gori prije svega, i ponajviše, dominantno političko pitanje.

Dovoljna su bila 33 dana, malo strpljenja i dosta dobre volje pa da iz naizgled bezizlazne pozicije društvene raspolućenosti  po pitanju (ne)održavanja popisa zakazanog za 1. novembar po principu sad ili nikad,  dođemo do konsenzusa o uslovima njegovog održavanja i poprilično relaksirane atsmofere u kojoj je 3. decembra počeo popis.

“Pozivamo sve građane i građanke da se slobodno izjasne”, izjavio je 1. decembra v.d. predsjednika opozicionog DPS Danijel Živković, potvrđujući da neće biti bojkota popisa koji je ta partija, skupa sa kolegama iz opozicije i nacionalanim savjetima i vijećima Bošnjaka, Albanaca, Muslimana, Hrvata i Roma, zagovarala od sredine septembra.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SDT ODUSTALO OD GONJENJA NEBOJŠE MEDOJEVIĆA: Sedam godina agonije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Specijalna tužiteljka Tanja Čolan Deretić uoči završnih riječi odustala je od optužbi protiv lidera Pokreta za promjene Nebojše Medojevića za stvaranje kriminalne organizacije i pranja novca.  Osim njega, za isto krivično djelo je optužen banjalučki biznismen Momir Nikolić i još deset osoba, mahom aktivista PzP. Medojević je izjavio, da je bio žrtva sistemskog maltretiranja zbog afera koje je otkrio i infomracija koje je javno iznosio

 

Nakon parlamentarnih izbora 2016. godine, na udaru Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) našli su se funkcioneri  Demokratskog fronta, tada  opozicionog saveza. Milan Knežević (DNP) i Andrija Mandić (NSD) optuženi su za pokušaj terorizma na dan izbora, u narodu poznatiji kao državni udar, dok je Nebojša Medojević (PZP) optužen za pranje novca.

Iako je Demokratski front prestao da postoji, ovi sudski procesi traju i nakon sedam godina.  Dok je „državni“ udar doživio prvostepenu presudu i njeno ukidanje, Medojevićev slučaj nije bio dočekao prvostepenu presudu.

Medojević je optužen za stvaranje kriminalne organizacije i pranje novca. Osim njega ,za isto krivično djelo je optužen banjalučki biznismen Momir Nikolić i još deset osoba, mahom aktivista Pokreta za promjene. Optužnicom su obuhvaćeni direktor partije Dejan Vujisić, tehnički sekretar te partije Željko Šćepanović, Gordan Konatar, Iva Pavlović, Petar Drašković, sin člana predsjedništva DF Slavena Radunovića – Luka Radunović, Vladislav Bulatović –sinovac člana predsjedništva DF Predraga Bulatovića, Nikola Jovanović, Mladen Jovanović i Aleksandar Sekulović.

Istraga je otpočela kada je policija otkrila u automobilu aktivista Demokratskog fronta više desetina hiljada eura i dolara, koji su zaplijenjeni. Specijalno tužilaštvo je ranije navodilo, da je Momir Nikolić finansirao kampanju Demokratskog fronta za parlamentarne izbore iz nelegalno stečenog novca. Prema navodima Specijalnog tužilaštva, nelegalne aktivnosti su se događale u vrijeme kampanje za parlamentarne izbore u oktobru prošle godine. Lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević i ostali lideri DF su tokom istrage tvrdili da ne postoje dokazi o pranju novca, te da je istraga protiv njih politički obračun vlasti i tužilaštva protiv opozicije.

Prošle sedmice je specijalna tužiteljka Tanja Čolan Deretić uoči završnih riječi odustala od optužbi za stvaranje kriminalne organizacije. Ona je odustala i od krivičnog gonjenja za nekoliko optuženih za krivično djelo pranje novca. U jednom dijelu ostala je pri podignutoj optužnici. Kako je pojasnila, po ovom predmetu imaju dvije optužnice. Jedna protiv Medojevića i grupe i tu su izvršene izmjene. Druga je protiv Momira Nikolića i tužilaštvo je ostalo pri njenim navodima.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo